HRVATSKA ODBILA PONUDU HASKOG TRIBUNALA DA NJEGOVI ISTRAZITELJI PREISPITAJU DOKAZE PROTIV OSUMNJICENIH ZA RATNE ZLOCINE
"Drumska pravila" ne vaze u Hrvatskokj
 Mirko Klarin 
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela
Hrvatska vlada odbila je ponudu Haskog tribunala da njegovi istrazitelji 
pregledaju dokazni materijal protiv osoba osumnjicenih za ratne zlocine u Istocnoj 
Slavoniji ili u drugim delovima zemlje, te da - primenjujuci medjunarodne pravne 
standarde - utvrde ima li, ili nema, osnova za njihovo krivicno gonjenje. "Nema 
potrebe, razloga niti pravnog osnova da vlada Hrvatske prihvati usluge koje joj je 
ponudio Tribunal" - odgovoreno je iz Zagreba na takav predlog iz Haga. Umesto 
toga, Hrvatska je zatrazila da joj se dostave dokazi do kojih su, eventualno, protiv 
licnosti na njenim listama osumnjicenih za ratne zlocine dosli u tuzilastvu 
Medjunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju.
 
Greem Bluit, zamenik glavnog tuzioca Haskog tribunala, kaze za "Nasu 
Borbu" da je navedena ponuda Zagrebu ucinjena "u najboljoj nameri." U Tribunalu 
su, kaze Bluit, svesni da "aktivnosti hrvatskih vlasti na hapsenju i progonu ljudi za 
koje tvrde da su ratni zlocinici... stvaraju nervozu i izazivaju napetosti." Povodom 
liste od 150 osumnjicenih za ratne zlocine u istocnoj Slavoniji, podseca Bluit, i sam 
general Klajn je nedavno ukazao da "takva situacija ne doprinosi stabilizaciji 
podrucja."
 
Pored toga, Hrvatska je vec uhapsila, optuzila i u nekim slucajevima osudila 
ljude za dela koja su kvalifikovana kao ratni zlocini, a oni koji su bili podvrgnuti 
toj proceduri zale se da nisu imali fer postupak i sudjenje. Rodjaci tih ljudi, kaze 
Bluit, "obracaju se Birou haskog Tribunala u Beogradu i traze da se na neki nacin 
umesamo i pomognemo da se dodje do pravde." To od Tribunala traze i neke 
organizacije, poput kninskog udruzenja "Veritas" koje sada deluje iz Beograda, a 
koje je Birou dostavilo tri liste sa imenima ukupno 130 ljudi, po njima krivo 
optuzenih, ili vec osudjenih, za ratne zlocine.
 
Odgovarajuci na ove apele i, kako ukazuje Bluit, "u najboljoj nameri da 
doprinese popustanju napetosti i pomogne u izmirenju i uspostavljanju dobrih 
odnosa", tuzilastvo Haskog tribunala se 12. juna ove godine obratilo hrvatskim 
vlastima pismom u kojem su ponudjene vec pomenute "usluge." U pismu se 
ukazuje da je Rimskim sporazumom iz februara 1996. predvidjeno da istrazitelji 
Haskog tribunala preispitaju dokazni materijal protiv osumnjicenih za ratne zlocine, 
te da - primenjujuci medjunardne standarde - ukazu ima li dovoljno pravnih osnova 
da nacionalni organi pravosudja nastave sa istragom ili progonom. Ideja je bila da 
se primenom takve procedure olaksa sloboda kretanja u Bosni, te je zato i nazvana 
"drumska pravila." 
 
U Haskom tuzilastvu su znali da je Hrvatska jos prosle godine ukazala da je 
Rimski sporazum ne obavezuje. Uvazavajuci takvu hrvatsku poziciju, u pismu 
koje je potpisao zamenik glavnog tuzioca Bluit se, ipak, nudi da Tribunal, na bazi 
"drumskih pravila", ispita dokazni materijal protiv osoba na listi za Istocnu 
Slavoniju i ostalim listama osumnjicenih, optuzenih ili vec osudjenih koje su 
dostavljene u prilogu. Namera je, podvlaci Bluit, bila da se "izbegnu arbitrarna 
hapsenja i progoni, te da se u onim slucajevima gde ima osnova za krivicno gonjenje, 
obezbedi da to bude prema medjunarodnim pravnim standardima." 
 
Hrvatska vlada je, kako se navodi u njenom odgovoru od 26. juna 1997, 
ponudu "pazljivo razmotrila" i... odbila, nalazeci da "nema potrebe, razloga niti 
pravnog osnova" za prihvatanje navedenih usluga Tribunala. "Steta" - konstatuje 
na kraju Bluit. "Da su nam dostavili dokazni materijal, mi bismo ga preispitali. To 
je jedino sto smo mogli da ucinimo, buduci da ima tako mnogo slucajeva da nismo 
u stanju da ih sami sve istrazimo, niti da trazimo njihovo preuzimanje." Ostaje, po 
njemu, "da medjunarodna zajednica odrzi pritisak na sve balkanske strane, kako bi 
osigurala da sudjenja optuzenima za ratne zlocine budu u skladu sa medjunarodnim 
standardima, uz puno postovanje prava optuzenih."
 
Za sada, jedino mesto gde optuzeni mogu sa sigurnoscu da ocekuju na fer 
sudjenje... i dalje je Haski tribunal. Sve ostalo je veliki rizik.
 
 | Zagreb nece Hagu ustupiti dokumente od nacionalnog znacaja 
Zagreb, Beta. - Potpredsednica hrvatske vlade Ljerka Mintas-Hodak izjavila 
je juce da Hrvatska Haskom tribunalu nece predociti dokumentaciju koju je taj sud 
trazio povodom sudjenja hrvatskom generalu Tihomiru Blaskicu. "Hrvatska vlada 
ne slaze se sa nacinom odlucivanja Medjunarodnog suda u Hagu, a odluka o 'sub 
poeni' moze biti opasan presedan za sve drzave", izjavila je Mintas-Hodak na 
konferenciji za novinare u Zagrebu. Ona je istakla da ce hrvatska vlada "koristiti 
sva raspoloziva pravna sredstva kako bi zastitila svoje pravo suverene drzave da 
joj se ne izricu takve mere, kao i pravo da ne ustupi sudu onu dokumentaciju za 
koju smatra da je od nacionalnog interesa i koja zato ne moze biti predmet javnog 
uvida".
  |   
	  |