NA TELEFONSKOJ VEZI: JANOS BUGAJSKI, DIREKTOR ODELJENJA ZA ISTOCNU EVROPU CENTRA ZA STRATESKA ISTRAZIVANJA U VASINGTONU

Ako Karadzic i poslije izbora ostane na politickoj sceni, a Sfor ce se nakon toga polako pripremati za odlazak, mislim da ce rasti pritisak da se bez obzira na zrtve akcija hapsenja sprovede. Ja bih preferirao ultimatume, a ne popravne ispite, jer to znaci odlaganje, a postavljanje striktnog datuma je djelotvornije

Ili uhapsite optuzene ili ce to uciniti NATO: Odlepljivanje Karadzica FOTO: D. Milosevic

Gospodine Bugajski, zapadni mediji se uglavnom slazu da je Holbrukova misija imala ogranicen uspjeh. Kako biste Vi ocijenili rezultate Holbrukove balkanske turneje?

- Moramo cekati na rezultate, ali sve sto smo culi u posljednjih nekoliko dana je razocaravajuce. Drugim rijecima, prije godinu i pol dana data su obecanja koja se nisu ispunila. Na zalost, Holbruk nije dao ultimatum Milosevicu u vezi sa nekoliko vrlo znacajnih problema, ukljucujuci i probleme optuzenih za ratne zlocine. Ostaje nam da vidimo sto ce se dogadjati na terenu nakon Holbrukovog posjeta, ali imajuci u vidu ranija iskustva ne sumnjam da ce na sceni ponovno biti odgadjanje, opstrukcija i cjenkanje. Moze se dogoditi da se nakon tri mjeseca ponovno nadjemo u istoj situaciji.

Holbruk je vecinu vremena proveo pogadjajuci se oko telefonskih pozivnih brojeva, dizajna novca i oko imenovanja bosanskih ambasadora.

- Holbruk je i o gorucim pitanjima razgovarao. Problem je, medjutim, u tome sto druga strana razumije samo jezik sile i moc NATO-a. Smatram da je Holbruk trebao postaviti ultimatum - ili cete uhapsiti optuzene za ratne zlocine do tada i tada, ili ce to uciniti NATO. Na zalost, izgleda da Holbruk nije imao mandat da ovako nesto prenese drugoj strani. Ne radi se znaci, o njegovoj krivici, vec krivici americke administracije koja jos uvijek nije voljna upotrijebiti sredstva kojima se moze postici uspjeh. Zbog toga cemo se i dalje suocavati s neuspjesima.

Za vrijeme susreta s Milosevicem, Holbruk mu je dao vremena za popravni ispit uklanjanja Karadzica. Neki diplomatski izvori govore da je Vasington prihvatio ovakav dogovor iz straha od krvoprolica u slucaju hapsenja Karadzica silom. S druge strane, neki primjecuju da su Karadzicevi dani odbrojani i da su Amerikanci spremni za akciju hapsenja.

- Planovi o hapsenju Karadzica i ostalih glavnih optuzenih za ratne zlocine su napravljeni, ali je pitanje kada ce se aktivirati, koje snage ce biti upotrebljene i koliko zrtava se moze tolerirati. Ocigledno je da bi Amerikanci i ostali saveznici zeljeli da ova operacija prodje bez zrtava, ali to je onda izgubljena bitka s vremenom. Ako Karadzic i poslije izbora ostane na politickoj sceni, a Sfor ce se nakon toga polako pripremati za odlazak, mislim da ce rasti pritisak da se bez obzira na zrtve akcija hapsenja sprovede. Ja bih preferirao ultimatume, a ne popravne ispite, jer to znaci odlaganje, a postavljanje striktnog datuma je djelotvornije. Ipak, smatram da je donijeta odluka da se kad-tad ovi ljudi pojave u Hagu, i ne samo oni sa zvanicne liste. Stvar je ozbiljna, ali se postavlja nekoliko pitanja koja sam vec pomenuo ukljucujuci i pitanje posljedica akcije hapsenja dok traje borba za vlast u RS. Mislim da ce prije poduzimanja bilo kakvih akcija americka administracija sacekati izbore i u Bosni i u Srbiji.

Izbori u Bosni ce se odrzati 14 rujna. Ovoga puta se vrlo malo moze cuti o njihovim pripremama iako pokusaja manipulacije ima na sve strane. Cinjenica da strani mediji jedva nalaze prostora za predstojece izbore po mnogim misljenjima samo pokazuje koliko je kriza u Bosni ozbiljna.

- Da, kriza, odnosno podjela Bosne se nastavlja. Tri nacionalisticke stranke, posebno HDZ i SDS imaju potpunu kontrolu, usprkos konfliktu u SDS-u. Opozicija i demokratska, gradjanska opcija ima vrlo mali pristup stanovnistvu. Mnogi se plase novoga rata i smatraju da ce ih nacionalisti zastititi. To je zacarani krug. Usprkos naporima medjunarodne zajednice, nacionalisti ce ponovno pobijediti zahvaljujuci manipulaciji, kontroli nad medijima, sijanju straha, ucjenjivanju i paranoji. To opet znaci daljnju polarizaciju drustva i podjelu Bosne. Po mom misljenju je jedini nacin za postizanje napretka jace angaziranje NATO snaga, na problemima optuzenih za ratne zlocine, i na povratku izbjeglica i na slobodi kretanja.

Imajuci sve ovo u vidu, od bosanskih izbora se po Vasem misljenju, ne moze puno ocekivati.

- Nista novo od bosanskih izbora, sto nije iznenadjujuce. Vjerujem da ce neke opozicijske stranke dobro proci u Sarajevu i Tuzli. Bit ce interesantno uporediti rezultate opcih i lokalnih izbora i vidjeti da li gradjanska opcija raste ili opada i da li nacionalisti jacaju svoju vlast. Ja osobno mislim da se radi o ovom drugom i da ce rezultati mnoge razocarati.

Gospodine Bugajski, mnogi promatraci se pribojavaju da ce odlazak zapadnih trupa iz Bosne slijedece godine dovesti do novoga rata?

- Slazem se s onima koji predvidjaju sukobe, ali ne smatram da ce odmah nakon odlaska Sfora planuti rat. Naravno, sve zavisi od toga koliko ce vojnika u Bosni ostati i koja ce im funkcija biti nakon ljeta '98. Americka amdinistracija je svjesna da prijeti opasnost od novog rata i ucinit ce sve da to sprijeci i bez sudjelovanja istog broja americkih trupa na terenu.

Ocekujete li uskoro novu Holbrukovu misiju u Bosni?

- Smatram da je vjerojatnije ocekivati misiju drzavne tajnice Olbrajt. Ako rezultati Holbrukove misije budu razocarajuci, letjet ce perje u Stejt dipartmentu, jer je Medlin Olbrajt odlucna u tome da se sporazumi sprovode, a ne samo potpisuju.

Sofija Kordic

(Radio Free Europe)