Ponedeljak, 21. jul 1997.

ANALIZA EKONOMIST INTELIDZENS JUNITA O TROSKOVIMA RADNE SNAGE U ISTOCNOJ EVROPI

Radimo li za kikiriki

Iako u Poljskoj troskovi radne snage rastu za tri odsto vise na godisnjem nivou, nego u Zapadnoj Evropi, tim tempom Poljacima bi trebalo 70 godina da dostignu svoje zapadne kolege

Gotovo da je postalo sasvim uobicajeno da zapadne kompanije, pogotovo iz onih zemalja u kojima su troskovi najveci, sele svoje pogone u Istocnu Evropu, region u kome su izdaci za radnu snagu daleko nizi. Jednako opste mesto postala je i cinjenica da uporedo sa ovom "zapadnom migracijom" na Istoku cene rada pocinju da idu na gore. Vlasnici evropskih kompanija pocinju da strahuju da se prilivom stranog kapitala trziste radne snage sve vise suzava. Niza produktivnost radnika u Istocnoj Evropi, kazu oni, ne opravdava njihove zahteve za sve vecom zaradom. Ipak ti strahovi su, sudeci prema najnovijim istrazivanjima Ekonomist intelidzens junita, preuranjeni.

Seljenje na istok ce biti nastavljeno. "Filips" je najavio da ce desetine stotina poslova prebaciti na trzista sa jeftinijom radnom snagom, a i drugi veliki proizvodjaci kao ITT i Lukas ove godine najavljuju slican potez.

Podaci do kojih je dosao EIU uzdrmavaju uvrezeni mit da je produktivnost u Istocnoj Evropi toliko losa da su niske nadnice sasvim u skladu sa takvim pokazateljima. Bez obzira sto se troskovi radne snage uskladjuju prema produktivnosti (kroz BDP po glavi stanovnika) oni su i dalje znatno nizi od zapadnoevropskih - najcesce upola. Oni na Istoku rastu nesto brzim tempom nego na Zapadu, ali istovremeno na gore idu i pokazatelji o produktivnosti tako da ce ovaj region zadrzati svoju konkurentnost i u narednom veku.

Horde nezaposlenih

Kada se izvesne zemlje ovog regiona u iducem veku prikljuce Evropskoj Uniji kretanje radne snage bice daleko snaznije u pravcu ekonomija sa visom cenom radne snage, sto ce dovesti do lancanog rasta ovih trskova i u siromasnijim ekonomijama.

Sto se takmicenje za privlacenje stranih investitora bude vise zagrevalo ostali troskovi ce se smanjivati. Mnoge centralnoevropske zemlje cine napore da smanje svoje socijalne troskove, na primer. Jos vaznije, cak i najvise reformski orijentisane zemlje medju njima jedva da su zapocele posao restrukturiranja industrijskog sektora. Uvodjenje zakona o bankrotu, sto je na putu, stvorice horde nezaposlenih u narednih nekoliko godina i povecati nerealisticno nizak stepen nezaposlenosti u regionu.

Naravno ima i izuzetaka kakva je Poljska - zbog obimne socijalne zastite i visokog poreskog tereta. U apsolutnim iznosima troskovi radne snage u ovoj zemlji rastu tri odsto godisnje brze nego u Zapadnoj Evropi. To jos uvek nije tragedija - tim tempom trebace im najmanje 70 godina da dostignu svoje zapadnoevropske kolege. Ono sto daleko vise zabrinjava jeste da kad se ti pokazatelji ukrste sa stepenom produktivnosti proizilazi da troskovi poljske radne snage dostizu 90 odsto cene koju ostvaruju zaposleni na Zapadu. To je vec opasno jer jeftina radna snaga je kljucni razlog za dolazak stranih investitora u Poljsku, sudeci bar po jednom skorasnjem izvestaju specijalizovane agencije PAIZ.

I dok trziste robe siroke potrosnje "pevusi", pesacki korak troskova radne snage ipak nece odvratiti investitore od recimo, Madjarske. I, uprkos svemu ipak je bolje platiti dolar vise za proizvodjaca u Poljskoj: Slovacka, Bugarska i Rusija su jeftine jer su uslovi za rad generalno govoreci - uzasni. Ali to ne moze da objasni cinjenicu inercije rasta ove vrste troskova. I drugi faktori imaju svoju ulogu: radnici u Istosnoj Evropi nemaju tu slobodu kretanja - oni koji su se zatekli u zoni niskih cena imaju malo sanse pa prihvataju ono sto im se nudi.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /