CRKVE - VERSKE ZAJEDNICE U JUZNOSLOVENSKIM NOVOSTVORENIM DRZAVAMA (1)

Fatalizam nasledio komunizam

Iluzorno je bilo ocekivati da ce raspadom zajednicke drzave u verskim zajednicama ostati sve na svom mestu. Tragicni dogadjaji su demantovali takva predvidjanja

Ejub Stitkovac

Na poslednjem sastanku predstavnika crkava - verskih zajednica sa licnostima iz savezne vlade i Socijalistickog saveza bivse SFRJ, 1990. godine, svi su imali vise ideja i zelja nego konkretnih prijedloga kako se vjerske zajednice, kao duhovne institucije, mogu uklopiti u drustvene promjene i visestranacki sistem. U prijatnoj sali tadasnjeg SIV-a cule su se javne zakletve da se ne smije dozvoliti raspad zajednicke drzave i da ce vjerski velikodstojnici ciniti sve kako bi se nacionalisticke strasti smirile. Koliko je ko u tome bio iskren nije uputno nagadjati, ali kasniji dogadjaji su pokazali da su to, ipak, bile samo puste zelje. Tada su drzavno-partijski ljudi zaduzeni za “vjerska pitanja" obecavali vracanje nacionalizovane imovine vjerskim zajednicama i jos mnogo toga.

Raspadom bivse Jugoslavije vjerski velikodostojnici, sudeci po tadasnjim izjavama, vjerovali su da nece doci i do “organizacionog i duhovnog rastrojstva" njihovih vjerskih zajednica. Pokazalo se, medjutim, da su etnicke granice, koje je povukao rat, odredile i one druge.

Tako je SPC “izgubila" slavonsku, gornjokarlovacku, dalmatinsku, i bihacko-petrovacku eparhiju, a od zahumsko-hercegovacke, dabro-bosanske i zvornicko-tuzlanske ostali su samo dijelovi, gledano iz ugla podjele teritorija po etnickom “principu". Isto tako, za podjelu bivse Jugoslavije vezano je, direktno ili indirektno, formiranje Vjerske zajednice pravoslavnih Crnogoraca. Ma koliko se potcjenjivao broj njenih clanova, ona je postala realnost, kao mnogo ranije Makedonska pravoslavna crkva koja, iako nepriznata u svijetu, ima sva obiljezja najvece duhovne institucije pravoslavnih Makedonaca.

Rimokatolicka crkva je, takodje, rasparcana. Osnivanjem Biskupske konferencije BiH rijeseno je samo “administrativno" pitanje s velikim brojem nepoznanica kako ce i na koji nacin funkcionisati Banjalucka biskupija, na primjer.

Nekada jedinstvena Islamska zajednica raspala se zvanicno 1994. godine, na sastanku njenih predstavnika u Istanbulu, kada je odluceno da “organi Islamske zajednice bivse Jugoslavije vise ne postoje". Prethodno je osnovana zasebna Islamska zajednica u BiH i izabran vrhovni poglavar reis-ul-ulema (dr Mustafa Ceric). U sadasnjoj Jugoslaviji formirano je prakticno pet zasebnih zajednica pripadnika islamske vjere (za Kosovo, Sandzak, Crnu Goru, Beograd-Nis, Vojvodinu), koje medjusobno simbolicno saradjuju, dok su odnosi izmedju Predsjednistva IZ Kosova i Beogradskog muftijstva vise neprijateljski nego ma sta drugo. U Makedoniji zvanicno postoje dvije islamske zajednice, a jedino je opstao u staroj formi Mesihat (starjesinstvo) za Hrvatsku i Sloveniju. ( Nastavlja se)

Okupirani duhovni prostori
Posljedice prije dvije godine okoncanog rata ubjedljivo govore da je za sve crkve - vjerske zajednice bivsa Jugoslavija bila, ipak, najbolji okvir bez ideoloskog, ateistickog kisobrana. Obnova eparhija, biskupija i dzematskih odbora Islamske zajednice (vjerska opstina) trajace mnogo duze nego sto je trajao rat. Iluzorno je ocekivati da se vrate pravoslavni svestenici u krajeve koji su etnicki ocisceni od Srba, niti zupnika i hodza tamo gdje vladaju jednonacionalne stranke pripadnika drugog naroda. Malo je vjerovati da ce u narednim decenijama reis - ul - ulema, na primjer, moci da priviri u okupiranu Srebrenicu gdje su Muslimani cinili vecinu, ili pravoslavni svestenik u okupirani Drvar u kome su Srbi predstavljali izrazito vecinski zivalj. Ma koliko nekome smetalo to jesu okupirana mjesta, kao i sva druga koja su bila pretezno jednonacionalna ili visenacionalna, a u njima sad vlada samo “jedna strana".

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /