ponedeljak, 12. januar 1998.

ZA UBISTVO DJORDJA BELICA IZ SELA STEPENICE KOD KLINE OPTUZENA OVK

Raste tenzija na Kosovu

Za ubistvo Belica, izvrseno u petak uvece, jos niko nije preuzeo odgovornost. Delegacija kosovopoljskih Srba namerava da danas dodje kod Slobodana Milosevica, "Bozur" u subotu organizovao protest u Kosovu Polju zbog akcija OVK, a za sutra zakazao miting na istom mestu

Koliko Srbija kontrolise Kosovo:
Dva maskirana i naoruzana
coveka koji tvrde da su
pripadnici OVK, na putu
u blizini sela Vojnik
Foto: FoNet

Pristina. - U selu Stepenice kod Kline, 70 kilometara zapadno od Pristine, u petak uvece, oko 21,00 sat, ubijen je pedesetsedmogodisnji Djordje Belic. Na Belica, koji pripada jednoj od dve jedine srpske porodice u ovom selu, otvorena je vatra iz automatskog oruzja dok se ovaj nalazio u dvoristu ispred svoje kuce. Mediji ovim povodom navode da je istrazni sudija Okruznog suda u Peci Veselin Cadjenovic, nakon obavljenog uvidjaja na mestu napada istakao da se "ovaj teroristicki napad moze pripisati Oslobodilackoj armiji Kosova".

Za sada medjutim nisu poznati motivi ovog ubistva niti je iko do danas preuzeo odgovornost za ovaj napad. Nakon aprila pretprosle godine kada je u seriji napada sirom Kosova ubijeno troje civila srpske nacionalnosti, Oslobodilacka armija Kosova do sada svoja dejstva nije izvodila prema obicnim gradjanima srpske nacionalnosti sto samo pojacava misteriju oko Belicevog ubistva.

Objektivno, Belicevo ubistvo ce, to bar dosadasnje iskustvo pokazuje, uticati na dalje pojacavanje medjuetnickih tenzija na Kosovu. To je pokazao i skup prorezimskog Udruzenja "Bozur", poznatog jos iz vremena "dogadjanja naroda" na Kosovu, odrzan u subotu u najpoznatijoj ovdasnjoj srpskoj enklavi, u Kosovom Polju. Na skupu, na kojem je ucestvovalo oko 50 gradjana srpske nacionalnosti, ubistvo Djordja Belica je pripisano Oslobodilackoj armiji Kosova. istim povodom na skupu je takodje istaknuto, da, nakon pucnjave pred kucom Belicevih, niko iz straha od Oslobodilacke armije, nije do jutra smeo da ode do ove porodice.

Na subotnjem skupu Srba - clanova Udruzenja "Bozur" odluceno je da se u utorak u Kosovu Polju odrzi protestni miting - demonstracija Srba i Crnogoraca zbog, kako je ocenjeno, krajnje ozbiljne situacije na Kosovu izazvane poslednjim akcijama Oslobodilacke armije Kosova. Dan ranije delegacija, koja ce, prema zakljuccima kosovopoljskog skupa, predstavljati sve kosovske Srbe, otici ce za Beograd da bi od jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica trazila preduzimanje svih mera za uspostavljanje reda na Kosovu.

Izlazak iz visegodisnje senke Udruzenja "Bozur", na cijem celu se nalazi Bogdan Kecman, jedan od lidera srpskog populistickog pokreta na Kosovu iz sredine osamdesetih godina, i jedan od, kako se procenjuje, Milosevicu najblizih kosovskih Srba, kao i najave protestnih skupova i odlazaka za Beograd u organizaciji ovog Udruzenja, sve vise navode na zakljucak da se na ovdasnjoj sceni ponovo poceo profilisati vec vidjeni scenario pritiska kosovskih Srba na sluzbeni Beograd, koji je svojevremeno bio jedan od glavnih poluga za politicku detronizaciju kosovskih Albanaca.

Za razliku od dogadjanja kosovskih Srba na kraju osamdesetih, za koje se kasnije ispostavilo da je bilo dirigovano iz Beograda, za sada nije jasno da li se radi o autonomnom pokretu kosovskih Srba koji je proizvod nezadovoljstva i sadasnjeg veoma teskog zaostravanja ukupne situacije na Kosovu u kojoj zrtve vise nisu samo Albanci vec i Srbi. Cinjenica da se na celo kosovskih Srba ponovo stavio "Bozur" za sada navodi na zakljucak da se radi o nezadovoljstvu narucenom odozgo, odnosno o ponovnom rezimskom aktiviranju karte kosovskih Srba.

Neke ovdasnje nezavisne procene ne odbacuju mogucnost da se preko ledja kosovskih Srba odnosno Kosova, jos jednom namerava otvoriti obracun unutar vladajucih partijskih i drzavnih struktura u Beogradu, u prilog cemu govori i cinjenica da je, pored zahteva za poostravanje drzavnog kursa prema Albancima, na dosadasnjim protestnim skupovima ostro kritikovana nesposobnost drzavnih organa da drze pod kontrolom situaciju na Kosovu i obezbede sigurnost kosovskih Srba. Tom prilikom kao glavni krivac apostrofirana je vlada Mirka Marjanovica, a najvece nade se ponovo polazu u sada jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica kome sutra na noge ide delegacija, kako se kaze, najuglednijih kosovskih Srba, koja ce u Beogradu cekati sve dok ih on ne primi.

Kombinovano sa pocetkom vaninstitucionalnih dogadjanja medju kosovskim Srbima na ovdasnjoj srpskoj javnoj sceni nije moglo ostati nezabelezeno i zaostravanje sluzbene retorike. U intervjuu Radio-Pristini predsednik kosovskih socijalista Vojislav Zivkovic je ostro osudio vlade nekih zapadnoevropskih zemalja "da pomazu albanske separatiste", apostrofirajuci posebno Nemacku u kojoj se, prema Zivkovicu, nalazi sediste albansko-kosovske vlade u egzilu "i u kojoj su fondovi u koje se slivaju sredstva za Oslobodilacku armiju Kosova registrovana kao humanitarni fondovi". Zivkovic u ovom intervjuu takodje odbija mogucnost da se u slucaju Oslobodilacke armije radi o nekoj mocnoj albanskoj gerili vec je, posredno, oruzane napade pripisao vladajucoj albanskoj politici na Kosovu.

Budjenje kosovskih Srba i najava serije demonstracija njihovog nezadovoljstva na otvorenom, koje pocinju u utorak mitingom u Kosovu Polju zakazanim u pet do dvanaest, navodi ovdasnje komentatore na zakljucak da Kosovo u narednom periodu i sa srpske strane ocekuju nova uzbudjenja. Da li je koincidencija ovog nezadovoljstva i njegovog izlivanja na ulice Kosova slucajna sa mitingaskim periodom u koji od sutra ulazi Crna Gora pokazace naredni dani.

I. Hajdari

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /