ponedeljak, 16. februar 1998.

Pad niskog Abdica

Srdjan D. Stojanovic

Hapsenje ili bekstvo ing. Smiljka Kostica, dugogodisnjeg direktora DIN Fabrike duvana, vec godinama je omiljena “vest iz pouzdanih izvora" u Nisu. Kada se stvarno desila vecina ljudi nije verovala u njenu istinitost. Zbog toga se, verovatno, tehnoloski i kadrovski najbolja (i eventualnim kupcima najpozeljnija) srpska fabrika iz bajke hitnom odlukom Vlade Srbije nasla pod v.d. upravom dr Zorana Arandjelovica.

Inzenjer Kostic je po jednima olicenje dozivotnog socijalistickog direktora, dok su oni koji se razumeju u biznis govorili da ceo sistem socijalistickog samoupravljanja i drustvene svojine ne bi propao da je bilo vise takvih direktora. Fabrika poput parka, zadovoljni i dobro placeni radnici, stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije, brzo prilagodjavanje nemogucim uslovima privredjivanja na domacem trzistu, znacajno prisustvo na svetskoj pijaci uprkos sankcijama - rezultati su Kosticevog lopovskog ili majstorskog rukovodjenja.

Sturo saopstenje za javnost republickog SUP govori o hapsenju zbog postojanja sumnje da je Smiljko Kostic zloupotrebio ovlascenja i da je vlasnik vise kuca. Da je bio direktor u kompaniji “Philips Moris" (vlasniku najpopularnije svetske cigarete “Marlboro"), gospodin Kostic bi kao izuzetno uspesan menadzer verovatno posedovao privatni avion, jahtu, vilu na Bahamima i niko ga ne bi zatvarao. Nadlezni tuzilac se nije oglasio, a on bi morao da kaze da je izdao nalog za hapsenje i podigao optuznicu po nekom konkretnom clanku krivicnog zakona. Medjutim, kod nas se prvo hapsi, pa se prikupljaju dokazi i podize optuznica, a ne obrnuto.

Ocigledno je da u Srbiji opstanak na direktorskim mestima u drustvenim i drzavnim firmama ili institucijama zavisi od neceg drugog, a ne od trzisnih rezultata. San svakog ambicioznog niskog politicara oduvek je bio da zasedne u “Smiljkovu fotelju". Neki, poput Mileta Ilica, od nestrpljenja su cinili greske, zbog kojih su odlazili ili bili oterani. Cinilo se da je inzenjer Kostic pronasao “magicnu formulu" kako sacuvati sebe i firmu od gladnik ociju neuspesnih, beskrupuloznih, a mocnih... Pokazalo se da je on samo izdrzao duze nego sto je iko ocekivao, a da je “katil ferman" odavno bio ispisan, samo se cekalo pravo vreme kada ce biti izvadjen iz fioke. Uredba Vlade o finansijskoj disciplini mozda nema pravni, ekonomski ili moralni kredibilitet, ali ce hapsenjem Smiljka Kostica dobiti na verodostojnosti.

Na svu srecu, Kostica ima i ko da brani. To su rezultati njegovog rada i hiljade njegovih radnika koji ga podrzavaju. Na slican nacin su Fikreta Abdica s razlogom podrzavali i obozavali radnici “Agrokomerca" i cela Cazinska krajina. Takva podrska i rezultati se ne mogu izbrisati jednom uredbom ili nalogom za hapsenje. Samo naivni mogu verovati da je u pitanju okoreli lopov i prevarant koji je godinama bezocno krao i varao. U pitanju je izgleda takozvana privatizacija - drugo ime za prodaju nacionalnog kapitala od strane Vlade Srbije. Jedino sto ce eventualni strani partner sigurno traziti da fabriku vodi neko ko to najbolje zna.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /