nedelja, 28. decembar 1997.

Reporteri NNB na Policijskoj akademiji

Studenti koji se spremaju za “velika ovlascenja"

Mi ucimo studente da budu ostrog uma, topla srca i da postuju svaku licnost pa i licnost kriminalca, iako ga posle moraju uhapsiti. Jer, pazite, oficir policije ima ogromna ovlascenja. Veca ovlascenja nego predsednik republike

Dragoljub Petrovic

Policijska akademija

Na oglasnoj tabli kod ulaza u Policijsku akademiju istaknut je konkurs za naucne radove iz kriminalisticko- bezbednosne tematike u povodu Dana bezbednosti sledece godine. Izmedju desetak predlozenih tema izdvaja se jedna, na prvi pogled, dosta nekarakteristicna za posao buducih oficira policije - “Stampa i kriminalitet". Mozda je ta tema i navela dekana Policijske akademije, general-majora Radojicu Maksimovica, da prvi put od osnivanja ove visokoskolske ustanove primi u svoj kabinet, uz dozvolu Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije reportere jedne “opozicione novine", kako je sam ocenio. “Ako ne valjamo napisite da ne valjamo, ako valjamo napisite da valjamo, i pitajte sta god zelite" - predusretljivo je rekao Maksimovic dok nas je u generalskoj uniformi primao u svoju kancelariju koja se umnogome ne razlikuje od drugih dekanskih - tu je puno knjiga, nekoliko fotelja, slike ali i velika uramljena fotografija na kojoj se nas domacin rukuje sa predsednikom Savezne Republike Jugoslavije Slobodanom Milosevicem, cijim ukazom je nedavno i proglasen za general-majora, zbog zasluga u osnivanju i razvoju Policijske akademije.

Celokupan ambijent Akademije, takodje, ne odudara od drugih fakulteta, osim sto vas na ulazu legitimisu i dobijate propusnicu za kretanje. Mere obezbedjenja ne bi mozda bile tako “stroge", da se PA jos uvek ne nalazi u okviru kompleksa Instituta za bezbednost (prekoputa Vojno-medicinske akademije na Banjici), gde je po osnivanju, 1993. godine, privremeno smestena - ali zbog teske materijalne situacije u drzavi, kako se zvanicno objasnjava, nije nadjeno alternativno resenje za objekat u kome ce se skolovati mladici opredeljeni za bavljenje policijskim poslom, pa je prvobitna solucija ostala do daljnjeg. Ta prva generacija pitomaca ove godine je zavrsila skolovanje i pocetkom oktobra otisla na jednogodisnju praksu u Sekretarijat unutrasnjih poslova u Beogradu. “Od 115 upisanih (svake godine isti broj primljenih a prosek potencijalnih kandidata je 1000) iz prve generacije diplomiralo je 79 studenata. Ti mladici sada su u SUP Beograd gde teorijsko znanje dopunjuju prakticnim, iako su i ovde imali prakticnu nastavu. Posle jedne godine prakse polazu strucni drzavni ispit i sa cinom potporucnika policije bice rasporedjeni na radna mesta u organima unutrasnjih poslova. Strucnjaci koji sa njima rade dok su na praksi jako su zadovoljni" - sa smeskom kaze Maksimovic.

Tumaceci “raskorak" izmedju broja primljenih kandidata i diplomaca, nas sagovornik navodi da zbog “ogromnih napora koji postoje tokom skolovanja u proseku po generaciji od studija odustane pet, sest momaka". “Oni moraju biti potpuno zdravi i mi to proveravamo na prijemnom. Tada ih pregleda oko 13 ili 14 specijalista. Poseban pregled je kod neuropsihijatra i psihologa. A zasto? Ne moze se svakom dati pistolj u ruke nego samo onom cista uma i razuma. Kad se posle ovih pregleda lekarski oceni da su sposobni za rad u unutrasnjim poslovima, idu na bazno-morfoloski test, gde profesori ispituju njihovu snagu. Kad i to zavrse, onda se mi obracamo nadleznim organima i pitamo - da nije to lopov, da nije covek sklon porocima, alkoholu, drogi. Takav kod nas ne moze da prodje, a proci ce recimo na medicinskom i svim drugim fakultetima. Onda sve to ubacimo u kompjuter, zajedno sa njihovim uspehom iz srednje skole (prednost imaju vrlo dobri i odlicni), napravimo rang listu, ta liste ide do komisije koja proverava da nije negde cinovnistvo pogresilo... I pored takve rigorozne selekcije promakne njih pet-sest koji, jednostavno, ne mogu da izdrze... Jer oni kad idu na teren, recimo, 24 sata pesace preko gudura, potoka, po kisi, puno zmija, ne moze to svako" - prica dekan.

Sta ce kriminalistickim oficirima policije mars od 24 sata, ucenje pucanja iz topova i minobacaca, te cisto vojni predmeti? General Maksimovic objasnjava da su svi mislili “u pocetku da se radi o Vojnoj akademiji, cak su dolazili i neki oficiri vojske visokog ranga da se raspitaju sta je to u stvari".

- A ljudi to pogresno misle. Mi imamo samo jedan blok vojnih predmeta kako bi pitomci savladali oficirska znanja i vestine. To su recimo, vojno policijska taktika, naoruzanje, balistika i oprema policije i vojske, topografija, teorija ratne vestine, rukovodjenje i komandovanje... Kad su na ovim, mi ih tako zovemo, vojnim predmetima oni su u vojnim formacijama - odeljenje, vod, ceta... Kad su na strojevoj obuci moraju ici u uniformama. Ali kad uce, na primer, krivicno pravo, onda su kao i svi drugi studenti. S druge strane, oni su buduci oficiri policije i moraju uciti naoruzanje ali do jedne granice. Ne mozemo mi njih ovde uciti da voze tenkove. Moramo ih nauciti da rukuju pistoljem i nemamo studenata koji kad se monitorski snimaju njegovi pogoci ne dobije ocenu odlican. Zatim, milicionar mora uciti da puca iz automata... Mora to uciti da bi se branio. Mora uciti i da puca iz browinga 12,7 kako bi se odbranio od niskoletecih letelica... Mora uciti tromblonom da tuce, mora uciti topom TA do 20 milimetara. I na kraju, mora uciti da rukuje minobacacima od 62 i 80 milimetara. To vam je policijsko naoruzanje u svim zemljama sveta, to rade Rusi, Madjari, Nemci i drugi. Drugo, oni su oslobodjeni sluzenja vojnog roka pa to moraju ovde nadoknaditi da bi bili kao i svi ostali - kazuje dekan Policijske akademije.

Iskustva iz "najnovijeg rata"

U sopstvenoj produkciji Policijska kademija je do sada izdala 44 izdanja, uglavnom strucne literature. Prvi put u Jugoslaviji izdata je knjiga "Policijsko pravo" Slobodana Miletica, koje predstavlja pionirski poduhvat u domacoj pravnoj literaturi. Udzbenik "Kriminalisticka tehnika" dobio je na 40. Medjunarodnom sajmu knjiga u Beogradu nagradu za opremu knjige. Interesantno je da u recenziji knjige "Vojno-policijska taktika" pise da je ovo stivo usmereno "na obradu procesnih sadrzaja borbenih dejstava na taktickom nivou a pre svega na onim nivoima komandovanja na kojima bi moglo doci do angazovanja oficira policije", te da su "pri tom koriscena i neka iskustva iz najnovijeg rata 1991-1994. godine na prostorima nekadasnje Jugoslavije". Inace PA ima biblioteku sa preko 9.000 domacih i stranih naslova, od kojih 3.700 knjiga predstavlja poklon legat koji je Akademiji darovao naucnik Vladimir Vodinelic.

Pored grupe vojnih predmeta, pitomci savladjuju opsteobrazovne (sociologiju, strani jezik, politicku ekonomiju...), pravne (osnove teorije drzave i prava, policijsko pravo, prekrsaje i privredne prestupe, krivicno pravo, privredno pravo, medjunarodno javno pravo, finansijsko pravo...) i policijsko- bezbednosne predmete (krimanilisticku taktiku i metodiku, bezbednost saobracaja, sistem drzavne bezbednosti, krim. tehniku, policijsku psihologiju, moral policije, nauku o policiji...). U okviru predmeta SFO (specijalno fizicko vaspitanje) studenti savladjuju borilacke vestine i to obavezno - dzudo, karate i dziu dzicu. Sveukupno za cetiri godine moraju poloziti 42 predmeta. Tokom skolske godine smesteni su u internatu koji se nalazi pored zgrade Akademije, i mogu svakodnevno izlaziti u grad najduze do ponoci, pod jednim uslovom - prosek ocena im mora biti veci od osam. “Imamo ovde optimalne uslove mada bi meni trebale jos dve, tri Beogradjanke. Svaki dekan, pitajte, boluje od prostora. Tu imamo kuhinju, studentski dom, ucionice... Streljanu ovde nemamo, ali gadjanje iz kratkog naoruzanja vezbamo na strelistu MUP-a, radi racionalizacije, jer ovaj srpski narod nije toliko bogat. Iz dugog oruzja gadjamo u Bubanj potoku, a imamo i odlicnu saradnju sa Vojnom akademijom. Postoji ugovor izmedju Generalstaba i MUP-a, o saradnji". Pitomci dobijaju neku vrstu plate (apanaze, kako kaze dekan) dok su na skolovanju i njena visina zavisi od toga koliko koja republika izdvaja za studente PA.

“Ovde se skoluju, sem iz Srbije, i mladici iz Crne Gore i Republike Srpske. Ovi iz RS imaju najmanju platu, a iz Crne Gore najvecu - kako koja vlada ima da plati" - govori sagovornik NNB. Odgovarajuci na pitanje da li je dovoljan (inace, dosta veliki) novac koji PA dobija iz budzeta, general Maksimovic spremno odgovara: “Ma kakvi dovoljan. Mi ostvarujemo 44 posto budzeta (ceo MUP) ali Srbija nema para i nije to mnogo kako se misli".

Dekan ni sam ne shvata, kako kaze, zasto je deo javnosti negativno nastrojen prema postojanju ove visokoskolske ustanove. “Pa ljudi moji, ovo je dragulj srpskog naroda, i postoji zbog mene, zbog vas, zbog nase dece. Sve zemlje imaju policijsku akademiju. Hrvatska je sad osniva, Makedonija isto, Rumunima su Nemci osnovali akademiju, a mi smo sopstvenim snagama osnovali ovo sto imamo. A sami znate kroz kakve smo scile i haribde prosli - te embargo, te rat u ratnom okruzenju... Mi ucimo studente da budu ostrog uma, topla srca i da postuju svaku licnost pa i licnost kriminalca, iako ga posle moraju uhapsiti. Jer, pazite, oficir policije ima ogromna ovlascenja. Veca ovlascenja nego predsednik republike. Znaci, da vas savlada fizickom snagom, zbog cega uce borilacke vestine. Drugo, da upotrebi sredstva prinude. Njemu je data palica, a ne dao Bog da osetite udar palice, kako to boli. Ima ovlascenja da upotrebi vatreno oruzje, da lisi coveka zivota... Naravno, sve ovo u skladu sa zakonom. Zbog ovakvih ogromnih ovlascenja, on mora biti stabilna licnost. Tu i tamo neki i pogresi. U teoriji velikih brojeva se pokazalo da ima i gresaka. A onda javnost to svali na celu policiju. Medjutim, kad pogresi neki lekar nikom nista. Ili se zabelezi ili se ne zabelezi... Zato je osnivanjem Policijske akademije velika stvar ucinjena Srbiji. Mi ovde nastojimo da stvorimo strucnjake na ovom podrucju, prema mentalitetu ovoga naseg naroda. Rezultati ce se za jedno deset godina videti, jer doci ce na celo stanice milicije komandir koji poznaje posao. A ne kao do sada kad su na celo stanice milicije dolazili sekretari komiteta ili sindikalci koji pojma nemaju s poslom. Priuceni ljudi, koji ne znaju posao, obicno pribegavaju grubostima. Doduse nekada i treba primeniti grubosti, ali kao zakonska ovlascenja" - zakljucuje u razgovoru za “Nasu Nedeljnu Borbu" general-major Radojica Maksimovic, dekan Policijske akademije.

Bez prava na strajk i politicko organizovanje

“Nasi studenti imaju normalan izlaz u grad i oni su kad su trajali ti studentski protesti izlazili i videli sta rade drugi studenti. Vracali su se ovde iz grada i mi smo sa njima razgovarali i pitali ih: Pa dobro jel imate vi zelju za tim, sta ce vam to. Odgovorili su nam da i oni vide cemu to vodi" - ispricao nam je dekan kad smo ga pitali - da li su tacne informacije po kojima su i studenti PA ucestvovali u “Studentskom protestu 96/97". Objasnio nam je da studenti nemaju pravo da se politicki opredeljuju jer je to utvrdjeno clanom 5 Zakona o Policijskoj akademiji koji glasi: “Na Akademiji nije dozvoljeno politicko i versko organizovanje, niti je dozvoljen strajk". “Vidite, vi iz Nase Borbe mozete da strajkujete, a mi ne mozemo. Imate prednost" - nasalio se general Maksimovic.

“Nasi studenti pripremaju se za buduce oficire policije i oni stite Ustavom utvrdjen poredak. Zna se ko taj poredak utvrdjuje... Poslanici u Skupstini glasaju i utvrdjuju zakone, a oni stite te zakone. Kakva bi to bila policija kad ne bi te zakone stitila" - zakljucio je general govoreci o politici.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /