MEDJUNARODNI POLOZAJ HRVATSKE

Sudjenje Blaskicu u Hagu, izvestavanje zapadnih medija, uskracivanje finansijskih aranzmana sa MMF i Svetskom bankom - sve to pokazuje da je Hrvatska izolovana

Globus

Cinjenica je da je pocetak sudjenja generalu Tihofilu Blaskicu odlukom Haskog suda zakazan za ponedeljak, 23. lipnja, usred najsnaznijega medjunarodnog pritiska na Hrvatsku, u kojem su jednako suglasni i Sjedinjene Drzave i Europska unija.

Taj se pritisak ocituje doslovno na svima mogucim razinama. Prvo, Hrvatska nema nikakve sanse da ove godine postane clanicom bitne medjunarodne integracije Partnerstvo za mir, i to zato sto je uvjet za clanstvo nepostojanje bilo kakvih vojnih operacija u pojedinoj zemlji.

Kako ce UNTAES, najvjerojatnije, ostati u zemlji do kraja godine, ili, barem, do 1. listopada, Hrvatska 1997. nece zadovoljiti formalne uvjete za ulazak u tu asocijaciju. Prije nego sto postane clanicom te organizacije, u koju je uclanjena vec i Slovenija, Hrvatska se uopce ne moze kandidirati za clanstvo u NATO, sto znaci da ce biti jedna od samo nekoliko postkomunistickih europskih zemalja koja se do kraja ovoga tisucljeca, najvjerojatnije, nece uclaniti u taj savez. Taj podatak dovoljno govori o hrvatskoj medjunarodnoj izolaciji.

Drugo, ovih je dana Ministarsko vijece Europske unije poslalo hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova odgovor na pismo ministra Granica od 12. svibnja. Granic je u svojem pismu inzistirao na obnovi pregovora o potpisivanju Sporazuma o trgovini i suradnji izmedju Europske unije i Hrvatske.

Taj je Sporazum bio pred potpisivanjem jos ljeti 1995., ali ga je Europska unija prvo otkazala zbog "Oluje", a zatim zamrznula zbog zlocina nad Srbima nakon "Oluje".

Europska unija sad je odustala cak i od pregovora o potpisivanju Sporazuma o trgovini i suradnji, ustvrdivsi da incident u Kostajnici onemogucuje bilo kakvu ozbiljnu suradnju Zagreba i Brisela.

Trece, iako je proslo vec dosta vremena otkako je Hrvatska postala clanica Vijeca Europe, Hrvatskoj jos nije odobren ulazak u PHARE-program, vrijedan od 80 do 100 milijuna dolara.

Hrvatski su drzavnici, svojedobno, uvjeravali javnost da je bas ulazak u Vijece Europe uvjet za pristupanje PHARE-programu. Sad se pokazalo da je to netocno i da ce Hrvatskoj do kraja godine, najvjerojatnije ostati uskracen cak i taj oblik financijske pomoci.

Hrvatska je, dakle, na svima mogucim razinama - od Haskoga suda preko izvjescivanja vecine vaznih zapadnih medija, potpune izolacije od Europske unije i uskracivanja financijskih aranzmana s Medjunarodnim monetarnm fondom i Svjetskom bankom - izlozena opcoj medjunarodnoj osudi.

Cak ni ulazak Vlaka mira u Vukovar nije nikakav hrvatski diplomatski trijumf, vec i zato sto on uopce i nije usao u Vukovar, nego je samo dosao do lokalnoga kolodvora, udaljenog od grada, odakle se nitko od putnika nije smio odmaknuti vise od stotinjak metara.

Bilo je to, po iskazima putnika, kao da vas netko doveze u Podsused (zapadno predgradje Zagreba) i zatim ustvrdi da vas je dovezao u centar Zagreba.

Sudjenje generalu Blaskicu - koji se u Hagu nasao kombinacijom vlastite naivnosti i volje drzavnog vrha da na Sud za ratne zlocine posalje znacajnog, ali nevinog optuzenika - sasvim sigurno posluzit ce i kao pokusaj obracuna s koncepcijom, a osobito s glavnim protagonistima, Herceg-Bosne.

Stoga je jasno da ce se sudjenje Tihofilu Blaskicu, u stanovitom smislu, pretvoriti i u proces bivsem predsjednku HDZ- a BiH, takodjer optuzenom za ratne zlocine, tj. Dariju Kordicu, ali i u istragu o razini odgovornosti bivseg predsjednika Herceg- Bosne Mate Bobana.

Eventualno novo inzistiranje na dolasku ministra obrane Gojka Suska u Haag - na sto Hrvatska ne moze pristati - bio bi vjerodostojan dokaz o stetama sto ih je koncepcija Herceg-Bosne i hrvatsko-muslimanskoga rata nanijela hrvatskim nacionalnim i drzavnim interesima.