STRUCNI TIM ZA IZRADU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA U CRNOJ GORI

Sugestije OEBS uglavnom prihvacene. Savet za zastitu slobode javnog informisanja - bez novinara

Podgorica. - Strucni tim za izradu izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori razmatrao je juce sugestije eksperata OEBS vezane za Zakon o javnom informisanju i Zakon o izboru odbornika i poslanika.

Kako je istakao Predrag Drecun, sef jedne od radnih grupa, prilikom formulisanja konacnih normi u Zakonu o javnom informisanju maksimalno su postovani i uvazavani predlozi OEBS-a. Tako je na njihovu sugestiju u osnovne odredbe ovoga zakona usao stav da ga treba “tumaciti u skladu sa principima Evropske konvencije o ljudskim pravima i uz koriscenje prakse precedentnog prava Evropskog suda i Evropske komisije za ljudska prava". Dileme kod nekih clanova Strucnog tima u vezi sa ovom odredbom odagnao je dr Slobodan Blagojevic, ministar pravde u Vladi Crne Gore, konstatacijom da se njome primjenjivac zakona obavezuje na postovanje odredjenih medjunarodnih normi. “Ne postoje dva prava vec jedno, stoga medjunarodne ugovore treba postovati i na taj nacin pokazati svoju otvorenost prema medjunarodnoj zajednici i njenim pravnim standardima", rekao je ministar Blagojevic.

Novim zakonom o javnom informisanju, smatra Strucni tim podrzavajuci eksperte OEBS-a, treba omoguciti i strancima da mogu osnivati javna glasila. Tokom rasprave o ovom stavu, jedino je rezervu iskazao Dragan Soc, iz Narodne stranke, smatrajuci da bi strancima trebalo ograniciti akcije i ucesce u javnim glasilima ispod pedeset procenata, medjutim, prevagnulo je misljenje da se to ne radi, vec da se i informisanje shvati kao ukupna privredna djelatnost u tranziciji.

OEBS je radnoj grupi predlozio da se glavni i odgovorni urednici drzavnih glasila biraju dvotrecinskom, a smjenjuju trocetvrtinskom vecinom clanova Programskog savjeta, ali to mu nije prihvaceno, kao ni predlog da se vrednovanje odgovornosti glavnog i odgovornog urednika od strane Programskog odbora ogranici na politicki program (vijesti i aktuelnosti) i da ovo tijelo ne treba da se bavi uredjivanjem drugih sadrzaja.

Interesantno je da radna grupa nije prihvatila ni sugestiju eksperata OEBS-a da u savjet za zastitu slobode javnog informisanja udju i predstavnici Udruzenja novinara koje je clan Medjunarodne federacije novinara, zanemarujuci cinjenicu da je Udruzenje profesionalnih novinara Crne Gore (koje okuplja i poslenike javne rijeci drzavnih glasila) vec pet godina clan najvece svjetske novinarske organizacije. Kao “solomonsko" rjesenje nudi se da se u savet za zastitu slobode javnog informisanja biraju dva predstavnika Crnogorskog helsinskog komiteta. Tako ce sedam clanova, ovog, moglo bi se reci reprezentativnog tijela, imenovati Skupsina (srazmjerno stranackoj predstavljenosti u parlamentu), po jednog clana odredice predsjednik Republike i Vlada Crne Gore, a po dva Univerzitet, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i, kako smo rekli, Crnogorski helsinski komitet.

Savjet ce imati “presudnu rijec" kada se bude utvrdjivao kodeks novinarske etike, koji, donose, kako se precizira, asocijacije i udruzenja novinara. Kako to o profesionalnoj etici novinara mogu “savjetovati" i odlucivati oni koji se ne bave tom profesijom pitanje je na koje strucni tim nije ni pokusao da odgovori.

Radna grupa za izradu Zakona o izboru odbornika i poslanika takodje je razmatrala brojne primjedbe eksperata OEBS-a. Medjutim pred strucni tim ponovo je iznesena dilema da li Crnu Goru tretirati kao jednu ili dvije izborne jedinice, kako bi se u alternativi udovoljilo albanskoj nacionalnoj manjini da obezbijedi svoje predstavnike u Skupstini Crne Gore. U tom slucaju druga izborna jedinica bili bi djelovi podgoricke opstine (Tuzi, Miljes, Dinosa, Vuksanlekici, Podhum, Sukuruc, Vranj, Hoti i Zatrijebac), barske (Ostros, Ckla, Arbnes, Veliki Ostors, Kostanjica, Boboviste i Tejani) i cijela opstina Ulcinj.

Inace, jucerasnjoj sjednici strucnog tima nijesu prisustvovali predstavnici Stranke demokratske akcije, sto je predsjedavajuci Miodrag Vukovic objasnio mogucim najnovijim raskolima u rukovodstvu ove partije, koja je potpisnica Sporazuma o minimumu pravila za uspostavljanje demokratske ifrastrukture iz oktobra prosle godine.

B. I. Milicic