cetvrtak, 12. februar 1998.

PRELIMINARNA RASPRAVA U SAVETU NATO O NOVIM SNAGAMA ZA BOSNU

Ostaju, ali ni dan duze nego sto je potrebno

Ne zelimo da stvorimo "kulturu zavisnosti" i da ostavimo utisak kako cemo mi obaviti ono sto su oni duzni da ucine, izjavio je visoki predstavnik NATO-a posle prve runde rasprave o produzenom vojnom prisustvu u BiH

Mirko Klarin dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

Nova bosanska misija NATO-a "nece biti puki nastavak operacije Sfora... ali nece predstavljati ni radikalno novi pristup: u pocetku ce imati odredjeni stepen kontinuiteta, ali s ugradjenom fleksibilnoscu koja ce omoguciti znacajnu redukciju snaga cim se ostvare zeljeni politicki rezultati". Tim recima je visoki diplomatski predstavnik zapadnog saveza sazeo ishod prve runde razgovora koja je, u Savetu NATO-a, vodjena o predlozenim opcijama produzenog vojnog prisustva u Bosni. Debata u Savetu je bila "preliminarna", nikakva odluka nije doneta, ali se prema recima pomenutog diplomate - koji je s novinarima razgovarao pod uobicajenim uslovom anonimnosti - ukazuje konsenzus oko nekoliko bitnih pitanja.

Prvo, i najvaznije, saveznici su saglasni da medjunarodne snage ostanu u Bosni i posle juna ove godine, bez fiksiranja datuma izlaska... ali ne i zauvek! Zbog toga preciziraju da ce, bez obzira koja se od ponudjenih opcija prihvati, "maksimalno biti pojacan pritisak na sve bosanske strane kako bi preuzele odgovornosti koje su odavno bile duzne da preuzmu". Kao sto su, recimo, odgovornosti za povratak izbeglica, uspostavljanje reda i zakona, zatim za osposobljavanje i integraciju policije, borbu protiv korupcije i kriminala te, konacno ali ne i najmanje vazno, za hapsenje optuzenih za ratne zlocine. "Ne zelimo da stvorimo 'kulturu zavisnosti' i da ostavimo utisak kako cemo mi obaviti ono sto su oni duzni da ucine", precizirao je pomenuti diplomata.

Mada jos nema konsenzusa ni oko jedne od ponudjenih opcija, atlantski saveznici su saglasni da je - do daljeg - u Bosni neophodno odrzati "znacajno vojno prisustvo". Do daljeg, kako je objasnio diplomata NATO, "znaci barem do septembarskih izbora". Ako ti izbori proteknu u redu i ako ne bude problema s implementacijom njihovih rezultata, tokom oktobra bi se razmotrilo ima li uslova za redukciju angazovanih snaga, kako bi evenualno povlacenje dela trupa i opreme pocelo pre prvih bosanskih snegova. Saveznici su, istakao je atlantski diplomata, odlucni da u Bosni "ne drze nijednog vojnika vise nego sto je potrebno".

U preliminarnoj raspravi, stalni predstavnici "sesnaestorice" su najvise paznje posvetili opcijama "d" i "c". Prva predvidja zadrzavanje sadasnjeg obima snaga (oko 35.000) za odrzavanje bezbednosnog okruzenja i intenzivnu podrsku procesu civilne implementacije, dok druga projektuje obavljanje istih zadataka, ali s nesto manjim brojem snaga. Opcija "b" - radikalno kresanje i zadataka i snaga - jeste, za sada, van igre, dok opcija "a" - totalno povlacenje - ostaje konacan cilj, ali za neko buduce, u NATO se nadaju, dogledno vreme.

Na pitanje da li ce "opis poslova" tih specijalaca obuhvatiti i hapsenje optuzenih za ratne zlocine, diplomata NATO-a je naglasio da hvatanje i privodjenje istih Medjunarodnom krivicnom sudu u Hagu "ostaje zadatak svih komponenti medjunarodnih snaga". Prema njegovim recima,vise ambasadora zemalja-clanica NATO-a je u preliminarnoj raspravi o prezentiranim opcijama insistiralo na neophodnosti da nove snage zadrze "aktivan pristup prema optuzenima", kakav je poslednjih meseci poceo da primenjuje Sfor.

Nove snage jos nemaju ime, a nema ni konsenzusa oko toga treba li ono da se menja. Neke zemlje-clanice ukazuju da naziv Sfor ("s" za stabilizaciju) odgovara poslovima i zadacima novih snaga, te da bi se njegovim zadrzavanjem ustedela znacajna sredstva neophodna za nove zastave i ispisivanje novog imena na hiljade tenkova, oklopinih transportera, kamiona i drugih vozila i vojne opreme. Drugi, medjutim, ukazuju da je "psiholoski pozeljno" da se bosanskim stranama i imenom pokaze da medjunarodna zajednica "okrece nov list" i ide dalje u njihovom uterivanju u okvire koji su im odredjeni Dejtonskim sporazumima. Prevladace, po svemu sudeci, argumenti drugih, ali je konkurs za novo ime i dalje otvoren.

Nakon preliminarne rasprave, stalni predstavnici atlantske "sesnaestorice" ce se o ponudjenim opcijama konsultovati sa svojim prestonicama, da bi se - mozda vec sledeceg ponedeljka - opredelili za jednu od njih i nalozili vojnim vlastima da pripreme detaljan operativni plan za snage koje ce zameniti Sfor.

Specijalisti za javnu bezbednost

Bitna novost, oko koje se takodje ukazuje konsenzus, tice se tzv. jaza javne bezbednosti. Do sada su se, naime, o javnoj bezbednosti starali ili tesko naoruzani vojnici... ili nenaoruzana medjunarodna policija. Da bi se taj jaz premostio, planira se niz mera: jacanje medjunarodne policije UN (vise zemalja je vec najavilo upucivanje novih policajaca u njihov sastav), zatim ubrzavanje "demokratskog treninga" lokalnih policija (kako bi shvatile da je njihova duznost da stite ljudska prava, a ne da ih, kao do sada, krse), te jacanje pritiska za integrisanje lokalnih policijskih snaga tamo gde (kao u Sarajevu, Brckom ili Mostaru) treba da budu "etnicki mesovite". Pored toga, vrhovni zapovednik saveznickih snaga u Evropi, general Vesli Klark, predlaze formiranje "specijalizovanih jedinica" sastavljenih od vojnika ili paravojnih policajaca, obucenih i uvezbanih za odrzavanje javnog reda, kontrolu masa, suzbijanje kriminala i druge poslove koji su primereniji policajcima nego vojnicima. Kao primer njihovog "profila", diplomata NATO-a navodi francusku zandarmeriju i britanske vojnike sa znacajnim iskustvom u obavljanju policijskih poslova u Severnoj Irskoj, naglasavajuci da slicne snage postoje i u drugim zemljama. Vecina saveznika podrzala je predlog generala Klarka, uz napomenu da "specijalizovane jedinice" treba da budu pod komandom NATO-a i da deluju pod istim "robustnim mandatom."

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /