Kosovo: SERVIS, CETVRTAK, 20.5.99., 01:45 h. CAN.

novine (novine@spanit.com)
Thu, 20 May 1999 01:54:03 -0400


---------------------------------------------------------------------
K O S O V O mejling lista
Kosovo@yurope.com je privatan forum za razgovor u vezi sa udarom
NATO pakta na SRJ. Lista sluzi kao dopuna vestima, sa temama
vazanim za zivot i prezivljavanje civilnog stanovnistva SRJ.
---------------------------------------------------------------------

SERVIS
"Nezavisne NOVINE"
TORONTO, CANADA

NATO gadjao Beograd, Sombor, Baric, Pristinu

BEOGRAD - Avijacija NATO snaga gadjala je nocas Beograd, gde je direktnim
pogotkom unistena zgrada neurologije Klinicko-bolnickog centra "Dragisa
Misovic", podrucje Barica, planine Cer i Frusku Goru i Sombor a na meti je
nocas ponovo bila i Pristina.
U napadu NATO snaga na Beograd oko 0.45 su poginule tri osobe,
hospitalizovane
na odeljenju za neurologiju KBC "Dragisa Misovic", dok je nekoliko
zaposlenih u
bolnici povredjeno.
U tom napadu tesko su ostecena i odeljenja za decje plucne bolesti i
ginekologiju. Bebe, medju kojima je bilo i novorodjencadi kao i porodilje
prebacene su u ranim jutarnjim satima u ginekolosku bolnicu "Narodni front".
Nocas je oko 0.15 sati avijacija NATO gadjala i vojne objekte u Rakovici kao
i
aerodrom Batajnica koji je kasnije oko 3.00 sata ponovo bio na meti.
Na napade je uzvracala Protivazdusna odbrana Vojske Jugoslavije, koja je,
kako
nezvanicno saznaju Radio Novosti, oborila nekoliko projektila agresora.
Dva projektila su deset minuta nakon ponoci pogodila staru zgradu fabrike
"Iskra" u Baricu. U tom napadu nije bilo pozara kao ni povredjenih.
Desetak minuta nakon ponoci gadjan je i hangar na starom obrenovackom putu,
javio je Centar za obavestavanje i osmatranje u Beogradu.
Sa 18 projektila NATO je gadjao nocas i repetitor na planini Cer. Sest
snaznih
detonacija, pracenih velikim bljeskom videle su se i sa obronaka Fruske
Gore.
Radio Novosti javio je i da su avioni NATO gadjali nocas oko 1.30
naftagasovo
skladiste u industrijskoj zoni Sombora.
U Somboru su se iz pravca industrijske zone cule cetiri jake detonacije, a
nakon napada nad postrojenjima Naftagasovog skladista se nekoliko minuta
video
plamen i gust dim, javio je taj radio.
Skladiste Naftagasa, u predgradju Sombora u kojem su smestena sva vaznija
privredna postrojenja, u proteklih desetak dana je vec dva puta bilo na meti
avijacije NATO.
Oko 1.30 sati avijacija NATO pogodila je meteorolosku stanicu na Palicu, u
blizini Subotice.
U razmaku od oko pet minuta, tri detonacije su razbudile stanovnike grada i
ukljucile alarmne uredjaje u mnogim parkiranim automobilima.
Vise detonacija culo se i u siroj okolini Pristine nocas izmedju 21.20 i
22.30
sata, ali za sada nema informacija koji su objekti bili na meti napada.

BEOGRAD - Tri osobe, hospitalizovane na odeljenju za neurologiju
Klinicko-bolnickog centra "Dragisa Misovic" poginule su nocas kada je
avijacija
NATO pogodila zgradu bolnice.
"Zgrada je direktnim pogotkom projektila potpuno srusena", izjavio je
novinarima direktor KBC "Dragisa Misovic, Radisav Scepanovic.
U napadu, koji se dogodio u 00.45, tesko su ostecena i odeljenja za decje
plucne bolesti i ginekologiju, rekao je Scepanovic.
Prema njegovim recima, ginekolosko odeljenje sa bebama i porodiljama nakon
napada je evakuisano u ginekolosku kliniku "Narodni front".
Klinicko-bolnicki centar "Dragisa Misovic", koji ima 1.000 kreveta, pretrpeo
je
ostecenja i u ranijim napadima na rezidencijalni deo Beograda, Dedinje.
Pacijenti smesteni u tesko ostecenim bolnicama evakuisani su u zgrade i
odeljenja KBC "Dragisa Misovic" koja su pretrpela nesto laksa ostecenja, jer
se
nalaze preko puta ulice.

BEOGRAD - Specijalni izaslanik ruskog predsednika za Jugoslaviju Viktor
Cernomirdin zavrsio je razgovore sa predsednikom SRJ Slobodanom Milosevicem
i
odleteo iz Beograda za Moskvu u 22,50. Na beogradskom aerodromu Cernomirdin
je
izjavio da je potrebno zaustaviti bombardovanje i vratiti citav proces pod
okrilje UN. On je rekao da ce u cetvrtak o tome razgovarati sa finskim
predsednikom Martijem Ahtisarijem i pomocnikom drzavnog sekretara SAD
Stroubom
Talbotom.

BEOGRAD - Specijalni izaslanik ruskog predsednika za Jugoslaviju Viktor
Cernomirdin doputovao je u sredu nesto pre 15 casova u Beograd. On je
doputovao
iz Helsinkija, gde je sa finskim predsednikom Martijem Ahtisarijem i
zamenikom
americkog drzavnog sekretara Stroubom Talbotom razgovarao o resenju kosovske
krize.

SKOPLjE - Generalni sekretar UN Kofi Anan izjavio je u sredu da "sve
zainteresovane strane smatraju da UN treba da budu centralno mesto
iznalazenja
mirnog resenja (za Kosovo)".

BON - Politicki direktori ministarstava inostranih poslova G-8 poceli su u
sredu
popodne sastanak posvecen krizi na Kosovu. Rezultati pregovora mogu se
ocekivati tek u sredu uvece.

BRISEL - Nemacki kancelar Gerhard Sreder izjavio je u sredu da se zalaze za
"istovremeno" usvajanje rezolucije Saveta bezbednosti UN o resavanju
kosovskog
problema i obustavu bombardovanja SRJ.

BRISEL - Evropska komisija usvojila je predlog o poostravanju postojecih
ekonomskih sankcija protiv SR Jugoslavije.

BEOGRAD - U Beogradu su sirene u 21.36 oznacile vazdusnu opasnost. Uzbuna je
oglasena i u Kragujevcu, Nisu, Cacku, Boru, a u 21.40 u Novom Sadu.

BEOGRAD - U bombardovanju albanskih izbeglica u selu Korisa kod Prizrena,
14.
maja, poginula je 81 osoba, javila je u sredu RTS pozivajuci se na
"najnovija
saznanja istraznih organa Sekretarijata unutrasnjih poslova u Prizrenu".

PRISTINA - Dva zatvorenika su poginula, a jedan cuvar i dva zatvorenika su
ranjeni, kada je NATO u sredu oko 13.15 bombardovao zatvor u Istoku,
saopstio
je pristinski Media centar.

KRALjEVO - U bombardovanju podrucja Raske u sredu povredjene su tri osobe,
saopstio je Stab civilne zastite Raske. Izmedju 13.11 i 14.58 na juzni deo
grada, izmedju naselja Nikoljaca i Supanj, palo je cak 25 projektila,
saznala
je Beta u Radiju Raska. U istom napadu bombardovano je i podrucje Kopaonika.

BEOGRAD - Avioni NATO bombardovali su u sredu ciljeve na podrucju Peci,
Kosova
Polja i Prizrena. Najmanje cetiri civila su poginula, a vise od 11 ih je
ranjeno od toga sedam teze, kada su oko 10.15 casova, avioni NATO
bombardovali
Gnjilane.

BEOGRAD - U Beogradu se oko 16.30 cula jedna jaka detonacija koja je, kako
Beta
saznaje u gradskom Centru za obavestavanje, posledica probijanja zvucnog
zida
nad Beogradom.

BEOGRAD - Jedinice PVO VJ oborile su u sredu oko 16.45 casova jednu
bespilotnu
letelicu NATO koja je pala u atar sela Palinovce, pored magistralnog puta
Pristina-Urosevac, javila je RTS.

NIS - Interagencijska misija UN je u sredu na podrucju Nisa obisla objekte
ostecene u napadima avijacije NATO-a. Zakazana konferencija za novinare
misije
UN, otkazana je nakon sto je SMIP obavestio gradonacelnika Nisa Zorana
Zivkovica da ce organizaciju posete preuzeti republicki organi i nacelnik
Nisavskog okruga Jovan Zlatic.

KRAGUJEVAC - Delegacija interagencijske misije UN nacija obisla je u sredu
porusene pogone "Zastava automobila" i kragujevacki KBC.

HELSINKI - Zamenik drzavnog sekretara SAD Stroub Talbot izjavio je u sredu
da
izmedju SAD i Rusije nema preostalih sustinskih razlika u pogledu resavanja
kosovske krize.

MOSKVA - Sef ruske diplomatije Igor Ivanov ce u cetvrtak i petak razgovarati
sa
specijalnim izaslanicima UN za Kosovo Eduardom Kukanom i Karlom Biltom.

BUDIMPESTA - Britanski ministar odbrane Dzordz Robertson izjavio u sredu da
su
za obezbedjenje povratka izbeglica na Kosovo "potrebne kopnene snage", ali
je
dodao da te snage mogu uci u pokrajinu samo kada, "na osnovu zajednicke
saglasnosti, budu dobile poziv".

BON - Sef ruske delegacije na sastanku G8 Boris Majorski, izjavio je da se
Moskva nece sloziti sa rezolucijom UN o resenju kosovske krize, ukoliko NATO
ne
prekine bombardovanje SR Jugoslavije.

PARIZ - Francuski predsednik Zak Sirak nagovestio je u sredu mogucnost da
finski
predsednik Marti Ahtisari iduce nedelje otputuje u Beograd.

PARIZ - Sef francuske diplomatije Iber Vedrin ocenio je "interesantnim", ali
"ocigledno nedovoljnim" izjave Beograda o otvorenosti za dijalog o
principima
G8.

BON - Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova ucestvovace u cetvrtak
u
diskusiji o situaciji izbeglica sa Kosova, saopstilo je nemacko ministarstvo
odbrane.

MOSKVA - Predsednik Demokratske stranke Zoran DJindjic je za rusku NTV u
sredu
ocenio da bi Jugoslavija trebalo da prihvati zakljucke sa poslednjeg
ministarskog sastanka G-8.

RIM - Italijanski parlament je u sredu sa 300 glasova usvojio rezoluciju o
obustavi bombardovanja Jugoslavije, ali i rezoluciju za podrsku akcije
premijera Masima D'Aleme u balkanskoj krizi.

BON - Prema informacijama kojima raspolaze TV-magazin "Monitor" Prvog
programa
nemacke televizije, NATO je odgovoran za napad na autobus na Savinim vodama,
u
blizini Peci, 3. maja, kada je stradalo 20 osoba.

PARIZ - Pariski "Figaro" objavio je u sredu tekst o francuskim dobrovoljcima
koji se bore u redovima separatisticke Oslobodilacke vojske Kosova, i na
Balkan
putuju preko Svajcarske.

SKOPLjE - Generalni sekretar UN Kofi Anan je u sredu u Skoplju izjavio da se
vlasti u Beogradu moraju suociti sa rezultatima sastanka G-8, koji upravo
traje
u Bonu.

BEOGRAD - Patrijarh srpski Pavle primio je u sredu u Patrijarsiji
predsednika
Izvrsnog odbora Skupstine Beograda Spasoja Krunica i potpredsednika IO
Aleksandra Milutinovica.

BEOGRAD - Generalni direktor i glavni i odgovorni urednik drzavne novinske
agencije Tanjug Dusan DJordjevic potpisao je u sredu sa predstavnikom
americke
tv stanice CNN u SRJ Brentom Sadlerom ugovor o koriscenju informacija te
novinske agencije, javila je RTS.

BEOGRAD - Medjunarodni komitet Crvenog krsta uskoro bi trebalo da ponovo
otvori
kancelariju u Pristini, javila je u sredu RTS.

BEOGRAD - Jugoslovenski ogranak Medjunarodnog udruzenja filmskih kriticara
pozvao je u sredu filmske autore i kriticare na 52. Medjunarodnom filmskom
festivalu u Kanu da protestuju zbog agresije NATO na SRJ, saopstilo je
Udruzenje filmskih umetnika Srbije.

BEOGRAD - Predsednik Socijaldemokratije Vuk Obradovic odbacio je u sredu
optuzbe
Republickog odbora rezervnih staresina da je spreman na "kapitulantsko i
racundzijsko izneveravanje otadzbine" i rekao da ce "uciniti sve" da u
Jugoslaviji ne dodje do "unutrasnjih nemira i gradjanskog rata".

BEOGRAD - Grupa ljudi u sredu je od 10.50 do 11.50 kamenicama i jajima
napala
sediste Demokratske stranke u Beogradu. DS je optuzila aktiviste
Jugoslovenske
levice za taj napad, koji je trajao jedan sat.

BEOGRAD - Okruzni odbor Jugoslovenske levice Podogorice optuzio je u sredu
predsednika Crne Gore Mila DJukanovica da je njegov "pokusaj da ozivi diktat
iz
Rambujea, zapravo je pokusaj agresora da se preko njega i njegovih pajtasa
Zorana DJindjica i Vesne Pesic okupira Kosovo i Metohija, ako ne i SRJ".

CACAK - Gradjanski parlament Cacka, organizacija koja je formirana u utorak
sa
ciljem da se bori za mir, u sredu je na prvoj konferenciji za novinare
pozvala
na mir i toleranciju.

NATO gadjao Beograd, Sombor, Baric, Pristinu

BEOGRAD - Avijacija NATO snaga gadjala je nocas Beograd, gde je direktnim
pogotkom unistena zgrada neurologije Klinicko-bolnickog centra "Dragisa
Misovic", podrucje Barica, planine Cer i Frusku Goru i Sombor a na meti je
nocas ponovo bila i Pristina.
U napadu NATO snaga na Beograd oko 0.45 su poginule tri osobe,
hospitalizovane
na odeljenju za neurologiju KBC "Dragisa Misovic", dok je nekoliko
zaposlenih u
bolnici povredjeno.
U tom napadu tesko su ostecena i odeljenja za decje plucne bolesti i
ginekologiju. Bebe, medju kojima je bilo i novorodjencadi kao i porodilje
prebacene su u ranim jutarnjim satima u ginekolosku bolnicu "Narodni front".
Nocas je oko 0.15 sati avijacija NATO gadjala i vojne objekte u Rakovici kao
i
aerodrom Batajnica koji je kasnije oko 3.00 sata ponovo bio na meti.
Na napade je uzvracala Protivazdusna odbrana Vojske Jugoslavije, koja je,
kako
nezvanicno saznaju Radio Novosti, oborila nekoliko projektila agresora.
Dva projektila su deset minuta nakon ponoci pogodila staru zgradu fabrike
"Iskra" u Baricu. U tom napadu nije bilo pozara kao ni povredjenih.
Desetak minuta nakon ponoci gadjan je i hangar na starom obrenovackom putu,
javio je Centar za obavestavanje i osmatranje u Beogradu.
Sa 18 projektila NATO je gadjao nocas i repetitor na planini Cer. Sest
snaznih
detonacija, pracenih velikim bljeskom videle su se i sa obronaka Fruske
Gore.
Radio Novosti javio je i da su avioni NATO gadjali nocas oko 1.30
naftagasovo
skladiste u industrijskoj zoni Sombora.
U Somboru su se iz pravca industrijske zone cule cetiri jake detonacije, a
nakon napada nad postrojenjima Naftagasovog skladista se nekoliko minuta
video
plamen i gust dim, javio je taj radio.
Skladiste Naftagasa, u predgradju Sombora u kojem su smestena sva vaznija
privredna postrojenja, u proteklih desetak dana je vec dva puta bilo na meti
avijacije NATO.
Oko 1.30 sati avijacija NATO pogodila je meteorolosku stanicu na Palicu, u
blizini Subotice.
U razmaku od oko pet minuta, tri detonacije su razbudile stanovnike grada i
ukljucile alarmne uredjaje u mnogim parkiranim automobilima.
Vise detonacija culo se i u siroj okolini Pristine nocas izmedju 21.20 i
22.30
sata, ali za sada nema informacija koji su objekti bili na meti napada.

Bolnica unistena direktnim pogotkom

BEOGRAD - Tri osobe, hospitalizovane na odeljenju za neurologiju
Klinicko-bolnickog centra "Dragisa Misovic" poginule su nocas kada je
avijacija
NATO pogodila zgradu bolnice.
"Zgrada je direktnim pogotkom projektila potpuno srusena", izjavio je
novinarima direktor KBC "Dragisa Misovic, Radisav Scepanovic.
U napadu, koji se dogodio u 00.45, tesko su ostecena i odeljenja za decje
plucne bolesti i ginekologiju, rekao je Scepanovic.
Prema njegovim recima, ginekolosko odeljenje sa bebama i porodiljama nakon
napada je evakuisano u ginekolosku kliniku "Narodni front".
Klinicko-bolnicki centar "Dragisa Misovic", koji ima 1.000 kreveta, pretrpeo
je
ostecenja i u ranijim napadima na rezidencijalni deo Beograda, Dedinje.
Pacijenti smesteni u tesko ostecenim bolnicama evakuisani su u zgrade i
odeljenja KBC "Dragisa Misovic" koja su pretrpela nesto laksa ostecenja, jer
se
nalaze preko puta ulice.
"Svi su objekti osteceni, zapravo oni su dokusureni od prethodnih
bombardovanja. Videcemo da li cemo moci uopste da radimo", rekao je
Shepanovic.
U ranim jutarnjim satima, osoblje bolnice prebacuje bolesnike sa visih na
nize
spratove.
Svi pokretni kreveti su prebaceni u suteren i podrum, a za improvizovani
smestaj pacijenata koriste se i laboratorije.
Novinari su u bolnici videli i veliki broj starijih pacijenata u veoma
teskom
stanju. Neki su danas operisani, a veliki broj prima infuziju i transfuziju.
Scepanovic rekao je da je deo osoblja bolnice zadobilo lakse povrede.
"Moramo
da evakuisemo bolesnike sa visih spratova, cak i one sa koronarne jedinice,
jer
mozemo ocekivati ponovno bombardovanje", rekao je on.
Ulicu, izvan bolnickog kruga pokriva sut i parcici stakla, a na nekim
objektima
popucali su prozori.
Ostecena je i rezidencija ambasade Svedske, u neposrednoj blizini bolnice, a
portparol svedskog Ministarstva inostranih poslova izjavio je u Stokholmu da
su
u bombardovanju polupani prozori, kao i da su izletela vrata rezidencije,
ali
da nema povredjenih.

Prijava protiv NATO zbog bombardovanja SRJ

ATINA - Tehnicka komora i Udruzenje hemicara Grcke su u predstavnistvima EU
i
UN u Atini "ulozili prijavu osudjujuci NATO sto bombardovanjem Jugoslavije
izaziva ogromnu ekolosku katastrofu", javila je danas grcka drzavna
TV-stanica
NET.
Predstavnici tih organizacija su posle nedavne posete Pancevu i Novom Sadu
izjavili da ce "stanovnistvo Jugoslavije godinama 'placati' posledice
ogromne
ekoloske katastrofe koju izaziva bombardovanje hemijske industrije".
U Novom Sadu i Pancevu "grcki naucnici su naisli na mrtav predeo", prenela
je
stanica.
S druge strane, naucnici ponavljaju da sve to zasad nije izazvalo i
zagadjenje
Grcke.

Klintonu zabranjeno trosenje novca iz budzeta za 2000.

VASINGTON - Predstavnicki dom americkog Kongresa upozorio je predsednika
Bila
Klintona da prestane da iz budzeta izdvaja novac za vodjenje rata u
Jugoslaviji
i porucio da ce posle septembra morati da zahteva vanredna sredstva za
finansiranje eventualnih borbenih ili mirovnih operacija na Balkanu.
Zahtev poslanika, koji su inicirali predstavnici Republikanske partije,
usledio
je kako bi se Klinton sprecio da intervenciju u Jugoslaviji finansira
sredstvima iz vojnog budzeta za 2000. godinu.
Upozorenje predstavnickog doma usledilo je samo dan nakon sto je isti
kongresni
dom odobrio hitan finansijski paket od 15 milijardi dolara za finansiranje
agresije a SRJ.
Danasnjom odlukom, koja je usvojena vecinom glasova, predvidjeno je da
Klinton
od Kongresa za operacije koju bi SAD na Kosovu vodile posle 30. septembra
zatrazi usvajanje vanrednog finansijskog paketa, slicnog onome koji je
odobren
juce.
Odluka je doneta u okiru rasprave o vojnom budzetu SAD za 2000. godinu, koji
bi
trebao da iznosi 288 milijardi dolara.
"Nastojimo da zastitimo vojni budzet. To samo govori da nijedan od fondova
planiranih za iducu godinu nece biti upotrebljen za Kosovo...bez dozvole
Kongresa", pojasnio je predsedavajuci Odbora za oruzane snage Flojd Spens
(Floyd Spence).

Uskoro i humanitarna pomoc iz vazduha za Kosovo

ATINA - U Atini je odrzan sastanak novoformiranog medjunarodnog programa
"Fokus" za pruzanje humanitarne pomoci SRJ na kojem je zakljuceno da" dobro
odmicu pripreme za bacanje materijala na Kosovo iz vazduha".
Bacace se oko 40 tona hrane dnevno sto je 200.000 obroka koji su vec
proizvedeni i spakovani i "spremni za bacanje u roku od nekoliko dana. Prvo
bacanje bice krajem nedelje... a uz hranu je i informativni bilten na
albanskom
i srpskom", kaze se u saopstenju svajcarske delegacije.
Zamenik ministra inostranih poslova Grcke Janos Kranidjotis je juce o tome
razgovarao sa clanovima Upravnog odbora FOKUSA: Sergejem Sojguom - ministrom
za
civilnu zastitu Rusije, Valterom Fustom - generalnim sekretarom Ministarstva
inostranih poslova Svajcarske nadleznim za razvoj i sa Alakesandrosom
Rondosom,
specijalnim izaslanikom ministra inostranih poslova Grcke za humanitarna
pitanja.
Po grckom saopstenju, FOKUS je formiran 28. aprila, a njegovi ciljevi su:
pruzanje humanitarne pomoci, procena "posledica krize" na okolinu, privredu
i
stanovnistvo i zalaganje za "politicko resenje krize putem humanitarnih
aktivnosti".
Uskoro se ocekuje potpisivanje sporazuma o osnivanju FOKUSA, ali je program
vec
poceo da radi 13. maja kada je prvi konvoj kamiona sa humanitarnom pomoci
stigao u Pristinu.
Drugi konvoj od pet kamiona sa osobljem iz tri zemlje je u utorak, 18. maja
stigao u SRJ, a treci od 12 kamiona je u utorak krenuo za Nis - oba preko
Makedonije.
Predstavnistva FOKUSA vec rade u Beogradu, Podgorici i Pristini, stoji u
grckom
saopstenju.
Prema svajcarskom biltenu, sediste "organizacije za planiranje i
koordinaciju"
FOKUS je u Bernu "pod svajcarskim vodjstvom".
U tom biletnu stoji da pored dosadasnje tri, "slede naredne posiljke za
krizno
podrucje tokom ove nedelje. Planirano je da se preko Skoplja za Pristinu
uputi
hrana koju je obezbedio Njorl Food Programme krajem nedelje. Tokom vikenda
ce
iz Svajcarske u oko 14 kamiona poslati... satori, cebad i vrece za spavanje
za
Skoplje, radi privremenog uskladistenja".
Pored toga se planira slanje avionom oko 500 satora iz Ujedinjenih arapskih
emirata za Sofiju oko 21. maja i konvoj od 16-20 kamiona sa materijalom iz
Svajcarske za Sofiju od 28. maja.
Pomoc ce biti deljena "u oblastima gde su potrebe najvece u citavoj SRJ -
Srbija, Kosovo, Crna Gora, bez obzira na nacionalnu pripadnost" i "u
saradnji
sa lokalnim faktorima", dok su "skladista i parking obezbedjeni u Beogradu,
Pristini, Skopju i Sofiji".
Program FOKUS odnosi na tri kategorije stanovnistva: gradsko, "ono koje se
vraca iz suma i ono koje tamo i dalje ostaje", javila je gcrcka drzavna TV
NET.
Kranidjotis je izjavio posle sastanka da se kroz FOKUS pruza "doprinos
dugorocnom resavanju humanitarnih problema i time pomaze politcko resavanje
problema".
Zamenik sefa grcke diplomatije je rekao: "Nadamo se da cemo se uskoro
vratiti
mirovnom procesu i da ce moci da se u prvoj fazi postigne sporazum o
obustavi
vatre i povlacenju trupa cime ce se dopustiti povratak izbeglica".
Kranidjotis je izrazio nadu i u to da ce, "s druge strane, poceti razgovor o
sadrzini resenja koje ce biti primenjeno na Kosovu u vezi s kojim mi (Grcka)
zelimo postovanje principa postovanja granica, postovanja prava coveka i uz
neophodnu medjunarodnu legalizaciju" - donosenjem odluke Saveta bezbednosti
UN.

Pauza u napadima tek kada pocne prihvatanje zahteva NATO

ATINA - Generalni sekretar NATO Havijer Solana izjavio je da je "veoma tesko
napraviti pauzu" u napadima NATO na Jugoslaviju sve dok njen predsednik
Slobodan Milosevic "zaista ne pocne da udovoljava zahtevima medjunarodne
zajednice".
Solana je to rekao u intervjuu za informativnu emisiiju grcke komercijalne
TV-stanice Mega, koji je emitovan u sredu pred ponoc.
Upitan da li je mir danas blize nego pre deset do petnaest nedelja, Solana
je
rekao: "Nadam se! Nadam se da su nas svi napori koje ulaze medjunarodna
zajednica priblizili sporazumu koji ce garantovati ono sto mi hocemo. A to
je
povratak izbeglica u njihovu zemlju, u njihove kuce".
Zamoljen da oceni predlog sefa grcke diplomatije Jorgosa Papandreua o
dvodnevnoj pauzi u bombardovanju da bi se dala sansa diplomatskom resenju i
"Milosevicu da uradi nesto", Solana je najpre rekao da su on i Papandreu
"cesto
u kontaktu" i da "dele ciljeve i namere" za resavanje sukoba.
"Ali nazalost, kao sto je i on (Papandreu) priznao, veoma je tesko imati
pauzu
dok Milosevic zaista ne pocne da se povinuje tackama medjunarodne
zajednice",
rekao je Solana.
"Naravno da mi u ovom trenutku hocemo da okoncamo bombardovanje i da vidimo
kraj sukoba. Ali, da bi do toga doslo Milosevic mora da ucini pomak, a
izbeglice moraju poceti da se vracaju", rekao je generalni sekretar NATO.
"U suprotnom ce to biti sigurno etnicko ciscenje na ovom kontinentu, u
Evropi -
na vasem kontinentu, na mom kontinentu, na kraju 20 veka. A to bi zaista
bila
katastrofa", rekao je Solana.
Solani je postavljeno pitanje da li u alijansi postoji pometnja zbog
razlicitih
stavova pojedinih njenih lidera oko nastavka rata i eventualne kopnene
operacije na Kosovu.
"Ne, ni najmanje. Stavovi svih zemalja su isti, zajednicki, imamo jasnu
strategiju, a ono sto sada cujemo su stavovi u pogledu buducnosti", rekao je
on.
Solana je rekao da je strategija NATO usmerena u cetiti pravca.
"Prvo, mi hocemo da nastavimo vojnu kampanju, da obezbedimo uspesan povratak
izbeglica. To je uslov koji je iznet predsedniku Milosvicu - ne samo od
strane
NATO, nego i EU i (generalnog sekretara UN) Kofija Anana i mnogih drugih
predstavnika medjunarodne zajednice".
"Drugi pravac je to sto mi nastavljamo da radimo na humanitarnim pitanjima",
rekao je Solana i u ime svih zemalja NATO odao priznanje Grckoj sto upucuje
pomoc na Kosovo.
Pojasnivsi da su treci pravac strategije NATO diplomatski napori, Solana je
rekao: "bas ovih dana ima mnogo aktivnosti. Akivnosti i vase zemlje (Grcke),
vaseg premijera (Kostasa) Simitisa, vaseg ministra inostranih poslova"
Papandreua.
Cetvrta tacka je, prema njegovim recima, sto se vec radi na pokretanju plana
za
stabilnost regiona kada se sukob okonca.
"Zelimo da ozbiljno uzmemo u obzir taj region, bivsu Jugoslaviju, zelimo da
ih
imamo u buducnosti, ukljucujuci srpski narod. Mi nemamo nista protiv srpskog
naroda, naprotiv. Srpski narod ce morati da igra vaznu ulogu u buducnosti.
Mi
smo veoma protiv sadasnjih lidera srpskog naroda", rekao je Solana.
Upitan sta ce biti ako rukovodstvo SRJ ne popusti pred vazdusnim udarima
NATO,
Solana je odgovorio da ce u tom slucaju NATO morati da "nametne prihvatanje
uslova".
Solana je upitan i sta misli o tome da li NATO primenjuje "dvostruke
standarde": angazuje se zbog Albanaca na Kosovu, a ne i zbog turske
okupacije
dela Kipra, ne bori se za prava coveka na istocnom Tomoru, u Ruandi, ili za
prava Kurda u Turskoj.
"Moj posten odgovor je da se svi problemi ne mogu resiti istovremeno. Sada
imamo problem i NATO je privrzen resavanju situacije na Kosovu i patnji
ljudi
na Kosovu i mi tome posvecujemo sve svoje vreme i svu svoju energiju. Resimo
prvo taj problem, okoncajmo ga, zavrsimo s njim i onda vase pitanje moze
biti
relevantno", rekao je generalni sekretar NATO.

G8 Diplomate G8 postigle napredak u izradi nacrta rezolucije UN

BON - Politicki direktori misistarstava inostranih poslova G7 i Rusije
postigli
su na sastanku u Bonu napredak u usaglasavanju rezolucije UN koja bi trebalo
da
okonca krizu u Jugoslaviji, saopstio je nocas predsedavajuci sastanka,
nemacki
diplomata Ginter Plojger.
On je novinarima rekao da ce se predstavnici G8 ponovo sastati u petak, kako
bi
resili preostale razlike u stavovima, medju koja spada i neslaganje Rusije i
zapadnih zemalja oko sastava buducih mirovnih snaga na Kosovu.
Drugo kljucno podrucje u kojem Rusija i Zapad nisu postigli saglasnost jeste
i
precizni vremenski okvir za obustavljanje napada NATO na Jugoslaviju.
Ruski zvanicnici ponovili su na sastanku stav Moskve da zapadna alijansa
prvo
mora da obustavi agresiju na Jugoslaviju.
Plojger je kazao da su zapadni predstavnici cvrsto ostali pri stavu da ce do
obustave napada doci tek posto budu pribavljeni dokazi o povlacenju
jugoslovenskih snaga sa Kosova.
"Izradili smo tekst moguce rezolucije Saveta bezbednosti UN, koji u sebi jos
uvek sadrzi odredjene ograde", rekao je Plojger nakon desetocasovnog
sastanka
diplomata G8 na brdu Petersberg, kraj Bona.
On je precizirao da su u tekstu oznaceni odredjeni delovi koji su jos uvek
predmet pregovaranja.
"Ucinili smo danas dobar pomak u pravcu mirnog resavanja kosovske krize",
dodao
je nemacki diplomata.
On je rekao da ce ucesnici sastanka na Petersbergu danas sa nacrtom
rezoucije
upoznati ministre inostranih poslova G8 i da se nadaju postizanju daljeg
napretka u petak.
Ukoliko bi se sastanak u petak pokazao uspesnim, usledio bi sastanak
ministara
inostranih poslova koji bi konacni nacrt rezolucije prosledili na usvajanje
Savetu bezbednosti UN.

Arburova bi razmislila o mestu sudije u Vrhovnom sudu Kanade

UJEDINjENE NACIJE - Glavnom tuziocu Haskog tribunala za ratne zlocine Luiz
Arbur nije ponudjeno mesto u Vrhovnom sudu Kanade, ali bi ona razmislila da
li
da prihvati takav posao ako bi joj bio ponudjen, saopstio je jedan portparol
Haskog suda.
U javnosti su u poslednje vreme ucestale spekulacije da bi Arburova mogla da
napusti svoj sadasnji posao u Haskom tribunalu.
Upitan o osnovanosti takvih glasina, portparol Pol Risli je naglasio da
Arburova "nije dobila takvu ponudu, i da bi o njoj razmislila ako bi je
dobila".
Proslog meseca, kanadski premijer Zan Kretijen je nagovestio da bi Arburova,
koja tecno govori engleski i francuski, bila dobar kandidat za mesto sudije
vrhovnog suda.
Arburov cetvorogodisnji mandat u Haskom tribunalu istice iduce godine, a
mesto
u kanadskom Vrhovnom sudu ostace upraznjeno narednog leta, nakon
penzionisanja
jednog sadasnjeg sudije.

PROSIRITE LISTU U JUGOSLAVIJI I SVETU.
-----------------------------------------------------------------
Kosovo@yurope.com mejling lista
WWW: http://www.yurope.com/kosovo/
-----------------------------------------------------------------