Praznicna, 1. maj 1997.

LAKI VRANJANSKI KAFANSKI RAZGOVORI: KAKO SU NASTAJALI NADIMCI

"Djuvece", "Paprice" i "Neslana tarana"

Imena iz naslova nisu deo vranjanskog jelovnika, vec obicaja zitelja ovog grada da ljubiteljima jake i egzoticne hrane daju odgovarajuce nadimke

Vojkan Ristic

Jednu od jos uvek nenarusenih osobenosti vranjanskog mikrokulturnog prostora predstavljaju nadimci. I danas u ovom gradu lakse se dolazi do odredjenog coveka ili citave porodice ukoliko znate za nadimak. Mladja generacija stanovnika ovog grada najvazniji ispit iz "carsijske kulture" polaze uceci i nadevajuci nadimke svojim drugarima od malena. Nadimci pa tek onda ono cuveno pitanje: "E, od koji ti bese?", danas predstavljaju jedan od poslednjih kamencica koji podsecaju na carsijsku kaldrmu i ono "staro, sto mirise na suv bosiljak i sto tako slatko pada i greje srce".

Nadimci koji danas zive u gradu podno Pljackovice podsecaju na bivsa vremena i one ljude cija se imena vezuju za istoriju grada i kraja koji je od januara 1878. godine, kada je general Jovan Belimarkovic izdao, nakon oslobodjenja, naredbu o rusenju osam turskih dzamija.

Maksimalno precizni u svojoj lucidnosti stari Vranjanci su nepogresivo uspevali da medjusobno otkriju vrlinu ili manu i da u nadimak umetnu i epitet koji je isao cak do ruganja. Po tome se Vranje i njegovi stanovnici sasvim sigurno razlikuju od zitelja drugih krajeva u zemlji.

Nadimci su nastajali na razlicite nacine. Jednu grupu nadimaka sacinjavaju oni koji su nastali po mestu rodjenja, po zanimanju, po delovima faune koji su na neki nacin u vezi sa onim koji nosi taj nadimak, po sklonosti ka dobroj kapljici, korisceni su i fizicki nedostaci ili predmeti koji se najcesce u nekoj porodici koriste. U Vranju citave porodice nose nadimke po karakteristicnim uzvicima, a ima i onih krajnje egzoticnih.

Sobinci je nadimak porodice koja je stigla iz sela Sobine, a tu su i Golocevci, Marganci, Stropljanci... Po porodicnoj delatnosti i danas opstaju nadimci kao sto su: Simidzija - po pretku koji je pravio simite i druga peciva, Grebenar - jer se neko u proslosti bavio preradom vune, Kocadzija, zato sto je neko iz familije jos iz turskih vremena bio pasin vozac kocije...

Kada su u pitanju zivotinje u Vranju danas mozete sresti: Magarice, Kljuse, Caplju, Mace, Poganca, Zabu, Tatabita (stenica), Skakavca, Cavce, Kozle.

Pet hlebova iz legende

O vitalnosti dobrog duha i ocuvanosti starovranjanskog talenta govori podatak da kao iz neke fabricke hale izlaze novi licni nadimci, koji ce mozda jednog dana prerasti i u porodicne cime se svaki Vranjanac ma gde bio i ma kakav nadimak mu bio prisiven ponosi i nikada ne odrice.

Medju onim novijim nadimcima danas su aktuelni: Vol, Jare, Zmija, Sljuka, Pljeskavica, Prase, Krastavica, Sirko, Zaprska, Glavca, Skemba, Motka, Culjko, Stroklja, Klasurka, Sise, Buljko, Cuklja, Grobar, Klipca, Fironga, Smaska, Nedonosce, Haslja, Sojka...

U Surdulici je jedan od najpoznatijih nadimaka - Petolebonja, po coveku koji ima dobar apetit, ali koji nikada nije pojeo pet hlebova kako ga "terete" tvorci njegovog nadimka.

Poznati kao ljubitelji jake i egzoticne masne hrane, duhoviti zitelji ovog grada koristili su se i sledecim nadimcima: Cufte, Djuvece, Corba, Paprice, Kacamak, a posebno je zanimljiv onaj - Neslana tarana - po tome sto se u jednoj od ovdasnjih porodica najvise jela tarana bez dodatka soli. Ostao je i danas ziv nadimak - Urda - po mlecnom proizvodu koji se dobija u proizvodnji sira. Uz hranu ide i pice pa su tu - Komenjak po vinu, ili Rakika i Pivo.

Cesto su i fizicki nedostaci komsija bili povod da oni i njihovi naslednici i dan-danas budu poznati kao: Core, Zuban, Usan, Trepkonja, Vrtla (onaj ili ona koji se vrckaju kad hodaju), Kljaca (po hromosti), Jeza (zbog osetljivosti na hladnocu pa im se koza jezila). Karakteristican je i krajnje neobican nadimak - Sutil, koji je nadenut po celavosti na temenom delu glave.

Ulicama Vranja setaju i - Abisinac, Japanac, Sangajac, a poznate su i porodice po predmetima iz svakodnevne upotrebe. Tu dominiraju: Palanza (po pijacnoj vagi), Dramlija, Kafez i Tanjirce.

Dans se o poreklu nadimaka u gradu Bore Stankovica najvise moze cuti iz prica starih Vranjanaca koje su gotovo u domenu legendi. Zivih svedoka je vrlo malo, a o mnogim poznatim porodicama iz ovog grada i njihovim nadimcima sada se vrlo malo zna.

Zanimljiva je i legendarna prica o nastanku nadimka Cvrcko, sto predstavlja onomatopeju od vetra koji je "pustio" Toma Kostic, kasnije predsednik opstine vranjanske. On se svojevremeno opkladio da ce prebaciti lubenicu preko ondasnje Sahat-kule. Od napora su mu zakrcala creva i - ostao nadimak. Ne zna se da li je dobio opkladu.

Porodica Tornik, ciji potomci zive i danas u ovom gradu, dobila je nadimak po uzrecici njihovog pretka Mihajla "vtor nikad" (nikad ne biti drugi). Brainci je nadimak koji je ova familija dobila od turskog imena Ibrahim. Po predanju Ibrahim je iz ove porodice ozenio devojku. Po nekada poznatom grckom fudbaleru Nankosu, predratni igrac kluba "Hajduk" u Vranju dobio je nadimak - Nankus, koji i danas nose njegovi potomci.

Ova zanimljiva karakteristika Vranja najmanje je obradjena. Svi koji nesto o nadimcima znaju do sada se nisu latili pera da to sistematizuju i sacuvaju i javnosti na taj nacin pruze na uvid jos jednu osobenost ovog kraja i njegovih ljudi. Kafanske price na ovu temu uvek su interesantne, ali vrlo cesto i slucajne, pa je i potpisnik ovih redova morao da kod starih Vranjanaca "naruci" kafanske razgovore specijalno na ovu temu, i za ovu priliku.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /