#Poziv na obustavu neprijateljstva na Kosovu ~U BONU ZAVRSEN SASTANAK KONTAKT GRUPE ^Poziv na obustavu neprijateljstva na Kosovu
Stanje na Kosovu se pogorsava: Kristofer Hil,
Volfgang Isinger i Robert Gelbard tokom
jucerasnje sednice Kontakt grupe
FOTO: Rojters
Bon, Beta. - Kontakt grupa pozvala je juce na hitnu obustavu neprijateljstava na Kosovu kako bi se omogucila obnova razgovora izmedju Beograda i rukovodstva kosovskih Albanaca o statusu te pokrajine. Sestoclana Kontakt grupa sastala se juce u Bonu i razmatrala situaciju na Kosovu. U zavrsnom saopstenju sa tog skupa navodi se i da tim kosovskih Albanaca za pregovore sa Beogradom mora da predstavlja celu njihovu zajednicu kako bi mogao da ih ovlasceno zastupa. Predstavnici SAD, Rusije, Francuske, Nemacke, Italije i Velike Britanije su takodje pozvali da odmah prestane finansijska podrska, podrska u naoruzanju i opremi za kosovske Albance, a van granica SR Jugoslavije. Kontakt grupa je zatrazila od svih drzava na koje se to odnosi da preduzmu pravne mere kako bi sprecile prikupljanje sredstava na svojim teritorijama. #Najavljen koncept o autonomnom statusu ~KLAUS KINKEL SEF NEMACKE DIPLOMATIJE O PREPORUCI KONTAKT GRUPE ZA KOSOVO ^Najavljen koncept o autonomnom statusu

Americki izaslanik za Balkan Robert Gelbard je posle sastanka u Bonu zapretio OVK da ce “biti preseceni kanali snabdevanja" ukoliko se bude opirala nastojanjima da bude ukljucena u pregovracki proces na Kosovu

Bon, Beta. - Medjunarodna Kontakt grupa najavila je da ce vlastima u Beogradu i kosovskim Albancima preporuciti okvir za ostvarivanje autonomnog statusa Kosova. Kako je juce u Bonu posle zasedanja Kontakt grupe na nivou politickih direktora ministarstava inostranih poslova zemalja clanica rekao sef nemacke diplomatije Klaus Kinkel, pravljenje koncepta za autonomiju Albanaca na Kosovu “u potpunosti je poverljivio". Kao posebno znacajan rezultat danasnjeg sastanka istaknuta je resenost da se u proces smirivanja krize na Kosovu bitnije ukljuci Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija. Cilj ovakvih aktivnosti je, kako je naglaseno posle skupa, da Savet bezbednosti UN donese odgovarajucu rezoluciju o Kosovu na osnovu koje bi, u slucaju da se bilo koja od dve strane u sukobu protivi naporima za postizanje mira, bile moguce odgovarajuce mere svetske organizacije. Vodja kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova je na sastanku Kontakt grupe pohvaljen zbog pozrtvovanosti koju je pokazao u dosadasnjem insistiranju na svojoj politici. Naglaseno je, medjutim, da se mora razgovarati sa svim ucesnicima u sukobu koji mogu da doprinesu smirivanju situacije. Americki izaslanik za Balkan i predstavnik SAD u Kontakt grupi Robert Gelbard je posle sastanka u Bonu zapretio da ce Oslobodilackoj vojsci Kosova (OVK) “biti preseceni kanali snabdevanja" ukoliko se bude opirala nastojanjima da bude ukljucena u pregovaracki proces na Kosovu. #Cetiri opcije za vojnu intervenciju ~NATO NASTAVLJA SA PLANOVIMA ZA KOSOVO ^Cetiri opcije za vojnu intervenciju Brisel, FoNet. - Dok diplomati Kontakt grupe nastoje da nadju mirno resenje kosovske krize, sefovi NATO- a nastavljeju sa planovima za vojnu intervenciju, receno je juce u sedistu zapadne vojne alijanse. “Zelimo da imamo planove za svaku situaciju do koje moze doci i da budemo u sataju da odmah odgovorimo na svaki zahtev medjunarodne zajednice", izjavio je AFP-u jedan funkcioner NATO-a koji je zeleo da ostane anoniman. “Sve opcije za oruzanu intervenciju ostaju na stolu i spremne su za svakodnevno prilagodjavanje situaciji koje se menja na terenu", dodao je on. NATO, prema njegovim recima, ima cetiri izbora ako bude preduzeo akciju na Kosovu, a planovi su sada “otisli dovoljno daleko da bi bili pouzdani". “Ako NATO bude morao da sutra deluje, on to moze da ucini", istakao je isti funkcioner. AFP navodi da NATO moze da se odluci za jednu od sledece cetiri opcije: odrzavanje vojnih manevara u Albaniji i Makedoniji, rasporedjivanje oko 20.000 vojnika na granicu sa Albanijom, zatim uspostavljanje zone zabrane leta nad Kosovom i bombardovanje vojnih ciljeva u SR Jugoslaviji, i na kraju, najproblematicnija opcija - slanje vojske na samo Kosovo. Za tu poslednju opciju, zbog planinskog terena i nepostojanja vojne infrastrukture, verovatno bi bilo neophodno nekoliko stotina hiljada vojnika. U slucaju dogovorenog prekida vatre, bilo bi potrebno rasporediti oko 50.000 vojnika na Kosovu. U slucaju da prekid vatre prati i mirovni sporazum koji se odnosi na status pokrejine, mozda bi oko 20.000 vojnika bilo dovoljno, prenosi AFP. #Opet razliciti stavovi Moskve i Zapada ~NIKOLAJ AFANASJEVSKI ^Opet razliciti stavovi Moskve i Zapada Moskva, FoNet. - U Moskvi se istice da se Rusija i njeni zapadni partneri, na sastanku Kontakt grupe juce u Bonu, nisu potpuno slozili u ocenama politike i prakticnih koraka Beograda posle moskovskog susreta predsednika Slobodana Milosevica i Borisa Jeljcina, kao i oko pozicije lidera kosovskih Albanaca. Dok Moskva smatra da jugoslovenske vlasti savesno sprovode mere na koje se u ruskoj prestonici obavezao jugoslovenski predsednik, Zapad je u toj stvari uzdrzan - izjavio je zamenik sefa ruske diplomatije Nikolaj Afanasjevski posle sastanka Kontakt grupe. U izjavi koju prenose moskovski mediji, Afanasjevski je takodje podvukao da je stav Rusije da je albanska strana odgovorna za zastoj u procesu mirnog resavanja krize na Kosovu. Nasuprot izvesnom razmimoilazenju u tom pogledu, visoki funkcioner ruske diplomatije je podvukao da su svi ucesnici sastanka u Bonu bili jedinstveni u stavu da sve tacke moskovskog dogovora, odnosno obaveze koje je preuzeo Slobodan Milosevic moraju bezuslovno biti ispunjene. #Poceli pregovori o povratku SRJ u OEBS ~U KOPENHAGENU POCELO ZASEDANJE PARLAMENTARNE SKUPSTINE ^Poceli pregovori o povratku SRJ u OEBS Beograd. - SR Jugoslavija pocela je ove nedelje pregovore sa OEBS-om u odnosima i statusu. U ime jugoslovenske strane pregovore vodi ambasador Branko Brankovic, direktor direkcije za multilateralnu saradnju MIP-a. Pocetak ovih pregovora dosao je kao rezultat dogovora Jeljcina i Milosevica. Predsedavajuci OEBS-a, poljski ministar Bronislav Geremek uputio je krajem proslog meseca pismo predsednika SRJ u kojem se interesuje za stav povodom imenovanja Felipea Gonzalesa za specijalnog izaslanika za Kosovo i trazi razjasnjenje o misiji OEBS-a na Kosovu. Ta dva pitanja su istovremeno i najveci problem u odnosima OEBS-a i Jugoslavije. Portparol Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Melisa Feling potvrdila je agenciji FoNet da su pregovori o vracanju SRJ u tu medjunarodnu organizaciju poceli, naglasivsi da se oni nalaze “u pocetnoj fazi". Prema njenim recima, proslog petka, 3. jula, u Beogradu su odrzani prvi pregovori izmedju predstavnika Saveznog ministarstva za inostrane poslove i izaslanika predsedavajuceg OEBS-a, poljskog ambasadora Jerzija Novaka. “Ovo je samo pocetna faza , ali je veoma bitno da su poceli pregovori", istakla je Fleming podsecajuci da, medjutim, o povratku SRJ u clanstvo OEBS-a moraju odluciti zemlje clanice. Fleming je rekla da vecina drzava clanica zastupa stav da se, pre ponovnog prijema SRJ u OEBS, misija te organizacije mora vratiti na Kosovo.

D. B.

#Usamljena resenja su stetna ~PISMO LSV KONTAKT GRUPI POVODOM KOSOVA ^Usamljena resenja su stetna Novi Sad - Kontakt grupi za bivsu Jugoslaviju koja u Bonu zaseda trazeci resenja za kosovsku krizu Liga socijaldemokrata Vojvodine uputila je juce pismo, u kojem ta stranka upozorava predstavnike medjunarodne zajednice da usamljena resenja, bez sire sagledane strategije najverovatnije mogu biti samo stetna. Liga socijaldemokrata Vojvodine iznosi naime stav da bi pretvaranje Kosova u trecu federalnu jedinicu u SRJ predstavljalo u ovom trenutku legitimisanje sile, olicene u OVK, kao glavne politicke motivacije za reakcije medjunarodne zajednice. Sustina poruke u pismu, nadalje je u ukazivanju LSV da bi insistiranje na autonomiji Vojvodine u kontekstu Kosova moglo da predstavlja prvi korak ka teritorijalno-politickom subjektivitetu zasnovanom na gradjanskim, a ne na nacionalnim osnovama, cime bi se - poruka je jos pisma Kontakt grupi mogao zacrtati put strateskog resavanja pitanja ne samo Kosova ili Bosne i Hercegovine, vec i Balkana u celini, a na gradjanskim osnovama.

Z.S.

#Dolazak misije OEBS neophodan ~MILORAD JOVANOVIC, DSS ^Dolazak misije OEBS neophodan Beograd - Demokratska stranka Srbije smatra da nasa drzava treba da prihvati posmatracku misiju OEBS na Kosovu jer je u njenim temeljnim principima nepromeljivost drzavnih granica. “Americka igra", kaze jos portparol ove stranke Milorad Jovanovic, podstakla je nasilje OVK kao i nadmetanje medju albanskim partijama ko ce biti njen pokrovitelj. Cini se da je krenuo proces povratka nase drzave u OEBS, rekao je Jovanovic, na jucerasnjoj konferenciji za novinare, navodeci da “drugi pravac nase strategije" treba da bude u ofanzivnim policijskim akcijama na terenu kakve su bile kod Belacevca i Kline( gde, kaze, nije bilo gresaka kao u Drenici kada su stradali i civili). Posle “konfuzije koju je unela americka politika" nastojeci da OVK uvede pregovaracki proces, Jovanovic smatra da je moguc novi pocetak u resavanju kosovskog problema. Portparol DSS je pozdravio i formiranje posmatracke misije od diplomata akreditovanih u Jugoslaviji jer ce se tako spreciti “mnoge spekulacije", navodeci i da je NATO odbacio intervenciju kao prvo resenje. Predstavnik DSS je jos objasnio i da je jugoslovenski predsednik Slobodan Milosevic odbio dolazak Filipe Gonzalesa jer njegova misija podrazumeva sem Kosova i demokratizaciju dok ovo drugo, kaze, ne ineteresuje americku politiku.

N.T.

#Usvojen crnogorski predlog ~RADNA GRUPA SAVEZNOG MINISTARSTVA ZA INOSTRANE POSLOVE O PREVLACI ^Usvojen crnogorski predlog Podgorica, FoNet - Nacrt ugovora o resavanju spornog pitanja Prevlake, koji je napravila crnogorska Vlada, usvojila je radna grupa Saveznog ministarstva za inostrane poslove (SMIP), pa ce taj dokument, uz neka formalno-pravna doterivanja, biti ponudjen kao osnova za razgovore prilikom skorog susreta ministara inostranih poslova SRJ i Hrvatske, Zivadina Jovanovica i Mate Granica. Kako pise jucerasnja “Pobjeda", pozivajuci se na nezvanicne, ali pouzdane izvore, sastanak radne grupe u Beogradu protekao je u konstruktivnoj atmosferi, a sustina crnogorskog dokumenta ostala je nepromenjena. Kako se istice, jedino je ostalo neusaglaseno pitanje naziva granicnog prelaza izmedju Jugoslavije i Hrvatske, odnosno Crne Gore i Hrvatske. Predstavnici Crne Gore su insistirali da u ugovoru izmedju SRJ i Hrvatske o resenju problema Prevlade ostane naziv granicnog prelaza Debeli brijeg, dok su se predstavnici SMIP zalagali za formulaciju da to bude granicni prelaz na saobracajnici Herceg Novi - Sutorina - Dubrovnik. #"Rat jedino resenje" ~ALBANCI KOJI TVRDE DA PREDSTAVLJAJU POLITICKO KRILO OVK OGLASILI SE U EVROPSKOM SEDISTU UN ^“Rat jedino resenje"

Vreme za pregovore isteklo, izjavio Mahmut Bardil, “portparol narodnog pokreta Kosova". Protest sefa jugoslovenske misije u UN Milosevica

Zeneva, Beta-Rojters.- Kosovski Albanci koji tvrde da predstavljaju politicko krilo ilegalne Oslobodilacke vojske Kosova (OVK) u Svajcarskoj izjavili su juce da ne prihvataju miroljubiva sredstva za okoncanje konflikta na Kosovu. “Vreme za pregovore je isteklo. Sada je rat. Odlucni smo da nastavimo borbu sve do oslobodjenja Kosova od srpskih snaga", rekao je Mahmut Bardil, koji se predstavio kao portparol narodnog pokreta Kosova za inostranstvo. U razgovoru sa novinarima koji je odrzan u evropskom sedistu Ujedinjenih nacija u Zenevi, ali ne pod pokroviteljstvom svetske organizacije, on je izjavio da taj pokret prdstavlja pooliticko krilo OVK. Sef jugoslovenske misije u UN Miroslav Milosevic najavio je da ce vlada SRJ uloziti protest UN zbog toga sto su “jednoj teroristickoj organizaciji omogucile da koristi zgradu UN za svoje ciljeve". Od predstavnika za stampu UN nije bilo moguce dobiti komentar. “Spremni smo da prekinemo borbe samo ako srpske snage odu sa Kosova. Ako pronadjemo resenje za rat, to nece biti miroljubivim srdstvima. Boricemo se do kraja, bez kompromisa", kazao je Bardil. ni on ni ostali ucesnici u razgovoru nisu, medjutim, zeleci da govore o politickoj strukturi OVK na terenu i u inostranstvu, niti o njenom prisustvu u Svajcarskoj. O odnosima ove grupe kosovskih Albanaca sa pripadnicima OVK na Kosovu Rojters nije uspeo da dobije nezavisnu potvrdu. Bardil je jos rekao da njegova grupa ne priznaje Ibrahima Rugovu kao lidera kosovskih Albanaca. On nije zeleo da govori o vodjama OVK rekavsi da je to “unutrasnja stvar" i “vojna tajna". Prema njegovim recima, Svajcarska je jedna od baza kosovskih Albanaca u inostranstvu za slanje novca i humanitarne pomoci na Kosovo i za uspostavljanje kontakata sa zapadnim diplomatama. “Mi postujemo svajcarski zakon", dodao je Bardil koji tvrdi da ima politicki azil u toj zemlji od 1991. #Apel za prekid neprijateljstava ~AUSTRIJSKI PARLAMENT SUGERISAO HITNIJE PREGOVORE O SPECIJALNOM STATUSU KOSOVA ^Apel za prekid neprijateljstava Bec, FoNet. - Austrijski parlament izjasnio se prekjuce za preduzimanje konkretnih mera u resavanju kosovske krize, sugerisuci hitno otpocinjanje pregovora o specijalnom statusu Kosova. Austrijskoj vladi, a posebno sefu diplomatije Volfgangu Siselu, parlament je sugerisao da u okviru medjunarodne zajednice i Evropske unije (EU), hitno ponovo upute apel obema stranama u sukobu za prekid neprijateljstava i odustajanje od primene sile. Obracajuci se poslanicima, Sisel je naglasio da se na Beograd i dalje mora vrsiti pritisak, napominjuci da je “kriza na Kosovu pokazala da je evropskoj solidarnosti potreban jedan novi kvalitet". Sisel je dodao da je sada neophodna saradnja UN, EU, Rusije, OEBS-a i NATO, zbog stalnog pogorsanja situacije na Kosovu. Poslanici austrijskog parlamenta naglasili su da bi hitno trebalo da pocnu i pripreme mera za normalizaciju humanitarne situacije na Kosovu i zatrazili dogovor o “kljucu podele izbeglica" sa Kosova na sve drzave EU. #Linija Dedinje - Andricev venac u prekidu ~ZASTO MILOSEVIC NIJE CESTITAO PRAZNIK MILUTINOVICU ^Linija Dedinje - Andricev venac u prekidu Beograd. - Ako je verovati “Politici", koja sigurno ne bi propustila da jednu tako vaznu cinjenicu objavi na prvoj strani (a nije ni juce, ni prekjuce), predsednik SRJ Slobodan Milosevic prekinuo je visegodisnju praksu medjusobnog cestitarenja putem zvanicnih telegrama i republicki praznik, Dan ustanka naroda Srbije 7. jul, svom kolegi iz Vrhovnog saveta odbrane Milanu Milutinovicu, trenutno zaposlenom na poslovima i zadacima predsednika Republike Srbije - cestitao samo usmeno. U poslednjih nekoliko godina stvari su na toj linji Dedinje - Andricev venac stajale ovako: 1993. godine, jednostavno, niko nikom nije cestitao ovaj praznik, jer je to jos bilo vreme kad nije bilo bas popularno pozivati se na onaj deo nase svetle tradicije koji se odnosi na narodnooslobodilacki pokret i partizansko ratovanje. U to vreme mnogo su glasniji bili oni koji su tvrdili da je datum “kad je Srbin pucao na Srbina" prikladniji za istorijski zaborav nego za slavlje, pa je citav praznik prosao manje vise kao interna stvar utihnutih i na marginu gurnitih SUBNOR-ovaca. Godinu dana kasnije, medjutim, prosla je ponizavajuca hiperinflatorna 1993. godina, Milosevic je odenuo mirotvoracko ruho, sve su glasniji levicari, a na Dedinju je poceo da stoluje Zoran Lilic, koji kao predsednik SRJ uvodi praksu da predsedniku Srbije cestita ovaj praznik. Te godine su prigodni telegram poslali i Momir Bulatovic, predsednik Crne Gore, ali i krajiski lider Milan Martic, koji, izmedju ostalog, pise: “Gospodine predsednice, siguran sam da ce srpski narod u bliskoj buducnosti stvoriti jedinstvenu snaznu i mocnu srpsku drzavu na celokupnom etnickom srpskom prostoru". {Kontic nije omanuo Svih ovih godina, od 1994. do 1997. iz zgrade savezne vlade je uredno stizao telegram na adresu republickog premijera Mirka Marjanovica, a sa potpisom vec legendarnog dr Radoja Kontica. Tu je praksu nastavio i sadasnji savezni premijer Momir Bulatovic, a novine su javile da je ovih dana uspostavljena i jedna nova cestitarska relacija: Sveto Marovic, predsednik crnogorskog parlamenta, cestitao je praznik svom kolegi iz Narodne Skupstine Republike Srbije Draganu Tomicu. } U julu 1995. godine Krajisnicima nije bilo ni na kraj pameti da se bave slicnim predvidjanjima, jer su iza sebe imali gubitak Zapadne Slavonije, za sto su mnogi bili spremni da okrive Beograd i njegove satelite u krajiskoj vladi i vojsci, ali tu su, razume se, Zoran Lilic i Momir Bulatovic. Red je red... 1996. godine ovom dvojcu (sa kormilarem) pridruzuje se i general Momcilo Perisic koji pise da "u vekovnoj i bogatoj istoriji borbe za slobodu, julski ustanak 1941. godine svetli je primer nepokornosti i odbrane dostojanstva naroda sa ovih prostora", dok je Milan Martic u medjuvremenu izgubio i sve ostalo i - nestao iz javnog zivota. Lane je situacija bila nesto drukcija: Lilicu je, naime, istekao mandat i on je poceo da se priprema za predsednicke izbore u Srbiji, ne bi li jednog dana i sam primao telegrame povodom 7. jula, Bulatovic i Perisic nisu omanuli, ali je praksu da predsednik SRJ ovaj praznik cestita predsedniku Srbije nastavio v.d. predsednik savezne drzave Srdja Bozovic, predsednik Veca republika Savezne skupstine, koji po Ustavu popunjava vreme izmedju dva stanovnika Belog dvora. Tako Bozovic pise: “Tekovine ustanka naroda Srbije i Jugoslavije uvijek ce biti predmet sjecanja, cast i ponos, ali i obaveze novim generacijama koje zive na ovom prostoru da idu putevima demokratije, izgradnje Jugoslavije, zajednicke drzave Srbije i Crne Gore, kao ravnopravnih republika i gradjana, ekonomskih reformi i integracije u medjunarodnu zajednicu". Mora da je taj Bozovicev tekst imao pred sobom predsednik SRJ Slobodan Milosevic, kad su mu iz protokola saopstili da je “red da se cestita predsedniku Srbije republicki praznik" i nije iskljuceno da je svoje saradnike upitao: “Je l’ to mene neko zeza"?! Zaista, sta on ima sa zajednickom drzavom Srbije i Crne Gore, ponajmanje kao drzave “ravnopravnih republika i gradjana", pa jos sa ekonomskim reformama, pa jos sa integracijom u medjunarodnu zajednicu... Posto Bozovic nije pomenuo i Kosovo, a ono je, kao sto je poznato, “unutrasnja stvar Republike Srbije", Milosevic je ispravno procenio da je vreme da se prekine sa praksom koju je Crnjanski svojevremeno nazvao “soba sobi pise" i da sve sto ima Milutinovicu lepo saopsti u cetiri oka.

I.M.

{Na Milutinovicevu adresu Iz obilja telegrama koje je, ipak, primio predsednik Srbije Milan Milutinovic najznacajniji su svakako oni koje su mu uputili predsednik Republike Crne Gore Milo Djukanovic, zatim generalni sekretar SPS Gorica Gajevic, pa Republicki odbor SUBNOR-a, zatim Ratko Krsmanovic, predsednik GO SK-PJ, kao i Radikalna stranka levice "Nikola Pasic", u kome bivsi cetnicki vojvoda podseca na svetlu starnicu nase istorije, koja je okrenuta 7. jula... } #Vesli Klark: Znak zabrinutosti saveznika ~BRODOVI NATO UPLOVILI JUCE U ALBANSKU LUKU DRAC ^Vesli Klark: Znak zabrinutosti saveznika Tirana, Beta. - Komandant snaga NATO za Evropu Vesli Klark rekao je juce da je dolazak brodova zapadne vojne alijanse u Albaniju znak zabrinutosti saveznika situacijom na Kosovu i odlucnosti da se ona resi mirnim putem. U albansku luku Drac juce su uplovila cetiri broda iz sastava Mediteranskih pomorskih snaga NATO. “NATO zeli da ucini ono sto moze da ubedi strane u sukobu da taj sukob moraju resiti miroljubivim sredstvima", rekao je Klark na italijanskom ratnom brodu “Espero", jednom od cetiri koja su juce uplovila u Drac. Klark je upozorio sve aktere kosovskog konflikta da “imaju na umu sposobnosti alijanse" i pozvao ih na “konstruktivni dijalog". On je naglasio da obe strane na Kosovu moraju obustaviti nasilje i kroz dijalog pronaci resenje. “Ovo pokazuje silu kojom NATO raspolaze za reagovanje", rekao je Klark i dodao da se “proucavaju opcije za direktnu primenu tih sposobnosti". On je kazao da uplovljavanje saveznickih bordova u luku Drac predstavlja i znak podrske albanskoj vladi. O mogucnosti da se za eventualne vojne akcije NATO na Kosovu koriste baze u Albaniji Klark je kazao da “albanska vlada ima veoma bliske odnose sa NATO" i da je “nekoliko opcija u razmatranju". Klark se pre odlaska u Drac, juce pre podne, sastao sa albanskim premijerom Fatosom Nanoom koji ga je upoznao sa pokusajima njegove vlade da se “svi politicki faktori na Kosovu okupe oko Ibrahima Rugove i oforme pregovaracki tim koji bi zastupao kosovske Albance". “Ali, prvo Beograd treba da prestane sa ubijanjem civila i napadima na albanska sela", rekao je Nano. Klark je kazao da kosovski Albanci moraju da shvate da nece biti intervencije NATO bez prethodnog politickog dogovora i prekida vatre. #Posmatraci bez novinara ~DANAS KRECU DIPLOMATSKE PATROLE NA KOSOVU ^Posmatraci bez novinara

Jos nije utvrdjena tehnika i metodologija rada diplomatskih patrola, isticu zapadni izvori u Pristini

Pristina, Beta. - Patrole posmatracke misije diplomata akreditovanih u Beogradu danas ce se okupiti u Pristini i krenuti u prvi obilazak Kosova i Metohije, ali novinari nece moci da ih prate na njihovom prvom zadatku. U Americkom informativnom centru u Pristni kazu da “novinari sigurno nece biti sa posmatracima" i da ce “posmatraci ici po svom planu". Sef americke posmatracke misije, potpukovnik Dzon Filija, stize sutra u Pristinu, gde ce biti smesten. Njegov tim ce imati cetiri clana, a uvecace se kasnije, kada ostali dobiju vize. U Pristinu je stigao i deo ruske desetoclane diplomatske posmatracke misije, koju ce predvoditi politicki savetnik u ambasadi u Beogradu Vladimir Ulasijevic. Zemlje clanice Evropske unije imace 25 posmatraca, koji ce biti rasporedjeni u Pristini, Peci, Kosovskoj Mitrovici i Prizrenu. Zapadni diplomatski izvori u Pristini kazu da jos nije do detalja utvrdjena tehnika i metodologija rada posmatrackih patrola. Ne zna se, takodje, da li ce posle svakog obilaska sefovi posmatrackih misija davati informacije novinarima ili ce javnost povremeno biti obavestavana. Nije iskljuceno da ce, kako misija odmakne, i novinari povremeno moci da prate diplomete. U ponedeljak, kada je simbolicno pocela ta misija, sef americke diplomatske misije u Beogradu Ricard Majs rekao je da ce clanovi patrola biti “strucni, obuceni i nenaoruzani ljudi". Njihove marsrute bice mnogo rizicnije od one koju su imali u ponedeljak ambasadori i novinari koji su pratili njihov prvi obilazak Kosova. Tada je, tokom trocasovne misije i predjenih 130 kilometara, diplomatski konvoj isao samo podrucjem pod kontrolom policije, sto je u nekim albanskim krugovima u Pristini ocenjeno kao neuspeh, jer se nije islo tamo gde ilegalna Oslobodilacka vojska Kosova kontrolise teren. Srpske vlasti u Pristini kazu da oni nemaju informacija o ovoj misiji, niti o broju diplomata, kao ni o tome kuda ce se kretati. #Predsednik sa beogradske adrese ~SVETOZAR KRSTIC, CELNIK NOVE DEMOKRATIJE VOJVODINE ^Predsednik sa beogradske adrese Vojvodjanske novodemokrate dobile su novog predsednika, Svetozara Krstica, bivseg potpredsednika republicke vlade i jednog od osnivaca stranke, trenutno nastanjenog u Beogradu.. Izbor nije prosao prostim podizanjem ruku, upravo zbog Krsticeve beogradske adrese, jer su neke njegove stranacke kolege smatrale da nije u redu da neko iz Beograda bude predsednik Nove demokratije Vojvodine. - To nije dobra praksa i ne zna se kada ce moci sa nama da resava probleme - istakao je pritom prisutnima na izbornoj Skupstini novosadjanin Nicifor Todorovic. Saopstio je da on i sebe smatra dobrim za funkciju predsednika NDV, te da se samo kandidovao kod predsednika stranke Dusana Mihajlovica, no da ta kandidatura nije usla u proceduru i dosla na glasanje, pa je tako Krstic bio jedini kandidat za pokrajinskog sefa stranke. Primedbu je Svetozar Krstic ocenio kao ozbiljan politicki prigovor, pri cemu je naglasio da ona “stoji i da njegovo prebivaliste jeste u Beogradu, ali da su mu poslovne aktivnosti vezane za Vojvodinu". Svoju predsednicku funkciju orocio je na godinu dana, do redovne izborne skupstine Nove demokratije Vojvodine. Na skupstini su se cule primedbe na centralu i optuzbe na odnetze poslanicke mandate iz Vojvodine (nijedan kandidat iz pokrajine nije usao u republicku skupstinu), nasta je Vojislav Andric odgovorio da su za to postojali opravdani razlozi. Ali, oni ocito nisu bili za javnost, pa je receno da ce se o tome razgovarati na drugom mestu. No, i bez toga, nije tesko zakljuciti da je izborom Krstica beogradska centrala presekla primetni blagi zaokret vojvodjanskih novodemokrata ka deklarisano autonomaskim strankama, kao sto je Reformska demokratska stranka Vojvodine, pa i Liga socijaldemokrata Vojvodine. O dosta jasnom “presecanju", uostalom, dovoljno jasno moze da posvedoci i to da je, na prvoj konferenciji za stampu novosadskih novodemokrata najnovijim kadrovskim resenjem (disciplinovanjem?) izrazeno - “zadovoljstvo".

S. Jakovic

#Rezim ubijao "nesrbe" ~BRITANSKA STAMPA O SUDJENJU MILANU KOVACEVICU ^Rezim ubijao “nesrbe" Britanska stampa je ovih dana opsirno pisala o sudjenju Milanu Kovacevicu pred haskim tribunalom za ratne zlocine pocinjene u Jugoslaviji. Tako u “Dejli telegrafu" novinar Tim Bucer navodi da je ovo “najozbiljnija optuznica koju Tribunal moze da izda". “Kovacevic je prvi kome se sudi za genocid i ovo sudjenje ce imati fundamentalne implikacije za slicne slucajeve protiv Radovana Karadzica i ostalih zvanicnika bosanskih Srba... Slucaj ce pazljivo pratiti strucnjaci za medjunarodno pravo zbog jasnih paralela s optuzbom za genocid protiv Karadzica i drugih clanova vodjstva bosanskih Srba koji su jos na slobodi". “Gardijan" podseca da je upravo u ovom listu prvi put objavljeno da se u logorima Keraterm, Trnopolje i Omarska izvodi planirano “etnicko ciscenje". “U optuznici stoji da je trima logorima upravljano tako da se bosanski Mulsimani i Hrvati uniste kao nacionalne, etnicke ili verske grupe, tako sto su zatvorenici bili podvrgavani rezimu koji ih je ubijao... Tuzilac Brenda Holis je rekla da je Kovacevic bio clan “kriznog staba" koji je naredio napade na nesrpska sela, hvatanje i zadrzavanje bosanskih Muslimana i Hrvata i obrazovanje zatvorenickih logora... “Gospodin Kovacevic je imao nameru da pocini genocid", rekla je gospodja Holis. “Citava sela i zaseoci su ocisceni od ne-srba". Na kraju, posle duze pauze, u engleskoj stampi ponovo se naslo ime nekadasnjeg savetnika Margaret Tacer ser Alfreda Sermana. On je redakciji “Dejli telegrafa" poslao pismo u kojem protestuje zbog poziva na vojnu akciju SAD, Nemacke i njihovih “klijenata" protiv Srbije. “Na Balkanu, u Trakiji i Anadoliji u ovom veku izvrseni su mnogi zlocini", pise Serman. “Vecinu njih podstakle su velike sile. Medjutim, jedini narodi nad kojima je izvrsen stvarni genocid, tako da je masovnim ubistvima i etnickim ciscenjem smanjen njihov broj i ogranicen tradicionalni zivotni prostor, jesu Srbi, Grci i Jermeni. #Albancima jedno ministarstvo, liberalima ni ponuda ~FILIP VUJANOVIC NASTAVIO KONSULTACIJE ZA SASTAV NOVE VLADE ^Albancima jedno ministarstvo, liberalima ni ponuda Podgorica. - Mandatar za sastav nove visestranacke vlade Crne Gore Filip Vujanovic nastavio je konsultacije sa liderima parlamentarnih stranaka o njihovom ucescu u izvrsnoj vlasti. On je dvijema albanskim partijama (Demokratskom savezu u Crnoj Gori i Demokratskoj uniji Albanaca) koji u Skupstini imaju po jednog poslanika, ponudio ministarski resor za zastitu prava manjinskih naroda, koji treba tek formirati. Ponudjena su im i pomocnicka mjesta u Ministarstvu za prosvjetu i nauku i Sekretarijatu za informacije, a na strankama je da se same dogovore o tome kako da izmedju sebe podijele mandatarovu ponudu. Mehmet Bardhi, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori izjavio je da ce njegova stranka tek krajem nedjelje odluciti o participaciji u Vladi Crne Gore, i da je ta odluka vezana za “procjenu opstih prilika". Kako je izjavio Miodrag Zivkovic, v.d. politickog lidera i predsjednika Liberalnog saveza Vujanovic ovoj parlamentarnoj stranci nije ponudio ucesce u novoj republickoj vladi. “A i da jeste, mi to ne bismo prihvatili", istakao je Zivkovic.

B. I. M.

#"Medjunarodna pozicija Crne Gore veoma dobra" ~BRANKO PEROVIC, MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA CRNE GORE ^“Medjunarodna pozicija Crne Gore veoma dobra" Podgorica, FoNet. - Ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Perovic ocenio je danas da je “medjunarodna pozicija Republike Crne Gore veoma dobra i bitno drugacija nego sto je bila prije nego sto je Vlada Republike Crne Gore zapocela vlastitu diplomatsku inicijativu". Perovic je, u izjavi podgorickoj “Pobjedi", najavio da ce Evropska komisija, na sastanku 13. jula u Luksemburgu, na dnevnom redu imati paket mera ekonomske podrske Crnoj Gori, posto je vec data puna politicka podrska crnogorskim reformama. Prema njegovim recima, i Americki kongres ce 16. jula usvojiti Nacrt ugovora o podrsci procesima u Crnoj Gori u ekonomskoj sferi. Perovic naglasava da to prevenstveno podrazumeva omogucavanje pristupa kreditnim linijama Eksim banke, a istim dokumentom ce biti omogucena nabavka vazduhoplova za crnogorsku kompaniju “Montenegroerlajnz", kao i podsticaji drugim programima u sferi investicionih radova, te drugih razvojnih projekata u Crnoj Gori. #Mocna upravljacka i kontrolna posada ~VLADA REPUBLIKE SRBIJE IMENOVALA CLANOVE UPRAVNIH I NADZORNIH ODBORA U DRZAVI ^Mocna upravljacka i kontrolna posada

Na spisku vladinog tima nalaze se imena aktuelnih i bivsih politicara, aktivnih i profesora u penziji, dobrih i “vecitih" studenata iz ovog “kruga" naimenovanja izuzete jedino visokoskolske ustanove u Pristini

Vlada Republike Srbije imenovala je clanove upravnih i nadzornih odbora na svim univerzitetima i fakultetima, osim u Pristini. Na nekim akademskim ustanovama odrzane su i konstitutivne sednice i “pale prave odluke". Medju ljudima koji ce upravljati i kontrolisati akademske ustanove ima politicara, aktivnih i profesora univerziteta u penziji, nastavnika i direktora srednjih skola. Medju studentima koje je vlada imenovala ima i onih, tvrde njihovi profesori, koji spadaju u kategoriju “vecitih" visokoskolaca. U mnogim slucajevima neka imena pojavljuju se u vise upravnih i nadzornih odbora, sto je kazu analiticari, da vlast ne raspolaze sa dovoljno kadrova, pa proverene licnosti moraju da se “vrte u krug". Iako pored imena clanova odbora ne stoji partijska pripadnost, po ocenama univerzitetskih profesora, pouzdan pokazatelj da se radi o radikalu je taj sto iza imena ne stoji akademska titula ili podatak o profesiji. Sudeci po objavljenom spisku, vlada je prilikom imenovanja ponovo aktivirala licnosti koje je iz nekog razloga prethodno drzala “na ledu" ili ih drzala na distanci od javnih zaduzenja. Predsednik Nadzornog odbora BU je prof. dr Milos Aleksic, a clanovi su Andreja Milosavljevic, predsednik Komiteta Vlade RS za utvrdjivanje steta od elementarnih nepogoda, dr Nebojsa Maljkovic, predsednik Kompanije “Dunav osiguranje", Momir Markovic i prof. dr Mirko Vasiljevic, sa Pravnog fakulteta BU. Predsednik Upravnog odbora Univerziteta umetnosti je Aleksandar Pavlovic, profesor u penziji Fakulteta muzicke umetnosti u Beogradu, a clanovi Velimir Bata Zivojinovic, dramski umetnik, Drago Djokic, LJubisa Ristic, reziser, mr Bojana Boric-Breskovic, direktor Narodnog muzeja u Beogradu, Jovan Ristic, reziser, Alojz Ujez, red. prof. FDU, Tatjana Olujic, docent FMU, Misa Colakovic, docent FDU, Cedomir Vasic, red. prof. FLU, Momcilo Antonovic, red. prof. FLU, Slavica Trifunovic, Fakultet primenjenih umetnosti i dizajna, Erna Jakubovic, student FPU, Nenad Jankovic, student FMU i Bojan Pantovic, takodje student FMU. Predsednik nadzornog odbora Univerziteta umetnosti je Natalija Dudas, zamenik ministra kulture, a medju clanovima je i Milorad Mandic Manda, dramski umetnik. Predsednik Upravnog odbora Univerziteta u Nisu je dr Branislav Ivkovic, ministar za nauku i tehnologiju, predsednik ovog tela na Univerzitetu u Novom Sadu je akademik Olga Hadzic, bivsi rektor NU u prethodnom mandatu, a medju clanovima koji ce kontrolisati ovu visokoskolksu ustanovu su i Maja Gojkovic i Radoman Bozovic. Akademik dr Milutin Stojkovic, je na celu nadzornog tela NU. Ministar bez portfelja, Slobodan Tomovic, je prvi covek Upravnog odbora Kragujevacke akademske ustanove, a direktor filijale Republickog fonda za zdravstveno osiguranje u Jagodini, Tomislav Busetic, je predsednik Nadzornog odbora KU. Predsednici i clanovi upravnih odbora na fakultetima BU su dr Dobroslav Bjeletic (predsednik UO na FPN, medju clanovima je i Dragomir Tomic, potpredsednik vlade), Dragoljub Jankovic, ministar pravde i Goran Percevic, glavni urednik casopisa “Smisao", dr Vojislav Seselj i Miljkan Karlicic, postidpolomac i nekadasnji predsednik Saveza studenata Studentskog grada “Veljko Vlahovic" (UO Pravnog fakulteta). Dr Dragoslav Mladenovic, bivsi ministar prosvete je predsednik UO Ekonomskog fakulteta, a clanovi su dr Vojislav Seselj, Tomica Raicevic, savezni poslanik, mr Slobodan Cerovic, ministar turizma, te profesor dr Oskar Kovac. Predsednik UO Uciteljskog fakulteta je dr Mileva Zizic, negdasnji prorektor BU, a jedan od clanova UO na ovom fakultetu je i dr Zivorad Djordjevic, direktor i glavni i odgovorni urednik lista “Borba", koji je i predsednik UO Filoloskog fakulteta, gde je clan i Zeljko Simic, narodni poslanik. Milos Aleksic je predsednik UO Farmaceutskog i Filozofskog fakulteta. Na Filozofskom su clanovi i Aleksandar Vucic i dr Vladimir Stambuk. Predsednik UO Arhitektonskog fakulteta je dr Leposava Milicevic, a prvi covek UO Matematickog fakulteta je dr Dragomir Draskovic, sociolog i profesor Bioloskog fakulteta. Predsednik UO Medicinskog fakulteta je dr Milovan Bojic, a mestu clanovima su (ponovo) Leposava Milicevic i dr Paja Momcilov, ministar bez portfelja. Prvi covek UO FON je dr Petar Kozic, profesor u penziji, a clan je, pored ostalih kolega i dr Maja Levi Jaksic, novoimenovani prorektor BU. Dobrivoje Budimirovic Bidza, predsednik Odbora za prosvetu Narodne skupstine Srbije, je na celu UO Tehnolosko-metalurskog fakulteta, a dr Dragutin Velickovic, bivsi rektor BU, je predsednik UO Sumarskog fakulteta. Milutin Djordjevic, predsednik Saveza studenata Beograda i pomocnik ministra za nauku i tehnologiju, je clan UO Veterinarskog fakulteta, Snezana Aleksic, pomocnik ministar trgovine u UO Geografskog fakulteta, a dr Zivota Perisic, bivsi dekan Gradjevinskog fakulteta imenovan je u UO svoje maticne visokoskolske ustanove. Predsednik UO Elektrotehnickog fakulteta je Srdjan Smiljkovic, direktor u Javnom preduzecu PTT “Srbija". Goran Matic, savezni ministar za informisanje, je predsednik UO FPN, gde je clan i Ivan Markovic, glavni i odgovorni urednik Radio Jugoslavije. On je, istovremeno i predsednik UO Fizickog fakulteta. Nada Popovic-Perisic je na celu UO Filoloskog fakulteta, a Radmilo Bogdanovic je predsednik UO Uciteljskog fakulteta u Vojvodini...

O. N.

{Najjaci sastav ima Beogradski univerzitet Prema izboru vlade najstariji i najveci univerzitet u Srbiji dobio je i najjacu mogucu upravljacku i kontrolnu posadu. Predsednik Upravnog odbora Univerziteta u Beogradu je dr Tomislav Dragovic, dosadasnji prorektor BU, a clanovi su: dr Leposava Milicevic, ministar zdravlja, Borislav Milacic, ministar finansija, dr Vojislav Seselj potpredsednik vlade, Aleksandar Vucic, ministar za informacije, prof. dr Momcilo Babic, direktor Klinicko-bolnickog centra “Bezanijska kosa," Goran Matic, savezni ministar za informisanje, prof. dr Milovan Bojic, potpredsednik vlade, prof. dr Milivoje Simonovic, pomocnik ministra prosvete, prof. dr Jovo Todorovic, ministar prosvete, prof. dr Branislav Ivkovic, minstar za nauku i tehnologiju, doc.dr Ivan Radosavljevic, sa Fakulteta politickih nauka BU, Igor Obradovic, student Poljoprivrednog fakulteta, Anja Babic, student Ekonomskog fakulteta i Drasko Gostiljac, student Medicinskog fakulteta. } #FELJTON (1) ~DESET GODINA OD “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (1) ^Bura u plicaku revolucije

Pre deset godina Slobodan Milosevic je za Srbe i Crnogorce sa Kosova i njihove sledbenike u Vojvodini bio “nacionalni heroj", sada ga smatraju “nacionalnim izdajnikom". Svi bi nekako da zaborave pricu “dok ne bude dobro na Kosovu, nikom u ovoj zemlji dobro biti nece..."

Mirjana Kalinic

Kada su, pre deset godina, “spontano" krenuli masovni protesti gradjana sirom Vojvodine, mnogima se tada cinilo da nastaje pokret za ljudska prava i gradjanske slobode. Verovalo se tada, da ce “narodni" pokret ne samo srusiti komunizam, vec i demokratizovati Srbiju i Jugoslaviju. Medjutim, takva ocekivanja su se izjalovila, posto su nezadovoljstvo i gnev ljudi umesto na socijalni, vesto preusmereni na (medju)nacionalni teren i instrumentalizovani kao sredstvo za obracune u vrhu partije i drzave u Srbiji i SFRJ. Sada sa ove vremenske distance postalo je svima jasno da je u stvari, socijalni egalitizam zamenjen nacinal- populizmom, da bi se vlast osvojila i odrzala. Doduse, prica jos nije zavrsena, neizvesno je kada ce se i kako zavrsiti, ali sve upucuje na onu narodnu poslovicu da “velika bura zavrsava u plicaku revolucije". Uzgred treba pomenuti jos jednu narodnu umotvorinu koja glasi “da se posle oluje misevi rastrce da jedu kukuruz". I danas, kao i pre deset godina, “misevi" krecu sa Kosova, samo ovoga puta, ne idu u pravcu Novog Sada, vec u pravcu Beograda. “Iskorisceni smo, zarad licne vlasti", priznao je, ovih dana Momcilo Trajkovic predsednik Srpskgo pokreta otpora, najavljujuci masovni dolazak kosovsko-metohijskih Srba u Beograd. Jer, kako je rekao, Kosovo je svesrpski problem. “Ako je Kosovo samo problem Srba koji tamo zive, dabogda ga sutra izgubili. Kosovo je problem ove drzave i zato trazimo da drzava resava taj problem, “kategorican je Trajkovic. Na nase pitanje, sta misli o spekulacijama u javnosti da je Kosovo odavno prodato i to u Dejtonu, Trajkovic je odgovorio: “Ponasanje rezima govori da je to mozda i tacno. Ako mi danas nudimo rezimu da podelimo odgovornost za izlazak iz katastrofe, a rezim to ne prihvata, onda se radi o izdaji. Razumem da neko ne zeli da podeli vlast, ali ne mogu da razumem da neko ne zeli da podeli odgovornost. Ako ne zeli da podeli odgovornost, onda znaci da je taj problem resio". Ono sto pada u oci jeste da su Kosovari danas oprezniji nego pre deset godina. Doduse, najavili su masovni dolazak u Beograd, ali su se i ogradili “akciju treba dobro isplanirati i pripremiti". Za pocetak kosovski prvaci Momcilo Trajkovic, Miroslav Solevac, Kosta Bulatovic “ispituju teren", tj. kako stvari stoje po pitanju “patriotizma" i da li jos uvek vazi pravilo “zivot damo Kosovo ne damo". U ispitivanju terena pomaze im Srpska narodna obnova iz Nove Pazove (novo-stari saveznici) i Otacestveni pokret “Obraz" iz Beograda (u javnosti potpuno nepoznati). Oni su organizatori tribina, poput “Ratne igre oko Kosova", zatim “Juce Krajina, danas Kosovo... a sutra"? “Kako odbraniti i sacuvati staru Srbiju". Sve to treba da posluzi da se “patriotizam" digne na visi nivo, a onda zna se slede spiskovi dobrovoljaca, pa redom... Posle deset godina kosovski srbi i njihovi sledbenici u Vojvodini koji su se svojevremeno javno hvalili, kako je bas zahvaljujuci njima Slobodan Milosevic dosao na vlast, danas govore pokajnicki. “Pokret je morao da nastane, jer da nije odavno bi Kosovo bilo u severnoj Albaniji. Druga je prica, sto smo kao nus-proizvod stvorili vodju. Nije istina da je zahvaljujuci nama dosao na vlast. On je vec bio partijski vodja, mi smo od njega napravili nacionalnog vodju", kaze Miroslav Solevic nekadasi clan Odbora za organizaciju protestnih zborova Srba i Crnogoraca. Za sve njih Milosevic je danas “nacionalni izdajnik", “izdao je sebe", “izdao je srpski narod", “mi morao da sacuvamo obraz srpskom narodu, to su njihove najcesce postapalice na tu temu. Svi bi nekako da zaborave svoju nekadasnju pricu “dok ne bude dobro na Kosovu, nikom u ovoj zemlji dobro biti nece". Ne vole bas ni da se prisecaju kako su na mitinzima uzvikivali: “Odjeknite visoki Decani, jer su dosli crni dani", “Resite ovo u miru, mi necemo ovako moci", “Odmotajte klupko izdaje", da ga narod ne odmota", “Rukvodstvo, savezno i pokrajinsko, ako niste sposobni da sprecite fasizam, sposbni ste da date ostavke", “Jedna vlast za celu Srbiju", “Gubitak Kosmeta - raspad Jugoslavije, “Jedinstvena Srbija - izvesna Jugoslavija". Jer, uz sve to, neizbezno ide i pitanje: a sta smo time dobili... A, kako je se pocelo? Na danasnji dan, pre deset godina, u tek probudjeni Novi Sad, stigli su Srbi i Crnogorci sa Kosova i Metohije kako bi pokrajinskom rukovodstvu ispricali svoju muku. Smatrali su tada, da je tuzno sto ugrozeni narod ne moze imati zastitu republike, jer to nije u njenoj nadleznosti. “Hteo bih, ovom prilikom, otvoreno da kazem, da neka istupanja pojedinaca i neki stavovi pokrajinskog rukovodstva, namerno ili nesvesno, ohrabruju nosioce i ideologe separatistickog pokreta albanskih Siptara na Kosovu", rekao je tog 9. jula ispred Pokrajinskog izvrsnog veca Mica Sparavalo (sada pokojni) penzionisani pukovnik policije iz Urosevca. Bas kada je Sparavalo objasnjavao “kako separatisti ocekuju da u trenutku nesloge u SR Srbiji ostvare etnicki cisto Kosovo i obezbede mu status republike", nestalo je struje. To su prisutni propratili uzvicima: “uplasite se istine", “ko se krije bolje da ga nije", “dole Ustav iz 74", “kukavice izlazite"... Nestanak struje medijski je veoma eksploatisano, od tada mitingasi su obavezno na svim skupovima, kao sastavni deo svoje ikonografije, nosili transparente na kojima je pisalo “imamo struju i vodu"... Zasto je struja nestala? Navodno, tog dana tacno u 12 casova i deset minuta zazvonio je crveni telefon u dispecerskom centru “Elektrovojvodine", koji je direktno bio povezan sa Pokrajinskim izvrsnim vecem i Centrom za obavsetavanje i uzbunjivanje. Tada je dezurnom dispeceru naredjeno da iskljuci struju Izvrsnom vecu, posto je ispred zgrade bio miting, a ozvucenje je uzimalo struju iz te zgrade. Objasnjenje je, navodno, bilo veoma kratko: “Ovi napolju svasta pricaju"... “Nije istina da im nismo dali struju i vodu. O tome, inace, ne odlucuje politicko rukovodstvo, nego su u jednom trenutku nervoznu odluku doneli ljudi iz drzavne masinerije, bez konsultacije sa nama. Intervenisali smo, pa je struja pustena, dakle struje je bilo, vode je bilo. Zapravo, na nivou intrige ne treba ni prihvatiti razgovor, ali nama je ta tema bila nametnuta. Celo drzavno i partijsko rukovodstvo Jugoslavije i ukupna javnost, nisu rapsravljali o tome zasto su oni uopste dolazili u Vojvodinu, kada problem nije mogla da im resi Vojvodina, vec drzava Srbija i Jugoslavija.Vec se raspravljalo o tome da li su oni koji su dosli ovde dobili struju", kaze u razgovoru za nas list Zivan Berisavljevic, predsednik Svenacionalnog demokratskog fronta Vojvodine, koji je u to vreme bio clan Predsednistva Pokrajinskog komiteta Vojvodine, prisecajuci se dogadjaja u vezi nestanka struje. Ali, ta prica, kao i mnoge price tada, posluzila je samo da se “pozar zapali". Vrlo brzo nakon toga na vojvodjansko rukovodstvo “zapucalo" se iz svih raspolozivih oruzja". Sirom Vojvodine poceli su da se odrzavaju masovni “spontani" mitinzi i to uz logisticku podrsku beogradske stampe... (Sutra: Da li su mitinzi bili “spontani") {Dvolican covek “U vreme kada su Srbi i Crnogorci sa Kosova najavili preko stampe dolazak u Novi Sad, Milosevic nas je ubedjivao da primimo njihovu delegaciju. Rekao nam je da ce u delegaciji biti 20-30 ljudi. Pitao sam ga tada, kakva je to delegacija u kojoj ima 30 ljudi, nije mi odgovorio. On je bio dvolican covek nas je ubedjivao da primimo delegaciju, a za to vreme sve su pripremili: parole, transparente, ko ce da govori, ko ce to docekati", kaze u neformalnom razgovoru jedan od bivsih vojvodjanskih funkcionera. Na pitanje zasto se nisu branili, zasto su reakcije bile tako slabe, odgovorio je: “Niko od nas nije imao osecaj opasnosti, sem da je to stetno. Rukovodstvo niej razmisljalo da je nastao pokret koji se sirio. Govorili smo: pa dobro, ljudi imaju pravo... ali... Jednom recju, nismo ozbiljno mislili o igri koja se zaigrala." } #FELJTON (8) ~IZLAGANJA UCESNIKA OKRUGLOG STOLA NA TEMU “SLABOSTI DEMOKRATSKE OPOZICIJE U SRBIJI" (8) ^Neophodna reforma

Formiranjem Vlade nacionalnog jedinstva nakon predsednickih izbora postignut je tragican konsenzus u Srbiji koji je pokopao opoziciju i zato se ona sada mora radikalno transformisati ili je nece biti

Dr Srbobran Brankovic

Ako bih dao neki naslov ovome sto cu da govorim, on moze da zazvuci kao kalambur, ali to je - najveca slabost srpske opozicije je vlast. I to u dvostrukom znacenju te reci. Prvo, po tome sto je ona svojom politikom dovela opoziciju u nemoguc polozaj - to je ono o cemu je govorio Milan St. Protic, ali ja ne mislim samo da je vlast to cinila uz pomoc ljudi koji su fingirali opoziciju. Ne, vlast je sama fingirala opoziciju. I bilo bi nepravedno zaista sav sud beznadeznosti polozaja opozicije svaliti samo na ono sto mi nazivamo njenom slaboscu. Setimo se da je Milosevic mnogo pre pojave institucionalizovane opozicije u Srbiji zauzeo mesto koje je njoj trebalo da pripadne. Recimo, vladajuca partija je nekoliko godina simulirala opoziciju i upravo je na tome izgradila snaznu poziciju na kojoj je dobila izbore. Kad kazem da je simulirala opoziciju, setimo se goropadnih kampanja protiv stambolicevaca koji su tada takodje bili na vlasti, setimo se kampanje protiv Saveznog izvrsnog veca, protiv Nemacke, Amerike, belosvetskih mocnika itd. Time je, znaci, ova partija cinila upravo ono sto su u drugim postkomunistickim, tada jos socijalistickim zemljama, cinile upravo opozicione stranke. Predstavila se kao zastupnik nezadovoljnih ljudi i zauzela je poziciju nacionalizma. Pa ako je sada opravdano da koristimo metaforu politicki prostor, onda je ona bukvalno izgurala iz tog prostora opoziciju, buducu opoziciju koja u to vreme jos nije postojala. {Demonstracija slabosti Ja sam negde nekada napisao da su Srbi draz opozicije okusili mnogo pre drugih naroda istocne Evrope i mnogo pre pojave opozicionih partija, samo na paradoksalan nacin - kroz podrsku vlasti. Time je, znaci, ispraznjen jedan snazan opozicioni naboj. I sada dolaze opozicione stranke koje treba da deluju u takvim okolnostima. To se prosto ne moze zanemariti, jer sve price van tog konteksta su utopija. Sa stanovista obicnog biraca biti u opoziciji uz podrsku RTS-a, mnogo je zabavnije, spektakularnije, bucnije, nego kisnuti na trgovima i slusati neke cudake koje je neko vazan, sa vaznog mesta proglasio sumnjivim, izdajnicima itd. S druge strane dolazi ona prica koju je razradjivao Milan St. Protic, a to je da je Milosevic svu svoju zastrasujucu moc usmerio upravo na to ne da oslabi vec da satre opoziciju. Policija, sudstvo, drzavna administracija, mediji, sve ono sto je trebalo da bude nepristrasno, do krajnjih granica je stavljeno u sluzbu rezima i slabljenja opozicije. Tako da je u tim okolnostima opozicija mogla da demonstrira samo slabosti, ali vrlo tesko vrline ili neku snagu. } Druga strana tog kalambura da je najveca slabost opozicije srpska vlast jeste u tome sto je to sto je bilo opozicija, to je bilo toliko opsednuto, na neki nacin fascinirano Milosevicem da su oni celokupnu svoju delatnost sveli uglavnom na verbalno oponiranje njemu, ali su apsolutno zapostavili nesto sto je pozitivni program. To je takodje stara prica, ali se moramo na nju vratiti. Dakle, nasa opozicija je to bila samo u doslovnom znacenju te reci. U tom smislu da ona nije bila alternativa vlasti, vec neko ko je stalno kritikovao svaki korak vlasti. Kad govorim o nedostatku promena, time ne mislim na one prasnjave brosure koje usvajaju glavni odbori, skupstine, otadzbinske uprave, itd., to je samo jedan deo programa, to je zamisao o pozeljnom drustvu, ali tu je apsolutno nedostajala vizija kako da se ostvari, na cemu da se ostvari ta zamisao, citav niz operativnih planova - sta da se radi, ko da radi itd. Iz toga ja vidim drugu slabost opozicije, a to je nedostatak osnovne zamisli i strategije dolaska na vlast. Opoziciji su nedostajali strucnjaci, vapijuce su im nedostajali. Ne slazem se sa tim da je bilo pogresno insistirati na strucnjacima. I treca kljucna slabost, po mom misljenju, to je bilo potpuno zapostavljanje sopstvene organizacije. Povremene sednice izvrsnog organa stranke, pa izmedju toga saopstenja, saopstenja, saopstenja, pa u gotovo pravilnim razmacima unutrasnje razmirice, svadje itd. Organizacije, dakle, nije bilo jer nije bilo pomenute strategije dolaska na vlast koju bi ta organizacija opsluzivala. {Svemocna RTS Gro svega onoga sto je opozicija uradila otpada na prostu reakciju na ono sto je cinila vlast. A vlast je cinila svasta, bilo je mnogo razloga da se vlast kritikuje, bilo je obilje materijala, ali je vlast mogla sebi da dopusti to lutanje po politickom prostoru u svim smerovima ovoga sveta. Mogla je, jer je iza nje stajala goropadna, svemocna RTS koja je mogla da opravda svaki takav korak. Ali, u toj zalosnoj, negativnoj simetriji to sto je prednost za vlast razume se da je slabost za opoziciju. Ako opozicija pravi neinteligentne poteze, RTS ce od njih napraviti lude poteze, ako su ti potezi trapavi, RTS ce ih napraviti smesnim itd. To je nedostatak - ono sto je bila prosta reakcija, vecita defanziva. } Svi ovi sudovi vaze, po mom misljenju, do septembarskih izbora 1997. godine, odnosno do formiranja Vlade nacionalnog jedinstva. Tada je postignut jedan tragican konsenzus u Srbiji koji je pokopao srpsku opoziciju. Zapravo, ona ce sada biti u situaciji da mora da postupi jos jednom po jednoj Milosevicevoj maksimi - ili ce morati da se radikalno reformise ili je nece biti. Kada kazem da ce morati da se radikalno reformise, ja tu prvenstveno mislim na cinjenje onoga sto do sada nije cinila. Po mom misljenju, postoje tri kljucne stvari koje je ona do sada najvise zapostavila i koje ce morati da uradi. Prva stvar je stvaranje i jacanje organizacione infrastrukture, sistematske edukacije lokalnih rukovodstava, za pripremu organizovanja, vodjenja politicke akcije, za rad sa ljudima, za odnose s medijima, za odnose s javnoscu, jednom socijalnoscu uopste, rad na takozvanoj korporativnoj kulturi, znaci na korporativnom identitetu. Druga stvar koja se apsolutno mora uraditi, to mora biti jedan novi model odnosa sa javnoscu. Saopstenja pa i konferencije za stampu kakva sada gledamo su jedan potpuno primitivni oblik odnosa sa javnoscu. Sta nedostaje tom modelu odnosa s javnoscu, ako se uopste moze govoriti o nekom modelu. Prvo, nedostaje mu strategija. Nedostaje mu definisanje nekakve pozeljne slike koju o sebi hocemo da stvorimo u toj javnosti, sta hocemo da budemo u toj javnosti. Moramo to prethodno da definisemo, da se dogovorimo, a ne da se ta stvar menja iz kampanje u kampanju, od slucaja do slucaja, od konferencije do konferencije. Tu mora postojati nesto sto je pozeljna slika o nama. Potom, mora da postoji jasna definicija metode i sredstava kojima cemo to ostvariti. Ne moze se samo kukati na RTS. Naravno, RTS je takva kakva je, ali recimo, postoji citava mreza lokalnih medija koji su relativno otvoreni prema opoziciji. I konacno, treca stvar, ono cime se ja bavim, to su istrazivanja javnog mnjenja, odnosa s javnoscu, znaci kao vid merenja uspesnosti u stvaranju te slike koju smo formulisali. {Stvaranje medjunarodnog imidza Ono sto opozicija mora da uradi, o cemu je govorio Milan Protic, to je rad sa inostranstvom. Stvaranje jednog medjunarodnog imidza. Po mom misljenju, pogodno sredstvo da se to uradi jeste ukljucivanje mocne srpske dijaspore koja je sada delom instrumentalizovana od strane srpskog rezima, drugim delom sludjena jer ne zeli da radi za rezim, pasivna je itd. Ima tamo vrlo uspesnih, vrlo vrednih ljudi. Znaci, mora se formirati jedan aktivan srpski lobi koji bi radio na nekakvom srpskom programu. Kad kazem srpski program, ja mislim ne samo na program demokratske i ekonomske konsolidacije, nego postavljanje na noge ove zemlje. Bilo je pokusaja da se radi sa srpskom dijasporom, ali sve se zavrsavalo na uzimanju para koje su potom trosene u sasvim nenamenske svrhe (da ne upotrebim neki drugi izraz). Ali sistematskog rada na tome, sto bi bilo koristi, sto su sve postsocijalisticke zemlje koristile, znaci koriscenja nekakve dijaspore, i lobiranja za jacanje polozaja vlastite zemlje toga kod nas nije bilo. Mislim da su to te tri stvari koje bi opozicija morala da uradi. } (Sutra: Stojan Cerovic: Fasadna demokratija) #Podrska svrgavanju predsednika SRJ ~RASPRAVA U POTKOMITETU ZA EVROPSKE POSLOVE KOMITETA ZA SPOLJNE POSLOVE AMERICKOG SENATA (7) ^Podrska svrgavanju predsednika SRJ

“Moramo da stupimo u kontakt sa OVK i da ih upoznamo. Oni su sada sustinski deo resenja. Oni su glavni faktor. Moramo da ih uvedemo u pregovore", kaze Morton Abramovic

Morton Abramovic: Prvo, zapadna diplomatija ne sme da nastavi da gubi vreme. Imperativ je da zaustavimo nasilje sada, pre nego sto dobijemo permanentan rat, eliminaciju nenasilnog albanskog rukovodstva, izbeglice u Makedoniji i radikalizaciju Albanaca sirom Balkana. Ovo nece moci da se postigne jednostavnom primenom pritiska na slabiju stranu, na Albance, i ocekivanjem da ce Milosevic nesto dati. OVK nece otici tiho, a mi cemo biti optuzeni za podmuklost najgore vrste. Na politicku promenu na Kosovu ne moze se cekati godinama. Ona mora da nastupi odmah. Bezuslovni pregovori, kao sto je to danas rekao g. Solana, u ovom su slucaju neprikladni. Oni mogu da traju godinama. Morate imati... morate imati promenu odmah. U ovom trenutku osnovna je cinjenica da, hteli mi to ili ne, Milosevic i dalje ima kontrolu. Od njega zavisi da li ce doci do rata ili mira. Skrecem paznju na to da od pocetka rata u Bosni on nikada nije preduzeo bilo kakve teske politicke poteze, a da nije bio pod velikim pritiskom. Pretpostavljam da nece... da ce uciniti isto i kada je rec o Kosovu. U ovom casu od Srba verovatno necemo dobiti pristanak da jednostavno povuku svoje trupe, jer bi to dovelo do toga da Kosovo kontrolisu Albanci i do egzodusa 180.000 ili koliko vec Srba. Moramo da uspostavimo kontakt sa OVK, da ih upoznamo bolje i da pokusamo da na njih uticemo. Njihovi napadi na srpske civile i nastojanja da ih isteraju moraju biti zaustavljeni. Moramo ozbiljno da ih uvedemo u bilo kakvu vrstu pregovora. Bez njihovog ucesca, mir vise ne moze biti postignut. Smatram da Albanci treba smesta da pocnu sa formiranjem koalicione vlade, koja bi bila sacinjena od svih politickih grupacija na Kosovu. To bi moglo da ubrza politicku promenu na Kosovu i dovede do pomeranja sa sadasnje mrtve tacke. Ukoliko NATO odbije da ubedi Milosevica da preduzme odgovarajuce korake - a to je cini se sasvim moguce - on mora biti pritisnut da to ucini, ili silom ili pruzanjem podrske OVK. Zapadne snage moraju da ucestvuju u primeni bilo kakve nagodbe. To nisu nagodbe koje ce doci same od sebe. Do nezavisnosti bi konacno moglo da dodje, bez obzira na sadasnje retoricko protivljenje. Ali insistiranje na njemu sada, verujem, predstavlja formulu za nastavak nasilja. Tako ja gledam na stvari, senatori. (Pauza zbog glasanja.) Pol Kaverdel: G. ambasadore, svi vam se izvinjavamo. To je van nase kontrole. Abramovic: Shvatam. Kaverdel: Nisam cuo zakljucak vaseg izlaganja. Da li biste mogli da iznesete sazeti zakljucak, dok jos imamo par momenata... da li imate jos neka misljenja koja biste izlozili dok cekamo na povratak ostalih clanova... Abramovic: Senatore, ono sto sam pokusao da kazem je da smo mi zaista u strasnoj situaciji. Alternative su veoma teske. One mozda nece biti uspesne. Nikad se ne zna. Ali ako ne uradimo nista, ako ne zaustavimo nasilje i smesta ne dovedemo do promene politicke situacije na Kosovu, fundamentalne promene, ceka nas eskalacija rata sa svim posledicama koje uz nju idu. Ja sam u sustini izneo jedan niz razlicitih zakljucaka. Izvinite. Dopustite mi... sacinio sam listu stvari koje mozemo da ucinimo da bismo svemu tome prisli. Ali ja sam licno dosao do predloga za koje smatram - ovo kazem sa velikom skromnoscu, zato sto je sve to tesko - za koje mislim da najvise odgovaraju situaciji. Bilo je otprilike osam tacaka... zaboravio sam. Ne znam tacno koliko ih ima. Cinjenica je da Milosevic drzi kontrolu i da ima moc da sada dovede do rata ili mira. Nisam siguran da li je on to spreman da ucini. To nikada nije bila njegova... on nece preduzeti korake koji su politicki opasni. Najzad, iskreno verujem da ce Zapad mozda morati da kaze “ovo je resenje, ovo treba da uradite". Ne verujem da cemo od Srba dobiti povlacenje snaga. Verujem da oni treba da uklone svoje policijske snage, ali ako uklone sve snage, Kosovo ce brzo potpasti pod kontrolu OVK, sto ce dovesti do eliminacije svih Srba. Mislim da mi moramo da stupimo u kontakt sa OVK i da ih upoznamo. Oni su sada sustinski deo resenja. Oni su glavni faktor. I moramo da ih uvedemo u pregovore. Verujem da Albanci, da bi se izaslo iz pat- pozicije, treba da stvore koalicionu vladu, sa svim politickim partijama, svim grupacijama i da obrazuju... usaglaseno politicko nastojanje. Evo i kljucne tacke: ukoliko Milosevic nije spreman da ucini te dve stvari, da zaustavi nasilje i smesta nacini politicke promene na Kosovu... a te dve stvari su uzajamno povezane - ne mozete zaustaviti nasilje, a onda cekati 12 ili 20 meseci da bi se pocelo sa pregovaranjem oko necega. To vise nije prihvatljivo. I Albanci to nece prihvatiti. Ukoliko on dakle odbije da to ucini, onda ja... ja smatram da mi treba ili da primenimo pritisak pretnjom ili upotrebom sile, sto niko ne voli narocito, ili da mu jasno damo do znanja da cemo dati sve od sebe da ga svrgnemo i da cemo podrzati Oslobodilacku vojsku Kosova. Takodje verujem da je ovo dugorocan napor. Mozda ce nam biti potrebne zapadne snage da policijski nadziru resenje. Mislim da bez toga necete imati resenje, barem ne u prvih nekoliko godina. Iako bi do nezavisnosti konacno moglo da dodje, mozda i verovatno, uzimajuci u obzir demografiju i ono sto se dogadjalo poslednjih deset godina, verujem da insistiranje na tome u ovom casu predstavlja formulu za nastavak nasilja. Tako da, u sustini, smatram da treba postupati postepeno. To je najbolje sto mogu da pruzim, kao sto sam vec rekao. {Da diplomatija ne besposlici Prvo, ne smemo da dopustimo da nasa diplomatija dalje besposlici. Mi tracimo vreme. Ovo traje vec pet meseci i ne ide na bolje, ide na gore. Ukoliko ne zaustavimo nasilje, imacemo permanetan rat. On je mozda sada na niskom nivou, ali moze da se prosiri, moze da se prosiri na druge delove Kosova, sto ce uticati na ukupnu situaciju, pogotovo u Makedoniji. Ukoliko dobijemo izbeglice, znacajan broj izbeglica koje odlaze sa Kosova u Makedoniju, bice to strasan udarac za stabilnost te drzave. Potom sam rekao da ovo necemo izvesti primenom pritiska na Albance. Oni su slabija strana. Kao ni nadom da ce ovako ili onako, posto pritisnemo Albance, Milosevic pruziti resenje. Albanci to nece prihvatiti, a to je s moralne tacke gledista... to je moralno odvratno. } (Nastavlja se) #Gastarbajterske devize, jedini sigurni priliv ~PAD CRNOG KURSA - LASTA KOJA NE NAGOVESTAVA PROLECE ^Gastarbajterske devize, jedini sigurni priliv

Skok crnog kursa u privredi u kojoj je zaposleno 30 odsto kapaciteta i oko 50 odsto aktivne radne snage ne moze biti iznenadjenje vec neizbezna posledica takvog stanja, konstatuje dr Dana Popovic

Bojana Jager

Stabilizacija crnog deviznog kursa na 6,3 odnosno 6,5 dinara za marku samo potvrdjuje prognozu da se monetarni udar "izduvao", jer je cela operacija izvedena sa relativno malom kolicinom deviza i dinara. Drugim recima, to nije nikakav dokaz da drzava ili njene institucije nisu imale umesane prste u stvaranje poremecaja na deviznom trzistu, niti da monetarna vlast drzi kretanja pod kontrolom. Doduse, uz zvanicne izjave da devalvacije nece biti i da benzin nece poskupeti, intervenisala je i centralna banka ( sto je potvrdio potpredsednik savezne vlade Jovan Zebic, mada nije objasnio i kako) i samo se moze pretpostaviti da se to odnosilo na prinudu banaka da pokriju dinarske minuse, u koje su uletele zbog kupovine deviza. Da bi to mogle da ucine banke su bile primorane da prodaju stranu valutu, pa se lako moze dogoditi da su se neki akteri u poremecaju deviznog trzista preracunali i mesto dobitka ostvarili gubitak. Sada kada se kurs vratio na nizi nivo, ekonomisti upozoravaju da to nije nikakva dugorocna garancija za stabilnost dinara, naprotiv, da se do kraja godine moze ocekivati cik-cak degresivna uzlazna linija kursa, sa razlicitim licitacijama da ce on stici na devet, deset ili vise dinara za marku do kraja decembra. Bez obzira na to koliko ce marka narednih dana kostati na ulici ovakvo ljuljanje kursa samo upozorava na to koliko su duboki poremecaji u privredi koji ce po misljenju dr Mladjana Dinkica koordinatora grupe 17 ekonomista vec od septembra prouzrokavati, postepeni ali stalni rast deviznog kursa. On ne predvidja ovako eksplozivne skokove, ali tvrdi da ce zaostravanje problema u platnom bilansu i pritisci na monetarnu politiku usloviti permanentni pad vrednosti domace valute do kraja godine. Po misljenju dr Dane Popovic vlastima u stvari odgovara da razlika izmedju crnog i zvanicnog kursa bude veca od u svetu prihvatljivih pet do deset odsto, jer to otvara nove mogucnosti za zaradu povlascenih krugova. Iz toga ne sledi da treba ocekivati zvanicnu devalvaciju, vec da su realno moguca dva sledeca scenarija. Ako se bude pogorsala politicka situacija, vitalna ekonomska pitanja pasce sa desetog na "28. mesto", a ako se ona budu smirila moze se ocekivati da vlast ipak aktivira nama nepoznate izvore deviznih rezervi jer pad kursa ugrozava iluziju o stabilnosti same vlasti, smatra ovaj ekonomista. Dr Popovic prognozira da ce naverovatnije crni kurs i dalje rasti. Gastarbajteri su trenutno jedini sigurni izvor deviznog priliva, a posle iscrpljivanja ovog sezonskog dotoka deviza ne moze se ocekivati da novo stampanje dinara bude pokriveno cvrstom valutom. Trenutno smo jedina zemlja u Evropi i Aziji bez konvertibilne valute, a to daje veliki manevarski prostor monetarnim vlastima na kratak rok, dok na srednji rok vodi direktno u naturalnu privredu, zakljucuje dr Popovic. Do skoka crnog kursa doslo je pocetkom leta, odnosno samo dva meseca nakon poslednje devalvacije, koja je trebalo da oznaci stanje u kojem je crnom kursu konacno "odzvonilo", podseca dr Petar Djukic. Ako je uopste iko mogao da poveruje u ovakvu varijantu, sada su mu rasprsene i poslednje iluzuije o snazi i stabilnosti dinara, kaze ovaj ekonomista, koji takodje predvidja da predstoji dalji pad vrednosti nacionalne valute usled sve ocitije devizne oskudice i zbog novih efekata medjunarodne blokade. Drugim recima, moze se pretpostaviti pad izvoza i deviznog priliva i zbog toga smanjivanje uvoza, zatim pad proizvodnje i tako redom u poznatom zacaranom krugu. -Jacanje monopolskih pozicija na unutrasnjem trzistu vodi ka "zidanju cena" i ka jos vecim disparitetima, narocito kod uvoznih cena ali i kod ostalih zbog osnazenih monopola u zatvorenoj domacoj privredi. Svedoci smo znacajnih poskupljenja energije (naftinih derivata, i visekratnog porasta cena struje) PTT usluga, dok je JAT na samu najavu blokade medjunarodnih letova reagovao sa poskupljenjem od 50 odsto na unutrasnjim destinacijama,mada to nije imalo nikakvu troskovnu podlogu. Osnovni i dugorocni uzrok poremecaja valutno devizne ravnoteze bice izrazita devizna oskudica i najava jos ostrijeg kursa sankcija prema SRJ. To svakome, na osnovu iskustava, nagovestava jos vece probleme zbog blokade inostranih investicija i platno bilansne krize. Ukoliko se stvari na medjunarodno politickom i ekonomskom planu nastave dosadasnjim kursom sledi drasticna redukcija uvoza, a verovatno posledicno i devalvacija i na kraju reaktiviranje ekonomske politike prezivljavanja i unutrasnjih preraspodela, prognozira dr Djukic. {Standard pao za 30 odsto Skok crnog kursa u privredi u kojoj je zaposleno 30 odsto kapaciteta i oko 50 odsto aktivne radne snage, ne moze biti iznenadjenje vec neizbezna posledica, tvrdi dr Dana Popovic. - Ovde se i stanovnistvo i drzava iznenadjuju i plase od posledica, a o reformama vise ne govori niko, pa cak ni opozicija. Najgora posledica dogadjanja iz poslednjih mesec i po dana je pad standarda za oko 30 odsto zbog rasta deviznog kursa i cena i smanjivanja prosecnih plata. Problem je sto se to dogodilo u ovom trenutku, jer ce se smanjiti traznja za turistickim i ugostiteljskim uslugama koje su jos preostale kao jedini pokretac nekog rasta, kaze dr Popovic. } #Trgovci odbijaju da vrate cene mesa ~TRGOVCI ODBIJAJU DA VRATE CENE MESA ^Gubici smanjuju proizvodnju

Ako Ministarstvo trgovine prinudi proizvodjace i klanicare da vrate cene, snabdevanje ce biti potpuno obustavljeno, kaze Rajko Latinovic, direktor “Vizelja"

Proizvodjaci mesa su, nakon nekoliko meseci cekanja da dobiju odobrenje za korekciju cena mesa, izgubili strpljenje i samoinicijativno povecali cene mesa i suhomesnatih proizvoda za oko 30 odsto. Izgledi da ih inspekcija vrati na nivo koji drzava priznaje, gotovo su nikakvi jer prema dosadasnjoj praksi njoj nije poslo za rukom da vrati ni cene ulja i secera (litar ulja je oko 15 dinara, a kilogram secera sedam i osam dinara, zavisno od trgovine) sem da ih na kratko umiri, pustanjem robe iz rezervi. Takva varijanta za obuzdavanje cena mesa, sada se i ne pominje jer ni pre nekoliko meseci kad je drzava pokusala da obuzda cene povecanom ponudom iz rezervi, nije bilo uspeha posto robne rezerve nisu imale mnogo ovog proizvoda na lageru. Ovoga puta, vise nego do sada na strani proizvodjaca su i velike drustvene trgovine koje se ne ustezu da nabavljaju meso po visim cenama, isticuci pri tome argument da “moraju da budu snabdevene jer zbog toga postoje kao i da potrosaci to s pravom ocekuju". Oni takodje napominju da su cene formirali proizvodjaci i da trgovina ne snosi odgovornost za poskupljenje. Drugi razlog koji ne ide u prilog potrosacima je sto su proizvodjaci mesa ovoga puta odlucniji nego ranije. “Ako ministarstvo trgovine prinudi proizvodjace i klanicare da vrate cene mesa, snabdevanje ce biti potpuno obustavljeno i Beograd nece dobiti ni kilograma mesa. Zbog dispariteta cena mesa i repromaterijala, proizvodjaci su do sada pretrpeli takve gubitke da im je jedino resenje bilo da smanje proizvodnju. U poslednjih nekoliko godina, nikad se nije brzim tempom smanjivala proizvodnja nego sada", kaze Rajko Latinovic, direktor farme “Vizelj". Ministartvo poljoprivrede na celu sa ministrom Jovanom Babovicem, prema recima Latinovica, daje netacne podatke o troskovima proizvodnje mesa ministarstvu trgovine zbog cega ono ne dozvoljava poskupljenje ovog proizvoda. Ministarstvo trgovine ignorise i stavove sve tri komore, kaze Latinovic, napominjuci da proizvodjaci mesa nece doci ove nedelje na sastanak u vladu Srbije na kome bi, ponovo trebalo da se sucele argumenti proizvodjaca i drzave. “Ako ce sastanak liciti na prethodne i svesti se na ubedjivanje proizvodjaca da nisu u pravu i da su neopravdano podigle cene mesa, oni na njega nece ni otici jer je besmisleno", kaze Latinovic. Sreten Ristic, direktor “Mesokombinata" iz Leskovca kaze da je bila neophodna korekcija cena mesa jer je jos pre dva meseca kilogram zive vage svinjskog mesa sa deset poskupeo na 15 dinara, a junetine sa 13 na 17 dinara. “Privatnici dizu cene kako im odgovara i niko to ne primecuje, vec dva meseca. Drustvene klanice odlaze u stecaj zato sto su postovale zvanicne cene. Ako inspekcija utvrdi na osnovu poslovne dokumentacije da zgrcemo ekstraprofit, neka vrati cene. Nisam zaduzen da unistavam firmu pridrzavajuci se nerealnih cena. Mi se ne zalazemo za povecanje cena, ali samo pod uslovom da ni drugi to ne cine. Proizvodjaci stocne hrane su, medjutim podigli cene, a poskupela je i energija. Ako njih nateraju da vrate cene, vraticemo i mi", kaze Ristic.

S. Jovicic

{Uskoro nestasica “Mislio sam da nam u septembru predstoji nestasica mesa, medjutim, sudeci prema stanju na terenu, ona ce poceti mnogo ranije. Za vikend sam obisao nekoliko najvecih pijaca i video da nema stoke pripremljene za klanje. Zbog toga se kolju krave koje sluze kao priplodni materijal, oko hiljadu nedeljno, sto znaci da se samnjuju mogucnosti za dobijanje podmladka. Stoke nema ni u privatnom sektoru. Ono malo junetine na farmama, proizvodjaci nece dati po zvanicnim cenama ni pod pretnjom streljanja. Vrlo brzo kilogram svinjetine kostace 55 a junetine 60 dinara", kaze Aleksandar Andjelkovic, vlasnik “Papka". } #Jezgro nove generacije ~SUSRET AUTORA STRIPOVA IZ BIVSE JUGOSLAVIJE U BIOSKOPU “REX" ^Jezgro nove generacije

Cilj manifestacije je prezentovanje strip-scene sa prostora ex-Ju, kao i ostvarivanje saradnje. Autorima iz Hrvatske uskracena viza

Posle manifestacija na kojima su promovisani radovi iz oblasti stripa u Ljubljani i Sarajevu, i Beograd je od ponedeljka domacin susreta autora stripova i fanzin sa podrucja bivse Jugoslavije. Pored domacina, u strip radionici, koja je osmisljena sa ciljem da se strip crtaci bolje upoznaju i ostvare odredjenu saradnju (sto je veoma znacajno, imajuci u vidu da je u svim novostvorenim drzavama posle raspada SFRJ strip u teskoj poziciji, te autori imaju malo prilika da pokazu svoja interesovanja i znanje, a ne treba zaboraviti ni medijsku blokadu koja je onemogucila skoro svaki medjudrzavni kontakt) ucestvuju i gosti iz Slovenije, Makedonije i Federacije Bosne i Hercegovine. Strip-crtaci iz Hrvatske nece biti prisutni, jer nisu dobili jugoslovensku vizu. Strip radionica se organizuje svakodnevno od 11 do 14 h i omogucava zajednicki rad svih ucesnika, ali i svih ljubitelja stripa ili strip crtaca koji ne ucestvuju zvanicno u ovoj manifestaciji, razmenu iskustava i izradu fanzina na licu mesta. Svaki dan ima odredjenu temu (prvi dan je tema bila - Zivotinjska farma, potom - Dan borca i Zona sumraka), pri cemu postoji potpuna sloboda, te se teme mogu dopunjavati, pa cak i menjati prema afinitetima ucesnika. Jedan od gostiju ovog susreta je Gorand Goran Dacev iz Makedonije, strip crtac, od koga smo saznali da ga pre svega zanimaju teme aktuelne za urbanu sredinu (npr. narkomanija, jedan od gorucih problema u Skoplju), da je njegove radove objavljivao jedini pravi strip casopis u Makedoniji - “Lift", ali i to da je strip scena u njegovoj zemlji ugrozena posto ova vrsta umetnickog izrazavanja nema veliku publiku, te je i interesovanje za objavljivanje i stampanje stripova malo. Damir Smit iz Subotice (inace ucesnik manifestacije u Sloveniji, gde se predstavio filmom “Serif i zecica"), istakao je da je veoma zadovoljan atmosferom u strip radionici, ali je dodao da su strip crtaci u Subotici vrlo aktivni (npr. on sa Sasom Marijanusicem vodi Letnju skolu stripa za decu), ali da mali broj njih ima priliku da svoje radove prezentira sirem auditorijumu. Kako smo saznali od Sase Rakezica, strip autora iz Jugoslavije, trenutno je najbolja situacija na strip sceni u Ljubljani. To potvrdjuje i vec pomenuta manifestacija na kojoj se predstavilo jezgro nove generacije strip autora, koji su poceli da rade u vreme raspada SFRJ, i koji nisu imali mogucnost da objavljuju radove u strip casopisima koji su bili aktuelni 80-ih godina. Materijal koji nastaje u toku strip radionice se uvrstava u dnevni strip - fanzin, a na kraju susreta ce neki od tih radova uci i u stampanu publikaciju. Gosti ce do 11. jula, do kada ovaj susret traje, predstavljati ono sto sami rade, ali i strip scenu u svojoj zemlji i kroz video radove i neku vrstu teorijskih predavanja.

B. T.

#Umreti u Beogradu ~Radojica Nikcevic - 7.10.1993. ^Radnicka “sacekusa" I sama cinjenica da je tog jutra, 7. oktobra 1993. godine, na posao krenuo sam, govorila je da se Radojica Nikcevic nije bojao za svoj zivot, tacnije, mislio je da njegova poznanstva u policijskim, podzemnim i drzavnim krugovima predstavljaju eliksir besmrtnosti. Prevario se kada je lezerno izasao iz automobila na parkingu ispred Stambene zadruge “Sumadija", ciji je direktor bio, miomisao se sa dvojicom ljudi u radnickim kombinezonima. Kada je odmakao dva metra vec je bio mrtav - jedan od “radnika" ispalio mu je dva hica iz revolvera “kolt" u potiljak. Prijatelj celokupnog “vozdovackog ganga", celokupnog crnogorskog drzavnog vrha, celokupnog rukovodstva Sluzbe drzavne bezbednosti i srpske policije, covek sa “Kartije" zlatnim satom na ruci, ostao je tog dana da lezi “zapakovan" u crnoj kesi na senjackom parkingu. Poceo je kao bankarski cinovnik da bi uznapredovao do direktora propale SZ “Sumadija", koju je preporodio, i vlasnika Radio “Pingvina". Doveo je u Srbiju navodnog vlasnika “pola" Holivuda Djovanija Di Stefana, kasnijeg portparola Stranke srpskog jedinstva, bio na “ti" sa Milom Djukanovicem i Jovicom Stanisicem. Ubijen je, kazu, jer je krenuo u unosan posao sa izgradnjom vila i stanova na Dedinju i Senjaku, pa ga je tzv. urbanisticka mafija “sklonila". Ubijen je, opet kazu, jer je mnogo znao o raznim stvarima iz srpsko- crnogorske politicke kombinatorike i zakulisnih radnji smutnih godina. Ubijen je, tvrde upuceni, jer je imao na raspolaganju sijaset mogucnosti da mnogima dodje glave. Ubijen je, kazu na kraju, jer je bio vladar na narko trzistu Beograda, putovao u Bogotu, sastajao se sa Pablom Eskobarom (sto je, doduse, njegov prijatelj Di Stefano kasnije demantovao). Kao i obicno, pozadinu svi znaju, ali samo teoretski. Mozda je zna i policija, jer je ona obicno “u toku".

D. P.

#Zbog biznisa - dvosmerna evakuacija ~ULOGA SKLONISTA I SRPSKOG PODRUMA U ZASTITI OD (EVENTUALNOG) BOMBARDOVANJA NATO SNAGA ^Zbog biznisa - dvosmerna evakuacija

Beogradjani, sudeci po blic anketi, uopste ne znaju gde mogu da se sakriju u slucaju bombardovanja, nejasno je i ko obavestava da je vreme za “trk u sklonista", koja su poslednjih godina koriscena kao magacini, kafici, prodavnice... Podrumi, za sada, najsigurnija varijanta - mada retko ko veruje da ce po prestonici padati bombe

“Ja bih se sakrio u buretu sa pivom". Dok uziva u flasi ovog pica, sedeci ispred prodavnice u centru grada, Rade Radosavljevic sa Kosmaja, u Beogradu “gost" “hotela promaja", govori o svom vidjenju zastite od NATO i tako odgovara na pitanje gde bi potrazio spas u slucaju bombardovanja kojim zapadne sile prete zbog zbivanja na Kosovu. Uprkos tvrdnjama nadleznih da su skonista za slicne solucije nadgledaju svakodnevno, Beogradjani sudeci po blic anketi sprovedenoj na ulici uopste ne znaju da ona postoje i to nije posledica njihovog socijalnog statusa ili losih navika. Tako od drzave zamisljena karika: avioni, trk u skloniste (javna, blokovska i razna druga) sloboda i izlazak, ne izgleda narocito uverljiva. Ostaje nejasno i ko obavestava da je vreme za trk u to nepoznato skloniste, od kojih su mnoga trenutno magacini, prodavnice, kafici... Doduse, pomenuti Radosavljevic, koji zivi od skupljanja i prodaje bacenog hleba, i iz nekog razloga ne zeli da precizira svoje pozne godine, ne pokazuje zabrinutost pred eventualno bombardovanje, kao ni ostali nasi sagovornici, iako je po procenama ucesnika u anketi “situacija vrlo napeta". {Gde se sklanja Milosevic Predsednik SRJ Slobodan Milosevic u slucaju bombardovanja moze da se skloni na vise mesta. Podzemni bunker u Dobanovcima nadomak Beograda pruza potpunu sigurnost i komfor njegovoj porodici i njemu. Oni koji su imali priliku da u taj bunker udju, svedoce da se tu nalazi sve potrebno za dugotrajan zivot ispod zemlje: sobe su potpuno opremljene, sa neizbeznim sankom sa raznim vrstama pica, magacini-hladnjace za hranu, tehnicki uredjaji... U slucaju da predsednika "napad" zatekne na Dedinju, za njega i ostale vazne stanovnike "brda" predvidjeno je savremeno skloniste u koje se ulazi iz jedne zgrade gde je ranije bio muzej "Matija Gubec". To skloniste izgradila je bivsa JNA, a prostire se ispod generalskog naselja "Cvecara" i ima vise ulaza i izlaza. Ispod vile u Uzickoj 15 gde Milosevic kao predsednik SRJ stanuje, nekada je postojalo podzemno skloniste sa kuhinjom, poslasticarnicom, salom za rekreaciju, skladistima, vesernicom, trafo stanicom, telefonskom centralom, centralom za zagrevanje, ali je ono, prema nekim informacijama, sruseno. S druge strane, pominje se da je deo tog sklonista prilikom poslednje rekonstrukcije zgrade obnovljen. } Ekonomista Draza Stankovic, iz Sajkaske ulice u centru grada, kaze da ga niko nije obavestio gde bi trebalo da se sakrije u slucaju bombardovanja, uz ocenu da “valjda drzava racuna da do toga nece ni doci". Kao i mnogi drugi jedino mu pada na pamet da bi u tom slucaju trebalo da sidje u podrum ali je i taj “spasonosni potez" neizvodljiv, jer je nedavno u njemu izbio pozar. “Apsolutno niko, sta ti je", odgovara dvadesetogodisnjak na nase pitanje da li ga je ikada neko iz drzave obavestio gde je skloniste, zeleci da ostane anoniman jer “radi u komunistickoj firmi". Ja mislim da bi to licilo na naucno fantasticni film da nas napadne NATO jer smo mi uspeli da izgubimo rat i od samih sebe, to jest od mladih gorana u Sloveniji, kaze prisecajuci se da kod Tasmajdana postoji neko skloniste ali je tu sad poslovni prostor gde se mlate pare. Kod Tasmajdana zaista postoji skloniste u hodnicima nekadasnjeg turskog kamenoloma koje su koristili Nemci pre pola veka za svoje potrebe. Ono bi spadalo u neku srednju kategoriju sklonista, izmedju posebno podignutih koji nose naziv javna i blokovska i onih koja su sagradjena u sklopu samih zgrada. Odrzavanje tih narocitih sklonista povereno je Javnom preduzecu za sklonista Srbije, oformljenom nedugo posle otpocinjanja rata preko kojeg je nadleznost nad njima, sa nekog lokalnog nivoa civilne zastite i vojnih odseka, stavljena neposredno pod republicku Vladu. Medjutim, broj i lokacija tih sklonista ostaje nam za sad nepoznata jer je za takve izjave zaduzen samo direktor Radomir Tesic, koji je otisao na visednevni put. {Vojnicka uteha Neki su pravi "srecnici" cak i ako bomba padne pravo na njih. Na nedavnom aeromitingu u Batajnici jedan od podoficira tesio je uplasenog civila koji ga je pitao sta ce biti s njim i bombardovanjem jer radi u fabrici tik uz gas pod velikim pritiskom. "Evo i ja sam na tolikom skladistu eksploziva. Ako padne bomba necu ni osetiti. To ti je laka smrt, ne daj Boze da te zarobe i mrcvare", veselo je objasnjavao podoficir, zaduzen da pokazuje tehniku, mada se njegov sagovornik takvoj interpretaciji nije bas obradovao. } Tesic je inace proveren kadar, funkcioner SPS i poslanik u republickoj skupstini. Javno preduzece za sklonista Srbije osnovala je Vlada kao “specificno preduzece" koje treba da bude istovremeno i privredni subjekt, narodski receno to znaci da prostor moze da se izdaje u zakup. Tih sklonista, prema ranije objavljivanim podacima, ima vise stotina: 105 javnih i 558 blokovskih. Ubelezeno je i 2.500 kucnih. Kapacitet je dovoljan za nesto preko 300.000 dusa. (Po nekim procenama tu se moze skloniti preko milion ljudi.) Kako nam je ljubazno rekao sef odrzavanja sklonista Dragan Blesic nijedan grad u svetu nema izgradjeno skloniste za svakog stanovnika. Od njega saznajemo i da nema posebnih mera zbog ratnih najava zapadnih sila. Niti se, navodi, gradjani uplaseno javljaju da provere gde je njihovo skloniste niti se ona sada vanredno kontrolisu. Kako kaze, Ministarstvo odbrane je zaduzeno da odredi momenat kada sklonista prestaju da budu magacini i kafici, sto je po njegovim recima, prakticno odmah izvodljivo (“iako se desava da novinari pisu gluposti"). Ovo ministarstvo i civilna zastita a ne preduzece u kojem radi, tvrdi, nadlezni su da odrede plan gde se ko od gradjana krije. {Metro za NATO Tuneli beogradskog metroa takodje su predvidjeni za sakrivanje od konvencionalnog napada. U njemu postoji pet mesta predvidjenih za skloniste. Kao "prirucna" zastita koriste se i razni ukopi, nadvoznjaci... Najefikasnija sklonista su ona koja stite od radioaktivnih, hemijskih, mehanickih, toplotnih....dejstava. Omogucavaju prezivljavanje do dve nedelje kada ih treba ponovo snabdeti vodom. Medjutim, neke vrste bombi koje koriste savremene armije izuzetno su probojne, pa ako takva padne... Ipak tim projektilima se gadjaju samo podzemna komandna mesta. } U strogom centru grada (potez Terazije i okolina), recimo, rekli su nam da su u vreme rata zapadno od Drine, kada je bilo govorkanja o intervenciji NATO, dobili obavestenja gde se sakrivaju u slucaju vazdusnog napada. U tom sklonistu (Terazije 5), kazu nasi sagovornici, danas se nalazi popularni “Hard rok kafe", a splet podzemnih prostorija koji pripada “sklonistu" iskoriscen je i za druge poslovne namene. Na Novom Beogradu i drugim prigradskim naseljima brojna sklonista, uglavnom blokovska, pretvorena su u poslovni prostor. “Raspisan je konkurs jos pre tri-cetiri godine, potpisali smo ugovore, sa Javnim preduzecem kojima se obavezujemo da cemo skloniste isprazniti u slucaju potrebe u roku od 12 sati. Cena je ista kao i kod ostalih poslovnh prostora" - objasnio nam je vlasnik mini marketa sa Novog Beograda, smestenog u prostoriji sklonista. U sklonistima se danas, osim samoposluga i kafea, nalaze i razne druge radnje - od przionica kafe, diskonta, streljana, hemijskog ciscenja, ateljea galerija, do fitnes centara. Sav inventar bice iznet u slucaju naredjenja, ali naravno, nije tesko zamisliti nasta ce to liciti. U slucaju iznenadne naredbe o evakuaciji gradjani imaju mogucnost da se sklone i u podrumske prostorije svojih zgrada, iako i tu cesto vlada haos - u pojedinim podrumima nema svetla, puni su raznog “skarta", neki su i poplavljeni. Po pravilima sklonista moraju posedovati i kompletnu opremu za protiv-pozarnu zastitu, koja je, sto se moze cuti u pojedinim, “bivsim" sklonistima, razneta jos kad su “lokalni klinci" obijali vrata, i tu pravili zurke. Od suvih cifara i planova, potraga za sklonistima i njihov pregled, makar bio i novinarsko-amaterski - vise govori koliko sve sto je sa drzavnog vrha zamisljeno zaista i funkcionise. Mada naravno, sto bi rekli vojnici, vojska se tek u ratu dokazuje. Daleko bilo.

Nikola Todorovic
Dragoljub Petrovic

{Bez bombardovanja U Sekreterajatu odbrane opstine Vracar kazu da je njihova nadleznost prema sklonistima osnovne zastite (javnim i blokovskim) prestala formiranjem pomenutog Javnog preduzeca. Kako objasnjavaju oni i dalje kontaktiraju sa mesnim zajednicama i opstinama i sprovode planove za gradjane koji nisu obuhvaceni javnim i blokovskim sklonistima. Uramljeni plakati po zgradama o znacima za uzbunjivanje bili su njihovo delo. Kako nam je receno, gradjani se ne javljaju i ne raspituju o sklonistima, niti veruju da ce biti bombardovanja. Dok je trajao rat javljali su se - masovno. Licno mislim, kaze nas sagovornik, da nema razloga za strah od bombardovanja. Inace, opasnosti i to ozbiljne od bombardovanja ciljeva i u Beogradu je bilo i ranije. Isto vece kad je na Palama 1993. odbijen Vens Ovenov plan u jednom studentskom domu, pricaju njegovi pitomci, obelezeno je gde se skloniste nalazi. } #Srebrna potkovica ponovo u Karadjordjevu ~PRED OKO 6.000 GLEDALACA ODRZAN 76. DZONI VOKER DERBI ^Srebrna potkovica ponovo u Karadjordjevu
Proteklog vikenda na beogradskom hipodromu odrzana je najznacajnija galopska trka u sezoni, 76. “Dzoni Voker Derbi", kokji je na tribinama najstarijeg sportskog zdanja u Beogradu okupio oko 6.000 gledalaca. Derbi je trka u kojoj pravo nastupa imaju samo trogoda grla, i trci se jednom u karijeri. Prvi Derbi odrzan je u Epsonu u Engleskoj. 1870 godine, a trka je dobila naziv po poznatom odgajivacu rasnih konja lordu Derbiju, koji je i osnivac ove trke. Naziv Derbi, kasnije prihvacen je i u ostalim zemljama u kokjima konjicki sport uziva popularnost, a ovaj naziv prihvacen je i drugim sportovima za velike dogadjaje u sezoni. Kod nas prvi “Srpski derbi" odrzan je 1904, a kao “Jugoslovenski Derbi" trci se od 1921. godine. Po tradiciji prve nedelje u julu kada je na programu ova trka, na tribinama se okupi najveci broj gledalaca, pa tako je bilo i prosle nedelje. Pored redovnih posetilaca, okupio se i deo koji je pokusao da konkurise grlima na stazi, odnosno koji su dosli da budu vidjeni. Organizator i generalni sponzor 76. galopskog Derbija Dzoni Voker koji je obezbedio bogate nagrade za najuspesnije ucesnike, potrudili su se da sve protekne u praznicnoj atmosferi.
U startu masini od 14 prijavljenih naslo se 13 grla, a najvecu paznju privuklo je njih sest, koji su imali najvece sanse za uspeh u “trci zivota". Na kladionici najbolje se kotirao Dasing Nait (2:1), a pored njega jos Aut on d Strit, Rebalza, od zdrebaca i Stolen Bjuti, Djalna i Natalija od Omica. Trku je poveo Severac iz ergele “Karadjordjevo" kokji je trku trcao za svoju stalsku drugaricu Nataliju. Pored ova dva grla u vodecoj grupi bili su jos Stolen Bjuti koja posle 1.600 metara posustala, Aut on d Strit i Rebalza, dok su u drugoj grupi bili Dasing nait i Djalna. U finisu otpada i Aut on d Strit i pobednika odlucuje borba izmedju Natalije, Severca i Rebalza koji je jedini do kraja pratio jak tempo koji su nametnuli Karadjordjevci. Kroz cilj prva, prolazi Natalija, drugi je bio Severac, treci Rebalza a tek cetvrti Dasing Nait prvi favorit trke. Mnogobrojne pristalice ergele karadjordjevo burno su pozdravile dvostruki trijumf ove ergele, koja je konacno prekinula dominaciju stale “MG Rejsin Tim" neprikosnovene u poslednje dve godine na nasim hipodromima. Svakako bilo je i onih koji su bili razocarani raspletom u Derbiju i to posebno oni kokji su mnogo ocekivali od Dasing Naita i Rebalze. Pobedom u derbiju Natalija se okitila i drugom krunom u ovoj sezoni i od triple krune deli je jos pobeda u Sent Ledzeru koji se trci pred kraj sezone.
Pored novcane nagrade od 75.000 dinara (50.000 za pobedu Natalije i 25.000 za plasman Severca), pobednickoj ergelii pripali su pehar i Srebrna potkovica, dok se Natalija okitila lovorovim vencem. Posle trke dzokej pobednickog grla Zeljko Ilic, izjavio je da je ocekivao trijumf Natalije, a da najvece zasluge ipak pripadaju Severcu koji je odlicno odradio svoj deo zadatka i da veruje da Natalija moze da osvoji Triplu krunu. U uspeh Natalije veruju i trener Sandor Kovac i Upravnik ergele Sinisa Zlatanovic koji je izjavio da je uspeh postignut zahvaljujuci dobroj selekciji, ali i dobrom treningu kokji se sprovodi u ergeli.

M. K.

#VATERPOLO ~DANAS POCINJE MEDJUNARODNI MITING “TROFEJ BECEJ 98" ^Svetska elita kraj Tise Beograd.- Najbolji jugoslovenski vaterpolo klub Becej, osvajac obe titule u ovogodisnjoj sezoni, od danas je domacin izuzetno jakog medjunarodnog turnira, koji ce trajati do nedelje 12. jula. Organizatori su uspeli da obezbede ucesce pet najkvalitetnijih reprezentacija na svetu, pa ce se tako narednih dana na otvorenom bazenu SRC “Mladost" za trofej “Becej 98" boriti selekcije Jugoslavije, Australije, SAD, Rusije i Madjarske - od timova koji spadaju u vrh piramide svetskog vaterpola nedostaju samo Spanci. - Ovo su zaista vodece ekipe u svetu, tako da na nasem bazenu sigurno mozemo ocekivati kvalitetne utakmice, u kojima svi ljubitelji vaterpola zaista mogu maksimalno da uzivaju, a kako bi posecenost bila sto veca, ulaz na tribine bazena bice slobodan - kaze Sandor Reperger, sportski direktor VK Becej. Vec su stigli svi ucesnici turnira, osim Madjara koji dolaze sutra (danas su slobodni), po dve ekipe ce biti smestene u Novom Beceju i Beceju, dok ce nasa reprezentacija ici u svoju staru bazu hotel “Fantast". U poslednjem momentu otkazala je reprezentacija Rumunije, tako da ce se turnir u Beceju igrati po sistemu svako sa svakim, s tim da ce uvek po jedna selekcija biti slobodna. Za pobednika turnira “Becej 98" obezbedjen je trofej, a nagrade su predvidjene za fer-plej, kao i za najboljeg strelca, igraca i golmana turnira. Od jugoslovenskih sudija u Beceju ce suditi internacionalac Miroslav Radjenovic, a dolaze i arbitri iz SAD, Francuske, Australije i Slovacke. Jugoslovenska reprezentacije je za ovaj turnir prosirena za nova tri imena: u sastavu “plavih" selektor Nikola Stamenic pozvao je Pekovica iz Crvene zvezde, Janovica iz Herceg Novog i Sora iz Partizana. U timu nema Dusana Popovica, kao ni Zeljka Vicevica i Petra Trbojevica, koji imaju obaveze prema svojim klubovima u Italiji, odnosno Grckoj. Na pitanje da li je nas tim favorit na ovom turniru, selektor Stamenic je rekao: - Mi cemo ulaziti u svaku utakmicu sa namerom da krajnji rezultat bude povoljan za nas, ali prvenstveni cilj nam je da uigramo ekipu, a da ovaj sastav iskoristi priliku da upozna nove igrace. Mi, kao i ostali, necemo biti u kompletnom sastavu i sve reprezentacije ce na ovom turniru imati isti cilj - da se ekipe uigraju, da se dorade i usavrse neke stvari.

S. P.

{Na startu - Jugoslavija Svecano otvaranje turnira “Trofej Becej 98" predvidjeno je danas u 18 casova, dok ce prvi mec odigrati reprezentacije Jugoslavije i Australije (18,30) uz direktan TV prenos. Drugi mec u 19,45 casova, igraju Rusija i SAD. } #ODBOJKA ~“PLAVI" U PUNOM POGONU DO POLUFINALA SVETSKE LIGE U BEOGRADU (13-15. JUL) ^Bugari poznati, Kubanci “sa filma" Beograd. - Proslonedeljna italijanska mini turneja (poraz i pobeda - 2:3 i 3:0) u mnogome je izmenila atmosferu u taboru jugoslovenske odbojkaske reprezentacije: mnogo vise je optimizma, samopouzdanja, vedrijih lica... Od ponedeljka u “rasporedu casova" trenera Zorana Gajica do u detalj isplaniran je svaki trening u “Pioniru"- forma dobija pobednicko izdanje, otklanjaju se slabosti, uigravaju takticke varijante koje treba da obezbede pobede u polufinalu Svetske lige protiv Bugarske i “nepoznate" Kube i dovedu “plave" do fajnal-fora u Milanu. Povrede koje su u dosadasnjem toku bile najtezi protivnik nasim reprezentativcima ipak nisu proslost po svemu sudeci u “plavom" sastavu nece biti kapitena Zeljka Tanaskovic. - Igre reprezentacije u Italiji sve su nas ohrabrile, a i zdravstveni bilten mi je sada mnogo manja briga nego sto je to bilo tokom takmicenja u grupi. Uostalom, sve do sada radili smo kako bismo u pravom izdanju bili u polufinalu - sa mnogo vise optimizma komentarise zavrsne pripreme reprezentacije savezni trener Zoran Gajic. Na svakodnevnim treninzima u “Pioniru" uocljivo je i samopouzdanje medju igracima koji u polufinalne meceve ulaze sa jasnom zeljom da razuvere sve koji su posumnjali da je pobednicka forma “plavog" sastava, kojom su poslenjih godina obezbedili sam svetski vrh, bila kratkotrajna. - Za sve poznavaoce odbojke, a verujem i one koji ovaj sport samo elementarno znaju - sigurno nije iznenadjenje ni nasa igra u grupi a ni sadasnja sasvim druga slika na italijanskoj mini-turneji. Uostalom, o svemu sto nas ocekuje i kako cemo do zavrsnice Svetske lige igrati govorio sam jos u januaru ove godine. Sada bih svim skepticima i onima koji su sumnjali u dobre igre jugoslovenske reprezentacije porucio najkrace - sve je pod kontrolom. Jednostavno, tako je moralo da se radi, da se cuvaju igraci i dotera pobednicka forma - kaze Gajic. O Bugarima ( igramo 13. jula) nas strucni stab zna gotovo sve, dok je sastav i forma Kube (igramo 15. jula) “nepoznanica" pa su kasete glavni izbor informacija. - Zna se da nasi susedi spadaju u sam svetski vrh. U najboljem izdanju igraju, u nekoliko poslednjih godina, to su, uostalom, potvrdili prvim mestom u svojoj grupi. Sa Kubancima ovih godina kada smo krenuli u svetski pohod nismo igrali, ali se zna da i oni spadaju u svetsku elitu i da fizicki najpripremljeniji sastav. Tu im zaista nije bilo niti ima premca u svetu. To sto ih nesto manje poznajemo verujem da cemo nekako nadoknaditi svakodnevnim “filmovima" koji su sastavni deo priprema za polufinale u “Pioniru", smatra Zoran Gajic. Iako je atmosfera u jugoslovenskom nacionalnom timu znatno bolja a uverenje u pravo izdanje gotovo definitivno, euforiji nema ni traga. Igraci i strucni stab uvereni su u sopstvene mogucnosti, ali niko ne obecava miran put na fajnal-for. Sve to, jednoglasno isticu u “plavom" taboru, treba pokazati pobedama uz podrsku publike u “Pioniru".

S. J.

#Kosovo zaobilaziti u sirokom luku ~STA SADRZI “TURISTICKI VODIC" STEJT DEPARTMENTA ZA AMERIKANCE KOJI SE SPREMAJU NA PUT U JUGOSLAVIJU ^Kosovo zaobilaziti u sirokom luku

Putnici mogu ocekivati da budu zaustavljeni od strane policije i u tim situacijama treba da budu maksimalno kooperativni, navodi se u uputstvu za americke drzavljane

Beograd.- “Stejt department upozorava americke drzavljane da ne putuju u juznu srpsku pokrajinu Kosovo ili blizu njega. Verovatnoca za nagle promene u pogledu stabilnosti je velika. Postojeca napetost izmedju etnickih Srba i etnickih Albanaca pogorsana je tokom proleca 1998, a usledio je i citav niz oruzanih obracuna sirom ovog regiona", kaze se saopstenju Stejt departmenta koje prenosi dnevni bilten Ambasade Sjedinjenih Americkih Drzava u Beogradu. Saopstenjem izdatim 1. jula skrece se paznja na rizike sa kojima se eventualni posetioci iz SAD suocavaju ukoliko se uprkos aktuelnoj politicko-bezbednosnoj situaciji ipak rese da, ma iz kakvog razloga, borave u zemlji cije se ime i u ovom aktu pise pod navodnicima - dakle, u “Saveznoj Republici Jugoslaviji". “Iako americki gradjani koji su putovali drugim delovima zemlje zasad nisu iskusili bezbednosne probleme, putnici treba da znaju da sankcije zavedene protiv Srbije i Crne Gore mogu na negativan nacin da se odraze na njihove putne planove", dodaje se u tekstu, pri cemu se posebno apostrofira sve cesce neprihvatanje kreditnih kartica pri placanju racuna, odnosno neophodnost posedovanja vece kolicine gotovog novca - sto automatski povecava rizik od kradje i drugih oblika razbojnistava. U okviru saopstenja prilozena je i najnovija (tzv. “apdatovana") verzija uobicajene konzularne informacije Stejt departmenta o SRJ, kakvu ova institucija periodicno objavljuje i za sve ostale zemlje sveta. U njoj se, u odeljku “Nestabilni regioni", putnici upozoravaju da “potencijal za nasilne incidente postoji u citavoj zemlji. (...) Putnici mogu ocekivati da budu zaustavljeni od strane drzavne policije i u tim situacijama treba da budu maksimalno kooperativni. Americki gradjani takodje treba da budu pazljivi i u Beogradu i drugim vecim gradovima u Srbiji. Otkako su 17. novembra 1996. odrzani lokalni izbori, u Beogradu i drugim urbanim centrima odrzavane su demonstracije. (...) Kako bi se rizik minimizirao, putnici treba da izbegavaju demonstracije, velike guzve i mesta na kojima je povecana koncentracija pripadnika policije". U nastavku se - u odeljku “Informacije o kriminalu" - navodi i sledece: “Poslednjih godina se belezi porast ulicnog kriminala u vecim gradovima. Putnici posebno treba da budu na oprezu u blizini zeleznickih i autobuskih stanica, u javnom saobracaju i prilikom kretanja po gradskim centrima. Osim toga, mafijaski obracuni se desavaju posvuda, ukljucujuci i hotele, restorane i radnje u koje zalaze strani drzavljani".

V.M.

#Na Kosovu i fudbal politicki zlocin ~MEDJUNARODNA ORGANIZACIJA ZA LJUDSKA PRAVA ^Na Kosovu i fudbal politicki zlocin Beograd, Beta. - Na Kosovu je fudbal postao politicki zlocin koji moze doneti kaznu zatvora ili batinanje, ili obe kazne u isti mah, upozorila je medjunarodna organizacija za ljudska prava Amnesti internesnel. “Za poslednjih nekoliko godina, Amnesti internesnel je primio vise izvestaja o kosovskim Albancima koji su poslati u zatvor samo zato sto su organizovali fudbalske utakmice", pise u najnovijem saopstenju organizacije. Amnesti internesnel navodi da je lokalni sud u Glogovcu 24. februara 1997. godine osudio 24- godisnjeg Esada Lekua na dvomesecni zatvor zbog toga sto je organizovao fudbalski mec bez prethodne saglasnosti lokalnih vlasti. Zbog organizovanja fudbalskog takmicenja u julu 1996. godine, sud u Gnjilanu je 13. marta prosle godine osudio Bajrama Adzemija (37), na novcanu kaznu u iznosu od 300 dinara ili 15- dnevni zatvor. Bivsi predsednik fudbalskog kluba “Ulpijana" Ali Stubla uhapsen je u Lipljanu 16. decembra prosle godine i poslat da odsluzi jednomesecnu zatvorsku kaznu. U saopstenju se navodi da je on osudjen 1995. godine zbog toga sto nije prijavio igre koje je njegov klub organizovao. Amnesti internesnel navodi da su uhapseni kosovski Albanci cesto izlozeni policijskom maltretiranju i da to nisu izbegli ni fudbaleri. Prema navodima te organizacije, 11. aprila 1997. godine, policija je intervenisala u mestu Muhadzerov Prelaz tokom fudbalske utakmice izmedju albanskih sela Prelazi i Rakaj. U saopstenju se navodi da je “policija prekinula mec i igracima oduzela fudbalsku opremu, i naredila im da narednog dana dodju u policijsku stanicu". “Nazim Rekaj, Sabri Mihalica, Heset Mihalica, Milazim Ferati, Fatmir Lalinovci i Abdul Lalinovci su, kako je izvesteno, maltretirani od strane policije. Heset Mihalica je pri tome zadobio ozbiljne fizicke povrede", navodi Amnesti internesnel. #Skrnavljenje plakata - delo Seselja ~REBEKA SRBINOVIC, PORTPAROL NOVE DEMOKRATIJE ^Skrnavljenje plakata - delo Seselja Beograd, Beta. - Portparol Nove demokratije Rebeka Srbinovic optuzila je juce lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Seselja i njegove pristalice da su krivi za skrnavljenje plakata Nove demokratije pod nazivom “Tim za Evropu". Pre nekoliko dana u Beogradu, za sada nepoznati pocinioci, srebrnim sprejom su na tri velika plakata ND izmenili naziv “Tim za Evropu" u “Tim za zatvor". Na plakatima su vodeci ljudi te partije simbolicno predstavljeni kao fudbalski tim. “Mi razumemo potrebu Seselja da nas sve radije vidi u zatvoru, nego u Evropi. Onaj kome je najveca zelja da od Srbije napravi logor, Novu demokratiju zeli da strpa u zatvor. Jedno je sigurno - ne moze se desiti da Srbija sa Seseljem udje u Evropu", rekla je portparol ND na konferenciji za novinare povodom tog dogadjaja. Na pitanje zasto su u ND uvereni da je skrnavljenje plakata delo Seseljevih pristalica, Srbinoviceva je odgovorila da to “lici samo na Seselja" i dodala da se dokazi za te tvrdnje prikupljaju. Ona je objasnila da su plakati postavljeni na visinu od sest metara i izrazila uverenje da je rec o organizovanoj akciji. Upitana da li ocekuje da ce Seselj podneti tuzbu zbog tvrdnji ND, portparol te partije je odgovorila: “Ne bi smeo i ne bi trebalo da reaguje". Na plakatu ND se nalazi 12 vodecih ljudi stranke, medju kojima su predsednik Dusan Mihajlovic, potpredsednik Slobodan Radulovic, savezni poslanik Miroslav Stefanovic, kao i predsednik ND za Vojvodinu Svetozar Krstic. Srbinoviceva je istakla da je njena partija ranije ukazivala da ponasanje i praksa pojedinih politickih lidera u Srbiji predstavlja “krsenje zakona i osnovnih civilizacijskih principa". “Sada smo suoceni sa tim da su takvi neodgovorni politicki lideri ne samo komunalna sluzba pod zastitom vlasti, nego su i na vlasti", rekla je portparol ND.