Cetvrtak, 2. oktobar 1997.

SUCELJAVANJE PREDSEDNICKIH KANDIDATA NA RTS-u

Lilic zagovara reforme, Seselj ih trazi odmah

Umesto otvorenog dijaloga koji su sinoc sa znatizeljom ocekivali gledaoci RTS-a, dva predsednicka kandidata u drugom krugu izbora, Zoran Lilic i Vojislav Seselj, sucelili misljenja odgovarajuci na identicna pitanja u vremenskom ogranicenju od po dva minuta

Iako je voditelj Milorad Komrakov pompeznom najavom zapoceo emisiju, "da prvi put u istoriji televizije i prvi put u istoriji predsednickih izbora u Srbiji dvojica predsednickih kandidata sede za istim stolom", gledaoci su odmah obavesteni da ce se razgovor odvijati po strogim pravilima koja podrazumevaju "da kandidat ne sme prekidati, dobacivati ili na bilo koji nacin ometati kandidata koji odgovara na postavljeno pitanje". Pravilo je ispostovano tokom cele emisije, ali je predsednicki kandidat Vojislav Seselj svoj nastup zapoceo sledecim recima: "Ne svidja mi se sterilna atmosfera u kojoj vodimo dijalog. Ja sam pristalica malo normalnijeg i komotnijeg ponasanja".

Odgovarajuci na identicna pitanja, Vojislav Seselj je o statusu Savezne Republike Jugoslavije rekao da se zalaze za promenu drzavnog naziva u velika Srbija, napominjuci da je besmislena i jugoslovenska zastava kada i Srbija i Crna Gora imaju zastave sa srpskim obelezjima. Zoran Lilic je ocenio da je "najveca vrednost svih gradjana upravo SRJ i da treba raditi na njenom jacanju i stvaranju". Lilic je potom, oko pitanja privrednog razvoja Srbije konstantno pominjao reforme, koje je zapocela vladajuca partija, dok se Seselj zalozio za njihovo ubrzavanje, kritikujuci nacin na koji reforme sprovodi "rasipnicki rezim". Predsednicki kandidat SPS-JUL-ND je ocenio da je kriminal "najgora bolest koja izjeda nas organizam, drzavu" i zalozio se za reformu pravosudja, dobar krivicni zakon, dok je Vojislav Seselj ocenio da postojeca vlast "nema daha za borbu sa drzavno-finansijskom mafijom".

Oko pitanja prava nacionalnih manjina i jedan i drugi kandidat su se izjasnili za katastarski popis na Kosovu, kako bi se utvrdilo ko je stvarno drzavljanin SRJ. Lilic je jucerasnju intervenciju policije na Kosovu ocenio kao dobar primer koji treba sprovesti na celoj teritoriji Srbije. "Dati maksimalna prava, ali traziti postovanje zakona". Interesantno je da se Vojislav Seselj zalozio za ukidanje autonomija u Srbiji, dok je Lilic rekao da je autonomija za Vojvodinu korektna, a "za ove dole ne, jer ti ljudi nista ne postuju i tako se treba ponasati".

Lilica za ministra

Vojislav Seselj je na samom kraju emisije iskoristio priliku da pred milionskim TV gledalistem kaze da ce radikali "ostaviti za Zorana Lilica ministarsko mesto u vladi koju ce formirati nakon izbora".

Govoreci o problemu izbeglica, Lilic je rekao da je prihvat uradjen "iznad svih mogucih standarda", i pohvalio se da mu je to licno rekla i Sadako Ogata. "Sutra cemo im dati dvojno drzavljanstvo, ali treba voditi racuna o njihovoj imovini", rekao je Lilic. Seselj je, pak, ocenio da ne postoji ni licna ni materijalna sigurnost dok su Srbi na okupiranoj teritoriji. On je rekao da ce radikali svim Srbima odmah dati drzavljanstvo SRJ, kao i ostalim prijateljski nastrojenim gradjanima koj zele da vezu sudbinu za Srbiju. Po njegovim recima, izbeglice se nece vracati na okupirane teritorije sve dok se one ne vrate u nekoliko narednih godina ili decenija.

Govoreci na kraju emisije o postovanju Dejtonskog sporazuma, Lilic je rekao da je "ovim istorijskim dokumentom Republika Srpska dobila drzavnost i da su ukinute sankcije Jugoslaviji", dok je Seselj ocenio da je Dejtonski sporazum "nametnut srpskom narodu zavrtanjem ruku srpskim rukovodiocima".

- Dejtonski sporazum je realnost, ali se moramo spremati za prvu istorijsku priliku kako bismo povratili srpske zemlje - rekao je Seselj i dodao da ce se to dogoditi kada se promeni odnos snaga svetskih sila i to za pregovarackim stolom, gde su srspke zemlje i izgubljene.

J. Kosanic

Pola Beograda nedovoljno

Problem stare devizne stednje, po recima Seselja, mogao bi biti uspesno resen rasprodajom drzavne imovine. On je naglasio da bi trebalo prodavati placeve, eksponate iz Muzeja "25. maj", umetnicke slike i komunisticku zaostavstinu.

- Na Dedinju ima placeva cijom bi prodajom moglo da se vrati pola devizne stednje - rekao je Seselj.

- Nemoguce je skupiti sredstva prodajom zemljista - usprotivio se Lilic i konstatovao: "Kada biste prodali pola Beograda, ne biste vratili dug deviznim stedisama, tolika je cifa".

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /