Subota, 18. oktobar 1997.

SUDJENJE "CETVORKI IZ CELEBICA", OPTUZENOJ ZA ZLOCINE NAD SRPSKIM ZATOCENICIMA

Svedok koji je prosao bolje i video vise

Jedan od dva zasticena svedoka, u postupku pred sudom prosle nedelje, ne samo da je licno zaradio teske povrede u logoru, vec je bio ocevidac 14 ubistava i teskih mucenja zatvorenika srpske nacionalnosti

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Haga

Zapadni izvestaci iz haskog Tribunala su, najblaze receno, zbunjeni odsustvom interesovanja srpskih medija za proces Celebici u kojem se, vec vise od pola godine, sudi trojici Muslimana i jednom Hrvatu, optuzenim za ratne zlocine nad srpskim zatocenicima. Na novinarskoj se galeriji, naime, mogu sresti izvestaci iz Holandije, Sjedinjenih Drzava, Kanade, Francuske, Spanije, pa cak i iz Japana... ali malo, ili nimalo, novinara iz Srbije ili Republike Srpske. Po jednima, takvom se nezainteresovanoscu ispoljava nipodastavanje, pa cak i prezir, prema sopstvenim zrtvama; dok se, po drugima, time ne zeli "pokvariti" slika o Tribunalu kao "instrumentu za progon Srba" i "sakrivanje gnusnih zlocina koje su izvrsili Muslimani i Hrvati nad Srbima", kako su to lepo srocili potpisnici upravo objavljene "Druge deklaracije o obustavljanju postupka haskog Tribunala protiv dr Radovana Karadzica."

Bilo kako bilo, protekla sedmica procesa Celebici mogla bi da posluzi kao upecatljiv primer kako to Tribunal pokusava da "sakrije gnusne zlocine... nad Srbima." U tu svrhu je, naime, Tribunal prvi put posegnuo za izdavanjem tzv. Subpoena ad testificandum, tj. poziva za svedocenje pod pretnjom kazne, zahtevajuci od trojice visokih oficira Armije BiH, dva pogrebnika iz Konjica i direktora Arhiva BiH da se pojave pred sudijama u svojstvu svedoka optuzbe. U istu su svrhu, dalje, pred Sudom su prosle nedelje saslusana dva bivsa zatocenika Celebica, tj. zrtve zlocina za koje su optuzeni Zejnil Delalic, Zdravko Mucic, Hazim Delic i Esad Landzo. Sud je obojici odobrio trazene mere zastite identiteta, tako da su javnosti predstavljeni samo kao "J" i "R".

Da imam vizionarsku moc, ne bih zavrsio u logoru

"R" je veoma uspesno izbegao sve zamke koje su, u unakrsnom ispitivanju, pokusali da mu postave branioci trojice optuzenih (Edina Residovic, branilac Zejnila Delalica, nije imala pitanja za svedoka koji nije ni pomenuo njenog klijenta, buduci da ga ni jednom nije video u logoru). Amerikanac Akerman nije se bavio onim delovima svedocenja "R" kojim se najvise tereti njegov branjenik Esad Landzo, vec je svedoka pokusao da diskredituje pitanjima u stilu "kakvu to vizionarsku moc ima kad moze da procenjuje da je supa stara 2-3 dana?" "R" je, na to, uzvratio: "Vrlo prosta moc: ako jedete supu, i svi posle toga dobiju proliv, znaci da je to stara supa. Mozda ne 2-3, mozda cak 7 dana. Inace, da imam neku 'vizionarsku moc', ne bih zavrsio u logoru."

"R" nije ostao duzan ni zagrebackom advokatu Olujicu, braniocu optuzenog Mucica. Na uobicajenu Olujicevu primedu kako se oni "razumeju, iako govore razlicitim jezicima": on hrvatski, a svedok srpski, "R" je uzvratio: "Gresite, ja govorim hercegovacki, a ne srpski."

"J" je, do pocetka rata, bio uspesan poslovni covek, verovatno najbogatiji mestanin Bradine, srpskog sela nadomak Konjica. Imao je restoran, kasapnicu i dve tekstilne prodavnice. I, naravno, puno posla, tako da, kako je rekao, nije stizao da se bavi politikom. Pa ga je, otuda, iznenadio rat i, narocito, zestok napad hrvatskih i muslimanskih snaga na Bradinu, 25. i 26. maja 1992. Nakon 4-5 dana bezanja i skrivanja, "J" se sam predao. Kada je doveden u Celebice, optuzeni komandant logora Zdravko Mucic mu je, tvrdi "J", rekao "konacno si stigao" i najavio kako ce od njega "izvuci puno para." Ako su ostali zatocenici bili zlostavljani po etnickom, verskom ili politickom osnovu, "J" je najvise stradao po osnovu svog bogatstva. Tukli su ga, mucili, cak i vesali... ne bi li im priznao gde je sakrio pare. Zbog toga je najduze, puna tri meseca, zadrzan u "tunelu 9" (kako je taj objekat obelezen na maketi logora koja je postavljena u sudnici), u koji su inace zatvarani "najtezi slucajevi": zatocenici uhvaceni sa oruzjem, pruzali otpor, ili za koje se sumnjalo da su bili aktivni u SDS. Tokom svog zatocenistva, "J" je bio ocevidac dva ubistva opisana u optuznici (Slavka Susica i Zeljka Milosevica), za koja tuzilac tereti Hazima Delica i Esada Landzo.

Drugi ovonedeljni svedok - "R" - je jedan od dosad najuverljivijih i po odbrane trojice optuzenih (izuzimajuci Delalica, kojeg nije ni pomenuo) najubojitijih svedoka optuzbe. Ne toliko po onome sto je sam u logoru preziveo (jer je, kako je rekao, "prosao bolje od ostalih") vec po onome sto je video, i po nacinu na koji je to pred Sudom izlozio. Predstavio se kao Srbin, star 40 godina, prosvetni radnik iz Bradine. Mada je "prosao bolje", "R" je u logoru "zaradio" nekoliko polomljenih ili naprslih rebara, povrede kicme, glave i bubrega, kao i prelom nosa. Najteze batine dobio je neposredno posto je zarobljen, 26. maja 1992. u Bradini, na putu do logora i prve noci u "tunelu 9". Tukli su ga cim god su stigli (sakama, nogama, kundacima, metalnim polugama, lancima...) i gde god su stigli (po glavi, ledjima, bubrezima, genitalijama...). Nakon toga tucen je jos "samo" dva puta pojedinacno (oba puta od optuzenog Esada Landza) i jednom "kolektivno": kada je, nakon odlaska delegacije Medjunarodnog crvenog krsta, optuzeni Hazim Delic dosao u "hangar 6" sa jos petnaestak strazara i naredio da se pretuku svi zatocenici, govoreci im: "Dacu vam ja vas crveni krst!"

General Divjak potvrdio da ce svedociti u Hagu

Sarajevo, Beta. - Penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak potvrdio je da ce iduce sedmice svedociti pred Haskim tribunalom u procesu protiv cetvorice pripadnika snaga vlade u Sarajevu za zlocine nad srpskim civilima u logoru Celebici, kod Konjica 1992. godine. U izjavi jucerasnjem sarajevskom "Oslobodjenju" general Divjak je izrazio iznenadjenje sto se nalazi medju sestoricom svedoka zbog kojih je Haski tribunal izdao naloge (subpoene) Bosni i Hercegovini. "Ja sam na svjedocenje u Hag bio spreman otici i pre godinu dana", kazao je Divjak i dodao da je sa Haskim tribunalom dogovoreno da to bude upravo sada. On je rekao da je sa predstavnicima Tribunala razgovarao uz saglasnost zapovednika Armije BiH prema kojoj "treba ucestvovati i dati podatke koji mogu biti znacajni za resavanje" slucaja Celebici. "Kada sam prihvatio da saradjujem sa Tribunalom osnovna mi je namera bila da ucestvujem u razresavanju onoga sto se podvodi pod ratni zlocin", istakao je penzionisani general, Srbin po nacionalnosti.

General Divjak je kazao da je kao pripadnik Armije BiH svestan da je bilo "odredjenih stvari koje nisu uvek bile pod kontrolom", ali da raspolaze podacima da "Armija BiH nije organizirala genocid prema bilo kome". "Cinjenica da Srbija i Republika Srpska nisu izrucile ratne zlocince, a da Haski sud insistira na resavanju problema koji je vezan za grupu Zejnila Delalica, kazuje da Sud nije principijelan", ocenio je general Jovan Divjak.

Mnogo je znacajnije, medjutim, svedocenje "R" o onima koji su prosli gore od njega, a o cijim je stradanjima govorio kao neposredni ocevidac. Vodjen pitanjima italijanskog tuzioca Turonea, "R" je detaljno opisao 14 slucajeva ubistava ili teskih mucenja, strogo vodeci racuna da govori samo ono sto je licno video. Poucen slucajem Tadic, kada je Pretresno vece zbog nedostatka dokaza - tj. leseva i sertifikata smrti - odbacilo sve optuzbe za ubistva, tuzilac je u svakom od slucajeva ubistva pitao svedoka "R" sa kojeg je rastojanja i koliko dugo gledao bezivotna tela zatvorenika koji su, nakon nocnih premlacivanja, ubacivani nazad u hangar, odakle su ih ujutro iznosili. Buduci da je sedeo u blizini vrata, "R" je sve zrtve mogao da vidi izbliza, i da ih gleda najmanje sat ili dva, pre dolaska jutarnje smene strazara. Iz istog razloga, "R" je bio u prilici da dobro vidi povrede pojedinih zatocenika nakon sto bi ih Esad Landzo prozvao da izadju ispred hangara. Njegovi "specijaliteti" su bili sporogoreci fitilj koji je obmotavao oko tela zatocenika, posebno oko genitalija; zatim polivanje nogu ili ruku benzinom i paljenje; ili stavljanje usijanog noza na dlanove, lice i jezik. "R" je, recimo, ovako opisao izgled Dusana Bendze nakon "tretmana" od strane optuzenog Landze: "Kada se vratio, obe noge bile su mu uzasno izgorele do kolena. Svuda su bili veliki plikovi ispunjeni limfom. Kroz izgoreno meso, videle su se kosti. Sedeo je preko puta mene, tako da sam dobro mogao da vidim njegove povrede." Kao i za sve ostale slucajeve, Turone je i za Bendza pitao da li mu je, nakon toga, pruzena lekarska pomoc? "Nije, jer je bio na Delicevom spisku ljudi koji moraju da umru" - odgovorio je "R".

Bosanski Hrvati ce biti oslobodjeni?

Zagreb, Beta. - Clan Predsednistva BiH Kresimir Zubak izjavio je u najnovijem broju zagrebackog "Tjednika" da nema nikakvog razloga da vecina bosanskih Hrvata koji su se predali Haskom tribunalu bude osudjena. "Tvrdim da ce vecina njih biti oslobodjena, i kao profesionalac tvrdim da nema nikakvog razloga da budu osudjeni", odgovorio je Zubak na pitanje o zlocinu u selu Ahmici gde je, prema optuznici podignutoj u Hagu, ubijeno vise od 100 muslimanskih civila, medju kojima i 33 dece i zena. Zubak je rekao da osudjuje sve zlocine.

Zubak je izjavio "Tjedniku" da "nije lako biti Hrvat na prostorima i u gradovima gdje su vecina Bosnjaci, niti je lako biti Bosnjak u gradovima gdje su Hrvati vecina". "U pogledu ustavnog polozaja Hrvata u BiH i Federaciji BiH mogu slobodno kazati da smo ostvarili svoje ciljeve: postali smo politicki subjekt i ravnopravni smo sa Srbima i Bosnjacima", rekao je Zubak ali je ocenio da ce biti potrebno jos dosta napora i politicke volje da se na prostorima Federacije, gde su Hrvati ili Bosnjaci vecina, osiguraju ista prava svima.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /