Subota, 6. septembar 1997.

SKUPSTINA CRNE GORE: CETVRTI DAN RASPRAVE O SKRACENJU MANDATA PARLAMENTU

Duel Bulatovic - Djukanovic

Bulatovic optuzio Djukanovica da "nije iskreno za Jugoslaviju", a Djukanovic uzvratio da nije za "Jugoslaviju bez alternative" i da je razmimoilazenje u vrhu DPS nastalo oko odnosa prema izbornoj kradji u Srbiji. "Vracanje lopte" oko privatizacije, bogacenje i "politike cistih racuna"

Podgorica. - Direktni polemicki duel izmedju predsjednika Bulatovica i premijera Djukanovica, koji je poceo prekjuce poslije podne, nastavljen je i juce, i on je cinio okosnicu debate, vodjene do oglasavanja pauze. U polemici su dotaknute brojne teme - od razloga koji su doveli do rascjepa u DPS-u do tranzita cigareta, Dejtonskog sporazuma, odnosa u federaciji itd, a u duel su se, na ove i druge teme, ukljucivali i drugi. Poslanici iz opozicionih klupa, izuzimajuci povremene carke izmedju sukobljenih "narodnjaka", i juce su se drzali rezervisano. Predsjednik Bulatovic je nastojao da demantuje navode premijera Djukanovica o tome da se on zalagao za promjene saveznog Ustava u dijelu koji se ticu nacina izbora predsjednika savezne drzave. Istovremeno je optuzio premijera da je izazvao krizu u partiji time sto je "tvrdokorno branio" sefa SDB-a Crne Gore, a da sada hoce da poremeti odnose u SRJ pricama o tajnom zakonu o nacionalnoj bezbjednosti SRJ.

Predsjednica DPS CG dr Milica Pejanovic-Djurisic, koja je istovremeno i poslanik, primijetila je kako "nece valjda biti" da se DPS, kao mocna partija, raspala zbog sefa SDB-a. Ona je potvrdila da je tacno to da je predsjednik Bulatovic imao razumijevanje za inicijativu SPS-a u vezi promejne Ustava SRJ, i da je to podrzao i Zoran Zizic, aktuelni potpredsjednikk crnogorskog parlamenta, tvrdeci da su te promjene minorne i kozmeticke. Navala je i to, da je Bulatovic kolegama iz SPS-a objasnjavao odbijajuci stav svojih drugova iz partijskog rukovodstva time sto su oni politicki neiskusni. -Ne denunciramo, niti izmisljamo", podvukla je Milica Pejanovic-Djurisic, saopstavajuci navodno. Jedina Bulatoviceva reakcija ne izlaganje gdje Pejanovic-Djurisic bila je ta da primijeti kako se nadao da je kod nje ostalo "bar malo ljudske, a ne politicke casti", sto je docekano burnim negodovanjem od strane one grupe poslanika DPS- a koji priznaju gospodju Pejanovic-Djurisic za svog partijskog sefa. Ona sama je izjavila da je istinitost njenih rijeci vrlo lako dokazati, a da tezinu izgovorenih rijeci svako sam treba da nosi.

Predsjednici DPS CG dao je za pravo premijer Djukanovic, a sto se tice optuzbi da je on krivac za rascjep u partiji, istakao je da njegova odbrana sefa SDB-a nije bila motivisana nicim drugim do zeljom da se suprotstavi "bahatosti" predsjednika Republike, koji je htio da radi van svojih nadleznosti. Dokaz za to sto je Bulatovic zelio da se smijeni sef SDB-a Vukasin Maras, Djukanovic je nasao u pripremi zakona o nacionalnoj bezbjednosti SRJ, kojim se predvidja ukidanje ove sluzbe u republikama i njena centralizacija.

Ko je konsultovan oko "tajnog" zakona?

Premijer Djukanovic je juce otkrio da su Srdja Bozovic, predsjednik Vijeca republika, i Zoran Zizic, potpredsjednik crnogorskog parlamenta bili pozvani u Beograd radi konsultacija oko izrade teksta saveznog zakona o nacionalnoj bezbjednosti SRJ, ali da na sastanak nijesu isli. I Zizic i Bozovic su, medjutim, negirali ove premijerove navode, pa je njemu samo ostalo da konstatuje kako i on i oni znaju da je tako, ali dokaze nije mogao da ponudi.

Premijer Djukanovic je ponovio da je njegov licni stav da treba da se mijenja Ustav Crne Gore, ali ne da bi se pravio neki "separatisticki ustav", vec da bi se crnogorska drzavnost definisala i izvela dosljedno, sto sada, primjera radi, nije ucinjeno kada se radi o drzavnoj bezbjednosti. Time se, smatra Djukanovic, ne izaziva drzavna kriza u SRJ. On je ovim, ujedno, odgovorio i na optuzbe Predraga Bulatovica, sefa poslanickog kluba DPS - Momir Bulatovic, koji je naveo kako crnogorski premijer nije ni na pocetku unutarpartijske krize, a ni sada, iskreno za Jugoslaviju.

Odgovarajuci kako ne prihvata "Jugoslaviju bez alternative", Djukanovic je istakao da su za njega jednako vazna i pitanja polozaja Crne Gore i demokratije. Na opaske svojih politickih protivnika da je Vlada bila ta koja je nudila alternativni program, premijer je podsjetio na to da je upravo crnogorski parlament donio zakljucak o tome da Vlada pokusa da pronadje alternativni put pristupa medjunarodnim finansijskim institucijama, buduci se u SRJ do danasnjeg dana na tome ozbiljno ne radi.

Ukljucujuci se u polemiku, predsjenik Bulatovic je kazao da se, prilikom izjasnjavanja u organima DPS-a, nije radilo ni o kakvoj Jugoslaviji bez alternative, vec o tome da je SRJ, onakva kakva je ustanovljena po Ustavu iz 1992. godine, bez alternative u programu DPS- a.

Predsjednik Crne Gore presao je, potom, na drugi teren, napominjuci kako se zalagao za "politiku cistih racuna u Crnoj Gori", ali da je tu iskrsao problem. Problem je u tome, precizirao je on, sto se pojavila jedna struktura moci, koja je zeljela da se ocuva. Rijec je o jednom broju ljudi (Bulatovic je licitirao do broja 30), koji su se obogatili zahvaljujuci monopolskom polozaju, omogucenom od strane vlasti. "Takozvani reformski kurs nije nista drugo nego pokusaj da se sacuvaju privilegije, koje su izrazene u sticanju ogromnih, neoporezovanih profita", kazao je predsjednik Bulatovic.

Osvrcuci se na Djukanovicevo podsjecanje na spoljni zid sankcija, Bulatovic je rekao da nigdje nije precizirano koje uslove treba ispuniti da bi se taj zid uklonio. On je naveo da je SRJ ispunila sve uslove da bude primljena u MMF i Svjetsku banku, ali da se ceka politicki signal "najvece sile na svijetu". Ujedno je zamolio da se ovaj problem ne tumaci iskljucivo neaktivnoscu vlasti u Srbiji i Slobodana Milosevica.

Kilibardin tjelohranitelj prijetio poslaniku Lekicu?

Poslanik Bojoviceve Narodne stranke, Milan Lekic, na pocetku jucerasnjeg dijela sjednice parlamenta, optuzio je vozaca i tjelohranitelja dr Novaka Kilibarde, predsjednika Narodne stranke, da ga je fizicki napao u hotelu "Crna Gora". Prema Lekicevim navodima, Budimir Razic je tokom dorucka u hotelu zaprijetio da ce mu "j..... majku" ako vise bude pominjao Kilibardu i Dragana Soca.

Novak Kilibarda je izrazio zaljenje zbog ovoga, ukoliko je rijec o istinitom dogadjaju, ali je upozorio poslanika Lekica i druge iz njegove stranke da se "svasta moze dogoditi" zbog toga sto oni vrijedjaju svoje politicke protivnike iz nekada jedinstvene partije.

Premijer Djukanovic je uzvratio, prvo, da je predsjednik Bulatovic ipak priznao da se u partiji izjasnjavalo o Jugoslaviji bez alternative, na sta on ne pristaje. On je, pri tom, naveo da je razmimoilazenje u vrhu DPS-a nastalo oko odnosa prema izbornoj kradji u Srbiji, dakle oko pitanja demokratije. Sto se tice "politicko cistih racuna" i pojavi mocnih novobogatasa, premijer je kazao da za te mocnike ne zna. Prihvatio je da nije sve potaman, ali je to relativizirao isticanjem ocjene da ni u mnogo sredjenijim sistemima i vremenima nije sve kako treba. On je, medjutim, apriorno optuzivanje ljudi koji su se obogatili doveo u vezu sa sustinskim zalaganjem protiv privatizacije.

Dovodjenje spoljnjeg zida sankcija u vezu jedino se voljom SAD, Djukanovic je okarakterisao kao vjerovanje u teoriju zavjere. Podsjetio je, pri tom, na Dejtonski sporazum i uslove koje treba da ispune njegovi potpisnici, medju kojima je i SRJ. Naglasavajuci da je rjesavanje problema Kosova jedan od uslova za skidanje spoljnjeg zida sankcija, Djukanovic je kazao da je signal za pocetak rjesavanje tog problema dala americka administracija onog momenta kada je rekla da Kosovo ostaje u granicama Srbije. "Znam da problem Kosova nije lako rijesiti, ali ga je vec davno trebalo pokusati rjesavati", podvukao je Djukanovic, takodje isticuci da je ukidanje spoljnjeg zida sankcija prioritet kojim treba da se bavi jugoslovenska vlast.

Predsjednik Bulatovic je "vratio loptu" konstatacijom da je siguran kako Djukanovic nije ni procitao tekst Dejtonskog sporazuma, inace bi vidio da se u njemu ne pominju nikakvi uslovi. Jedino je, kazao je on, navedeno da potpisnici treba da prihvate saradnju na hvatanju ratnih zlocinaca. Usputno, Bulatovic je primijetio kako su mnogi pravnici u svijetu kazali da Haski tribunal nije sastavni dio medjunarodnog pravnog poretka, a premijeru Djukanovicu je zamjerio sto pojednostavljuje problem Kosova. Ironicno je dodao da bi Djukanovic trebao da posreduje ukoliko ima neku dobru ideju, na sta je ovaj kasnije uzvratio konstatacijom da ce to mozda i uciniti nakon 5. oktobra, aludirajuci na to da ce postati predsjednik Crne Gore.

"Procitao sam Dejtonski sporazum, i u njemu stosta nijesam procitao na sta ste se pozivali i Vi i predsjednik Milosevic", kazao je Djukanovic tokom dalje polemike sa predsjednikom Bulatovicem, "pecajuci" ga kako je jos iz Dejtona porucio da ce Prevlaka pripasti Crnoj Gori i Jugoslaviji. Djukanovic je pokazao rezervu prema tome da u Dejtonu nijesu potpisana i neka javnosti nepoznata dokumenta, navodeci, pri tom, da postoji desetak verzija o tome kakve su obaveze SRJ prema Tribunalu u Hagu.

Vanredna sjednica crnogorskog parlamenta, sazvana povodom predloga odluke predsjednika Bulatovica o skracenju mandata parlamentu, bice nastavljena tek nakon okoncanja druge vanredne sjednice, zakazano za ponedjeljak, 8. decembra.

D. Vukovic

Tranzit cigareta i italijanska mafija

U polemici izmedju predsjednika Bulatovica i premijera Djukanovica dotaknuta su i skakljiva pitanja tranzita cigareta kroz Crnu Goru, kontrole tih poslova i vezama sa italijanskom mafijom. Predsjednik Bulatovic je priznao da je bio "nacelno saglasan" sa tim poslovima sve dok je vjerovao da su oni od koristi za Crnu Goru, ali da je zatrazio drzavnu kontrolu onog trenutka kada se uvjerio da od tih poslova ostvaruju visoku, uz to nezakonitu dobit. Naveo je, uz to, kako itlijanska policija potrazuje izmedju 400-500 svojih gradjana koji se bave nezakonitim radnjama, a koji se nalaze, navodno, u Crnoj Gori. Rekao je da se stidio pred italijanskim ambasadorom u Beogradu kada je morao da mu se pravda oko toga.

"Cudno je da mi italijanski ambasador nije pricao ono sto i Bulatovicu", bila je Djukanoviceva opaska u vezi sa ovim. Inace, premijer je podsjetio Bulatovica da o poslovima tranzita postoji detaljna evidencija, i da se ona moze provjeriti. Sugerisao je da parlament formira radnu grupu koja ce ovo poslovanje provjeriti, i o tome obavijestiti parlament, na zatvorenoj sjednici. Premijer Djukanovic je, takodje, prihvatio da parlamentarna radna grupa provjeri kako su i zasto trosene devizne rezerve Republike.

U kontekstu ove price obnovljena je i ona o nedavnoj blokadi pomorske granice od strane Ratne mornarice VJ, tokom koje je, jednom prilikom, moglo doci do tezeg incidenta izmedju crnogorske policije i RM. Ministar unutrasnjih poslova Filip Vujanovic tek sada je otkrio da je morao da se ulozi veliki napor na smirivanju situacije nakon sto je sa jednog plovila RM ispaljena signalna raketa na camac crnogorske policije, koji je pratio gliser sa cigaretama, a zamalo i bojeva raketa. On je naveo da cilj blokade granice od strane RM nije bila potraga za nelegalnim robama (droge, oruzje), vec da se radilo o pokusaju da se Crnoj Gori onemoguci jedan unosan posao (tranzit cigareta), koji se obavlja pod drzavnom kontrolom. Ovakvo tumacenje intervencije RM dao je i premijer Djukanovic.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /