Subota, 13. decembar 1997.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE IBRAHIMA RUGOVE I ODJECI NA BONSKU KONFERENCIJU

Pitanje Kosova deo Dejtonskog paketa

Demonstrativni odlazak srpske delegacije sa Konferencije u Bonu dokaz da Beograd nema ni jedan argument kojim bi mogao da brani svoju politiku prema Kosovu i Albancima

Pristina. - I pored opstrukcije srpske strane, koja je pokazala aroganciju i alergiju prema kosovskom problemu i medjunarodnoj preokupiranosti ovim pitanjem, mislim da je Konferencija u Bonu bila uspesna. Nije cudno sto se Kosovo naslo na dnevnom redu ove konferencije, jer je Kosovo kao medjunarodni problem, pocev od 1991. godine i Haske konferencije, neizbezno pitanje kada se razmatra situacija na prostoru bivse Jugoslavije. Pitanje Kosova sastavni je deo Dejtonskog paketa o cemu svedoci spoljasnji zid sankcija prema Srbiji, cije se rusenje uslovljava resavanjem ovog pitanja.

Ovo je na jucerasnjoj pres-konferenciji izjavio lider kosovskih Albanaca, Ibrahim Rugova. Pozdravljajuci nedavnu odluku americkog predsednika Klintona o produzenju spoljasnjeg zida sankcija prema Beogradu za jos godinu dana, Rugova je ocenio da je to znak sa najviseg svetskog nivoa da je pitanje Kosova internacionalizovano. Zbog toga trazimo odrzavanje posebne medjunarodne konferencije na kojoj bi se razmotrilo resavanje kosovskog pitanja i uzela u obzir politicka volja stanovnistva na Kosovu - zakljucio je Rugova.

U ovdasnjoj javnosti je inace i dalje jedna od glavnih tema demonstrativni odlazak srpske delgacije sa konferencije u Bonu. "Tri su kljucne dimenzije koje karakterisu ovaj cin srpske strane. Prvo, to je dokaz da Beograd nema ni jedan argument kojom bi mogao da brani svoju politiku prema Kosovu i Albancima. Drugo,, srpska politika nema koncept za resavanje kosovskog problema, odnosno taj argument je sadrzan u policiji i vojsci sto je neupotrebljivo u medjunarodnim mirovnim pregovorima. Trece, Srbija nije direktno kaznjena zbog ucesca u ratovima u Hrvatskoj i BiH, tako da ratni metod i dalje ostaje glavno sredstvo njene politike u slucaju Kosova"- kaze Bajram Kosumi, predsednik Parlamentarne partije Kosova. Akademik Mark Krasnici, predsednik Albanske demohriscanske partije istim povodom ocenjuje da je vreme potvrdilo da Srbija nikada nije bila zainteresovana za dijalog bez medjunarodnog pritiska i upotrebe medjunarodnih sredstava prinude i da su ova sredstva neizostavna i u procesu trazenja resenja za Kosovo.

U ovdasnjim medijima se velika paznja poklanja i medjunarodnim reakcijama na Bonsku konferenciju i "kosovski sindrom" koji je na ovom skupu demonstrirao Beograd. U razgovoru sa analiticarem londonskog BBC Gabrijelom Partosem koji objavljuje jucerasnji "Bujku" ovaj poznati analiticar procesa u jugoistocnoj Evropi kao posebno karakteristicnu istice cinjenicu da su medjunarodni faktori poceli da gube strpljenje sa Milosevicem i njegovim odnosom prema Kosovu i da je odluka da Kosova udje u dnevni red bonske konferencije znak da su ovi faktori nakon dosadasnjeg tihog i tajnog diplomatskog pritiska na Beograd zbog njegove politike prema kosovskim Albancima odlucili i da javno registruju svoju uznemirenost pogorsanjem situacije na Kosovu.

I. Hajdari

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /