Utorak, 26. avgust 1997.

DOKUMENTI: POVELJA DEMOKRATSKE OPOZICIJE CRNE GORE POVODOM PREDSTOJECIH PREDSEDNICKIH IZBORA

Nema uslova za slobodne izbore

Predsednicki izbori pretvoreni u razracun celnika DPS. Opozicija se povlaci iz politicke bitke i nece predloziti kandidata za predsednika. Poziv na jedinstvenu akciju reformske struje DPS i demokratske opozicije za oslobadjanje od zagrljaja beogradskog rezima. Posle ovih izbora formirati vladu strucnjaka i doneti zakone za demokratske parlamentarne izbore

Duboko zabrinuti zbog ukupnih zbivanja koja, podstaknuta raskolima u aktuelnoj vlasti, poprimaju sve dramaticnije razmjere sa mogucim nesagledivim posledicama po Crnu Goru i sve njene gradjane i narode, najvisi predstavnici demokratske opozicije u Crnoj Gori: Narodne stranke, Liberalnog saveza, Stranke demokratske akcije, Demokratskog saveza u Crnoj Gori, Demokratske unije Albanaca i Socijaldemokratske partije, na sastanku od 25.08.1997. god. razmotrili su uslove i svrsishodnost sopstvenog - pojedinacnog ili zajednickog ucesca na predstojecim predsjednickim izborima.

Jedinstvena ocjena sa ovog sastanka je da u Crnoj Gori, sto zbog rigidne izborne regulative, sto zbog nametnute atmosfere, nema uslova za slobodno i demokratsko izrazavanje volje gradjana.

Umjesto demokratskog takmicenja ideja, programa i licnosti, predsjednicki izbori su ovaj put pretvoreni u razracun medju celnicima DPS-a, odnosno u borbu za nominaciju predsjednickog kandidata ove partije. Potpuno je potisnuto ono sto bi moralo biti pitanje svih pitanja: kako zaustaviti dalje propadanje i agoniju crnogorskog drustva i koje bi korake valjalo preduzeti da se ostvari demokratska, ekonomska i kulturna emancipacija Crne Gore i podigne kvalitet zivota njenih gradjana. Umjesto toga, ne biraju se sredstva da se ostvari uski politicki cilj. Vodi se ne samo medijski, vec i otvoreni policijski, obavjestajni, carinski i ekonomski rat. Pojacavaju se izborni stabovi bivsim ministrima policije, dovode emisari i obavestajci sa strane, ne preza se ni od ucjena i podmicivanja. Nominalni predsjednik Crne Gore umjesto da bude ne samo cuvar vec i stub Ustava Crne Gore slavodobitno izjavljuje da je 90 odsto pripadnika policije na njegovoj strani. U politicku borbu guraju se i pravosudni organi, uvode se unutrasnje ekonomske blokade, otvoreno se prijeti zavodjenjem prinudnog stanja, rijecju u toku je dalje derogiranje drzavnog subjektiviteta Crne Gore. S druge strane, drzavni mediji iz Podgorice i Beograda, besomucnom kampanjom za jednu ili drugu stranu, stvaraju uzavrelu atmosferu i nepodnosljiv politicki ambijent u kome je izjasnjavanje za "Mila ili Momira" izdignuto na nivo sudbinskog opredeljenja.

U takvoj atmosferi alternativna opcija, jednostavno, nema sanse i svaki glas razuma koji bi demokratska opozicija mogla da ponudi, bio bi marginalizovan i prigusen bukom i orudjima koje bespostedno koriste dojucerasnji politicki istomisljenici i partijski drugovi. Stoga demokratskoj opoziciji u Crnoj Gori ne preostaje nista drugo do da se iz takve politicke bitke nepolitickim sredstvima dostojanstveno povuce i prepusti sukobljenim stranama u DPS-u da u medjusobnoj borbi sami razgolite sto vise od onoga sto je demokratska opozicija punih sedam godina uporno, ali bez mnogo uspjeha pokusavala da dokaze.

Neisticanje sopstvenog predsjednickog kandidata od strane demokratske opozicije nikako ne znaci da je ona indifirentna prema svemu sto predsjednicki izbori nagovjestavaju ili realno znace. Iza bjesomucnog rata sviju zavadjenih strana odvija se sticajem okolnosti jos jedan proces-bitka za oslobadjanje Crne Gore od retrogradnog, pogubnog zagrljaja, aktuelnog beogradskog rezima. Ta bitka se moze dobiti samo ako je budu vodile, jedinstvene i jednako odgovorne, sve progresivne snage Crne Gore, ukljucujuci, prvenstveno, njenu demokratsku opoziciju. Prvi neophodan uslov da se to postigne jeste da tzv. reformska struja u DPS-u svoju prodemokratsku retoriku potkrijepi konkretnim akcijama. Ona treba da napusti izbornu strategiju utemeljenu na sopstvenim uskostranackim interesima i odmah, zajedno sa demokratskom opozicijom, preuzme one politicke mjere i akcije koje ce omoguciti da Crna Gora, uprkos svim iskusenjima, izadje iz predsjednickih izbora politicki i drzavno stabilnija i jaca a ne slabija, jedinstvenija a ne podjeljenija, bliza ostvarenju svojih vitalnih ciljeva i interesa, a ne udaljenija od njih i dublje gurnuta u beznadje.

Apstinencija demokratske opozicije sa predsjednickih izbora ujedno je i opomena crnogorskim vlastodrscima da se ne poigravaju sa sudbinom Crne Gore. Naime, demokratska opozicija cijeni da, ako se atmosfera koja sada vlada produzi, nece biti uslova za demokratsko i slobodno izrazavanje volje gradjana ni na predstojecim vanrednim parlamentarnim izborima. Stoga smatra da se, bez obzira na ishod predsjednickih izbora, mora odmah pristupiti stabilizaciji politickih prilika u Crnoj Gori i stvaranju minimalnih demokratskih uslova za parlamentarne izbore.

U vezi sa predstojecim parlamentarnim izborima ova vlada treba da obezbijedi:

- Izborni zakon koji ce omoguciti adekvatno odrazavanje politickog raspolozenja (proporcionalni sistem sa jednom izbornom jedinicom odnosno zastupljenost u najvisim predstavnickim organima Republike svih relevantnih politickih snaga i svih naroda u Crnoj Gori);

- utvrdjivanje pozicije drzavnih medija koja ce ih uciniti maksimalno moguce nepristrasnim i nezavisnim od promjena nosilaca vlasti;

- ravnopravan tretman u drzavnim medijima svim strankama zastupljenim u republickom i saveznom Parlamentu;

- koriscenje medija u izbornoj kampanji na ravnopravan nacin, i sprecavanje zloupotrebe medija i medijske torture gradjana;

- korektno budzetsko finansiranje stranakau izbornoj kampanji, ali i sprecavanje zloupotrebe budzetskih sredstava;

- drustvenu kontrolu i javnost prihoda stranaka po svim osnovama;

- onemogucavanje nenadleznih drzavnih organa da na bilo koji nacin uticu na proces izbora;

- jedinstvenu evidenciju birackih spiskova na nivou Republike uz mogucnost stalnog uvida i kontrole rada u postupku njihovog redovnog i urednog azuriranja u skladu sa vazecim propisima.

- ostvarivanje efikasne kontrole obrade izbornih rezultata;

- blagovremeno (najkasnije 60 dana prije dana odrzavanja izbora) upucivanje poziva predstavnicima OEBS-a i drugim zainteresovanim predstavnicima medjunarodne zajednice da prate cjelokupan izborni postupak u Crnoj Gori;

- predsjednik Republike, ma ko to bio, danom izbora na ovu funkciju treba da zamrzne svoje partijsko clanstvo i ni na koji nacin ne bude angazovan u izbornim i drugim aktivnostima u korist iskljucivo svoje partije.

Izlozeni zahtjevi nijesu diktirani nikakvim stranackim interesima, vec su iskljucivo okrenuti interesima gradjana Crne Gore i demokratska opozicija upucuje javni izazov svim predsjednickim kandidatima da se jasno opredijele u odnosu na njih. Ukoliko, pak, predsjednicki kandidati ignorisu ove zahtjeve, gradjani Crne Gore ce se sami uvjeriti da se na javnoj sceni ni ovoga puta ne odvija sukob izmedju reformistickih i antireformistickih opcija, vec da je u pitanju samo jos jedna izborna farsa. U tom slucaju svaki gradjanin, po svom nahodjenju, neka odluci da li ce ucestvovati u toj farsi ili ce apstinirati iz tog procesa.

U suprotnom, duboka principijelna privrzenost crnogorske demokratske opozicije ideji otvorenog, slobodnog, ekonomski i kulturno prosperitetnog drustva, odnosno ideji drzave kao zajednice ostvarenih jednakih politickih prava i sloboda svih njenih gradjana, cini je prirodnim saveznikom sa svim politickim snagama koje djeluju u istom smjeru i streme istim ciljevima. I obrnuto.

U tom smislu naznacene mjere i akcije predstavljaju bitan uslov i temeljni kriterijum njenog angazovanja u predstojecim predsjednickim, odnosno parlamentarnim izborima.

Parlamentarni izbori do kraja maja 1988.

U prvom redu, odmah nakon ovih izbora, neophodno je formirati vladu sacinjenu od ljudi nespornog strucnog i moralnog integriteta. Zadatak ove vlade bi bio:

- da doprinese smirivanju politickih strasti i podstakne proces demokratizacije drustva;

- da omoguci postene i fer parlamentarne izbore, najkasnije do kraja maja 1998. godine, sto bi odlucujuce doprinijelo stabilizaciji politickih prilika u Crnoj Gori;

- da omoguci odgovarajucim drzavnim i pravosudnim organima da utvrde eventualne zloupotrebe u koriscenju sredstava drustvenih i drzavnih fondova;

- da izvrsi pravicnu raspodjelu imovine naslijedjene od ranijih politickih subjekata;

- da izvrsi nuznu decentralizaciju vlasti, odnosno jacanje ingerencija lokalne samouprave;

- da, u mjeri koja je moguca u relativno kratkom prelaznom periodu, ubrza zapocete procese drustvenih reformi, prije svega u domenu privatizacije (ukljucujuci i denacionalizaciju), ali i da inicira nuzne reforme u drugim sferama.

- da otvori proces ustavnog definisanja polozaja naroda koji zive u Crnoj Gori.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /