Cetvrtak, 17. jul 1997.

SANDZACKI POLITICKI POLIGON (3)

Testiranje Zakona o lokalnoj samoupravi

Zanesenost sopstvenom vladavinom uvijek kosta. Nekoga malo ranije nekoga kasnije - zavisno ko je i sta je. Prinudna uprava bi bila uvedena i bez povoda i razloga koje je navela Vlada Srbije

Ejub Stitkovac

Proslogodisnji povratak Sulejmana Ugljanina u Jugoslaviju, bez obzira na poznatu potjernicu, izazvao je nedoumice ne samo kod pravnika. Ocigledno radilo se o politickom dilu. Sta je politicki vrh Srbije trazio od svog "unutrasnjeg neprijatelja" nije poznato. Cinjenica je, medjutim, da potjernica nije bila prepreka da na izborima postane savezni poslanik. U tom zamesateljstvu sad je mnogo nejasnije kako mu je naprecac oduzet imunitet i najavljeno hapsenje. Znaci, clan 136. Krivicnog zakona nije za njega vazio pola godine. Na ovaj nacin se degradira pravni sistem, ako postoji, jer on se u zemlju nije vratio po odobrenju pravosudnih organa vec politickog vrha. Malo je vjerovati da mu je na taj nacin samo pruzena sansa da se samoprevaspita.

Uoci povratka Ugljanina tadasnji savezni ministar unutrasnjih poslova, Vukasin Jokanovic, izjavio je da se protiv njega "i dalje vodi krivicni postupak pred drzavnim organom".

Ugljanin je na beogradskom aerodromu docekan od strane svojih pristalica kao nacionalni lider i bezbjedno otputovao u Novi Pazar. U znak zahvalnosti vlastima u Srbiji, u javnim izjavama, svoj nekadasnji politicki kurs promijenio je za 360 stepeni isticuci da je on drzavljanin i gradjanin Srbije i da nema ni govora o pripadanju Sandzaka BiH:

- Republika BiH je, realno, za nas sasvim druga drzava. Ustavopravno, nakon Dejtona, Republika BiH je za nas isto sto i Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemacka... BiH svojim Ustavom nije preuzela nikakva prava ni obaveze da rjesava sudbinu Bosnjaka u Sandzaku. Jer, ona nije bosnjacka nego multinacionalna i multikulturalna. Mi smo nakon Dejtona ostali da zivimo u SRJ i treba da rijesimo svoj status u okviru ove drzave. Kao predsjednik Muslimanskog nacionalnog vijeca imam pravo da pregovaram o statusu naseg naroda i svemu drugom sto se tice njegove sudbine". (Radio B92, 2. 09. 1996.)

Ovakva izjava nagovjestavala je da ce Ugljanin "postati veci SPS-ovac od osnivaca ove stranke". U sustini ovakav stav je odraz realnog stanja u Federaciji BiH, koja mora da se bavi prevashodno sama sobom tako da joj Muslimani - Bosnjaci preko Drine trenutno nisu prioritet.

Sudski poziv i pored poslanickog imuniteta

Muslimansko nacionalno vijece Sandzaka je, povodom najnovijih zbivanja u Novom Pazaru i Sandzaku, uputilo pismo svim diplomatsko-konzularnim predstavnistvima u Beogradu i drugim medjunarodnim organizacijama i institucijama, stoji u saopstenju MNVS.

U pismu se kaze da je Okruzno javno tuzilastvo u Novom Pazaru, 14. jula 1997. godine, uputilo poziv za saslusanje dr Sulejmana Ugljanina, predsjednika Muslimanskog nacionalnog vijeca Sandzaka i poslanika u Vijecu gradjana Saveznog parlamenta.

Pored uvodjenja prinudnih mjera i nasilne smjene legalne vlasti u Novom Pazaru - 10. jula, te zabrane sjednice Muslimanskog nacionalnog vijeca Sandzaka - 12. i 13. jul 1997. godine, ovaj sudski poziv predstavlja najnoviji pritisak na bosnjacki narod u Sandzaku, odnosno u SR Jugoslaviji. Poziv saveznom poslaniku Ugljaninu je uslijedio, iako on zvanicno nije obavijesten o eventualnom oduzimanju poslanickog imuniteta, o cemu su izvjestavali neki mediji.

Uporedo sa tim, drzavni mediji vrse otvorenu propagandu opravdavajuci nedemokratske i diskriminatorske metode pritisaka na bosnjacki narod u Sandzaku, pise u saopstenju MNVS.

Ozivljavanju ideje o autonomiji Sandzaka bitno je doprinijelo i uspostavljanje specijalnih odnosa Beograda i Pala i omogucavanje da drzavljani Republike Srpske budu istovremeno i drzavljani SRJ. Uz to; zahtjev Srpskog gradjanskog vijeca u BiH da Srbi u Federaciji imaju status konstitutivnog naroda podstakli su politicare iz Ugljaninovog okruzenja da se isti status, na bazi reciprociteta, trazi i za Muslimane - Bosnjake u SRJ.

Pored pozivanja na cinjenicu da ih nema u republickim i saveznom Ustavu cesto se citira i nekoliko recenica iz udzbenika "Geografska citanka", za osmi razred osnovne skole, u kojem se Muslimani - Bosnjaci nazivaju "alahovcima, srpsko-hrvatskim poturicama" koji se bore za "balkansku Muslimaniju". Udzbenik je odobrilo nadlezno Ministarstvo i takav odnos prema ovom narodu moze se smatrati stavom drzave.

Ovo su samo neke od cinjenica koje su davale direktnog povoda ne samo pripadnicima Ugljaninove politicke struje nego i nezavisnim intelektualcima i vanstranackim licnostima da se dobro zamisle kakva im je buducnost.

Koliko je Ugljanin sam sebi dao autogolova nepromisljenim izjavama, toliko je aktuelna vlast uvodjenjem prinudne uprave ucinila sebi medvedju uslugu, jer u konkretnom slucaju predsjednik Muslimanskog nacionalnog vijeca, zbog nacina smjene opstinske vlasti i mnogo toga drugog, otupice ostricu politickih protivnika iz redova sopstvenog naroda. Mozda je njegova najveca greska sto je kopirao mnoge politicare iz SPS i sovinisticki nastrojenih stranaka. Tako bar tvrde Novopazarci, koji jos uvijek hladnokrvnije gledaju i analiziraju najnovije dogadjaje u njihovoj sudbini. Istovremeno dodaju da bi se prinudna uprava uvela i bez razloga i povoda koje je navedeno u saopstenju Vlade i da je ovo "testiranje predlozenog Zakona o lokalnoj samoupravi" na terenu.

Nadleznost organa vlasti u Sandzaku

U Memorandumu MNVS se decidirano iznosi koje su nadleznosti vlasti u zamisljenoj autonomiji. Na prvom mjestu je skolstvo (osnovno, srednje vise i visoko), zatim kulturne institucije, radio-televizija, izdavanje dozvola za rad preduzeca i radnji, zdravstvena i socijalna zastita, saobracaj i komunikacije, proizvodnja energije, kontrola komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija, policija i organizacija pravosudja.

U drugoj tacki stoji da ce organi Jugoslavije dijeliti odgovornost sa organima vlasti u Sandzaku u zastiti covjekove okoline, za magistralne i regionalne puteve, zeljeznicu i elektricnu energiju.

U zavrsnoj odredbi stoji da ce se Memorandum "realizovati u roku od godinu dana od njegovog usvajanja". Dokument bi, kako stoji, trebalo da potpisu kopredsedavajuci Mirovne konferencije za bivsu Jugoslaviju, SRJ, BiH i Muslimanskog nacionalnog vijeca.

Objavljivanje ovakvog dokumenta u vremenu kada se pokusavaju da iznadju modusi uspostavljanja diplomatskih odnosa Federacije BiH i SRJ predstavlja udarac sakom u oko, prije svega, rukovodstvu u Sarajevu i odraz je ocigledne nepromisljenosti. Ugljanina je, po svoj prilici, ponijela zanesenost, kako se pokazalo, samo prividne vladavine u dijelu Sandzaka.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /