Utorak, 22. jul 1997.

PREDIZBORNE I DRUGE IGRE

Bojkot izbora je neizbezan

Izbori ce u septembru biti odrzani. Ali, kako stvari stoje, na osnovu njih uspostavljeni poredak bice kratkog veka. Bice to samo interegnum do vrlo brzih novih izbora koji ce se morati odrzati po merilima savremenog demokratskog sveta

Pise: Slobodan Vucetic

Ova godina se, za vladajucu koaliciju u Srbiji, pokazala kao neprekidna mora. Pocela je u znaku njihove besprimerne kradje na lokalnim izborima, koja je izazvala nezapamceno masovne i visemesecne proteste gradjana sirom Srbije. Epilog je bio "zakonsko priznanje" izborne kradje i preuzimanje vlasti od strane opozicije u svim najvecim gradovima Srbije. Po prvi put uspostavljeno dvovlasce u Srbiji, kost je u grlu vladajucoj koaliciji. Ona ne moze da se pomiri sa cinjenicom da deli vlast pa na sve nacine pokusava ponovo da uspostavi svoj monopol. Prilika za to su prevremeni predsednicki, poslanicki, a zatim i lokalni izbori u Srbiji. Zato vladajuca koalicija, usred leta, sprovodi intenzivne politicke i zakonodavne pripreme, koje bi trebalo da joj osiguraju pobedu - jos pre izbora. A pred svetom stvara privid kako je spremna na ozbiljne demokratske i ekonomske reforme drustva.

Strategiju i taktiku predizbornih priprema cini kombinacija starih, oprobanih metoda politickih manipulacija i simulacije demokratskih promena i novih, u vidu iznenadnih i radikalnih promena izbornih propisa, koji izrazito favorizuju vladajucu koaliciju. Prvi deo te predizborne price poceo je bucnom najavom "najdemokratskijeg" zakona o informisanju koji je u domacoj politickoj i strucnoj javnosti odmah doziveo fijasko, kao zakon koji, pre svega, ima za cilj disciplinovanje novinara i oduzimanje dozvola za rad medijima sirom Srbije, koji su naklonjeni opoziciji. Akcija je jos uvek u toku. U medjuvremenu je donet zakon o koncesijama koji je vladi dao pravo da bez javne licitacije i konkursa "vrsi izbor" stranog kupca najvrednijih privrednih i infrastrukturnih resursa Srbije. U to ime otisao je PTT Srbije. Bagatelna cena ali isplacena u deviznoj gotovini, predstavlja pojas za spasavanje vladajuce garniture, kako bi se, bar privremeno, izvukla iz talasa socijalne bede i protesta sve veceg broja gradjana. Ali, i da bi finansirala novu predizbornu kampanju za koju je sigurno vec pripremljen spot u vidu Srbije kao velikog gradilista i zemlje "sa najvecom stopom rasta u Evropi", a mozda i sire. Uz to, u Skupstini se, po hitnom postupku, pretresa zakon o svojinskoj transformaciji, planiran kao vazan predizborni mamac za naivne gradjane i birace, da ce dobiti besplatne akcije na drustveni, uglavnom fiktivni, kapital. Sve to zacinjeno je privlacnom bajkom o sigurnom i skorom vracanju stare devizne stednje.

Drugi deo predizborne price je nastojanje da se na glavnu politicku scenu opet postavi srpsko nacionalno pitanje, koje je u Srbiji uvek zamena za svako drugo nereseno pitanje. Na stari komunisticki nacin satanizuje se opozicija kao izdajnicka, kao instrument i agentura stranih sila, koja "putuje po svetu da bi dobijala naloge i upustva za rusenje svoje drzave", koja hoce da proda Kosovo i Metohiju i narusi stabilnost SRJ. I dok se opozicija predstavlja kao izdajnicka i destruktivna, vladajuca garnitura, po principu "zavadi pa vladaj", glumi dobronamernog posrednika i pomiritelja u aktuelnim politickim sukobima u Republici Srpskoj i u Crnoj Gori.Kolikosu u tome principijelni vidi se i po tome sto u Crnoj Gori podrzavaju predsednika koji se predstavlja kao borac protiv kriminala, dok istovremeno u RS podrivaju predsednicu koja se takodje bori protiv kriminala. A sto se tice principijelnosti unutar Srbije, ona izgleda ovako: dok se na Kosmetu i u Sandzaku predstavljaju kao zastitnici ugrozenog prava srpskog naroda, usred Beograda dozvoljavaju otvoreno ispoljavanje agresivnog sovinizma i primenu profasistickih metoda lidera radikala. Cak i vrsenje teskih krivicnih dela pred TV kamerama nije dovoljan razlog za MUP i tuzilastvo da pokrenu krivicni postupak zbog javnog raspirivanja nacionalne mrznje i zbog podstrekavanja i saucesnistva u nanosenju teskih telesnih povreda u studiju jedne TV stanice. Politicka racunica SPS-JUL ocigledno se izvodi iz ocekivanja da ce radikali na izborima, dobiti najmanje 15 odsto glasova i da ce opet biti njihov lojalan partner, koji mora da slusa jer mu nad glavom mozda stoji odgovornost za "zasluge" u ratu. Ujedno radikalima se plasi svet, odnosno sugerise da je SPS-JUL adekvatna demokratska alternativa narastajucoj nacionalistickoj euforiji.

Treci cin predizborne dramaturgije protice u znaku iznenadnih i radikalnih obrta. Po hitnom postupku u skupstinsku proceduru ulaze predlozi kojima se sustinski menjaju izborni zakoni. Ovoj fazi prethodilo je simuliranje okruglog stola kao i dogovora kod predsednika republicke Vlade o izbornim uslovima. Posle neuspelih pokusaja da se opozicija privoli na ponudjene izborne uslove, vladajuca koalicija, po hitnom postupku, usvaja promene izbornih propisa, krseci, pri tom, Poslovnik o radu Narodne skupstine. Tako je postalo ocigledno da se, uz vanredne predsednicke, zele odrzati i prevremeni parlamentarni izbori u Srbiji. Dok su predsednicki izbori iznudjeni izborom dosadasnjeg predsednika Srbije na mesto predsednika SRJ, za prevremeno organizovanje parlamentarnih izbora u Srbiji morao bi se naci adekvatan politicki izgovor i pravno resenje. Jer, mandat poslanicima u Narodnoj skupstini Srbije istice tek u januaru 1998. godine, pa bi redovni izbori mogli biti odrzani najranije u novembru ove godine. Zato je moguce ocekivati raspustanje Narodne skupstine "na obrazlozen predlog Vlade", kao u oktobru 1993. godine. Objasnjenje takve odluke bilo bi isto kao i tada, to jest da "nacin rada Narodne skupstine rusi njeno dostojanstvo i vredja dobar ukus gradjana Srbije. Ako se, eventualno, kao redovni, parlamentarni izbori zakazu za septembar, bilo bi to direktno krsenje ustavnih odredbi o cetvorogodisnjem trajanju poslanickog mandata (cl. 75. Ustava Srbije) i jos jedan udar na parlamentarizam u Srbiji.

Kad parlament pogazi poslovnik kao najvisi pravni akt, koji uredjuje njegov rad i organizaciju, prava i duznosti poslanika (cl. 82. Ustava), onda to nije obicno bezakonje vec grubo gazenje Ustava i osnovnih principa parlamentarizma i demokratije

Smisao svih ovih brzih predizbornih operacija lezi u cinjenici da vladajuca politicka garnitura u Srbiji, u nedostatku valjanog politickog i ekonomsko socijalnog programa i poverenja gradjana, trzai nacin da unapred osigura izbornu pobedu. Kljuc je u tako dobro skrojenoj izbornoj geometriji, koja ce sama po sebi dati nedostiznu prednost vladajucoj koaliciji. Pre svega, povecanjem broja izbornih jedinica sa devet na dvadeset i devet, uspostavljen je deformisani proporcionalni sistem koji izrazitu prednost daje pojedinacno najjacoj partiji, odnosno koalicionom svezu. Odluka o ovoj promeni doneta je tek kada je bilo izvesno da se koalicija "Zajedno", kao realna opoziciona snaga, raspala. Da ne bi bilo skoro nikakvog rizika na izborima, vladajuca koalicija je zakonskim promenama utvrdila bitno drugaciji raspored broja poslanika po izbornim jedinicama. Tako su izborne jedinice na Kosovu i Metohiji, umesto dosadasnjih 24, dobile cak 42 poslanicka mandata. To prakticno znaci da ce SPS zbog izborne apstinencije Albanaca, i medijske satanizacije opozicije, dobiti "na poklon" blizu cetrdeset mandata, dok ce ostatak, verovatno pripasti radikalima. Na taj nacin ce skoro petinu republickih poslanika, na Kosmetu izabrati jedva nesto vise od 70.000 biraca, koliko je, u ostalom delu Srbije, potrebno za izbor samo dva poslanika. Uz pomoc ovakve izborne geometrije, SPS ce, zajedno sa radikalima, osigurati vecinu u Narodnoj skupstini, iako opozicija bude ubedljivo pobedila u najvecem broju izbornih jedinica u Srbiji. Po svemu sudeci, rec je o dugorocnijoj strategiji vladajuce koalicije. Ona polazi od logicne procene da predstojeci parlamentarni izbori u Srbiji imaju odlucujuci znacaj ne samo za ocuvanje vlasti na republickom nego i na saveznom nivou, gde se upravo preselio dosadasnji predsednik Srbije. Naime, gubitkom republickih izbora, automatski bi doslo do promene poslanickog sastava u Vecu republika Savezne skupstine, a time i sadasnjeg monopola koalicije SPS-DPS u federaciji. A to bi, uskoro, izazvalo vanredne savezne izbore, tim pre sto ce razvoj politicke situacije u Crnoj Gori takodje dovesti do prevremenih izbora u toj republici. Zato je vladajuca koalicija u Srbiji "odlucila" da ni po koju cenu ne izgubi izbore u Srbiji. O tome upecatljivo svedoci nezakonita procedura usvajanja izbornih propisa u Narodnoj skupstini, pracena izrazito nedemokratskim ponasanjem skupstinske vecine. Naime, suprotno izricitim odredbama Poslovnika o radu Narodne skupstine, preglasavanjem je onemogucena rasprava o svakom od oko 1.600 podnetih amandmana Demokratske stranke kojom bi se zasedanje Narodne skupstine proteglo do sredine avgusta i osujetio plan vladajuce koalicije da se svi izbori odrze u septembru. Kad parlament pogazi poslovnik kao najvisi pravni akt, koji uredjuje njegov rad i organizaciju, prava i duznosti poslanika (cl. 82. Ustava), onda to nije obicno bezakonje vec grubo gazenje Ustava i osnovnih principa parlamentarizma i demokratije.

Zato je moguce ocekivati raspustanje Narodne skupstine "na obrazlozen predlog vlade", kao u oktobru 1993. godine. Objasnjenje takve odluke bilo bi isto kao i tada, to jest da "nacin rada Narodne skupstine rusi njeno dostojanstvo i vredja dobar ukus gradjana Srbije

Nasli smo se, dakle, u situaciji da vec pripreme za izbore otpocnu bezakonjem koje, samo po sebi, ukazuje sta se sve moze ocekivati u sprovodjenju izbora koji su tajni. Iskustva te vrste sasvim su nam sveza.

Ali, mozda je sve to i dobro. U stvorenim predizbornim uslovima, bojkot izbora, od strane svih demokratskih stranaka je neizbezan. Na predstojece izbore, izaci ce i "pobediti" stari saveznici; levi i desni ekstremisti, gospodari rata i mira, tvorci ratnog profiterstva i socijalne bede, pokrovitelji bezakonja i neodgovornosti, izopstenici iz svetske politicke i ekonomske zajednice.

Sta ostaje demokratskoj opoziciji u Srbiji? Cini mi se da izlaz nije samo u prostom bojkotu nedemokratskih izbora. Pred nama je ocigledno vreme pojacane represije od strane rezima, ali i iskusavanja gradjanske svesti i dostojanstva. Otuda je logicno ocekivati obnovu i sirenje masovnog gradjanskog protesta i svih oblika gradjanske neposlusnosti kako bi se zaustavio dalji politicki i socijalni sunovrat drustva. Izbori ce u septembru biti odrzani. Ali, kako stvari stoje, na osnovu njih uspostavljeni poredak bice kratkog veka. Bice to samo interegnum do vrlo brzih novih izbora koji ce se morati odrzati po merilima savremenog demokratskog sveta. Valjda ce, iz svega sto nam se desava, demokratske snage u Srbiji izvuci odgovarajuce pouke.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /