#Kinkel nije ubedio Primakova ~NEMACKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA NIJE DOBIO RUSKU SAGLASNOST ZA EVENTUALNO VOJNO RESENJE KOSOVSKE KRIZE ^Kinkel nije ubedio Primakova

Oba ministra su podvukla da je centralni rezultat njihovog razgovora dogovor o “novim kreativnim potezima" koji, medjutim, ostaju tajna, dok s njima ne budu upoznati sefovi diplomatija ostalih zemalja clanica Kontakt grupe

Moskva, FoNet. - Mirno, politicko resenje za kosovski konflikt je apsolutni prioritet - saglasili su se u subotu u Moskvi ministri inostranih poslova Rusije i Nemacke Jevgenij Primakov i Klaus Kinkel. Na konferenciji za novinare, posle trocasovnih razgovora, sef nemacke diplomatije je posredno priznao da nije ubedio svog domacina da vojno resenje treba automatski da usledi ukoliko napori na politickom planu ne urode plodom. “Razgovarali smo o svim aspektima krize, ali sada smo orijentisani iskljucivo na politicki put resavanja situacije na Kosovu i oko njega", rekao je Kinkel. “Kljucno je da postignemo da se obnove pregovori", dodao je Primakov. Oba ministra su podvukla da je centralni rezultat njihovog razgovora dogovor o “novim kreativnim potezima", koji, medjutim, ostaju tajna, dok s njima ne budu upoznati sefovi diplomatija ostalih zemalja clanica Kontakt grupe. I Kinkel i Primakov su konstatovali da je moskovski susret sa predsednikom Borisom Jeljcinom oznacio zaokret u drzanju jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica. Posle posete Moskvi, koja je imala pozitivan uticaj na razvoj dogadjaja, Milosevic je ispoljio uzdrzanost, ali zbog pozicije i akcija druge strane, kosovskih Albanaca, to nije donelo odgovarajuce efekte - podvukao je Primakov. Moskva potpuno odobrava “nemacki plan" za Kosovo, koji podrazumeva strogo ocuvanje teritorijalnog integriteta Jugoslavije i “realnu autonomiju" za Kosovo, rekao je ruski ministar. “Autonomiju sa velikim pravima", podvukao je Primakov. "Medjutim", dodao je on, “to iskljucuje mogucnost izdvajanja te teritorije iz Jugoslavije, kao i mogucnost stvaranja nekakve drzavne tvorevine koja bi se eventualno nazivala ’Velikom Albanijom’..." Iz izjava dvojice ministara, koji su na konferenciji za novinare takodje naglasili veliku zabrinutost zbog stanja na Kosovu i oko njega, moze se zakljuciti da su svesni da odbojnost lidera kosovskih Albanaca prema obnovi pregovora i insistiranje na potpunoj nezavisnosti pokrajine predstavljaju veliku prepreku realizaciji nemackog, odnosno plana Kontakt grupe. Pretpostavlja se da su “novi kreativni potezi" o kojima je postignut dogovor s tim u vezi - kako se ne bi dogodila druga Bosna - naglasio je sef nemacke diplomatije. On je rekao da je Rusija znacajan faktor u resavanju kosovske krize i da je njena uloga u tom procesu od izuzetnog znacaja, a oba ministra su jedinstvo Kontakt grupe istakli kao prvorazredni uslov za uspeh zajednickih napora. Ovdasnji posmatraci procenjuju da bi to moglo da znaci da je moskovski susret dvojice ministara ublazio ranije razlike, posto su obojica podvukli znacaj zajednickog rada na resavanju problema Kosova. Primakov je u jednom trenutku, odgovarajuci na novinarsko pitanje direktno okrivio albansku stranu za zastoj, pomenuvsi slucaj Kijeva, opsadu rudnika i otmice civila, ali je podvukao da nije trenutak da se dokazuje ko je vise kriv ili prav, vec da se izbegne dalje zaostravanje krize. Kinkel je dodao da se medjunarodna zajednica mora jednako obracati obema stranama. “Nove mogucnosti o kojima smo razgovarali podrazumevaju konkretne poteze umesto deklarativnih poziva", rekao je Kinkel, naglasivsi da sve ostaje u okvirima politickog resavanja kosovske krize. #Poginula dva policajca ~JUCE NA PUTU DECANI-DJAKOVICA ^Poginula dva policajca Pristina, Beta. - Policajac Goran Erakovic poginuo je juce ujutro oko 9 sati i 30 minuta, u napadu na policijski punkt kod Crnobrega, na putu Decani-Djakovica, saopstio je Media centar Udruzenja novinara Srbije, pozivajuci se na opstinske vlasti u Peci. Naoruzane grupe Albanaca su iz okolnih suma neprestano otvarale vatru na ovaj policijski punkt. Policija je odgovorila na vatru, kaze se u saopstenju. U drugom saopstenju pristinskog Media centra kaze se da je preksinoc oko 18 sati poginuo policajac Dejan Mihajlovic (1971), prilikom napada na policijski punkt kod mesta Streoc, na putu Pec-Decani. U ovom napadu teske telesne povrede zadobio je policajac Goran Stojanovic, koji je prebacen u bolnicu u Peci. Opstinske vlasti u Peci su potvrdile Media centru da naoruzane grupe Albanca prekjuce i danas intenzivno otvaraju vatru na policijske punktove duz puta Pec-Djakovica. #Aktivnosti na resavanju statusa Prevlake ~PODGORICKA “POBJEDA" O NACRTU UGOVORA SRJ I HRVATSKE ^Savezna vlada prepisala dokument crnogorske vlade Podgorica, Beta. - Prihvatajuci “racionalan i pragmatican" predlog crnogorske vlade za resavanje pitanja Prevlake, savezna vlada je ucinila pravi politicki “salto mortale" i priznala svoju “veliku gresku", pise jucerasnja podgoricka “Pobjeda". List navodi da je jugoslovenska vlada prihvatila crnogorski predlog o Prevlaci “tek pod snaznim prozitivnim pritiskom faktora medjunarodne zajednice i upornog insistiranja Crne Gore da se ovom pitanju konacno pridje na racionalan i pragmatican nacin". “Pobjeda" pise da je prva verzija dokumenta Savezne vlade, od 24. juna, ocigledno usvojena bez valjane pripreme i “u velikoj zurbi da bi se pariralo inicijativi hrvatske strane" i dodaje da u tom predlogu nije bilo “niceg novog" sto bi doprinelo “stvarnom napretku" u resavanju pitanja Prevlake. “Tek nakon sto je u saveznoj administraciji, koja je po Ustavu nadlezna za vodjenje pregovora sa Hrvatskom, shvaceno kakve bi pogubne posledice mogao da ima njihov pristup resavanju pitanja Prevlake, prislo se konsultacijama nakon kojih su prihvaceni crnogorski stavovi", pise list. Verzija Nacrta ugovora izmedju SRJ i Hrvatske o trajnom resavanju spornog pitanja Prevlake, koji je prihvacen u petak, uz manje formalnopravne izmene, zapravo je “prepis" dokumenta koji je utvrdila crnogorska vlada, ocenjuje podgoricka “Pobjeda". #Netacne tvrdnje crnogorskih medija ~SOCIJALISTICKA NARODNA PARTIJA CRNE GORE ^Netacne tvrdnje crnogorskih medija Podgorica, Beta. - Socijalisticka narodna partija Crne Gore optuzila je crnogorske drzavne medije da su "stidljivo i u iskrivljenom smislu" prikazali Nacrt ugovora o resavanju spornog teritorijalnog pitanja Prevlake, koji je juce usvojila jugoslovenska vlada. "Drzavni mediji, kao produzena ruka neodgovorne i nekvalifikovane vlasti u Crnoj Gori imaju poseban zadatak da od crnogorske javnosti sakrivaju cinjenice, koje su neumitne i govore protiv pozicije i postupaka crnogorske vlasti", navodi se u saopstenju SNP. Ta stranka je negirala navode drzavnih medija u Crnoj Gori da je crnogorski predlog o resavanju statusa Prevlake Savezna vlada "u potpunosti prihvatila". "Neistinitost tih tvrdnji dokazuje se prostim uporedjivanjem stavova i predloga Vlade Crne Gore i Savezne vlade", ocenjuje SNP i dodaje da su u "ovom pitanju jedini i odlucujuci stavovi jugoslovenske vlade". U saopstenju se navodi da naglasavanje razlika u stavovima crnogorske i jugoslovenske vlade zapostavlja drzavne interese te republike i nastavlja svoju politiku dodvoravanja centrima moci", navodi SNP. #Granic: Uskoro sledi konacno resenje ~MATE GRANIC, HRVATSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA ^Uskoro sledi konacno resenje Herceg Novi, FoNet. - Ministar inostranih poslova Republike Hrvatske Mate Granic izjavio je da ocekuje skoro konacno resenje pitanja Prevlake, na principima stavova Badenterove komisije, Povelje UN, Helsinske deklaracije i Pariske povelje, isticuci da su temeljne odrednice nepromenljivost granica i slobodan ulaz u Bokokotorski zaliv. Granic je uz to najavio da ce, prilikom svog skorog susreta sa jugoslovenskim ministrom inostranih poslova Zivadinom Jovanovicem u Zagrebu, razgovarati i o otvaranju generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru, ocekujuci da ce on biti otvoren pre kraja ove godine. “Nas je prijedlog da se odredi granica na moru, jer ona dosad nije bila utvrdjena, s tim sto ce biti osiguran slobodan ulaz u Bokokotorski zaliv. Ukupno gledajuci, zelimo da na tom podrucju bude sasvim mirna i sigurna granica", rekao je Granic za “Slobodnu Dalmaciju", isticuci da je Hrvatska predlozila asimetricnu demilitarizaciju od pet kilometara na hrvatskoj, a samo dva na crnogorskoj strani, zato sto zeli pokazati da je u pitanju bezbednosni, a ne teritorijalni spor. “Preporucili smo i otvaranje dva granicna prelaza i zelimo da se pitanje Prevlake konacno rijesi", rekao je hrvatski ministar, dodajuci da “Hrvatska ima sve argument za trajno i konacno rjesenje tog pitanja, cime ce se rijesiti i poslednje sigurnosno pitanje u Hrvatskoj". Granic nije mogao precizirati datum susreta sa Jovanovicem, ali je potvrdio da ce Prevlaka i otvaranje granicnih prelaza sa Crnom Gorom biti glavne teme tog sastanka. On je, takodje, naglasio da “Hrvatska pozitivno gleda na dosadasnje izjave sluzbenih predstavnika Crne Gore, koji su zainteresirani kako za trazenje konacnog rjesenja, tako i za otvaranje granicnih prelaza". Inace, hrvatski ambasador u Ujedinjenim nacijama Ivan Simonovic zatrazio je od Saveta bezbednosti UN da u rezoluciji o Prevlaci jasno potvrdi hrvatski suverenitet nad tim podrucjem. Kako su javili hrvatski mediji, u pismu Savetu bezbednosti Simonovic je pozdravio resenost Crne Gore da resi pitanje Prevlake i spremnost Beograda na pregovore. Savet bezbednosti trebalo bi sredinom meseca da odlucuje o produzetku mandata posmatraca UN na Prevlaci. Simonovic je, medjutim, odbacio svako osporavanje medjunarodno priznatih granica Hrvatske i ponovio da je Prevlaka za Hrvatsku bezbednosno, a ne teritorijalno pitanje. #Zarko Rakcevic odbio mesto potpredsednika ~PREGOVORI O SASTAVU CRNOGORSKE VLADE ^Zarko Rakcevic odbio mesto potpredsednika Podgorica, FoNet. - Lider Socijaldemokratske partije Crne Gore Zarko Rakcevic nije prihvatio ponudu mandatara Filipa Vujanovica da bude potpredsednik u novoj crnogorskoj vladi, pise u subotnjem broju nezavisnog podgorickog dnevnika “Vijesti". Zarko Rakcevic je “Vijestima" rekao da mu je ponudjeno potpredsednicko mesto u vladi, ali da je on to odbio, jer je njegov i stav SDP Crne Gore da predsednik stranke ne bude clan vlade. Prema pisanju podgorickog lista, Vujanovic je drugo potpredsednicko mesto ponudio drugom koalicionom partneru, predsedniku Narodne stranke Novaku Kilibardi i on ce verovatno prihvatiti tu funkciju. Vujanovic se, dodaje list, saglasio da NS pripadnu i cetiri ministarska resora, uz nagovestaj da bi Draganu Socu trebalo da pripadne mesto ministra pravde, Budimiru Dubaku ministra kulture, a sadasnji potpredsednik vlade Predrag Drecun ce dobiti neki drugi resor. Isti izvor navodi da ce novi kabinet Filipa Vujanovica biti znacajno smanjen na racun ministara bez portfelja i potpredsednika, odnosno vise nece biti ministara bez resora. Dve parlamentarne partije koje zastupaju Albance u Crnoj Gori, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori, odlucili su na sednicama svojih glavnih odbora da prihvate ponudu mandatara Filipa Vujanovica i ucestvuju u novoj crnogorskoj vladi. Predsednik DUA Bajram Redza izjavio je da ce ta stranka traziti resor za manjinske narode, ali ce prepustiti mandataru Vujanovicu da odluci o ovom zahtevu. U Demokratskom savezu u Crnoj Gori su izrazili interes za dva mesta pomocnika ministara - obrazovanja i informacija. #Nasa zemlja zasluzuje uspesniju diplomatiju ~REAGOVANJE STRANAKA NA REZOLUCIJU OEBS O KOSOVU ^Nasa zemlja zasluzuje uspesniju diplomatiju Beograd, Beta. - Rezolucija Parlamentarne skupstine OEBS izuzetno je stetna po SRJ i “ponajvise predstavlja posledicu nesposobnosti i zlonamernosti rezima u Srbiji", ocenjuje juce Demokratska stranka. “Rezim koji je nasu drzavu doveo dotle da joj pod prinudom budu nametnuti posmatraci, ciji nam izvestaji inace mogu samo ici u prilog, nije znao, niti hteo, da to iskoristi i koliko je moguce popravi pozicije nase zemlje u svetu", navodi se u saopstenju DS. Ta stranka je navela da clanovi jugoslovenske parlamentarne delegacije na sednici Parlamentarne skupstine OEBS u Kopenhagenu Ljubisa Ristic i Milan Bozic svoj “slab ucinak" pravdaju “navodnom sposobnoscu delegacije ilegalne albanske drzave na Kosmetu". “Nasa zemlja zasluzuje drugaciju i uspesniju diplomatiju, iza koje ce stajati demokratska i evopejska Srbija", navodi se u saopstenju. Rezolucija Parlamentarne skupstine OEBS ne uvazava osnovne cinjenice o kosmetskoj krizi i u direktnoj je suprotnosti sa Moskovskom deklaracijom i stavovima Kontakt grupe o Kosovu, ocenio je Srpski pokret obnove. U saopstenju, SPO ocenjuje da rezolucija skupstine OEBS “vise lici na strane zute stampe, nego na relevantan politicki dokument, zbog cega ce brzo biti zaboravljena". Potpredsednik Vlade Srbije Tomislav Nikolic protestovao je zbog odlaska delegacije jugoslovenskog parlamenta na zasedanje Parlamentarne skupstine OEBS u Kopenhagen. “Nama je neshvatljivo prisustvo delegacije Skupstine Jugoslavije na zasedanju u Kopenhagenu, kao sto nam je neshvatljivo da ima takvih pojedinaca medju poslanicima u Skupstini SRJ, koji svojim prisustvom na ovakvim skupovima ponizavaju Jugoslaviju", rekao je jagodinskoj televiziji “Palma plus" Tomislav Nikolic, koji je i zamenik predsednika Srpske radikalne stranke. Nikolic je rekao da je “ponovo potvrdjen stav SRS da na skupove kao sto je bila Parlamentarna skupstina OEBS-a jugoslovenski predstavnici ne treba da idu". #Nadjene i protivtenkovske mine ~U PRISTINI IZLOZEN DEO ORUZJA ZAPLENJENOG KOD SELA KOSARE ^Nadjene i protivtenkovske mine Pristina, Beta. - U kasarni "Kosovski junaci" u Pristini juce je izlozen deo naoruzanja i vojne opreme zaplenjene od osmog do 11. jula na granici sa Albanijom. Kapetan Vojske Jugoslavije Zeljko Zirojevic objasnio je da su izlozeno oruzje, vojna oprema i minskoeksplozivna sredstva "siptarski teroristi pokusali da iz Republike Albanije ubace na teritoriji Kosova i Metohije". To oruzje zaplenjeno je u rejonima karaula Djerovica, Cafa Morina i Morina, na podrucju opstine Djakovica, i karaule Vrbica, opstina Prizren. "Siptarski teroristi su prvi put pokusali da unesu protivtenkovske mine na nasu teritoriju", rekao je kapetan Zirojevic, pokazujuci nekoliko sanduka sa 46 komada tih mina. Na sanducima su bile etikete ispisane na albanskom jeziku. On je na pitanje novinara da li su diplomatski predstavnici, koji su minule nedelje krenuli u posmatracku misiju na Kosovu, bezbedni kazao: "Tamo gde se nalaze nasi pripadnici je bezbedno i sugirno, a siptarski teroristi su spremni na sve". Zirojevic je rekao da ti posmatraci nisu posetili podrucja gde je zaplenjeno to oruzje, jer je "nepristupacan teren". Domacim i stranim novinarima pokazana su cetiri teska, protivavionska mitraljeza marke "broving", tri bestrzajna topa kalibra 82 milimetra, sedam minobacaca kalibra 60 milimetara, sest rucnih bacaca, medju kojima i jedan marke "ambrust", 13 mitraljeza razlicite proizvodjnje. Izlozeno je 96 paketa ekploziva trotil, 204 rucne bombe, kao i gotovo 60 hiljada metaka za automatske puske i mitraljeze. Pokazano je i vise od sezdeset pusaka raznih modela. Pre sedam dana, u istoj kasarni, novinarima je takodje predstavljen deo oruzja zaplenjenog od 28. juna do 5. jula. Tada je pokazano sest minobacaca od 60 milimetara, pet postolja za minobacace i 72 mine za te minobacace. Pre sedam dana bila su izlozena cetiri rucna bacaca od 40 milimetara, tri puskomitraljeza 7,62 milimetara, 52 poluautomatske puske, kao i 1.800 metaka kalibra 7,62 milimetara za automatske i poluautomatske puske i 2.700 metaka za mitraljez. Novinarima je tada pokazana i zaplenjena municija velikog kalibra, 480 metaka kalibra 12,7 milimetara i 320 metaka kalibra 14,5 milimetara. #"Ogresenje o profesiju i moral" ~SNP OBJASNILA DPS ZASTO JE SMENJENO CETRDESETAK NJENIH KADROVA U SAVEZNOJ VLADI ^“Ogresenje o profesiju i moral" Podgorica. - Socijalisticka narodna partija obavijestila je Demokratsku partiju socijalista da nema razloga da “lije krokodilske suze nad time sto je cetrdesetak ljudi smijenjeno sa odgovornih poslova, koje su krajnje neodgovorno i neprofesionalno obavljali". Kako se navodi u saopstenju, to ne bi trebalo da rade upravo oni koji su kao “celnici DPS, ucjenjivali i zastrasivali ljude, obmanjivali ih laznim obecanjima i nedostojnim poklonima, i koji su bez posla ostavili vise od 5.000 casnih, strucnih i postenih ljudi". Komentarisuci nedavni prijem smijenjenih “crnogorskih kadrova u saveznoj administraciji" kao potpredsjednika vlade Miodraga Vukovica, Socijalisticka narodna partija konstatuje da protivnicka strana “ne zeli da se suoci sa cinjenicom da je vladi Radoja Kontica izglasano nepovjerenje, sto znaci da je citava vlada i svi funkcioneri ranga ovih koji se okupljaju kod Djukanovica i Vukovica prestala da postoji". Na konstatacije da se radi o “osvetnistvu i proganjanju", celnici SNP odgovaraju da je “rijec o elementarnoj lekciji iz demokratije, a to je da politicki razlozi na drzavne funkcije dovode i odvode ljude". Pri tom se obavjestava javnost da medju smijenjenim funkcionerima Savezne vlade ima znacajan broj ljudi koji su se “ogrijesili o profesionalne norme i moralni kodeks". “Oni nijesu radili poslove iz svoje nadleznosti, nijesu branili ugrozenu poziciju savezne drzave, vec im je glavni cilj bio borba za licne privilegije i pokusaj da se dobiju i otkupe stanovi u Beogradu. Tim i takvim kadrovima, nezavisno od politicke pripadnosti nema i nece biti mjesta u vladi kojoj na celu stoji Momir Bulatovic", naglasava se u saopstenju.

B. I. M.

#Sat otkucava i nama i Milosevicu ~PREDSEDNIK VOJNOG KOMITETA NATO KLAUS NAUMAN ^Sat otkucava i nama i Milosevicu Bon, FoNet. - Predsednik vojnog komiteta NATO, nemacki general Klaus Nauman, upozorio je u subotu u Minhenu na to da eventualna vojna intervencija na Kosovu “mora imati jasno definisan politicki cilj i jasnu pravnu osnovu" i da “to na umu moraju mati svi koji traze intervenciju". “Vreme radi protiv nas, ali jugoslovenski predsednik Slobodan Milosevic mora znati da sat otkucava i protiv njega. On se suocava sa opasnoscu da izgubi sve", rekao je Nauman. Nemacki general, medjutim, upozorava i da “niko ne sme verovati da se vojnim sredstvima moze resiti problem nastao na vekovima mrznje i netrpeljivosti". NATO se, doduse, moze “pobrinuti za red i mir, bezbednost okruzenja, ali mu je neophodna sveobuhvatna strategija za stabilizaciju Balkana, a to je stvar politike". Stav nemacke vlade, inace, zasad je da akcija NATO u obzir dolazi samo uz saglasnost UN. #"OVK brani nacionalnu cast" ~SALI BERISA, BIVSI PREDSEDNIK ALBANIJE ^“OVK brani nacionalnu cast" Pristina, Beta. - Bivsi albanski predsednik Sali Berisa podrzao je juce Oslobodilacku vojsku Kosova koja “brani nacionalnu cast" i pozvao sve albanske politicke faktore na Kosovu da se ujedine. “U Juniku (najvece kosovsko selo na granici prema Albaniji) se brani i Djirokastra (grad na jugu Albanije)", rekao je Berisa pristinskom dnevniku na albanskom “Koha ditore". On je dodao da je OVK “realan faktor" i da je “snazno podrzava od samog pocetka". Berisa, sada lider opozicione Demokratske partije, kazao je da se godinama zalagao za politicko resenje (problema na Kosovu) i stalno upozoravao da ce kosovski Albanci, ako budu napadnuti u svojim kucama, imati nesporno pravo da se brane. Berisa je jos rekao da vlada albanskog premijera Fatosa Nanoa nije ucinila dovoljno za Kosovo i da je on “susretom (na balkanskom samitu) na Kritu kapitulurao pred (predsednikom SRJ Slobodanom) Milosevicem". #U toku "operacije sirokih razmera" ~PREMA SAOPSTENJU “OSLOBODILACKE VOJSKE KOSOVA" ^U toku “operacije sirokih razmera" Pristina, FoNet. - Oslobodilacka vojska Kosova saopstila je da njene operacije sada zahvataju sire zone Kosova, prenosi Kosovski informativni centar blizak Demokratskom savezu Kosova. Rat na Kosovu izmedju pripadnika OVK i “okupatorskih trupa" poprimio je dimenzije operacije sirokih razmera, navodi OVK u saopstenju prosledjenom medijima u Pristini. Jedinice OVK postigle su znacajne rezultate u zadrzavanju i zadobijanju kontrole nad mnogim strateskim tackama i drugim vitalnim objektima na Kosovu, tvrdi se u saopstenju broj 49, dostavljenom kosovskim medijima. OVK tvrdi da su jedinice te organizacije preduzele akcije u oblastima Pastrik, Drenica, Lapus, Karadaku i u Metohiji (centralno, zapadno i jugozapadno Kosovo) “u nameri da ojacaju i prosire svoje pozicije". Ova organizacija dalje navodi da su borbe vodjene u Drenici, dok su “jedinice za hitna dejstva" preduzele vazne akcije u Pristini, Podujevu, Salji i Belacevcu. “Najvece operacije jedinice OVK su preduzele u Srbici, u nameri da prosire slobodnu teritoriju", dodaje se u saopstenju i istice da su srpske snage pretrpele velike gubitke, dok su na albanskoj strani poginula cetiri lica. Generalstab OVK poziva albanski narod da se ujedini i zbije redove iza oruzanih snaga OVK, kaze se dalje u saopstenju. OVK poziva sve sunarodnike da daju novac za fond “Otadzbina zove". “Pozivamo Bukosijevu vladu da novac sakupljen za oslobodjenje Kosova uplati u odgovarajuci fond", dodaje se u saopstenju. Na kraju saopstenja, OVK pozdravlja napore medjunarodne zajednice, “posebno angazovanje Sjedinjenih Americkih Drzava", na Kosovu. Taj agnazman bi trebalo da bude ubrzan i konkretan, kako bi doveo do mira i stabilnosti na Kosovu i sirem regionu, zakljucuje se u saopstenju koje prenosi KIC. #Uslov za prekid borbi - ucesce OVK u pregovorima ~JAKUP KRASNICI, PORTPAROL OVK U INTERVJUU LISTU “KOHA DITORE" ^Uslov za prekid borbi - ucesce OVK u pregovorima

Povlacenje srpskih trupa, oslobadjanje svih zatvorenika i americko posredovanje uslovi za pregovore, izjavio Krasnici

Pristina, Beta. - Ilegalna Oslobodilacka vojska Kosova (OVK) odbacila je mogucnost da bilo koja partija kosovskih Albanaca postane njeno politicko krilo. Ne prihvatamo ni jednu partiju kosovskih Albanaca kao svoje politicko krilo, izjavio je portparol OVK Jakup Krasnici pristinskom dnevniku na albanskom “Koha ditore". Albanske politicke partije na Kosovu “treba, pre svega, javno da priznaju OVK kao oruzane snage Kosova i da sadasnje stanje priznaju kao ratno stanje", napomenuo je Krasnici. “To su dva preduslova bez kojih se ne moze razgovarati sa OVK. Nasa vojska ima svoj koncept i svoju politicku platformu i zato drugi treba da priznaju politicki program OVK, a nakon toga se moze razgovarati", naglasio je on. OVK nema bliske odnose ni sa jednom partijom, kazao je Krasnici i dodao da je ona “pozvala sve politicke partije da formiraju jedan front i da se ujedine sa OVK". “Tek tada bi se moglo govoriti o tome ko moze da predstavlja OVK na politickom planu", dodao je on. Upitan da li se “OVK bori za promenu granica i oslobadjanje svih albanskih teritorija", Krasnici je rekao da se ona “bori za oslobadjanje okupiranih podrucja Albanije, sto ne podrazumeva ujedinjenje sa Albanijom, jer samo OVK ne moze da se bori za ujedinjenje svih albanskih podrucja". Portparol OVK je odrecno odgovorio na pitanje da li OVK prihvata Ibrahima Rugovu za svog komandanta i da li podrzava konstituisanje kosovskog parlamenta. “Rugova nije ispunio uslove da bude predsednik Kosova, a protivimo se i konstituisanju kosovskog parlamenta, jer smatramo da prvo treba da se oslobodimo, a potom da formiramo politicki pluralizam i raspisemo slobodne izbore", rekao je Krasnici. On je kazao da je “borba koju vodi OVK na Kosovu visedimenzionalna. To je borba za slobodu, za civilizaciju i dostojanstvo, za buducnost". Krasnici je izjavio da su “povlacenje srpskih snaga sa Kosova, oslobodjanje zatvorenika i kidnapovanih i posredovanje u razgovorima, pre svega americko, glavni zahtevi" bez cijeg ispunjenja ne moze doci do pregovora sa srpskom stranom. Za pregovore je potrebna i dobro pripremljena platforma koju albanska strana sada nema, dodao je on naglasivsi da ce OVK “nastaviti borbu ako neko bude vodio pregovore bez konsultacija sa njima". Prema njegovim recima, OVK podrzava svaku inicijativu medjunarodne zajednice koja vodi ka “unapredjenju alabanskog pitanja", ali se protivi svakom pokusaju da se “u istu ravan stave zlocini, teror i represija srpskog rezima na Kosovu i oslobodilacka borba Albanaca". {“OVK uskoro u Pristini" Pristina, Beta. - Portparol ilegalne Oslobodilacke vojske Kosova (OVK) Jakup Krasnici izjavio je da “nije daleko dan kada ce OVK biti fizicki prisutna i u Pristini". U drugom nastavku intervjua za pristinski dnevnik na albanskom “Koha ditore", Krasnici je rekao da se “borba te organizacije za nezavisnost Kosova odvija prilicno brzo". Krasnici je pozvao civilno srpsko stanovnistvo da preda oruzje “i ne suprotstavlja se kosovskoj vojsci. Njima ce biti garantovana sva prava i slobode", rekao je on. Krasnici je opovrgao tvrdnje da u redovima OVK ima mudzahedina, recima: “Mi necemo dozvoliti da nasem ratu dajemo bilo kakvu obojenost, a ponajmanje versku". On je naglasio da je OVK svakoga dana sve jaca, i da je albanski narod siguran gde god je ona prisutna. Krasnici je izrazio nadu da ce Vlada Albanije “svim svojim mehanizmima sve vise biti u sluzbi pravednog rata, jer se na Kosovu vodi rat za ocuvanje nacionalnih obelezja"... i da svi Albanci, “bilo gde da se nalaze, treba da iskoriste sve mogucnosti da sredstvima kojima raspolazu pomognu svoju bracu". } #Razjasniti sudbinu nestalih lica ~PROTESTIMA U TUZLI I SARAJEVU OBELEZENA TROGODISNJICA PADA SREBRENICE ^Razjasniti sudbinu nestalih lica Tuzla, Sarajevo, FoNet, Beta. - U Tuzli je u subotu odrzan protest kojim je obelezena trogodisnjica dogadjaja oko Srebrenice. U organizaciji Udruzenja “Majke Srebrenice i Podrinja" na tuzlanskim ulicama mirno je protestovalo oko tri hiljade zena, dece i staraca, a prisutnima se obratio predsednik udruzenja Ibran Mustafic. On je za “tragediju Srebrenice", bivse zasticene zone UN, optuzio snage bosanskih Srba, medjunarodnu zajednicu, predsedavajuceg Predsednistva BiH Aliju Izetbegovica i tadasnjeg nacelnika Staba Vojske BiH Rasima Delica. Nekoliko desetina zena izbeglih iz Srebrenice pre tri godine pozvalo je medjunarodnu zajednicu da ucini vise da se razjasni sudbina hiljada lica koji se zvanicno jos vode kao nestali, javlja AFP. One su se, povodom trogodisnjice pada Srebrenice, okupile ispred sarajevske kancelarije Visokog predstavnika medjunarodne zajednice za Bosnu Karlosa Vestendorpa, noseci plakate i placuci zbog izgubljenih rodjaka. Inace, predsedavajuci Predsednistva BiH Alija Izetbegovic izjavio je da rukovodstvo i Armija BiH nisu mogli uraditi nista vise nego sto su uradili za spas Srebrenice u toku ofanzive srpskih snaga na tu zasticenu zonu u leto 1995. Krivci za stradanje bosnjackog stanovnistva u tom gradu su “srpska agresija i svet koji je dozvolio da uz garanciju UN srpska vojska pregazi Srebrenicu", rekao je Izetbegovic na TV BiH povodom trece godisnjice pada Srebrenice. On je kao “besmislene" odbacio tvrdnje da je rec o zameni Srebrenice za Vogoscu. “Da smo hteli da je izdamo i prodamo ne bismo je branili, ni politicki ni vojno", naglasio je Izetbegovic i dodao da se “tragedija Srebrenice pokusava unovciti i pretvoriti u neke politicke poene". Na pitanje sta su vlada i armija ucinili nakon pada Srebrenice na zbrinjavanju stanovnistva, Izetbegovic je rekao da je oko “90 odsto Srebrenicana smesteno u stanove, oko 7.000 porodica dobilo penzije, a veliki broj ljudi primljen u vojsku i da se stipendiraju svi studenti iz tog grada koji studiraju u BiH". “Tragamo za nestalim koliko god je to moguce i koliko god mozemo", dodao je on. #Svedoci zatvorenik iz Omarske ~DANAS NASTAVAK SUDJENJA MILANU KOVACEVICU PRED HASKIM TRIBUNALOM ^Svedoci zatvorenik iz Omarske Hag, Beta. - Pred medjunarodnim sudom za ratne zlocine u Hagu danas se nastavlja sudjenje Milanu Kovacevicu, optuzenom za genocid, zlocine protiv covecnosti i ratne zlocine u opstini Prijedor, u Bosni, 1992. godine. Kovacevic (57) je odbacio svih 15 tacaka optuznice kojom je, kao jedan od najvisih funkcionera u opstini i pre i posle nasilnog zavodjenja srpske vlasti, okrivljen za “kljucnu ulogu" u genocidu i drugim zlocinima nad nesrpskim stanovnicima Prijedora od aprila do decembra 1992. godine. Sudjenje se nastavlja ispitivanjem prvog neposrednog svedoka Mevludina Sejmenovica, clana opstinskog rukovodstva SDA u Prijedoru, koji je podrobno opisao “vojni udar kojim je SDS" preuzela vlast u opstini. U prijedorskoj opstinskoj skupstini neznatnu vecinu je imala SDA. Prijedor se nije prikljucio srpskoj autonomnoj oblasti, kakve su u to vreme stvarane u BiH, prema oceni tuzioca, kao nukleus paralelne civilne i vojne strukture, iz koje ce nastati Republika Srpska. Odbijanje prikljucenja novonastajucoj srpskoj tvorevini u Bosni bio je, prema oceni svedoka i tuzioca, razlog nasilnog preuzimanja vlasti u cemu su, kako je izjavila tuzilac Holis, ucestvovali JNA, odnosno Beograd. Sejmenovic je bio zatvoren u Omarskoj o cemu ce svedociti u nastavku sudjenja. Tuzilac je kao dokaze podneo niz dokumenata srpskih vlasti u Prijedoru, medju kojima i dokumente koje je potpisao Milan Kovacevic. Dokumenti su oduzeti u Prijedoru na osnovu naloga za pretres glavnog tuzioca Medjunarodnog krivicnog suda u Hagu. Nalog su izvrsile snage Sfora. Pre Sejmenovica u svojstvu vestaka svedocila je norveski sudija Sofi Greve koja je bila clan nekadasnje Komisije eksperata UN sto je prikupljala podatke o zlocinima na tlu bivse Jugoslavije. Komisija je podrobno proucila zbivanja u opstini Prijedor. Sudjenje Kovacevicu trajace svih pet dana naredne nedelje. U druge dve sudnice Haskog tribunala u toku su sudjenja hrvatskom generalu Tihomiru Blaskicu, koji odgovara za surovu kampanju “etnickog ciscenja" Muslimana u dolini reke Lasve u Bosni, i trojici pripadnika snaga vlade u Sarajevu koji su okrivljeni za zlocine nad Srbima u logoru Celebici, kod Konjica. #FELJTON (4) ~DESET GODINA OD “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (4) ^“Provetravanje" TV Novi Sad

Nakon rusenja autonomije Vojvodine, novosadska televizija pripojena je RTS sistemu, ali pre toga ta informativna kuca “pociscena" je od onih kadrova, koji su oznaceni kao “autonomasi", odnosno, od onih za koje se govorilo da su indoktrinirani “autonomaskom" politikom...

Mirjana Kalinic

Kada je palo vojvodjansko rukovodstvo, na red je dosla i televizija Novi Sad, koja je oznacena kao drugi “bastion autonomastva". U stvari, diferencijaciju je najavio Zoran Sokolovic (u to vreme bio je sekretar Predsednistva CK SKJ), i to na mitingu u oktobru mesecu 1988. godine u Novom Sadu. Tada je rekao: “Urednici i direktori treba da napuste svoja mesta i ustupe ih onima koje autonomaska vatra nije prepekla"... Sve je to objasnjavano kasnije ovako: da su mediji u nasoj sredini uvek “igrali" kako su “svirali" rukovodeci ljudi. Odnosno, nesto blaza varijanta te price glasila je: da se mediji nalaze u direktnoj sluzbi politike svoje sredine ili svog osnivaca. Pa je onda sasvim normalno da, kada “padne" rukovodstvo, “padaju" i njihovi “igraci" u javnim glasilima... Dakle, “igranka" je mogla da pocne. Rukovodstvo TV Novi Sad optuzivano je za promasaje u uredjivackoj politici, odnosno, da su neobjektivno izvestavali o mitinzima koji su se odrzavali sirom Vojvodine. Zatim, da su “slepi poslusnici autonomasa", kao i da su “realizatori Kruniceve uredjivacke politike"... O cemu se, zapravo, tu radilo, nas list govori Milorad Stevancev, bivsi glavni i odgovorni urednik TV Novi Sad. “Stvar nije bila u promasajima i krivcima za neobjektivno izvestavanje, za prenaglaseno emitovanje snimaka u kojima se vide bradati momci sa kokardama i parole kojima su pretili svakom ko nije sa njima. Price o tome posluzile su, bas kao i price o “lopovlucima foteljasa", “izdaji... samo kao pokrice za nesto sasvim drugo, mnogo krupnije". Cilj je, u stvari, bio, po recima naseg sagovornika, promena statusa Vojvodine. “Kada je to postignuto, kada je autonomija, fakticki, i ukinuta, morao je da se menja i status finansijskih, zakonodavnih, informativnih i drugih institucija, koje su oznacavale odredjenu samostalnost, dakle, autonomiju Vojvodine, da bi se one (institucije n. a) podredile Beogradu. Kada je televizija u pitanju, onda da se odlucuje o njenoj uredjivackoj politici i njenim prihodima od pretplate i reklame. Poznato je da je vojvodjanska televizija sve od tada bila ravnopravna clanica Jugoslovenske radio-televizije (JRT) sa znacajnim ucescem u zajednickom programu", kaze Stevancev. Treba, takodje, reci da je TV Novi Sad bila najmladja, kada je u pitanju novinarski i tehnicki kadar, zatim, da je bila opremljena najmodernijom televizijskom tehnikom i da je bila veoma ambiciozna i u punom uzletu. Takva televizija, nakon rusenja autonomije, pripojena je televiziji Srbije, ali pre toga ova informativna kuca bila je “pociscena" od onih kadrova koji su oznaceni kao “autonomasi". Dakle, od onih koji su, kako se govorilo, bili indoktrinirani autonomaskom politikom... Da li su u tim smenama “pali" pravi “gresnici" ili, mozda, oni koji su imali licnu korist u ujdurmi zvanoj “jedinstvena Srbija", ili su se tu nasli i pojedinci koji nisu ucestvovali u kreiranju ni “muzike", ni “igre"? Da li se u “provetravanju" otislo suvise daleko? Da li su, kasnije, izabrani novi v. d. celnici zaista bili oni pravi? Ko je procenjivao neciju moralno-politicku podobnost? “Sve je to pripremljeno i organizovano na sastancima opstinske organizacije SK, kojima su prisustvovali izaslanici iz Beograda: Vladimir Stambuk, zatim sada vec pokojni novinar Dragan Bajic i jedan sjajan momak iz republickog sindikata Branko Miladinovic, koji je odmah shvatio o cemu se, zapravo, tu radi i ljubazno je postao nas prijatelj", prica Milorad Stevancev, bivsi glavni i odgovorni urednik TV Novi Sad, prisecajuci se tih dana. Naravno, beogradski izaslanici imali su u novosadskoj televiziji svoje istomisljenike, odnosno one koji su postovali pravilo “odlazecem nogu, dolazecem ruku". “Da, bilo je i onih koji su se naprasno obradovali rusenju autonomije i to su propratili javnim komentarima u stilu ’bilo ne povratilo se’... Ali, njihova imena necu pominjati, jer su neki medju njima ubrzo shvatili o cemu se, zapravo, radi i oslobodili se ranijih zabluda. Oni su nesto kasnije i sami diferencirani kao autonomasi, a oni drugi koji i dalje misle kao sto su mislili 1988. godine, nisu vredni ni pomena", kaze Stevancev. Diferencijacija se vrsila u nekoliko faza, ali za one koji su kasnije postali v. d. celnici to je bilo vreme “cekanja, odugovlacenja, sivila". {Najobjektivnija televizija Televizija Novi Sad, krajem 80-ih i pocetkom 90-ih godina, vazila je za najslobodniju televiziju u tadasnjoj SFRJ. Jos se u javnosti pamte emisije poput "Bez reza i anestezije" koju je uredjivao Dusko Bogdanovic. U toj emisiji su se vodili razgovori sa liderima novonastalih opozicionih politickih stranaka. "Izvestavali smo sa svih njihovih promotivnih skupova, sto TV Beograd nije radila. Iako smo se i u tim emisijama trudili da ne preteramo, ipak smo pustali i drugu stranu. Trudili smo se da budemo objektivni. U to vreme je veoma bio gledan novosadski dnevnik u pet popodne. Bili smo bolji, kvalitetniji, objektivniji nego BK Televizija (u novije vreme) u najboljim vremenima. Do danasnjeg dana, nijedna televizija nije dostigla kvalitet, objektivnost koju smo mi negovali skoro godinu dana od "jogurt revolucije". Televiziju je, fakticki, vodilo Nezavisno drustvo novinara Vojvodine", kaze Miodrag Isakov. } Recimo, slucaj “TV Novi Sad" i lista “Dnevnik", Ljubomir Lukic, koji ce postati direktor novosadske televizije, opisao je kao slucaj “delimicno trudne devojke". “Autonomasko dete je tu, a nevinost je sveopsta. Svi se prave da devojku ne poznaju, iako je narod bio precizan akuser", govorio je Lukic tada. A sta narod o svemu tome misli, moglo se saznati iz poruke koja je nekoliko meseci stajala na zgradi, koja je samo nekoliko koraka bila udaljena od “Radio Novog Sada". Na zidu je crnim sprejom bilo napisano: “Staljinosevic". Pa, ko je razumeo, shvatio je. Ipak, zasto je diferencijacija bila tako spora, o tome Miodrag Isakov, bivsi novinar novosadske televizije, kaze: “Kada su ’jogurtasi’, prakticno, sa ulice usli u institucije vlasti, trebalo im je vremena da se snadju. Oni su manje-vise bili politicki neobrazovani, a i generalno gledano, nivo obrazovanja nije im bio visok. Zato je trebalo vremena da se obuce i snadju. Dosta je vremena proslo, dok su raspodelili funkcije, odnosno, ko ce u koju fotelju da zasedne. Pa kad su seli u fotelje, trebalo im je vremena da se obezbede da to bude sigurno. To im je, tada, bilo mnogo vaznije od nas. Tako su nas, prosto, jedno vreme bili zaboravili". Kada su, konacno, shvatili da je vreme da se “umesaju u svoj posao", nisu znali, objasnjava Isakov, kako se to radi. “Trebalo je i to da nauce. Prosto, nisu bili svesni moci koju su imali. Mislili su da, u vezi sa tim, treba procedura, nisu znali da se sve to resavalo telefonom. Jednostavno naredis i tako je to trebalo da bude", kaze Isakov, dodavsi da se ni zaposleni nisu u tom periodu bas najbolje snasli. “Nismo znali sta cemo sa tolikom slobodom koju ranije nismo imali. Ranije su postojala cvrsta pravila, odjednom to vise nije vazilo. Verovatno smo se i mi uplasili prevelike slobode, valjda je zato postojao visok stepen autocenzure kod svih zaposlenih", objasnjava Isakov. U vreme pre cuvene “jogurt revolucije", vojvodjanski novinari su, po misljenju Miodraga Isakova, tacno znali sta se sme, a sta se ne sme. Medjutim, za hrvatske novinare to je bilo “podanicko-poslusnicko novinarstvo". Naime, “Slobodna Dalmacija", prateci te 1988. godine “dogadjanje naroda" i “cistkame" koje su se pocele sprovoditi u “TV Novi Sad", pisala je: “Vojvodjanski novinari imaju predubedjenje da je sve unapred odredjeno i da se za sve mora pitati". Oni su, naime, tada smatrali da zbog toga novinare treba prepustiti “njihovoj zlehudnoj sudbini"... I prepusteni su “zlehudnoj sudbini" - u novosadskoj televiziji izvrsena je prava “seca knezova", smenjeno je u prvoj fazi jedanaest najistaknutijih rukovodilaca, partijski je kaznjeno devetnaest zaposlenih... Na njihova radna mesta dosli su oni koji postuju pravilo “kako mama kaze". A to pravilo, u vreme rata “u kojem nismo ucestvovali", pretvorilo je pojedine novinare novosadske televizije u “pisace masinke"... (Kraj) {Razbijac “jedinstvene Srbije" Na nase pitanje kako se osecao u trenutku “provetravanja" unutartelevizijskih redova, Milorad Stevancev, bivsi glavni i odgovorni urednik TV Novi Sad, ovako je odgovorio: “Pokusajte da pretpostavite kako se moze osecati covek koji je radni vek proveo kao novinar, urednik, komentator, Tanjugov dopisnik iz inostranstva... koji je pokretao i razvijao punih 16 godina televizijski program, a onda je, na kraju, pred penziju, morao da ode, maltene, kao izdajnik. I to samo zato sto voli ovaj svet ravnice i sto misli da on treba da uziva punu autonomiju. Uvek, naravno, u okviru Srbije, ali demokratske Srbije... U svim svojim komentarima, uvek sam prozivao Savez komunista da se prene, spreci tutnjavu nacionalizma i spasi Jugoslaviju... Ali, Vladimir Stambuk mi je tada govorio: znamo mi tvoje komentare, ali znamo i to da se nisi zalagao za jedinstvenu Srbiju, a ovde je o tome rec". } #Jeftina estrada ukinula praznik ~ZASTO SU NISKI SOCIJALISTI ORGANIZOVALI PROSLAVU 7. JULA NA CENTRALNOM GRADSKOM TRGU ^Jeftina estrada ukinula praznik

Dan ustanka proslavljen uz pecenog vola, turbo-folk zvezde i decibele s “plemenitom namerom" da nadjacaju mitraljeze i minobacace sa Kosova

“Ovo je skandal zbog kojeg se cak i ’njihov’ Zikica Jovanovic Spanac okrece u grobu", komentarisao je “narodnu" proslavu 7. jula, zvanicnog Dana ustanka u Srbiji, jedan od posetilaca centralnog gradskog trga u Nisu. “Ali se opet pokazalo da socijalisti najbolje poznaju ovaj narod", dodao je drugi, pokazujuci rukom na prilicno brojne posetioce ovakve svetkovine. Pred vise hiljada gradjana (neki novinari su procenjivali broj posetilaca i na deset hiljada), okupljenih na Trgu oslobodjenja, u cast ovog praznika nastupile su takozvane folk zvezde: Dana Jelacic, Mica Demirovic, Nebojsa Lutovac, Jelena Brocic, Radmila Misic, Maja Marijana i Dzej. Najavljivani Miroslav Ilic nije dosao na ovakvu proslavu, koja se na lokalnoj televiziji “Belle amie", iskoriscenoj i za direktan prenos citavog dogadjaja, danima reklamirala kao “centralna srpska estradna proslava" Dana ustanka u Srbiji. {Avanturizam "Verujemo da srpski narod pamti sa koliko zrtava je platio poluvekovnu komunisticku 'slobodu' i ta zla vremena se ne mogu izbrisati ni pecenim volovima na raznju, iako je narod zaista gladan, ali upravo zbog onih koji mu taj razanj cinicno nude", navodi se u saopstenju niskog SPO povodom proslave 7. jula na Trgu oslobodjenja. Niski odbor DS u svom saopstenju dodaje da idejni sledbenici Zikice Jovanovica Spanca slave dan kada je taj "komunista i belosvetski avanturista" pucao u Srbina, dokazujuci na taj nacin da su "neprijatelji srpskog naroda" uvek birali takve dane, kao sto je Sveti Jovan, da Srbiji nanesu zlo. } Ali su zato posetioci dobro zapamtili reklamne poruke socijalista da ce se na centralnom gradskom trgu besplatno deliti parcici pecenog vola, lepinje i hladno pivo. Neki od posmatraca su prezrivo komentarisali kako je Trg oslobodjenja, koji se u vreme gradjanskog protesta 1996/97. nazivao Trgom slobode, od 7. jula ove godine zove “Vol strit". Drugi su, medjutim, “hrabro" jurisali na stolove ispod satora sa reklamom “Red bula", tako da je jagma za mesom, hlebom ili pivom, na trenutke licila na pravi ljudski stampedo. Besplatno meso je “planulo" za samo pola casa. Sporiji, slabiji i dostojanstveniji su ostali i “gladni" i zapanjeni zbog ovakvih “jurisa". “Proslava 7. jula je u potpunosti uspela. Vise desetina hiljada gradjana Nisa je pokazalo da postuje 7. jul kao povod za ovakvo okupljanje. Medju posetiocima je bilo i pojedinaca iz rukvodstva DS i SPO iz Nisa koji su na taj nacin dokazali da se ne slazu sa stavovima rukovodstava tih partija. Ova proslava Dana ustanka je oznacila definitivan pocetak kraja nenarodne i nedemokratske gradske vlasti (PO “Zajedno"). Ovo je pocetak zavrsnih akcija za svrgavanje tih lokalnih vlastodrzaca sa vlasti", kaze predsednik niskih socijalista Goran Nikolic i dodaje da je na ovakvoj proslavi “sve bilo besplatno", te da su i pevaci gostovali “potpuno besplatno". Predsednik Okruznog odbora SRS Dragoljub Stamenkovic je, medjutim, rekao niskim novinarima da “licno smatra" da nije vreme za ovakve “glamurozne" svetkovine i zabave. “Vreme je za krajnje ozbiljno ponasanje, odgovornost i restrikcije u svim oblastima zivota u nasoj drzavi. Na samo stotinu kilometara od Nisa je Kosovo i Metohija na kojem ovih dana ginu gradjani i policajci. A i Nislije zasluzuju bolje od jeftinih kafanskih pevaljki i pecenih volova", kaze Stamenkovic. Niski socijalisti su najavili “veliku proslavu" 7. jula jos 13. maja, kada je niski SPO ispred svog sedista postavio bistu generala Draze Mihajlovica, u cast dana kada je on, kao “prvi gerilac u porobljenoj Evropi podigao ustanak u Srbiji". Posto im nije uspelo da centralna republicka proslava zvanicnog Dana ustanka u Srbiji bude u Nisu, odlucili su se da u ovom gradu naprave makar “centralnu srpsku estradnu proslavu". Nema sumnje da su mnogi poznavaoci politickih prilika iznenadjeni niskim kulturnim nivoom proslave, ukoliko se tako moze nazvati pevanje takozvanih turbo-folk zvezda, u mini suknjama sa tigrastim motivima, pored satora ispod kojeg se besplatno delio peceni vo. Njihovo iznenadjenje je utoliko vece sto je u takvoj vasarskoj atmosferi uzivao cak neocekivano veliki broj gradjana Nisa. Njima za utehu ostaje utisak da su 7. juli, kao ozbiljan i vazan drzavni praznik, ukinuli upravo socijalisti, koji su od njega napravili najobicniju i sasvim osrednju estradnu paradu.

Z. Miladinovic

{Samar kulturi i dostojanstvu Predstavnici niskog GSS ocenjuju da je proslava 7. jula na Trgu u reziji niskih socijalista “sraman dogadjaj" ciji je cilj da se udari samar kulturi i dostojanstvu koje je Nis pokazao tokom gradjanskog protesta. “Mozda su niski socijalisti imali plemenitu nameru da ozvucenjem od suludih 25 hiljada vati nadjacaju mitraljeze i minobacace sa Kosova. Ukoliko je rec o tome, bilo bi mnogo logicnije i postenije da ovakve manifestacije organizuju u Peci, Kijevu ili Klini. U svakom slucaju su svojom turbo-folk muzikom na proslavi jednog krajnje problematicnog i cisto ideoloskog dogadjaja dokazali da je vladajuca oligarhija u Srbiji najveselija kada je drzava u najvecoj krizi", navodi informativna sluzba lokalnog GSS. } #Letopis ~ ^Janicarska glad

Sledeca faza privrednog oporavka bice zavlacenje ruku izmedju naslaganih gaca gde prosecan Srbin drzi devize

Pise: Dragoljub Zarkovic

(Autor je direktor nedeljnika “Vreme") #Komentar: Kupovina krave ~ ^Kupovina krave

Dragan Banjac

Da li neko zna tacan broj dolazaka u nasu zemlju, da zanemarimo razloge posete, gospodina iz Amerike s imenom Ricard Holbruk? Tog strogog Jenkija za koga dobri poznavaoci politickih prilika kod nas i u svetu kazu da je reziser samita u onoj vazduhoplovnoj bazi Rajt Paterson, a cela stvar je shvatljivija kao jedna rec - Dejton. Nesto nam cesto dolazi covek koji je uspeo da za isti astal privede, uz izvinjenje hrvatskom vrhovniku, balkanske poglavice, da se zakunu na mir i to garant(iraju)uju parafom za koji su mislili da ne obavezuje, ne samo njih, vec i “njihov" puk. Zasto nas toliko cesto (nije to tesko izracunati, a neko mu je cak i kilometrazu zbrojio) pohodi Holbruk? Da li mozda zato sto je data rec, pa bila ona poduprta i potpisom, danas svugde u svetu sve manje vazna. Jer, ispada da se obecanja ne drzi niko, iako je to dugo bio sinonim za naseg predsednika koji je, kazu, spreman samo obecati, ne i ispuniti. Nije, dakle, vise vazno ko je sta i kome obecao vec ko i koliko ima strpljenja (i instrumenata) da natera drugu stranu da se drzi recenog. Bez obzira koliko taj bio slabiji, cak i pod hipotekom krivca. Setimo se pocetaka rata. Najpre su poceli da se vidjaju, pa razgovaraju, potom su pali dogovori, potpisi, garancije, bilo je ponegde grljenja, cak i ljubljenja, ali dok bi se razisli - sve je ostajalo po starom. Knin, Vukovar, Mostar, Dubrovnik, Srebrenica, Zepa, Gorazde, Foca, kasnije Sarajevo, Zagreb, Pale, Banjaluka... sve do (preko Beograda) “Kosova i danasnjih dana". Veliki dolaze kod malih, malo ih ruze i navlace na gresku, ali slike u novinama i na TV, i reci koje izgovaraju cestitom svetu izvan njihove igre to nista ne govori. Samo produzava neizvesnost i betonira im potistenost zbog potpunog uverenja da su pred bezizlazom. Jedan Krajisnik koji se, “nakon sto je Karadzic prodao partizanski deo zapadne Bosne", skrasio u Pristini to objasnjava krajnje slikovito, na svoj nacin. Narodski. Jasno. “Kad moj caca kupuje kravu", kaze ovaj Dinarac, “najprije se raspita i ode, recimo u selo Mokronoge kod Drvara. Najprije se uz sljivovicu i kavu izrazgovara sa domacinom, pogleda sarulju. Posto cuje cijenu, ako nije pri parama (a rad bi da kupi) vrati se kuci i - eto ga sutra. Opet malo proljudika sa covjekom i uzme kravu za uzicu. Vodi k nasoj kuci." Mozda ova prica i nije za poredjenje sa ovovremenskim svetskim politickim relacijama, ali mozda, donekle, nesto govori o nama. O tome da ce nam svetski mocnici jos dugo dolaziti, cenkati se s nasim rukovodiocima, odnosno rukovodiocem, a krajnja faktura ce, svakako, da bude veoma velika, a placanje veoma bolno. U celoj krajnje teskoj i neprijatnoj situaciji u sali receno dobro je jedino sto je svet “slican nama", ali tu je i razlika koja nam ne ide u prilog, jer smo mi loptica. Je li “nasa krava" mnogo skupa, precenjena, pita se Krajisnik, misleci nesto vise o Kosovu nego o svemu drugom. I, veli da nije, niti je Holbruk, i svet, “bez para". Sve mu, kao, jasno, ali nesto fali. Rec. Prava, tvrda, kojoj se moze verovati. Ono sto se nekad na ovim prostorima zvalo - obrazom. #Komentar: Pokornost profesora zaposlenog ~ZANIMLJIVA KLAUZULA NOVIH UGOVORA O RADU NA UNIVERZITETU ^Pokornost profesora zaposlenog

Dr Goran Milicevic

Da je novi Zakon o Univerzitetu donet radi ukidanja autonomije univerziteta to je jasno svakom ko je taj zakon pogledao. Objasnjenje za takav necivilizacijski cin nalazilo se u zelji rezima da se osveti buntovnom univerzitetu nad kojim je izgubio politicku kontrolu (i pored ranijeg zakona, kojim je prethodni nivo formalne autonomije vec bio drasticno smanjen). Ukidajuci univerzitetsku samoupravu, dajuci dekanima ovlascenja direktora preduzeca, imenujuci sve organe upravljanja univerzitetom (ne trazeci prethodno nikakve sugestije ili predloge od univerzitetske zajednice), rezim smatra da je obezbedio potreban stepen kontrole i da se time obezbedio od novih studentskih protesta. Time je vec pokazao da mu je vazniji stepen kontrole od kvaliteta nastave i da je spreman da uspostavi kontrolu nad univerzitetom po cenu da ga degradira na nivo puke partijske skole. No, sem zelje za osvetom i za ponovnim uspostavljanjem kontrole nad univerzitetom polako se pomalja i treci cilj - redukovanje broja univerzitetskih nastavnika i saradnika, pre svega sa aspekta redukcija u budzetskim izdvajanjima za univerzitet, koja iako nedovoljna (reda velicine 100 miliona maraka), rezim, zahvaljujuci svojoj katastrofalnoj politici, sve teze uspeva da obezbedi. Instituti su vec izdvojeni iz okrilja univerziteta sa tendencijom da budu privatizovani i tako skinuti sa budzeta. Kakve ce to posledice imati po kvalitet nastave na tehnickim i prirodnim naukama ne treba posebno naglasavati, ali to ne smeta rezimu da tvrdi kako novi zakon podstice dalji razvoj nauke. Clan 165 Zakona koji zahteva potpisivanje novih, i pored postojecih, vazecih, potpuno nespornih ugovora o radu, ima za zadatak da omoguci drugi vid budzetske ustede - redukovanjem broja nastavnika i saradnika. [ Clan ovih novih ugovora koji govori da: "zaposleni prihvata da u toku rada moze da bude rasporedjen na drugo radno mesto, odnosno u drugo mesto rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom", objasnjava kako je zamisljeno da se obezbedi to osetno redukovanje nastavnog kadra i da se, pri tom, obezbedi pokornost preostalog dela zaposlenih ] Clan ovih novih ugovora koji govori da “zaposleni prihvata da u toku rada moze da bude rasporedjen na drugo radno mesto, odnosno u drugo mesto rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom", objasnjava kako je zamisljeno da se obezbedi to osetno redukovanje nastavnog kadra i da se, pri tom, obezbedi pokornost preostalog dela zaposlenih. Naime, naglasavanjem da dekan ima ovlascenja direktora preduzeca, autori zakona su zeleli da povezu odredbe iz novog Zakona o radnim odnosima (iz decembra 1996) s odredbama Zakona o preduzecima, u kojima navedene klauzule vaze za one zaposlene koji postanu “tehnoloski visak". Prema vazecim ugovorima o radu, zaposleni na univerzitetu ne mogu dopasti pod takvu klauzulu i zato je bio potreban clan 165. kako bi svi potpisali novi ugovor, koji takvu klauzulu sadrzi. Na taj nacin bi Zakon o univerzitetu bio povezan sa Zakonom o radnim odnosima i Zakonom o preduzecima, a nepocudni nastavnici i saradnici bi, najpre, odlukom dekana vec po nekom osnovu bili proglaseni za tehnoloski visak, da bi zatim moglo da usledi ovo sikaniranje sa premestanjem na drugo radno mesto ili “u drugo mesto rada". Zato su tek imenovani dekani-direktori krenuli u ofanzivu - proveravajci biografije nastavnog kadra (FPN, Filoloski fakultet), kako bi ustanovili ko bi sve mogao da postane “tehnoloski visak", ili, jos ociglednije, biraju uglednog profesora za primer takvog “tehnoloskog viska", kako bi zaplasili sve ostale (slucaj na ETF-u). [ Na Filoloskom fakultetu u Beogradu zastrasivanje neposlusnih profesora ide dotle da im se zabranjuje da 0napustaju Beograd dok ne potpisu nove ugovore. Novi direktor-dekan Filoloskog fakulteta se vec ponasa kao upravnik nekog koncentracionog logora koji ima nameru da terorise sve zaposlene kao svoje taoce, valjda u nadi da ce potpisati sve sto se od njih trazi, da ce odustati od bilo kakve kritike, ili barem da ce odustati od zaposlenja u tako odbojnim uslovima ] Novi ugovori na nekim fakultetima, medjutim, nemaju ovu klauzulu o premestanju na drugo radno mesto i u drugo mesto rada, ali time oni koji potpisu takve ugovore nisu nimalo zasticeni od navedene mogucnosti sikaniranja, posto pomenuti koktel zakona daje dekanu odresene ruke da primeni takvo sikaniranje nad svima koji mu se suprotstave, sto slucaj na ETF-u zorno ilustruje. Na Filoloskom fakultetu u Beogradu zastrasivanje neposlusnih profesora ide dotle da im se zabranjuje da napustaju Beograd dok ne potpisu nove ugovore. Novi direktor-dekan ovog fakulteta vec se ponasa kao upravnik nekog koncentracionog logora koji ima nameru da terorise sve zaposlene kao svoje taoce, valjda u nadi da ce potpisati sve sto se od njih trazi, da ce odustati od bilo kakve kritike, ili barem da ce odustati od zaposlenja u tako odbojnim uslovima. Ne cudi onda sto takvi direktori-dekani ne uspevaju nikog da privole da se prihvati mesta prodekana (ETF, TMF), da mnogi profesori, vec imenovani u upravne i nadzorne odbore, odbijaju da postanu clanovi tih odbora (narocito kad shvate u kakvo drustvo su gurnuti). Ucesce u takvim odborima se, naime, sve vise dozivljava kao pristanak na kolaboraciju sa okupacionim snagama. Bojkot takvih dekana-direktora, kao da su u pitanju predstavnici okupatora, predstavlja stoga logicnu reakciju. Ipak, za ilustraciju navedenih stavova najbolje nam moze posluziti slucaj na ETF-u u Beogradu i ponasanje njegovog novonaimenovanog dekana-direktora, Vlade Teodosica. On je, naime, bez ikakvog obrazlozenja, doneo odluku kojom se veoma ugledni profesor tog fakulteta Slavoljub Marjanovic Caja suspenduje sa predmeta na kojima je decenijama predavao. U toj nejasnoj odluci, koja se donosi usred ispitnog roka (do kog je rezimu navodno bilo toliko stalo, kako studenti, eto, ne bi trpeli zbog eventualnog strajka nastavnika), nedostaje bilo kakvo obrazlozenje za takav skandalozni cin. Kao sledeci korak vec je najavljena pretnja dekana-direktora da ce ovog profesora prebaciti na drugi predmet, na visim godinama studija, “kako bi cinio manju stetu po fakultet" (sic)! Premestaj u drugo mesto rada se, doduse, jos ne pominje. Pri tom, profesor Marjanovic ima validan ugovor o radu, koji navedenu klauzulu o premestanjima ne pominje, ali se dekan, u navedenoj nemustoj odluci, poziva upravo na navedeni koktel zakona, koji takva premestanja omogucava. [ Ovakvim merama, rezim dakle pokusava da ostvari svoj san - da napravi potpuno pokoran univerzitet. Nevolja je, medjutim, u tome sto tako nesto ne postoji. Univerzitet ili nije pokoran ili - nije univerzitet. A cinjenica da ovaj rezim preferira pokornost u odnosu na kvalitet nastave, dovoljno govori o njegovom karakteru ] Tako je novi direktor-dekan ETF-a potvrdio sve ono na sta su kriticari ovog pogubnog Zakona o univerzitetu ukazivali. Dekani-direktori su dobili prevelika ovlascenja, koja mogu da zloupotrebljavaju dogod deluju na liniji pretvaranja neposlusnog univerziteta u poslusnu partijsku skolu. Upravni odbor ETF-a je informaciju o suspenziji prof. Marjanovica primio k znanju, bez ikakvog otpora, ako ne racunamo to sto je troje profesora izjavilo da je imenovano u taj odbor mimo svog pristanka i odbilo da ucestvuje u njegovom radu. Nadzorni odbor se nije jos oglasio jer je na prvi sastanak dosao samo njegov predsednik, ali ne treba imati iluzija da ce dezavuisati dekana i vratiti prof. Marjanovica na predmete koje je predavao. Jos manje se moze ocekivati neka ostrija reakcija novoimenovanog rektora Purica, a ponajmanje adekvatna reakcija Ministarstva prosvete. Naime, povod za suspenziju prof. Marjanovica je upravo to sto se obratio Ministarstvu prosvete da preispita neverovatnu odluku novoimenovanog dekana-direktora ETF-a, koji je preinacio odluku Nastavno-naucnog veca ETF-a iz 1991. godine po pitanju unapredjenja tadasnjeg docenta Milosa Labana, koji se, gle cuda, nasao medju clanovima novoformiranog Upravnog odbora ETF-a! Pri tome, Ministar javno izjavljuje kako on nema nikakvog uticaja na vladina naimenovanja dekana, rektora i clanova upravnih i nadzornih odbora i da to i nije njegov posao. Zamisao autora zakona je dakle jasna - ko odbije da potpise novi ugovor o radu imace prilike da proveri koliko ova drzava postuje sopstveni Ustav i uvazava sadasnje potpuno validne ugovore o radu zaposlenih na univerzitetu. Ko se prevari, pa potpise novi ugovor, predaje se na milost i nemilost dekanu i njegovom raspolozenju da zloupotrebljava svoja nerazumno velika ovlascenja. Racuna se, valjda, da ce jedan manji deo zaposlenih odbiti da potpise ugovore koji eksplicitno sadrze klauzulu o premestanjima. Drugi deo bi, valjda, odustao kad bude suocen sa navedenim sikaniranjem, pri povremenim proverama stvarnih razmera “tehnoloskog viska" u nastavnom kadru. Ono sto ostane, posle takve racionalizacije visokog skolstva, bilo bi valjda dovoljno pokorno. Tako bi se rezim otarasio osetljivijeg dela nastavnog kadra, kojeg ionako dozivljava ne samo kao tehnoloski visak, nego kao krupnu smetnju cestitoj partijskoj kontroli univerziteta. Ovakvim merama, rezim dakle pokusava da ostvari svoj san - da napravi potpuno pokoran univerzitet. Nevolja je, medjutim, u tome sto tako nesto ne postoji. Univerzitet ili nije pokoran ili - nije univerzitet. A cinjenica da ovaj rezim preferira pokornost u odnosu na kvalitet nastave, dovoljno govori o njegovom karakteru. (Autor je vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu) #Ponavljaci ~ ^Ne zna dan sta noc kuva

Pise: Bojana Lekic

Nisam bas sasvim sigurna da je Desanka Maksimovic, pisuci cuvene stihove "Srbija je velika tajna: ne zna dan sta noc kuva, niti noc sta zora radja" providjala ovo sto nam se vec godinama, a sada bolno intenzivno, desava. Ali ispalo je bas tako - da ni zorom ne znamo sta je to sto je u politickim kuhinjama spremljeno, a sto ce narod imati da kusa. I to i ovaj i onaj narod. Oni sto se nazivaju predstavnicima - bilo drzave Srbije bilo kosovskih Albanaca - do sada narodu koji "predstavljaju" nisu predocili nista preciznije od parola. Rezim ponavlja da je "Kosmet unutrasnje pitanje Srbije" a kosovski Albanci da ne prihvataju nista manje od nezavisnosti. Konkretne ponude i planovi, ako i postoje, nisu predocene ni parlamentima, ni javnosti. Poslednji dokument za koji znamo a kojim je, kako je tada receno, trebalo resiti i kosmetski problem bio je Zakon o lokalnoj samoupravi. A kakav je bio dovoljno govori i cinjenica da je na njega jos u starom skupstinskom sazivu bilo podneto preko 2000 amandmana! Ako je i tacna tvrdnja Valerija Nesteruskina, portparola ruskog ministarstva spoljnih poslova, da je Kontakt grupa primila i predlog jugoslovenske vlade o autonomiji Kosova, a ne uveravanje potpredsednika Vlade Srbije Vojislava Seselja da je to nemoguce jer "jugoslovenska vlada nema sa tim veze", nesporno je da je za gradjane na koje se odnosi i taj dokument - tajna. Kada se ove nedelje opstoj tajnovitosti pridruzila i Kontakt grupa saopstivsi da radi na "definisanju mogucih daljih elemenata statusa Kosova", ali da ce taj plan obema stranama biti "poverljivo prezentiran" setila sam se Milana Martica. Taj gospodin koji je "predstavljao" narod u Krajini samo mesec dana pre velikog srpskog egzodusa imao je konferenciju za novinare u Beogradu i bio veoma besan kada sam ga pitala da li je svom narodu predocio sta sadrzi plan Z - 4. Rekao je kako je on covek od reci, a to je znacilo da ne treba sumnjati u ono sto je rekao svom narodu - da taj plan nije ni uzeo u ruke! Koliko je o planu Z-4 znao jedan od tadasnjih funkcionera SRS (od strane socijalista kasnije protiv svojih radikala iskoriscen po "Paloma" sistemu - upotrebi i odbaci) koji su listom tvrdili da je "neprihvatljiv", govori i to sto ga je uporno nazivao "plan tri-cetiri". Onda je dosla "Oluja", a oni kojima su planovi "poverljivo prezentirani" sklonili su se, kao sto je poznato, ovog puta na "poverljiva mesta". Narod je imao da saceka sta ce da mu se skuva u tajnosti dejtonske baze Rajt Peterson. Hocemo li ovaj film gledati ponovo? (Autor je urednik Informativnog programa Radija B92.) #Na dnevnom redu utvrdjivanje visine duga ~U SREDU NASTAVAK RAZGOVORA SA LONDONSKIM KLUBOM ^Na dnevnom redu utvrdjivanje visine duga Jugoslovenska delegacija odlazi danas u London, da bi u sredu nastavila razgovore sa poveriocima Londonskog kluba o modalitetu prestrukturiranja ovog duga prema inostranim komercijalnim bankama. Dobro je sto se razgovori nastavljaju, ali od ove njihove faze ne treba ocekivati nista spektakularno, jer sledi najpre dugotrajan i mukotrpan posao da se knjigovodstveno utvrdi visina samog duga - o kolikoj je u stvari glavnici i kamatama rec. Predstoji otvaranje knjiga i njihovo usaglasavanje, “od papira do papira", sto je posao koji je za vreme sankcija bio prekinut, pri cemu jugoslovenska strana nije imala podatke o tome sta se sa ovim dugom u medjuvremenu desavalo. Ovaj posao, po procenama nekih strucnjaka, ne bi mogao da traje krace od tri do cetiri meseca. Inace, poznato je da postoji razlika u procenama o visini duga, pri cemu se u Londonskom klubu svojevremeno operisalo cifrom od 3,3 milijarde dolara, dok su se jugoslovenske procene vrtele oko iznosa od 2,4 milijarde dolara. Usaglasavanje podataka o dugu komplikovano je i zato sto su nove drzave nastale iz bivse SFRJ u razlicito vreme iskakale iz duznickog paketa i sklapale svoje aranzmane sa poveriocima, pa sve to sada treba sravniti, ukljucujuci i kamate, koje shodno tome ne mogu opterecivati ceo iznos, vec fazno preostali deo duga. U jugoslovenskim krugovima se i dalje istice namera da se sa Londonskim klubom, koristeci razlicite modalitete, postigne aranzman koji ce u sto vecoj meri smanjiti obaveze i njihovu otplatu prilagoditi realnim mogucnostima zemlje. Neka vrsta ponude u prethodnim razgovorima potekla je i od samog Londonskog kluba, mada o njoj jos nigde nije raspravljano, niti se ona moze uzeti kao definitivna. Kako “Nasa Borba" saznaje u stranim izvorima, preliminarno je ponudjeno da se SRJ razduzi putem “kengurovih obveznica" (koje podrazumevaju skokovito vracanje duga), uz otpis 25 odsto kamata odmah po potpisivanju sporazuma sa Londonskim klubom. Na taj nacin bi se vracalo 75 odsto samog duga i isti procenat kamata. Preostalih 25 odsto duga SRJ bi vratila kroz evro-obveznice, koje bi bila duzna da emituje tek po ispunjenju odredjenog uslova. Taj uslov je vezan za popravljanje kreditnog rejtinga zemlje, odnosno za vreme kad on bude “ocenjen" sa BBB -. U javnosti barem, nisu poznate jugoslovenske reakcije na ovaj scenario, niti da li ce on figurirati kao predlog poverilaca. Uoci odlaska jugoslovenske delegacije u London, u zvanicnom saopstenju je receno samo to da se ocekuje da Londonski klub izadje sa svojim vidjenjem prestrukturiranja jugoslovenskog duga.

B. Jager

#Duznicima preti blokada racuna ~REPUBLICKI FOND ZA RAZVOJ NE USPEVA DA NAPLATI DEVIZNE KREDITE ^Duznicima preti blokada racuna Upravni odbor Republickog fonda za razvoj bi, prema informacijama nadleznih iz ovog fonda uskoro, a najdalje do kraja meseca trebalo da izabere novog direktora posto je sadasi direktor Nenad Djokic izabran na funkciju saveznog ministra. U toku ove nedelje planiran je sastanak sa direktorima firmi koje nisu vratile devizni kredi, dodeljen radi stimulacije izvoza. Poslednji rok za povratak kredita je 30. jun. Od ukupne sume od oko 200 miliona maraka vraceno je nesto vise od 50 odsto. Na sastanku sa duznicima trebalo bi da bude dogovoreno kada ce biti novi rok za vracanje kredita i koje ce se sankcije primeniti na neredovne platise. Sudeci prema dosadasnjim informacijama, Fond za razvoj ce sredstva pokusati da povuce blokadom racuna firmi.

S. J.

#Ceh ce platiti domaci potrosaci ~REAKCIJE EKONOMISTA NA NAJNOVIJI “DEVIZNI PAKET" MERA SAVEZNE VLADE ^Ceh ce platiti domaci potrosaci

To su iznudjene mere, koje ce uticati na smanjenje uvoza, ali ce izazvati i druge negativne nuz efekte, pre svega u pogorsanom snabdevanju domaceg trzista i rastu cena na njemu, ocenjuju strucnjaci

Bojana Jager

Paket mera koji je upravo donela Savezna vlada, a koji je sracunat na to da se po svaku cenu smanji devizni odliv i ojacaju alarmantno istanjene devizne rezerve zemlje, po oceni ekonomista, donet je u iznudici, a efekti ce mu, verovatno, biti suprotni od zeljenih. Po misljenju dr Jovana Rankovica, ocito je i drzava shvatila da je radila pogresno, odnosno da je neadekvatnom politikom carina, deviznog kursa i kvota stimulisala uvoz, a destimulisala izvoz. Povrh toga dosle su i sankcije, pa ukidanje preferencijala od strane EU znaci, na primer, za tekstilce prosek uvoznih carina od 16 odsto, sto inostrani kupci prevaljuju na teret domacih izvoznika, skracujuci im tako devizni prihod. Uz visoke domace kamate i neatraktivan devizni kurs, upravo izvoznici su nanizali gubitke i danas opsedaju banke trazeci otpis obaveza i kamata koje ne mogu da plate, kao i dodatne kredite. Ovim merama drzava ima nameru da zakoci uvoz i da ojaca devizne rezerve, kako tvrdi i da podstakne izvoz, ali je, po oceni dr Rankovica, krajnje diskutabilno kakve ce efekte postici. Obaveza uvoznika da poloze devizni depozit na mesec dana, ima znacaja za devizne rezerve, ali ta sredstva drzava ne bi smela da trosi, jer bi to znacilo eksproprijaciju tudje imovine. Zatim, nije jasno da li i izvoznici, koji su u inostranstvu ustupali devize ili uvozili za druga lica, sada, takodje, moraju da unesu devize i uplate pomenuti depozit da bi mogli da uvoze. Ako se zna da su se izvoznici na ovaj nacin (preko uvoza) delimicno spasavali od gubitaka, onda ce ih ovakva mera dodatno pogoditi, jer im vezuje devizna sredstva za propisanih mesec dana. Takodje, mnoge domace firme su uz saglasnost inostranih partnera uvozile na otvoreno i sada se postavlja pitanje da li ce to moci i dalje da cine, ili ce biti duzne da i za takav uvoz poloze depozit. Ako se ovome doda obaveza da se deo deviznog priliva od izvoza ustupa drzavi po zvanicnom kursu (a to znaci da se smanjuju mogucnosti za devizni sticung), onda ce materijalni polozaj izvoznika biti dvostruko ugrozen, a ne poboljsan, sto je trebalo da bude cilj ovih mera. Po svemu sudeci, zakljucuje dr Rankovic, rec je o dobroj strategiji, za koju, medjutim, nisu nadjena najbolja tehnicka resenja, pa ce takvi verovatno biti i efekti. Prvi set mera, usmeren na suzbijanje uvoza roba siroke potrosnje, pogodice direktno domace potrosace, posto ce biti prisiljeni da losiju domacu robu placaju skuplje nego do sada kvalitetniju uvoznu, konstatuje dr Bosko Mijatovic. Po njegovom misljenju, na taj nacin se daje renta neefikasnim domacim proizvodjacima - na stetu potrosaca. Ovaj ekonomista to ilustruje primerom direktora “Jumka", koji je podrzao najavu suzbijanja uvoza tekstila sa Dalekog istoka, dodajuci da je pravo pitanje zasto “Jumko", ciji radnici mesecno dobijaju plate od 300 dinara, nije u stanju da bude konkurentan ovoj uvoznoj robi na domacem trzistu ili u izvozu svojih proizvoda na Daleki istok. Po recima, dr Mijatovica, pokusaj drzave da se dokopa deviza, preuzimanjem znacajnog procenta deviznog priliva po raznim osnovama, samo ce destimulisati izvoz i pogorsati trgovinski bilans zemlje. Sa ekonomskog stanovista jako je lose da drzava raspolaze devizama i da ona organizuje i finansira izvoz, jer ce se to zavrsiti prodajom deviza politickim miljenicima ispod njihove trzisne cene i neuspehom da se u organizaciji drzave poveca plasman jugoslovenske robe na inostranom trzistu. U to su nas uverili neuspeh sa barter aranzmanom sa Kinom i proslogodisnje finansiranje izvoza devizama od prodaje Telekoma, konstatuje dr Mijatovic. - Na srecu, ove mere nece doneti zeljene rezultate, jer ce sivi uvoz, bolje receno sverc, ipak omoguciti uvoz potrosnih dobara, dok ce izvoznici zadrzavati devizni priliv u inostranstvu, kao sto su to cinili i do sada. Ovaj paket mera u stvari svedoci o arbitraznoj orijentaciji nove Savezne vlade, koja ni ne pomislja da pokrene ekonomske reforme u pravcu liberalizacije, vec spas trazi u administrativnim resenjima, kaze dr Mijatovic. To su iznudjene mere, ocenjuje Stojan Stamenkovic, koje ce verovatno uticati na smanjivanje uvoza, ali ce dati i mnoge druge negativne nuz efekte, pre svega na planu pogorsanog snabdevanja i sigurnog rasta cena na domacem trzistu. Ako se, na primer, poskupi uvoz juznog voca u prilikama kada kilo kajsija na domacem trzistu kosta 15 dinara moze se postaviti pitanje sta se u stvari na taj nacin stiti. Propisano izdvajanje deviznog pologa imobilisace devizna sredstva, smanjice obrt i obim uvoza, a rezultat ce biti vise cene. Takve mere nisu nove, sve su one vise puta isprobane, a efekti su uvek bili dvostrani i nikada onakvi kakvi su ocekivani, konstatuje Stamenkovic. {Preko licenci bogacenje povlascenih Deo “deviznog paketa" treba da obezbedi monopol kod uvoza i distribucije nekih proizvoda, objasnjava dr Mijatovic. Stavljanjem pod kontrolu uvoza kafe, cigareta ili zestokih pica, kroz dodelu licenci od Direkcije za robne rezerve, planira se dalje bogacenje julovsko-mafijaskih krugova u zemlji, jer ce dozvole za uvoz dobiti pripadnici vladajucih stranaka, a ne posteni biznismeni. Opet ce stradati potrosaci, koji ce ove proizvode placati vise nego do sada u uslovima konkurentnog uvoza, kaze dr Mijatovic. } #Intervju: Velimir Bata Zivojinovic, glumac ~INTERVJU: VELIMIR BATA ZIVOJINOVIC, GLUMAC ^Ostao sam Bata Zivojinovic

Nema nijednog razloga zbog koga ne bih igrao u bilo kojoj bivsoj republici ukoliko me pozovu. Nema ni politickih, ni srpskih, ni ratnih, ni licnih razloga da ne radim svoj posao na prostorima na kojima sam radio

Zeljko Jovanovic

Velimir Bata Zivojinovic, covek sa najvecim brojem uloga u ju-filmu u njegovoj istoriji, poslanik u Narodnoj skupstini Srbije, trenutno na Vlasinskom jezeru snima novi, TV film (radni naslov “Na kraju puta"), u reziji Predraga Velinovica i po scenariju Predraga Perisica. Naseg istaknutog glumca pitali smo da li je uspeo da ostvari svoju nameru i da pobegne od Bate Zivojinovica, na sta je on odgovorio “videcemo na kraju" i dodao: “U ovom filmu se ’vrti’ dosta inserata iz filmova u kojima ja igram i moze biti da je to film o Bati Zivojinovicu, ali privatan zivot junaka ovog filma nema nikakve veze sa mnom. Za mene je to ipak mali problemcic koji sam, mislim, vec resio. S druge strane, nastavlja Bata Zivojinovic razgovor za ’Nasu Borbu’, u poslednje vreme me prate filmovi koji se rade sa decom. To su ’Ptice koje ne polete’ jedan veoma znacajan film za nasu kinematografiju, zatim ’Ana Morava’. To je i ovaj film, ali to je to trece doba, to je vreme tisine, vreme usamljenosti, vreme godina koje glumac nosi. Meni je zadovoljstvo sto intenzivno radim u trecem dobu jer tako trajem. Vise nemam nikavih drugih ambicija osim da i ovaj film lepo uradim, kao recimo ’Ptice koje ne polete’ gde sam takodje radio sa decom". Primarni zadatak u tom poslu Bata Zivojinovic vidi u tome, kako kaze, da “deci demistifikuje samo snimanje", da ih “oslobodim straha kako bi bila to sto jesu". “Tvrdim da je svako dete veliki talenat samo ga treba podrzati u tome", kaze Zivojinovic. Cesto ste, kao u slucaju ovog filma radili sa mladim rediteljima. - Kada radim sa debitantom, trudim se da ga slusam. Prilikom postavljanja scene ili kadra uocavam da li gresi ili ne. Ako ne gresi ja radim svoj posao. Ako ne, onda moram da mu to kazem. Imam srecu da su svi debitanti sa kojim sam radio postali reditelji. To su Veljko Bulajic, Sasa Petrovic, pokojni Kresoja, Dragojevic i mnogi drugi. I mada znam da to nije moja zasluga, mislim da smo zajedno uspeli u tome da postignemo konkretan rezultat koji potvrdjuje talenat ovih ljudi. Da li biste igrali u filmu o ratu u Bosni koji bi rezirao Veljko Bulajic? - Nema nijednog razloga zbog kojeg ne bih igrao u bilo kojoj bivsoj republici ukoliko me pozovu. Nema ni politickih, ni srpskih, ni ratnih, ni licnih razloga da ne radim svoj posao na prostorima na kojima sam radio. Mada sam zadovoljan onim sto sam uradio, jedino praznina koja mi je ostala jeste to sto nisam nikada radio sa Kusturicom koji je veliki reditelj i koga odlicno poznajem. Ali ima vremena, pozelece on Batu. Kako ste pomirili predznake uloga iz ranijih filmova sa pozicijom junaka u filmu “Lepa sela lepo gore" ? - Ono sto sam radio na temu rata u ranijim filmovima je bilo u politickom vremenu i imalo je sasvim drugo znacenje. Zatim sam u medjuvremenu postao poslanik i poceo da ucestvujem u politici zbog cega su mi ljudi okupljeni oko tog filma slali zaobilazne poruke sa pitanjem da li cu igrati u njemu. Mislili su da necu pristati. S druge strane, to je jedna mlada glumacka ekipa koja ima moderniji pristup glumi i filmu i meni je bilo vazno da se izborim sa njima. Ja sam glumac i to je moja osnovna vokacija bez obzira na to sta radim na drugoj strani tako da sam se ja u toj glumackoj ekipi borio za svoje novo mesto na filmu. Morao sam da se izborim sa jednom sjajnom, talentovanom ekipom glumaca i istovremeno zadovoljim nameru Srdjana Dragojevica da u prvi plan istakne sukob generacija. Uprkos tome sto se bitno razlikujemo, i generacijski, i zbog toga sto oni igraju u pozoristu, sto se medjusobno druze, odlicno smo se slagali i saradjivali. Koji su to razlozi zbog kojih jedan veliki glumac domaceg fima “ulazi" u politiku? - U pocetku je bilo rec o velikom naboju. Mozda je bilo reci i o tome da se pomogne prava stvar. Kada sam otisao u SPS za mene je to zaista bila prava stvar i mislim da sam imao dobru procenu. Medjutim, posle osam godina tu vise nema nekakvog naboja, vec sve tece svojim oformljenim tokom. Ranije su mnogi govorili sta ce to Bati, ali ja pitam sta ce drugima neka druga strana. Danas iza te odluke stojim cvrsce nego tada kada sam usao zbog emocija. Ali se nisam promenio kao Bata Zivojinovic. Imenovani ste za predsednika novog Nadzornog odbora Fakulteta dramskih umetnosti. Imate li plan rada? - Vec sam bio u Upravnom odboru FDU i mogu vam reci da oni tako dobro rade da im nije potreban nikakav odbor. Moja nova uloga predsednika Nadzornog odbora prakticno ne znaci nista jer sam ubedjen da se necemo ni sastajati. Mislim da su me tamo postavili jer sam iz tog sveta, ali ja trenutno ne znam sta bih tamo radio. Ta prica o Upravnim odborima ima smisla i ozbiljna je u preduzecima jer to donosi novac. Licno znam ljude koji su clanovi desetine Upravnih odbora i na taj nacin mnogo zaradjuju. Moja partija mora to da resi i Vlada je donela odluku da niko ne moze sedeti na vise mesta. Nemoguce je zaobici pitanje Kosova. - Svaki gradjanin Srbije je obavesten koliko i ja. Cak znamo i sta se dogadja u politickom vrhu jer nema tajni. Da ima, znali bismo u cemu je problem. Situacija na Kosovu nije jasna onima koji su sve to zakuvali i sada ne znaju sta da rade. U pitanju je velika tragedija koja ce na zadovoljstvo Srbije biti resena vrlo brzo. Ono sto mi smeta jeste ponasanje sveta. Kada neki ljudi odluce da odvoje Teksas od Amerike oni ih streljaju, u drugim zemljama, ne da batinaju - nego cuda rade, i to je u redu. Pitanje Kosova cemo najbolje resiti ako sledimo primer razvijenog sveta. Drzava se ne sme dirati i gotovo. Ipak, mislim da ima i drugo resenje ali ne smem da ga kazem. {Sreca i nesreca u pozoristu Deset godina sam igrao u Beogradskom dramskom pozoristu, igrao veliki broj predstava ali sam tamo imao i srecu i nesrecu. Sreca je bila da sam radio sa velikim glumcima koji su takodje tada pocinjali, Ljuba Tadic, Slobodan Cica Perovic, Rade Markovic, Olivera Markovic i drugi, sa sjajnim rediteljima koji su vec bili formirani, recimo Soja Jovanovic, Minja Dedic, Milenko Maricic. Zahvaljujuci Soji Jovanovic ja sam se tu prakticno udenuo ali iako sam imao srece da puno igram sa tim glumcima, pored njih nisam imao sanse. Tada sam poceo da trazim resenje i nasao ga na filmu. } #Srbiju spasavaju jaka crkva - i jaka vojska ~PATRIJARH PAVLE JUCE U PETROVARADINU SLUzIO ARHIJEREJSKU LITURGIJU ^Srbiju spasavaju jaka crkva - i jaka vojska Novi Sad. - Patrijarh srpski gospodin Pavle sluzio je juce, na Petrtovdan, svetu arhijerejsku liturgiju u Perovaradinu, u crkvi Svetog apostola Pavla, u krugu Vojne bolnice. Uz veliki broj svestenika i pred nekoliko hiljada Novosadjana okupljenih u krugu bolnice, sa njim su cinodejstvovali vladika sremski Vasilije i episkop osecko-poljsko-baranjski Lukijan. Svecanosti kraj crkvice u bolnickom krugu, koju je 1926. godine podigao kralj Aleksandar i koja je nedavno preuredjena i vracena SPC, prisustvovala je vojna svita na celu sa generalima Vojske Jugoslavije Srboljubom Trajkovicem i Gezom Farkasom, gradonacelnik Novog Sada dr Stevan Vrbaski, predsednik UO Univerziteta u Novom Sadu dr Olga Hadzic i predsednik gradskog odbora socijalista dr Josip Cikos. Posle dvocasovne liturgije, partrijarh srpski gospodin pavle urucio je Vojno-medicinskom centru u Petrovaradinu Orden Svetog Save prvog reda zbog, kako se navodi u obrazlozenju odluke Svetog arhijerejskog sinoda, “truda, ljubavi i stalne brige o narodu". Lenta sa ordenom stavljena je na grudi upravnika VMC u Petrovaradinu, pukovniku dr Vladimira Patica koji je naglasio da ova medicinska ustanova vec 212 godina “vida rane i duse svima kojima je to potrebno". Za nesebican tridesetogodisnji rad i velike napore da se obnovi hram apostola Pavla, mesnog paroha Bozu Sovilja SPC je odlikovala naprsnim krstom. Govorei okupljenim vernicima, patrijarh Pavle je podsetio na hriscansku vrlinu prastanja i obvezu “da se ne osramotimo pred precima koji su bili ljudi i u dobru i u zlu, iu rtu i u miru" te da nikom ne bi trebalo da bude zao “postradati za istinu i pravdu". Vladika sremski gospodin Vasilije, rekao je da ljubav prema otadzbini postaje simbol vere te da je Srbija, koju je sloboda rodila, bila jaka drzava samo onda kada je imala jaku crkvu i jaku vojsku.

P. Petrovic

#Umreti u Beogradu ~10. 4. 97 - RADOVAN STOJICIC BADZA ^Sok za sistem Takva vrsta likvidacije nije zabelezena u bogatoj beogradskoj hronici egzekucija - maskirani ubica utrcao je u restoran pola sata iza ponoci, presao iz jedne u drugu salu, pucao u ledja visokom drzavnom funkcioneru, izasao napolje, ispalio rafal u izlog, nestao i - usao, bez sumnje, u istoriju - iako je ocito zeleo da ostane anoniman. Na podu restorana “Mamma mia" ostao je izresetan da lezi general-pukovnik Radovan Stojicic Badza, prvi srpski policajac. Poruka ubice bila je jasna - “ja" ili “mi" ne bojimo se nikoga, mozemo ubiti svakoga, bilo gde i bilo kada, a vi pokusajte da nas uhvatite. O Stojicicu i ovom ubistvu sve je vec napisano. Bivsi pozornik s Tasmajdana koji je kroz karijeru munjevito napredovao i bio glavni “akter" svih policijskih afera, prvi covek “ratnog lobija" u MUP-u Srbije, poverljiv predsednikov prijatelj, i zacetnik opsteg propadanja do njegovog dolaska ugledne srpske policije, dostojno je ispracen na Novom groblju u prisustvu svih vaznih celnika drzave. Do sada, medjutim, nije pronadjena nijedna pouzdana teorija o pozadini Stojicicevog ubistva iako se moze krenuti od spekulacije da je u pitanju klasican atentat, preko mogucnosti da je to “rukopis" organizovanog kriminala, uklanjanje nezgodnog svedoka, osveta podzemlja... Ako se moze reci da policija istrazuje ubistva kriminalaca samo dok mora, jer i ovako i onako im je svejedno ko ih je ubio, pitanje je sta se desilo u ovoj istrazi koja je oznacena kao prioritet. Ironija sudbine je pokazala da je sam Stojicic postao zrtva kocepta organizacije MUP u kojima su vazniji nesposobni, ali podobni policajci, nego sposobni ali nepodobni.

D. P.

#Cekaju li Kosovo "Polja smrti" ~CEKAJU LI KOSOVO “POLJA SMRTI" ^Zasad bez postavljanja protivpesadijskih mina

Vojni strucnjaci upozoravaju na opasnost od postavljanja protivpesadijskih mina na Kosovu, narocito ako ih “seju" neregularne vojske. Nastavak sukoba uvecava mogucnost da do toga dodje

Ukoliko se oruzani sukobi na Kosovu uskoro ne zavrse, nije iskljuceno da udju u fazu koja ce za posledicu imati zrtve i nakon sto se politicko resenje nadje. Posle rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ostao je veliki broj nagaznih mina za cije ce uklanjanje biti potrebne godine, predstavljajuci pretnju za civilno stanovnistvo. Prema nekim procenama vojnih analiticara, eskalacijom sukoba moze se ocekivati da Oslobodilacka vojska Kosova pocne da koristi ove mine. S druge strane, nije iskljuceno da ih na ovom podrucju nece “sejati" i regularna jugoslovenska armija. Kako kaze Milorad Timotic, aktivni pukovnik do 1992, danas sekretar Centra za civilno-vojne odnose, ne moze se ocekivati da bilo koja strana u sukobu odbaci mogucnost upotrebe ovog sredstva kako bi se zastitila. Medjutim, kao i neki drugi strucnjaci, Timotic istice da je bitna razlika ko koristi mine, jer od toga zavisi sta ce biti sa njima nakon okoncanja sukoba. Regularne vojske postavljaju mine po odredjenom planu koji se potom cuva na vise komandnih mesta. Ali, kada ih postavljaju razne paravojne, neregularne, formacije onda se to cesto cini bez ikakvog reda i brzo se zaboravi gde su. Na podrucju bivse Jugoslavije sukobljene strane (pa i regularna armija) postavljale su ih, navode strucnjaci, cesto bez ikakvog reda. Sem toga, vlast nad teritorijama se menjala, pa je raspored mina u brojnim slucajevima za nove vlasti ostao tajna. Medju zaplenjenim oruzjem OVK, prema dosadasnjim informacijama, nagaznih mina nema, ali kako naglasava Timotic, njih nije tesko nabaviti. Jeftine su, a proizvode se u velikim kolicinama u mnogim zemljama. Njihova pojava, kad je rec o akcijama OVK, moze se prvo ocekivati kod barikada i prilikom zaprecavanja, jer se tada “lako pridoda i po koja mina". Albanska strana optuzila je, izmesu ostalog, Vojsku Jugoslavije da je granicu obezbedila i minama, a da li je to tacno zasad zna pouzdano samo nasa armija. U svakom slucaju, u svetu nije izuzetak da se u kriznim situacijama pribegava i takvim postupcima. Sigurno je tek, kako je zvanicno receno, da je VJ preduzela “vise taktickih, tehnickih, bezbednonosnih mera" radi zastite ljudstva (pri cemu je precizirano da se na Kosovo nece slati neobuceni regruti). Dosadasnja iskustva sa upotrebom mina na prostoru bivse Jugoslavije su tragicna. Samo na podrucju Bosne i Hercegovine racuna se da je broj zaostalih mina milion, ako ne i vise, razbacanih u tridesetak hiljada minskih polja. Samo u periodu od kraja 1995. do sredine prosle godine u BiH je stradalo 422 lica, od od toga 330 civila. Procene strucnjaka govore da ce za ciscenje mina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini trebati dvadesetak godina, pod uslovom da se prikupi veliki iznos novca neophodan za tu svrhu. Mina se moze napraviti i za tri dolara, dok je za uklanjanje jedne jedine potrebno i po 300 do hiljadu dolara. Njihovo otkrivanje je utoliko otezano sto postoje i plasticne mine, “nevidljive" za detektore metala. Prostor bivse Jugoslavije samo je do svetskog minskog polja, na kojem godisnje strada od 8.000 do 10.000 dece. Takodje je izracunato da se godisnje dezaktivira dvesta hiljada mina, ali se polozi dva miliona novih. A sudeci po raspolozenju medju vodecim silama sveta, mine nece skoro sici sa proizvodnih traka.

LJ. G. - N. T.

{Pozitivni i negativni primeri Proslogodisnja dobitnica Nobelove nagrade za mir, Amerikanka Dzodi Vilijams, godinama vodi kampanju protiv nagaznih mina, ali je podrska najvecih njihovih proizvodjaca (Amerika, Kina, Italija, Rusija...) izostala. Za velikog proizvodjaca mina vazila je bivsa Jugoslavija. Svetska kampanja okuplja oko hiljadu organizacija, iz sezdesetak zemalja, ali stav SRJ o ovom problemu nije poznat. Amerika je trazila produzenje roka za uklanjanje mina na granici Juzne i Severne Koreje, jer pomocu njih stiti svoje trupe. Ima i drugacijih primera. Krajem prosle godine Bugarska je pocela sa uklanjanjem mina prema Grckoj, postavljenih u vreme zategnutih medjudrzavnih odnosa. Inace, nekadasnji komadant “Pustinjske oluje" Norman Svarckopf pridruzio se kampanji svoje zemljakinje Vilijams. Podaci o broju mina jesu porazavajuci, krecu se u milionima: Avganistan - oko 10, Angola - 9, Irak izmedju 5 i 10, Kuvajt - 5, Kambodza - izmedju 4 i 7, Zapadna Sahara i Mozambik oko milion. Prema nekim podacima rekorderi su Egipat, Iran i Kina. Racuna se da je trecina teritorije Avganistana i Kambodze zbog mina potpuno neupotrebljiva. } #Odlucujuca nacionalna pripadnost ~DOKUMENTACIONO-INFORMACIONI CENTAR “VERITAS" POVODOM SUDJENJA “RATNIM ZLOCINCIMA" IZ GRUPE STIKOVO ^Odlucujuca nacionalna pripadnost

Pred pocetak sudjenja pred Okruznim sudom u Splitu zarobljenicima iz sela Stikovo, marta ove godine, Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas" uputio je poziv domacim i medjunarodnim humanitarnim organizacijama da posalju svoje predstavnike koji bi pratili tok sudjenja, “kako bi se neposredno uverili u kojoj meri hrvatsko pravosudje primenjuje medjunarodne pravne standarde prema Srbima optuzenim za ratne zlocine".

“Veritas" nema informacija da je bilo koja od pozvanih organizacija ili institucija (beogradske kancelarije Ujedinjenih nacija, Visokog komesarijata UN za izbeglice, posmatracke misije Evropske unije, Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta i Haskog suda, te Vlada SRJ - Komisija za humanitrana pitanja i nestala lica i republicko Ministarstvo za veze sa Srbima van Srbije) poslala svoje predstavnike, ali, kako istice predsednik “Veritasa" Savo Strbac, “zato raspolazemo proverenom informacijom da je Oruzni sud u Splitu 2. jula ove godine izrekao presudu osmorici Srba iz sela Stikovo za ’nepobitno zlocinacko i nehumano ponasanje optuzenih u dugom razdoblju, cime su prekrsili medjunarodne konvencije i pocinili ratne zlocine protiv civilnog stanovnistva’". U Splitu su na po 15 godina osudjeni Milan Graovac, Milan Bura i Ilija Erakovic, Dusan Erakovic, Ilijin sin, na 12 i Vaso Graovac na osam godina zatvora. Trojici je sudjeno u odsustvu: Rajko Vudragovic i Jovica Knezevic osudjeni su na po 20 godina, a Savo Bura na 12 godina zatvora, s tim da se Savo Bura, sin osudjenog Milana, i Jovica Knezevic, nalaze na spisku nestalih. - Osmorica Srba osudjeni su, bez valjanih dokaza, zbog navodnog paljenja i pljackanja hrvatskih kuca, sto je kvalifikovano kao ratni zlocin, a osudjenima izrecena ukupna kazna od 117 godina zatvora - kaze Strbac. Selo Stikovo je, po popisu stanovnistva iz 1991. godine, imalo 360 stanovnika, od cega 324 srpske nacionalnosti, sto su zvanicni podaci Statistickog zavoda Hrvatske. U toku akcije “Oluja", avgusta 1995, devetorica Srba iz tog sela je, kako navodi Strbac, ubijeno ili nestalo, dok je 17 dospelo u hrvatske zatvore. Ostali Srbi su pred hrvatskom vojskom i policijom izbegli iz sela, a njihova imanja su spaljena i opljackana. Za to jos niko nije osumnjicen, ni od Haskog suda, ni od nacionalnih sudova, naglasava predsednik “Veritasa" u pozivu humanitranim organizacijama, izrazavajuci protest zbog primene duplih arsina u kvalifikovanju ratnih zlocina, zavisno od nacionalne pripadnosti.

LJ. G.

#Kritika Zakona o univerzitetu ~OTVORENO PISMO GRUPE POSLANIKA AUSTRIJSKOG PARLAMENTA ^Kritika Zakona o univerzitetu Grupa poslanika austrijskog parlamenta uputila je otvoreno pismo predsedniku SR Jugoslavije Slobodanu Milosevicu u kojem protestuje protiv novog Zakona o univerzitetu. “Novi jugoslovenski Zakon o univerzitetu utice da postojeci radni odnosi profesora budu stavljeni van snage i time bude neophodno potpisivanje novih ugovora o zaposlenju. Profesori Pravnog fakulteta Beogradskog univerziteta ukazali su da vezivanje potpisivanja novih ugovora o zaposlenju sa iskazom o lojalnosti vladi predstavlja masivno suzavanje slobode nauke", istice se u pismu upucenom Milosevicu. Austrijski poslanici, iz sest stranaka, uglavnom zvanicnici koji se bave obrazovanjem i kulturom, upozoravaju da zbog novih zakonskih mera medjunarodno priznati jugoslovenski profesori i naucnici mogu ostati bez posla. “Stoga apelujemo na vas da se distancirate od svih mera koje ugrozavaju slobodu akademskih ustanova". #Ispovest "Poslednjeg mohikanca" ~IZ NEOBJAVLJENOG ROMANA “MERMERNO OSTRVO" BEOGRADJANINA MILOSA P. DJORDJEVICA, KOJI JE MEDJU POSLEDNJIMA NAPUSTIO ZLOGLASNI GOLI OTOK ^Vruce leto 1948.

“Plameni pozdravi bratskom sovjetskom Komsomolu" sa novobeogradskog gradilista. Kako je bilo moguce napadati Rezoluciju Informbiroa i hvaliti sovjetski sistem?

Toga leta, na duguljastom brdu Bezanijske Kose, bile su stacionirane omladinske radne brigade, koje su pocele izgradnju Novog Beograda. Bile su to brigade iz Like, Bosne, Vojvodine, Srbije i iz svih krajeva Jugoslavije. Na prostoru danasnjeg Novog Beograda rasprostirao se samo zuti dunavski pesak, koji je danski bager, vec odavno, nasuo. Na Rezoluciju Informbiroa, koja je tog proleca procitana preko Radio-Beograda, niko nije ni mislio. Pevalo se, radilo se sa puno mladalackog poleta. Na velikom mitingu, pred otvaranje spontano organizovanog festivala narodnih igara i pesama svih nasih naroda, kad je prestalo skandiranje: “Beograd - Moskva!", “Ziveo inicijator svih nasih pobeda, drug Tito!" i “Zivelo bratstvo i jedinstvo svih nasih naroda!", ja sam sa improvizovane tribine, pre nego sto sam dao rec Batricu Jovanovicu, generalnom direktoru izgradnje Novog Beograda, predlozio ogromnoj masi brigadira i brigadirki, da sovjetskom Komsomolu posaljemo telegram sa ovog velikog festivala. Ukratko: “Bratskom sovjetskom Komsomolu, saljemo plamene pozdrave, sa izgradnje Novog Beograda!". Posle opet skandiranje: “Beograd - Moskva!" i “Ziveo inicijator svih nasih pobeda, drug Tito!". A, onda je Batric Jovanovic odrzao govor pun entuzijazma, veseo, sa lenjinskim kacketom na glavi. Festival, na pozornici, trajao je najmanje tri sata. Bilo je tu makedonskih igara, i hrvatskog kola, i sumadijskog, a Bosanci su odusevili onim igrama, uz bat koraka, bez muzike. Sutradan je komandant svih brigada Bosiljcic kaznio licku brigadu ukidanjem naziva “Udarna", jer su se bez dozvole, kupali na Savi. Lepe Licanke bile su ozbiljne i tuzne. Uvece, dok se igrao tango na igranci, ispred barake, saputalo se kako su jedan brigadir i brigadirka iskljuceni iz brigade, jer su bili pola sata u obliznjem kukuruzu... I tako, radilo se udarnicki. Kad je proslo nepune dve nedelje, dosao je jedan drug sa znackom ucesnika Petog Kongresa KPJ, i rekao mi dobrocudno, da odrzim sastanak Komiteta svih brigada, po pitanju Rezolucije Informbiroa. Skupismo se nas dvadesetak, koliko nas je bilo clanova Komiteta, u jednoj sobi barake, i posto sam predstavi druga, ucesnika istorijskog Petog Kongresa, otvorio sam sastanak Komiteta, sa jednom jedinom tackom dnevnog reda: “Rezolucija Informbiroa". Nastao je tajac. Svi cute, niko da zatrazi rec. Tada, ja poceh: - Drugovi, kad svi cute, da pocnem ja. Naime, s obzirom da Rezoluciju svi vec odavno znamo skoro napamet, mislim da nije potrebno da je ponovo ovde procitamo. Ja dozvoljavam sebi da iznesem svoje slobodno misljenje o njoj. Ja ne mogu da se slozim sa njome, zbog one njene glavne tacke: “Da uloga nase Partije nije bila ni malo veca, za vreme fasisticke okupacije, od uloga ostalih komunistickih partija, Madjarske, Bugarske, Rumunije...", jer, kao borac nase Armije, u jugozapadnoj Madjarskoj, gde je bila moja Prva Vahduhoplovna divizija, vec pri kraju rata, video sam kako na uglu ulice vrse prijem u Madjarsku komunisticku partiju. Kao politicki komesar, zainteresovano upitah jednog mladica, koji je u ruci drzao tek primljenu crvenu knjizicu: “Znas li ti (na madjarskom jeziku sam ga pitao) ko je bio Lenjin?". A on mi odgovori: “Pa, ne znam!". A ja njemu: “Kako ne znas? Sad si vec postao clan Partije, a ne znas?!". On mi doslovno odgovori da se upisao u Partiju zato da ga Rusi ne oteraju na raskrcivanje rusevina u Ukrajinu! - Medjutim, drugovi, za vreme okupacije, nasa Partija, u NOB-i, drzala je trideset nemackih divizija vezanih za Balkan, koje bi, inace, bile bacene na Istocni front, dok se, za to vreme, madjarska, rumunska, kao i bugarska komunisticka partija, nisu ni osecale da postoje! Zato ne mogu da se slozim sa Rezolucijom Informbiroa! - zakljucih ja svoje izlaganje. Posle toga, svi su diskutovali u prilog mog stava, i na kraju sastanka, glasanjem se izjasnili protiv Rezolucije Informbiroa. Jedino su se dvojica uzdrzali od glasanja. Ni danas nije jasno ko je njih sutra isterao iz brigade, a kada su se popeli u kamion, nekoliko omladinaca- brigadira, simbolicno je poguralo kamion u kome su bili samo oni... Zivot je nastavio da tece, kao i pre, kopali smo i dalje neki kanal, koji je trebalo da spaja buducu fabriku traktora sa Savom, da bi slepovi dospevali do fabrike... Tu se danas mogu loviti dobri sarani i karasi, a kanal se nikad nije spojio sa Savom... U sutonu dana, vracajuci se sa kopanja kanala, pevalo se: “Gradicemo Beograd, da bude k’o Moskva!". I tako, nasa smena zavrsi, te odosmo kuci, sa po nekim lepim uspomenama, na neku plavusu, ili crnku. U jesen, na fakultetu, proculo se da su neki clanovi Partije, na Medicinskom fakultetu, pohapseni, jer su se izjasnili za Rezoluciju Informbiroa. Na velikom partijskom sastanku u amfiteatru Fizioloskog instituta, raskrinkavali su ih, a, oni vec nisu bili prisutni. Tada niko nije znao da negde na moru postoji neki Goli otok. Prolazilo je vreme, ja sam tvrdoglavo i dalje voleo Sovjetski Savez, i to uvek ispoljavao, za vreme mojeg istupanja pred masom studenata na konferencijama, bilo partijskim, bilo Narodne omladine, pre toga ostro i argumentovano napadajuci Rezoluciju Informbiroa, tako, da su studenti poceli vec da govore o meni: “Ovog Misu ne mozes da uhvatis ni za rep, ni za glavu! Prvo napada na Informbiro, a odmah zatim hvali sovjetski drustveni sistem!". Udba me uopste nije dirala. Svakako im se svidjala moja ostra diskusija protiv Informbiroa, a simpatije prema sovjetskom sistemu verovatno su tretirali kao “usijanu glavu", koja ce se, vremenom, ohladiti. Medjutim, 1952. godine, besneo je najzesce rat u Koreji. Ja sam simpatisao Severnu Koreju. Nju je pomagao Staljin. Staljin me nikada nije zasenjivao svojim autoritetom. Ja sam samo mrzeo Juznu prokapitalisticku Koreju. Kada je jedan student geografije, s kojim sam stanovao u istoj sobi studentskog doma, a kojem su dva brata, kao cetnicki koljasi, pobegli na zapad, rekao da ce se javiti kao dobrovoljac da ratuje protiv Severne Koreje, ja sam ga fizicki napao. I mene su te noci “pokupili"... Taj februar 1952. godine bio je vrlo snegovit, ali i suncan. Toga dana za mene je poslednji put zaslo sunce, sunce slobode, jer sad sam bio iza resetaka. Najzad, burno vreme, koje je dostizalo kulminaciju te 1952. godine, potpuno zaokupljeno ratom u Koreji, za mene je svrseno. Rat u toj dalekoj zemlji, na Dalekom istoku, i te kako se reflektovao ovde na Balkanu. Ujedinjene Nacije, koje su vodile rat u Koreji, bile su spremne da priteknu Jugoslaviji u pomoc, u slucaju da bude napadnuta. Bioskopi su redovno, posle zurnala, prikazivali filmove Ujedinjenih nacija, u kojima smo gledali borbe severnokorejskih i kineskih “migova" i americkih “sejbrova" i “tanderdzetova". U celiji je bila apsolutna tisina. Kroz glavu su mi tekli utisci, toga dana. Pred ulaz u “kamp", celija na cetvrtom spratu, jedan oficir, sedeci za stolom, smeseci se, upita me: - A, ti si za SSSR? - Jesam, ja sam za SSSR! - Pa, hajde, skini kais, skini sat, izvadi pertle iz cipela, i stavi ih na sto! On lepo slozi sve u moju tasnu, i ostavi je u orman s desne strane. Bilo je valja oko pola devet, kad se naglo otvorise vrata celije. Unutra udjose dva oficira, isto u uniformi. Cuh da jedan rece: - Hajde, izlazi! Ja ustadoh, i izidjoh u uzani hodnik. Jedan od njih rece: - Ulazi, tamo! I pokaza neka vrata, preko puta sobe, u kojoj sam do malocas bio. Bio je to klozet “cucavac". Cuh, jos: - Ne okreci se! Cuh brze korake. Nekoga provedose. - Izlazi! Izadjoh. - Ulazi ovamo! I uvedose me u jednu prostraniju sobu. U njoj su stajale neke siluete. Valjda desetak. - Poznaje li ga neko? Siluete promrmljase: - Ne! Ne poznajemo ga! - Poznajes li koga, upitase mene. Ja, sagnute glave, ne odgovorih nista. Oni odose. Vrata se zatvorise. Skljocnu reza. Ja se lagano spustih, i sedoh na cist parket, uz zid sobe. Jedan od zatecenih, sede do mene, i tiho upita: - Jesi li i ti po IB-eu? - Jesam, odgovorih ja, vec otupljen, ne gledajuci nikuda. Sutra: Soba zvana “Mazestik" #Fudbal ~SEP BLATER DAO NAJVISU OCENU ZA ORGANIZACIJU ^Najveci problem bile ulaznice

Vladimir Stankovic
specijalni izvestac “Nase Borbe"

Pariz. - Predsednik FIFA Sep Blater dao je na zavrsnoj konferenciji za stampu u Parizu, najvisu ocenu organizaciji 16. svetskog prvenstva u Francuskoj. Tokom Blaterovog susreta sa novinarima - na kojem su bili i predsednik Organizacionog komiteta FIFA Lenart Johanson, zatim ko-predsednik francuskog Organizacionog komiteta Misel Platini i predsednik francuske fudbalske federacije Klod Simone - bilo je reci i o nekim uocenim problemima. Blater i Johanson su priznali da je jedan od najvecih problema bila distribucija ulaznica. Prvi covek FIFA je obecao da ce nastojati da se ubuduce taj problem ublazi, mada je priznao da ce biti tesko resiv, jer ce uvek ostati mogucnost raznih manipulacija. U tom kontekstu bila je spomenuta ambasada Cilea u Parizu koja je preprodavala ulaznice. FIFA je pokrenula istragu jer ima tacnu evidenciju kome je koje karta dala. Drugi apostrofirani aspekt je sudjenje koje je po Blateru u globalu bilo korektno, ali ce ubuduce sudije morati da budu vise ukljucene u FIFA, sto je najava njihove profesionalizacije. Johanson je najavio da ce - posle zabrane vracanja lopte golmanu i crvenog kartona za faul s ledja - sledeci prekrsaj koji ce FIFA pokusati da eliminise biti povlacenje protivnika za dres, cega je ovde bilo previse. Vodeci ljudi svetskog fudbala osvrnuli su se i na utakmicu za trece mesto koju mnogi smatraju nepotrebnom, jer igraci nisu motivisani posto je sva paznja skoncentrisana na finaliste, dok utesno trece mesto malo koga interesuje. Blater je rekao da ce Organizacioni komitet narednog svetskog sampionata razmotriti ideju o “podeli treceg mesta" bez odigravanja meca, kao sto je slucaj na evropskim prvenstvima. Platini i Johanson su, medjutim, bili protiv ukidanja meca za bronzanu medalju. Johanson je podsetio da je fudbalere Svedske po povratku iz SAD, gde su pre cetiri godine bili treci, sacekalo 200.000 ljudi dok je Platini, koji je dva puta igrao za trece mesto, naglasio da utakmica ima smisla i da je uvek bolje biti treci nego cetvrti. “Igrao sam zajedno sa Bonjekom u Juventusu i on me je uvek podsecao da je Poljska 1982. bila treca a mi cetvrti", objasnio je Platini. Povodom odlaska sa cela FIFA, bivsem predsedniku Zoao Avelanzu predsednik Francuske Zak Sirak urucio je najvece drzavno priznanje “Orden Legije casti". |MONDIJAL NA ZAVRSETKU OSVOJIO I DAME

I lepsi pol pred ekranima

Pariz. - Francuski fudbaleri mozda nisu ubedili svoje navijace da su najbolji, ali su sigurno osvojili srca miliona zena u Francuskoj. “Fudbal je sve o cemu pricamo", priznala je Karima, prodavacica parfema u jednoj robnoj kuci u Parizu. Hiljade mladih ljudi, sa licima ofarbanim u crveno-belo-plavo slili su se na ulice gradova sirom Francuske da proslave pobedu u polufinalu nad Hrvatskom. “Istina je, zvizdala sam, vikala i pridruzila se ostalima", rekla je Patricija, koleginica Karime. “Mi smo drugacije od muskaraca. Kada se necemu posvetimo, to cinimo svim srcem." Osim fudbalske vestine koju su pokazali, cetiri fudbalera izazivaju najvise uzdaha pripadnica lepseg pola. Elegancija Zinedina Zidana, brzina Tijeri Anrija, “cela" Fabijana Barteza i “repic" Emanuela Petija, privlace mnoge dame. “To je nesto slicno tinejdzerskom zaljubljivanju", rekla je 31-ogodisnja Katarina, a pridruzila joj se i prijateljica Dominik. “Uglavnom je fudbal znacio dosadne veceri provedene u kuci uz televizor, ali uz Svetsko prvenstvo je prava atmosfera. Svi se okupljamo i druzimo", rekla je Sofija, sluzbenik opere. Kao i ostale njene prijateljice, planira da nedeljnu utakmicu gledaju zajedno, nadajuci se da ce to biti “zurka godine". “Volela bih da Francuzi pobede golovima Lizarazua i Anrija, a neka Brazil postigne pocasni gol", rekla je Sofija. Pred pocetak Mondijala oko 70 posto zena bilo je nezainteresovano. Kako se turnir odvijao, interesovanje je raslo, tako da je od 17,7 miliona gledalaca koji su gledali polufinale, polovina je bila zenskog pola. “Zene kazu da su protivnici fudbala, a sada su nam preuzele Svetsko prvenstvo", kaze se u pariskom dnevniku “Liberasion". |SVE(T) JE MONDIJAL

(Ne)vidljivi pobednici

Branko Masirevic

Sada kada se zna pobednik, a i gubitnici, sveden je konacan bilans 16. Prvenstva sveta u fudbalu. To vec postaje statistika. Medjutim, neki pobednici su bili poznati unapred. To su oni koji nisu ni igrali, koji pobedjuju bez uloga i straha, ovde, kao i na bilo kom mestu. Oni koji jedini sve pocinju i zavrsavaju s osmehom, jer su vecni, samo sto se uvek drugacije zovu. Podjimo od politicara koji spadaju u grupu kontekstualnih pobednika sa ogranicenim dobitkom. U Francuskoj su to predsednik Zak Sirak, predsednik vlade Lionel Zospen, kao vidljivi deo pobednickog ledenog brega: njihova popularnost dostigla je do sada nezapamcene razmere. Oko tri cetvrtine Francuza veruju ljudima koji vole fudbal i navijaju za reprezentaciju kao i ostali!!! Pobednici su, medjutim, pre svega oni koji su nevidljivi, nepoznati masama, a pobedili su jos pre pocetka Mondijala, i pre finalne utakmice. Njihova pobeda zove se novac, interes i moc, koje je mnogo lakse pratiti kada su u pitanju politicari. Trenutni pobednik je i predsednik Hrvatske Franjo Tudjman, jer je fudbal privremeno odlozio ono sto se ne moze izbeci. Medju nevidljivim pobednicima su oni koji nemaju dres, ali imaju zajednicke interese, koji se bez problema uklapaju u svaku politiku. Izmedju rata i fudbala za njih nema razlike: i jedno i drugo donosi dobar i siguran profit. Cinjenica da Amerikanci nisu glavni pobednici u toj, sada skoro sasvim providnoj igri van terena, moze se objasniti samo postojanjem dovoljnog broja ratova i marionetskih vlada, koji im i bez fudbala obezbedjuju sve sto im je potrebno. Za ovu kategoriju pobednika karakteristicno je da oni ne ulazu ni svoje ime, ni funkciju, kao oni “vidljivi" koji nekada zavrse samo sa kratkorocnim poverenjem naroda. Oni ubiraju porez na strast, na bazi zaborava i nostalgije koju u njima budi fudbal, i pored toga sto mnogi odavno znaju konacan rezultat. Ne mislim da ce se zbog fudbala, ili oko fudbala mobilisati oni koji su propustili toliko prilika da bar negde imenuju stvari i vide iza vidljivog. Niti bi lisavanje iluzija vezanih za fudbal nesto primenilo. Ali, ako je osnovna karakteristika masovnog drustva proizvodnja same mase, onda nije mala stvar biti pojedinac i insistirati na tome. Sve drugo onda je poslusnost, svejedno da li je uvijena u ljubav prema naciji, prema vodjama, ili prema fudbalu. #Ugljanin: Nastavljamo mirnu borbu ~PROTEST “LISTE ZA SANDZAK DR SULEJMAN UGLJANIN" NA GODISNJICU UVODJENJA PRINUDNIH MERA U SO NOVI PAZAR ^Ugljanin: Nastavljamo mirnu borbu Novi Pazar. - Godisnjicu uvodjenja prinudne uprave u SO Novi Pazar koalicija “Lista za Sandzak dr Sulejman Ugljanin" ipak je obelezila protestom u centru Novog Pazara, uprkos, istina usmenoj, sugestiji novopazarskog MUP-a “da bi okupljanjem mogla biti ugrozena imovina, ljudi i bezbednost saobracaja". Protesti su tekli mirno, bez ijednog incidenta, a red su odrzavali aktivisti Ugljaninove SDA Sandzaka. Malo talasanje izazvala je pojava na protestu Sulejmana Ugljanina sa suprugom Mersijom i skandiranje oko hiljadu i po prisutnih: “Suljo, Suljo"! Azem Hajdarevic, portparol “Liste za Sandzak dr Sulejman Ugljanin", procitao je proglas o protestima, podsecajuci okupljene gradjane “da je godinu dana ranije Vlada Srbije bez ikakvog povoda na najbrutalniji nacin pogazila izbornu volju gradjana Novog Pazara izrazenu na izborima 3. novembra 1996. godine". Hajdarevic je, kao i Ugljanin, zamolio gradjane “da protestuju na miran nacin i dostojanstveno i da ne daju povod rezimu da primeni silu". Posle protesta, medju liderima koalicije “Lista za Sandzak dr Sulejman Ugljanin" vladalo je primetno zadovoljstvo, a okupljenim brojnim novinarima, iz zemlje i inostranstva, Sulejman Ugljanin je rekao: “Muslimani u Sandzaku su nezadovoljni sadasnjim polozajem, jer su izbaceni iz Ustava. Nastavljamo da se borimo za nasa prava, mirno i kroz institucije sistema. Ja sam sa vama, ja uvek pobedjujem, nikad nisam porazen i zato ostanite uz mene do kraja".

D. Bjelopoljac

#Albanac na kocki zbog poraza Hrvata izgubio zenu ~OPKLADE NA SVETSKOM PRVENSTVU U FUDBALU ^Albanac na kocki zbog poraza Hrvata izgubio zenu Pariz, Beta. - Jedan fanaticni albanski navijac kladio se pred susret Hrvatske i Francuske za 2.000 dolara sa svojim prijateljem da ce u finalu igrati Hrvatska. Posto je Hilmi Cela bio slab prognozer izgubio je opkladu, ali nije imao dovoljno novca da isplati svoj dug. Cela je morao zato da zalozi svoju 29. godisnju suprugu Artu, koja ce sedeti kod prijatelja kao taoc, sve dok Hilmi ne izmiri “kockarski" dug. #Grupa jugoslovenskih turista zadrzana u Turskoj ~ZBOG NAVODNE PROMENE PROPISA O BORAVKU STRANACA ^Grupa jugoslovenskih turista zadrzana u Turskoj Beograd, Beta. - Autobus sa jugoslovenskim turistima vracen je u subotu sa turske granice, jer se spisak putnika koji su usli u Tursku ne slaze sa spiskom izlaska iz te zemlje, saopstile su juce beogradske turisticke agencije Bizantin, Bela turs i ZPU turs. U Tursku je 29. juna usla grupa od 30 Jugoslovena, ali su dvoje turista uplatili boravak u letovalistu Kusadasi u dve smene. Oni su bili na spisku, ali ne i u autobusu koji se 10. jula nasao na tursko-bugarskoj granici. Turske carinske vlasti su vodicu saopstile da je na snazi novi propis prema kojem grupa turista koj je jednim autobusom usla u Tursku mora istim autobusom i da se vrati. Carinicima je predat spisak od 29. juna i potvrda hotela i turskog partnera da je u autobusu tursiticka grupa na letovanju, sto carinska sluzba nije prihvatila, vec je trazeno resenje turskog ministarstva saobracaja, navodi se u saopstenju. Buduci da se radilo o danima vikenda, agencije nisu mogle da pribave trazeno resenje, pa su, kako se navodi, turisti smesteni u hotelu Jedrene do ponedeljka. Beogradske agencije navode da turska ambasada u Beogradu nije upoznata sa bilo kakvim novim propisima o turistickim ulascima u Tursku. U saopstenju Bizantina, Bela tursa i ZPU tursa se navodi da se u ponedeljak ocekuje da jugoslovenska ambasada kontaktira tursko ministarstvo saobracaja u Ankari kako bi se dobilo pravo objasnjenje. #Novac za srbijanske penzionere ~PODGORICKA “POBJEDA" TVRDI DA STAMPARIJA U TOPCIDERU RADI PUNOM PAROM ^Novac za srbijanske penzionere Podgorica. - Prema pisanju jucerasnje podgoricke “Pobjede", stamparija na Topcideru “opet radi punom parom". Pozivajuci se na svoje pouzdane izvore, podgoricki dnevni list konstatuje da je Centralna jugoslovenska banka u prosli petak “pustila u opticaj oko 800 miliona dinara da bi pokrila isplatu penzija u Republici Srbiji". “Da li je moguce da su to opet uradili? To nije normalno! Ja prosto ne mogu da vjerujem da je Centralna banka ponovo pribjegla finansiranju javnog sektora iz primarne emisije. To lici na neke prethodne situacije koje smo imali", izjavio je doskorasnji ministar finansija u Saveznoj vladi Bozidar Gazivoda. On je rekao da se tako “zbog slabih mogucnosti privrede da finansira javni sektor, Centralna banka pretvara u fiskalnu instituciju". Uz puno razumijevanje za penzionere, Gazivoda naglasava da je “stampanje novca bez pokrica cisto nasilje nad ekonomijom". “Jer, jedni u tome gube, a drugi dobijaju. Jednostavno - penzioneri u Srbiji dobijaju (te) pare a u Crnoj Gori ne" - pojasnio je Gazivoda. Medjutim, uticaj Crne Gore na monetarnu plitiku sveden je na minimum nakon kadrovskih pomjeranja u Narodnoj banci Jugoslavije koje je izvrsio Momir Bulatovic sa pozicije saveznog premijera. “Jednostavno, danas Vlada Crne Gore nema cak ni osnovne informacije o tome sta se radi u jugoslovenskoj centralnoj banci", konstatuje Gazivoda.

B. I. M.

#Dzamija moze, ali bez minareta ~GRADONACELNIK RIJEKE ^Dzamija moze, ali bez minareta Rijeka, Beta. - Gradonacelnik Rijeke Slavko Linic je izjavio da ce gradske vlasti dozvoliti izgradnju dzamije samo ukoliko ona bude bez minareta. “Minaret ima funkciju pozivanja na molitvu. U ovom gradu, kome pravo, kome krivo, to nece biti dopusteno", rekao je Linic subotnjem zagrebackom “Jutarnjem listu". On je rekao da se minaret moze sagraditi tako da bude moderan i da se uklopi u mediteranski ambijent, kao sto je slucaj u Lisabonu. “Moderan, spiralan minaret moze proci, nesto drugo ne moze", kazao je Linic.