utorak, 13. januar 1998.

PRAVNA NEDORECENOST I DALJE KOCI NAJBOLJA SRPSKA PREDUZECA U PREGOVORIMA SA STRANIM PARTNERIMA

Kako ste ga zapetljali, tako vam se vraca

Od 495 preduzeca koja su tuzila bivsu Agenciju za procenu kapitala, 440 jos u sporu. Novoosnovana direkcija ne moze da bude njen pravni sledbenik niti da donosi nova resenja. U Ministarstvu pravde pokusavaju da nadju solomonsko resenje za utvrdjivanje vlasnickih odnosa u preduzecima koja su bila pioniri privatizacije

Bojana Jager

Pitanje koje je prilikom donosenja novog srpskog zakona o privatizaciji bilo namerno gurnuto pod tepih - kako resiti polozaj preduzeca koja su u sporu s bivsom Agencijom za procenu vrednosti kapitala - ni do danas nije raspetljano. Uz promociju zakona nadlezni su, doduse, obecavali da ce sudski organi ubrzano doneti konacne presude i omoguciti ovim preduzecima da s cistom situacijom startuju u njegovu primenu. To se, medjutim, nije dogodilo. Sudski sporovi su u razlicitim fazama (na liniji od Privrednog do Vrhovnog suda), a cak i kod onih slucajeva koji su okonacni, presuda nije meritorna, vec je samo ponisteno resenje Agencije i dat joj je nalog da, u duhu presude, donese novo. Ova grupa preduzeca prakticno ne zna s kojim obimom drustvenog kapitala raspolaze, sto znaci da im je onemogucena transformacija.

Problem je nastao kada je republickim Zakonom o revalorizaciji drzava nameracila da ponisti privatizaciju koju su preduzeca sprovela po ranijim propisima, oborivsi ucesce akcijskog kapitala na simbolicnih par procenata. Od 495 takvih preduzeca danas je jos uvek 440 u sporu s Agencijom, koja je u medjuvremenu prestala da postoji. Novoosnovana direkcija, koja bi trebalo da nastavi posao, po zakonu ne moze da bude pravni sledbenik Agencije jer nije pravno lice. Ukoliko bi se sporovi nastavili, drugu stranu bi mogla da predstavlja jedino Republika Srbija, naravno pod uslovom da se zakon doslovno tumaci. Postavlja se i pitanje moze li Direkcija uopste da donosi nova resenja po ranijim propisima o revalorizaciji, koji su takodje prestali da vaze, ili treba da ceka da se urade nove procene vrednosti preduzeca, a onda da na njih reaguje u skladu s novim propisima.

"Stvaranje" prava

Kako "Nasa Borba" saznaje, u republickom Ministarstvu pravde bilo je vise sastanaka s ciljem da se nadje vanredni pravni lek za ovu situaciju, ali se nije doslo do jedinstvenog resenja. Izmedju ostalog, razmisljalo se i o tome da se svi postupci obustave, uz obrazlozenje da se izjednaci status ovih preduzeca s jos 1.500 onih kod kojih je izvrsena revalorizacija vrednosti kapitala, a koja nisu koristila pravna sredstva da ta resenja obore. Ova ideja, ni napustena ni prihvacena, ima jednu ozbiljnu falinku - nema naime zakonsku podlogu i mogla bi se primeniti samo ako bi se pravo "stvaralo, a ne tumacilo". U medjuvremenu neka preduzeca su se odlucila na to da povuku svoju tuzbu, smatrajuci da se natezanje sa drzavom ne isplati. Po pravilu to su firme koje imaju izgleda da nadju inostrateske investitore, a stranci ne pristaju da pregovaraju sve dok postoji bilo kakav spor o vlasnistvu, koji posle moze ugroziti punovaznost sklopljenih ugovora. Ili jos jednostavnije, nece da kupuju macku u dzaku, u kojem se ne zna sta je cije.

Mnoga preduzeca, medjutim, nemaju nameru da odustanu. Tako u "Karbodioksidu" ostaju pri svojoj tuzbi, i kako kaze direktor Aleksandar Obrovacki, ovo preduzece je po tada vazecem saveznom zakonu 1990. zapocelo svojinsku transformaciju, a zavrsilo je 1993. po republickom zakonu, tako da se u potpunosti oslobodilo drustvenog kapitala i stoprocentno ga pretvorilo u akcionarski - 57 odsto je pripalo zaposlenima i bivsim zaposlenim, a vlasnici 43 odsto akcija su postale firme (poput "Naftagasa") koje su ulagale u razvoj ove fabrike. Oni sebe i danas smatraju akcionarskim drustvom, ciji je celokupan kapital u akcijama, mada je Agencija sve to pokusala da ponisti, uz obrazlozenje "da nisu postupali po zakonu".

Kapital na poklon - sarena laza

Novi zakon obecava zaposlenima da ce dobiti na poklon 60 odsto drustvenog kapitala, po recima direktora "Karbodioksida", takodje je sarena laza. To ce se mozda dogoditi u firmama s mnogo zaposlenih, koje po pravilu poslednjih godina nisu nista radile i imaju ruine od masina, zgrada i poslovnih perspektiva. Ako preduzece, na primer, ima hiljadu radnika koji imaju pravo na 400 maraka za svaku godinu radnog staza, i ako se recimo uzme prosek od 15 godina staza, onda to daje vrednost od svega nekoliko miliona maraka. Toliki ce u stvari biti poklon zaposlenima, a takve fabrike vrede mnogo vise, sto prakticno znaci da se ljudima nudi nova politicki ofarbana obmana, tvrdi Obrovacki.

Tuzbom - do kraja

Ko to kaze mora i da dokaze, kaze Obrovacki, tvrdeci da ni sama Agencija nije postupala po Pravilniku o revalorizaciji. A da apsurt bude veci, vrednost kapitala koju je po knjigovodstvenom metodu utvrdilo preduzece cak je za 30 odsto veca od onog do cega je posle dosla Agencija. Obrovacki istice da na svoju tuzbu nisu dobili nikakav odgovor, a kamoli sudsku presudu, "jer se s tim namerno odugovlacilo", a zatim je dosao novi zakon, koji takodje nista nije resio. Ovo nereseno stanje danas je velika smetnja "Karbodioksidu" prilikom razgovora s inostranim partnerom, zainteresovanim za strano ulaganje.

Odlucnost da ne odustanu od tuzbe gospodin Obrovacki objasnjava sumnjom da ce se i Direkcija korektno ponasati, i pita se zasto bi se ponovo transformisali kada je to vec jednom ucinjeno po propisima koji su tada bili na snazi.

U "Sintelonu", takodje, nisu spremni da odustanu od isterivanja pravde. Ovo preduzece ima u svoju korist dobijenu pravosnaznu presudu Privrednog suda iz Beograda, koji je utvrdio da akcionarski kapital iznosi 55 odsto, a drustveni 45 procenata. U toku kontrole, vrsene po nalogu Agencije, to je potvrdila i Sluzba za platni promet. Agencija je ipak ponistila privatizaciju, a "Sintelon", kao i mnogi drugi, ceka ishod spora kroz odluku Vrhovnog suda i, takodje kao mnogi, blokiran je i ne moze nista dalje da radi. Ukoliko se kojom srecom potvrdi pomenuti odnos drustvenog i privatnog kapitala, preduzece je spremno da primenom novog zakona izvrsi kompletnu privatizaciju, kazu u "Sintelonu".

Cekanje kosta

"Jugohemija" je posle prvog kruga privatizacije po saveznom zakonu dobila od same Agencije potvrdu da privatni kapital iznosi 27,2 odsto, a posle drugog kruga po tadasnjem republickom zakonu registrovana je kod suda kao DD potpuno u privatnoj svojini. Posle "obrade" od strane Agencije, privatni kapital je sveden na nepunih jedan odsto i to je bio razlog da se takvo resenje ospori. Privredni sud u Beogradu je jos krajem decembra 1996. presudio u korist preduzeca i ponistio resenje Agencije. Dalje sledi ista prica kao i kod drugih, koja prakticno znaci da je vlasnicki status preduzeca i dalje neresen. U "Jugohemiji" su vec odlucili (osnovali su potrebne komisije i angazovali konsultante) da naprave novu procenu vrednosti ukupnog kapitala na dan 31. 12. 1997. u skladu s novim propisima. Dalje od toga, medjutim, ne mogu da idu, dok se ne rascisti odnos izmedju drustvenog i privatnog kapitala, pa im u tom smislu ne ostaje nista drugo nego da cekaju da nadlezni smisle sta ce ciniti.

Da li je i za ovaj problem moguc neki leks specijalis, kojim bi se drzava izvukla iz igara s privatizacijom, s kojima je u proteklih osam godina spoplitala ovaj proces i uspesno ga kompromitovala - videcemo.

Predlog Ces Mecona - reanimacija akcijskog kapitala

U Ces Meconu predlazu za ova preduzeca sledece resenje: pri utvrdjivanju vlasnicke strukture kapitala trebalo bi poci od identifikacije apsolutne vrednosti ukupnog kapitala i apsolutne vrednosti akcionarskog kapitala (primenom revalorizacije uplacenih iznosa), dok bi se drustveni, odnosno drzavni kapital, dobio kao razlika izmedju te dve vrednosti. (Predlaze se i nacin revalorizacije). Ovakvo resenje strucnjaci ove kuce obrazlazu cinjenicom sto su sporovi s Agencijom i nastali zbog smanjivanja ucesca akcionarskog kapitala, a ne zato sto je osporavana realnost koeficijenata za revalorizaciju.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /