CRKVE - VERSKE ZAJEDNICE U JUZNOSLOVENSKIM NOVOSTVORENIM DRZAVAMA (4)

Nacionalizovane zgrade i imanja verskih zajednica najveci kamen spoticanja. Slovenacke vlasti prednjace

Pise: Ejub Stitkovac

Koliko god se relativno malo moze naci razlika u ustavima, toliko postoje bitne razlike u sadasnjim odnosima crkava - vjerskih zajednica sa vladajucim garniturama u novostvorenim juznoslovenskim drzavama.

Tesko premostivi jaz izmedju vecinske SPC i aktuelne vlasti u SRJ posljedica je, prije svega, odredjivanja granice djelovanja te Crkve, ne samo kao duhovne institucije. To sto predsjednik Slobodan Milosevic nije, bar javno, cestitao Bozic patrijarhu Pavlu moze zvucati kao "protokolarna greska", ali je upuceniji tumace i kao odredjeni politicki stav prema Patrijarsiji. Uocljivo je da su patrijarh i arhijereji ranije upucivali mnogo ostrije kritike na racun vlasti nego u poslednje vrijeme. Primjera radi, Sveti arhijerejski sabor je 1992. godine, direktno proglasio politicki i drzavni vrh nesposobnim da rjesava kljucne probleme i porucio da su ateisti "i dalje povlasceni sloj u drustvu, posebno u prosveti", da vlast "obecava ispravljanje istorijskih nepravdi i nasilja nad Crkvom, ali prakticno ne ispunjava nijedno bitno obecanje".

Drzava nije, izmedju ostalog, vratila nekada nacionalizovanu crkvenu imovinu, koju je pravnik Patrijarsije Bogoljub Cvetinovic procijenio na 70.000 hektara zemlje i 1.181 zgradu. Djelimicni odgovori na ovo potrazivanje stizali su od pojedinaca uz obrazlozenja da je to nemoguce uciniti, jer su zgrade, na primjer, promijenile nekoliko vlasnika, kao i zemljisne parcele te da je pravno skoro nemoguce razmrsiti imovinsko-pravne odnose. Nezvanicno, u opticaju je misljenje da bi se Crkva isuvise obogatila kada bi joj to sve vraceno i "postala drzava u drzavi".

Slovenacka vlada je, bez obzira na druga nesuglasja, postigla dogovor sa ljubljanskim nadbiskupom dr France Rodeom po kome ce se Crkvi vratiti cjelokupna imovina. Nekoliko anketa je pokazalo da je cak 80 odsto Slovenaca protiv vracanja imovine u tom obimu.

U Hrvatskoj je, po nepotpunim saznanjima, nagovjesteno vracanje imovine ne samo Katolickoj nego i SPC. Ujedno; Madjarska i Rumunija su vratile SPC dio nacionalizovane imovine.

U BiH je vracanje imovine vjerskim zajednicama pocelo jos 1990, ali su ratne prilike taj proces, kao i sve ostalo "stavile na led". Rat je ucinio svoje; umjesto vracanja ostatka imovine, vjerske zajednice prebrojavaju porusene bogomolje. Ciji pripadnici su imali bolje pozicije i jace naoruzanje porusili su i vise sakralnih objekata.

Nasuprot neispunjavanju obecanja drzave da ce vratiti dio crkvene imovine, Srbija i Crna Gora su postale velika sakralna gradilista. U Crnoj Gori je u poslednjih sest godina sagradjeno ili obnovljeno vise od stotinu crkava i manastira. U sumadijskoj eparhiji, primjera radi, gradi se sedamdeset crkava. Prema informacijama koje su objavljivanje u domacim medijima, u SRJ i eparhijama SPC u svijetu gradi se, ili se planira izgradnja, oko 500 hramova. (nastavlja se)