#Danas odluka o Bulatovicevoj kandidaturi ~SAVEZNI USTAVNI SUD ^Danas odluka o Bulatovicevoj kandidaturi Beograd. - Nakon javne rasprave, Savezni ustavni sud treba danas da oceni da li je odredba Zakona o izboru predsednika republike Crne Gore u (ne)saglasnosti sa Ustavom SRJ. Svojim prethodnom odlukom. naime, ovaj Sud obustavio je izvrsenje resenja Republicke izborne komisije CG kojim je odbijen predlog kandidature Momira Bulatovica za predsednika te federalne jedinice. Kao i medju sudijama Ustavnog suda, tako i kod ustavnih eksperata, najveca je, medjutim, dilema moze li uopste Savezni ustavni sud odlucivati nakon Ustavnog suda Crne Gore, s obzirom da izmedju ovih pravosudnih institucija ne postoji hijerahija kao kod redovnih sudova, te prema tome nema dvostepenosti u odlucivanju. Sa dva glasa protiv na svojoj avgustovskoj sednici, Savezni ustavni sud proglasio se nadleznim. B. O. I. #Odbrana principa ravnopravnosti ~SKUPSTINA CRNE GORE: USVOJEN TEKST ODGOVORA SAVEZNOM USTAVNOM SUDU ^Odbrana principa ravnopravnosti

Posle burne rasprave u kojoj "bulatovicevci" nisu prihvatili argumentaciju odgovora Svetozara Marovica i poslanika ostalih stranka, za tekst javno glasalo 46 poslanika, 16 je bilo protiv, dok se jedan uzdrzao. Potpredsednik vlade, u zavrsnoj reci, istakao da je odbranjeno pravo "na crnogorsko i jugoslovensko drzavno i svekoliko dostojanstvo"

Podgorica. - Nakon dvodnevne debate, crnogorski parlament juce je usvojio tekst odgovora Saveznom ustavnom sudu na rjesenje o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti odredbe cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike. Predlog odgovora, koji je pretrpio samo jednu neznatnu izmjenu, podnijela je crnogorska vlada, ciji je predsjednik Milo Djukanovic zahtijevao sazivanje druge vanredne sjednice crnogorskog parlamenta. Za tekst odgovora, u kome se Saveznom ustavnom sudu skrece paznja na neosnovanost postupka ocjene ustavnosti odredbe jednog clana Zakona o izboru predsjednika Republike i upozorava na moguce posljedice, izjasnilo se 46 poslanika, 16 njih je bilo protiv, dok se jedan uzdrzao. Na predlog deset poslanika, o predlogu odgovora Saveznom ustavnom sudu poslanici su se javno izjasnjavali. Shodno svojim ovlascenjima, predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marovic odredice parlamentarnu grupu koja ce ucestvovati na javnoj raspravi pred Saveznim ustavnim sudom, zakazanoj za danas. U zavrsnoj rijeci, u ime predlagaca odgovora, potpredsjednik crnogorske vlade Miodrag Vukovic je istakao da crnogorski parlament ovakvim odgovorom "brani dignitet zakona koje donosi, pravnog poretka koji se u ovom domu oblikuje, ustavno ustrojstvo Crne Gore i perspektivu ocuvanja i razvoja zajednicke drzave na bazicnim ustavnim principima ravnopravnih republika i ravnopravnih gradjana". Vukovic je podvukao i to da ce jasan stav crnogorskog parlamenta "ohrabriti ukupnu javnost u Crnoj Gori i Jugoslaviji, i odagnati nicim izazvane sumnje u lose namjere Crne Gore; odbraniti pravo na crnogorsko i jugoslovensko drzavno i svekoliko dostojanstvo". Jucerasnji nastavak debate u crnogorskom parlamentu nije donio novu pravnu i politicku argumentaciju. Kao i prethodnog dana, poslanici i ministri iz republicke vlade osporavali su pravo Saveznom ustavnom sudu da se, povodom ustavne zalbe Momira Bulatovica, predsjednika Crne Gore, mijesa u ono sto nije njegova nadleznost, i time jednu od clanica federacije dovodi u neravnopravan polozaj, derogiraju}i ovlascenja njenih drzavnih organa. Jedino su clanovi poslanickog kluba DPS-a, ciji je predsjednik Momir Bulatovic, nastavili da uvjeravaju parlament i javnost kako Savezni ustavni sud radi ono sto i treba, te da time Crna Gora nije ni pravno ni politicki ugrozena. Shodno ovakvom svom pristupu, za njih je neprihvatljivo ono sto je napisano u predlogu odgovora Saveznom ustavnom sudu, kojim se ovom sudu skrece paznja na problematicnost onoga sto radi u povodu ustavne zalbe Momira Bulatovica. Podsjecajuci predsjednika Crne Gore da se zakleo na crnogorski Ustav, i da nije moralno da van njega trazi neku zastitu, poslanik "Narodne sloge" iz redova Liberalnog saveza, Miroslav Vickovic, kazao je da ovdje nije rijec o pravu i pravdi, vec o zavrsnim radovima na ponistavanju Crne Gore. Pri tom je podsjetio na istorijat tih nastojanja, pocinjuci od 1918. godine i bezuslovnog pripajanja Crne Gore Srbiji, i naglasavajuci stradanje upravo bratstva Bulatovica, kao protivnika ponistavanja crnogorske drzavnosti. {Jos jedna vanredna sednica? Ukoliko odluka Saveznog ustavnog suda bude neprihvatljiva za crnogorski parlament, poslanik iz poslanickog kluba Bojoviceve Narodne stranke Stefan Susic, sugerisao je zakazivanje nove vanredne sjednice parlamenta. Na toj sjednici trebalo bi, smatra on, postici dogovor o tome sta da se radi. } Poslanik Vickovic je podsjetio i na ponavljanje jedne te iste matrice kada je u pitanju nastojanje da se Crna Gora razdrzavi, ta rijec je o potenciranju price o kriminalu. Pocelo je posprdnom pjesmicom: "Kralj Nikola ukro vola...", nastavljeno u AB revoluciji uzvicima: "Izlazite jagnjofukci", i doslo se do sadasnjih optuzbi za kriminalizaciju crnogorske vlasti. Savo Djurdjevac, poslanik "Narodne sloge" iz Narodne stranke, istakao je da predsjednik Bulatovic nije od Saveznog ustavnog suda trazio zastitu svog aktivnog i pasivnog birackog prava, vec legitimitet svoje Demokratske partije socijalista. Bulatovic je, smatra Djurdjevac, trebalo da postuje Ustav Crne Gore, a ne da trazi neko pravo koje mu objektivno ne pripada. Ono sto je, povodom Bulatoviceve ustavne zalbe, uradio Savezni ustavni sud, za ovog poslanika je antipravo i uvod u haos, cime se zeli isprovocirati vanredno stanje u Crnoj Gori. Takvo ponasanje tog suda, za Djurdjevca je najveci pravni udar na temelje zajednicke drzave. On je sugerisao da pretpostavljena odluka Saveznog ustavnog suda ne smije imati nikakve pravne posljedice po Crnu Goru. U kratkoj polemici izmedju sefa poslanickog kluba DPS-a, ciji je predsjednik Milica Pejanovic-Djurisic, i jednog poslanika iz poslanickog kluba Bulativicevog DPS-a, ispostavilo se da "bulatovicevci" ne zele da odgovore na neka sasvim jednostavna pitanja. Na pitanje Dragana Djurovica, zasto se Savezni ustavni sud nije odredio prema ustavnoj zalbi Mimira Bulatovica, poslanik Vuksan Simonovic, umjesto direktnog odgovora, ponudio je konstataciju kako je Savezni ustavni sud imao pravo da pokrene postupak ocjenjivanja ustavnosti odredbe cl. 5 crnogorskog Zakona o izboru predsjednika Republike. Simonovic nije pruzio odgovarajuci odgovor ni na pitanje, zasto Savezni ustavni sud nije po sluzbenoj duznosti pokrenuo postupak ocjenjivanja ustavnosti istovjetnih odredbi u srbijanskom i saeznom zakonu o izboru predsjednika republike. I pitanjima i ponudjenim odgovorima sugerisano je, u stvari, da jeu ovom slucaju na djelu politika, a ne pravo. Zbog toga je poslanik "Narodne sloge" iz LSCG Vjera Djurisic upozorila da se ne upada u zamku "seherezadinih" prica o pravu i podvukla da se ovdje radi o politici kojom se ugrozava Crna Gora. Slicno je bilo i upozorenje njene stranacke i klupske koleginici Vesne Vicevic, za koju je posrijedi poznati scenario. Ona je izrazila cudjenje da u Crnoj Gori ima jos onih koji to ne prepoznaju. Osim sto je precizno naveo argumente protiv onoga sto radi Savezni ustavni sud, ministar unutrasnjih poslova Crne Gore Filip Vujanovic ocijenio je da odluka Saveznog ustavnog suda ima politicki sadrzaj, i da je politicki motivisana. Procjenjujuci politicku opasnost od onoga sto cini (i sto ce uciniti) Savezni ustavni sud, ministar Vujanovic je podvukao da je ta opasnost "izuzetno visoka", te da ce politicke stete od nje biti daleko vece od dobitka na koji je racunao podnosilac ustavne zalbe. Ukoliko Savezni ustavni sud ponisti, kao neustavan, cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike, Crna Gora ce, smatra ministar Vujanovic, bitidovedena u situaciju da ne moze da uradi nista - jer joj se ne ostavlja mogucnost da na odluku reaguje. De jure i de facto, takva odluka Sasveznog ustavnog suda, naglasio je on, dovodi Ustavni sud Crne Gore u podredjen polozaj, rusi njegov dignitet kao drzavnog organa, a time i suverenitet Crne Gore. Rijec je o opasnom presedanu, upozorio je ministar Vujanovic.

D. Vukovic

{Nastavak prekinute sednice - sutra Predsjednik crnogorskog parlamente Svetozar Marovic obavijestio je juce da ce u cetvrtak, 11. septembra, biti nastavljena prva vanredna sjednica parlamenta, na kojoj se debatuje o predlogu predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica da se skrati mandat ovom sazivu parlamenta. Prva vanredna sjednica prekinuta je zbog obaveze parlamenta da se izjasni o rjesenju Saveznog ustavnog suda, kojim je pokrenut postupak ocjene ustanovnosti odredbe cl. 5. Zakona o izboru predsjednika Republike. } #Krajisnik pod prismotrom gradjana napustio Banjaluku ~POLICIJA I NEKOLIKO STOTINA BANJALUCANA JUCE BLOKIRALO HOTEL "BOSNU" ^Krajisnik pod prismotrom gradjana napustio Banjaluku

Banjalucka policija saopstila da traga za "naoruzanim licima koja su ucestvovala u teroristickim akcijama u gradu". Uz posredovanje Zaka Klajna, politicari sa Pala i njihovo obezbedjenje sinoc oko 19 casova - otisli iz Banjaluke

Ljiljana Kovacevic
dopisnik "Nase Borbe" iz Banjaluke

Banjalucanin razbija staklo na BMW iz obezbedjenja
Momcila Krajisnika, za vreme prekjucerasnjeg
mitnigna SDS u Banjaluci
Banjaluka. - Hotel "Bosnu" juce ujutru blokiralo je nekoliko stotina Banjalucana zahtevajuci da grad napuste Momcilo Krajisnik, Dragan Kalinic, Dragan Kijac, Slavko Paleksic, nekoliko senatora i funkcionera sa Pala, kao i njihovo obezbedjenje koje je u hotelu prenocilo posle preksinocnjeg mitinga. Hotel je blokirala i banjalucka policija, kako je saopsteno, u traganju za "naoruzanim licima koja su ucestvovala u teroristickim akcijama u Banjaluci". Clan bosanskog Predsednistva iz Republike Srpske Momcilo Krajisnik, u pet minuta do 19 casova, uz posredovanje Zaka Klajna, nakon pregovora sa majorom Lukacem napustio je hotel "Bosnu" i uz pogrdne uzvike, gadjan kamenjem i jajima od strane okupljenih gradjana, usao je u svoj automobil. Krajisnik i njegova pratnja u 19 casova napustili su Banjaluku. Od 9.15 hotel "Bosnu", u kojem su prenocili Momcilo Krajisnik, Dragan Kijac i Dragan Kalinic, njihovi saradnici i clanovi obezbedjenja, blokiralo je nekoliko stotina Banjalucana trazeci da politicari sa Pala napuste grad. Predstavnici banjaluckog Centra javne bezbednosti imali su nameru da zadrze bivseg sefa policije RS Dragana Kijca i njegove ljude za koje, kako su rekli, postoji osnovana sumnja da su proteklih dana u Banjaluku ilegalno uneli vecu kolicinu naoruzanja, u nameri da na mitingu SDS izazovu krvoprolice i nerede. Na scenu je potom stupio zamenik visokog predstavnika za civilna pitanja Zak Klajn koji je pregovarao sa Krajisnikom i preneo mu zahtev banjalucke policije. Krajisnik je takvu opciju odbio, pa su odgovorni iz banjalucke policije nakon razgovora sa Klajnom pristali da svima koji se nalaze u hotelu bude obezbedjen odlazak iz grada u pratnji Sfora, s tim da predaju naoruzanje. Ipak, ni nakon postizanja sporazuma Krajisnik i njegovi saradnici nisu napustili hotel sto je uslovilo vece negodovanje okupljenih gradjana koji su odlucili "stvar da preuzmu u svoje ruke". Predvodnik protesta megafonom je pozvao Krajisnika, Kalinica i Kijca da odu iz grada i uz podrsku ostalih nazvao ih lopovima i kriminalcima koji su rasprodali Republiku Srpsku, a culi su se i povici - "lopovi napolje", "cupacemo obrve", "treba li vam para", "u sumu"... Poredeci Krajisnikovu politiku sa onom Brozovom iz mase je izvirila i Titova slika sa pojacanim obrvama koje su podsecale na Krajisnikove. U par navrata "gostima hotela" dat je ultimatum od petnaestak minuta da napuste objekat, uz upozorenje da ce masa provaliti u hotel "Bosnu". Do toga nije doslo jer su sve vreme hotel obezbedjivali pripadnici lokalne policije i Sfora. Nakon sto se Zak Klajn po drugi put vratio u hotel "Bosnu", negde oko 15 casova objekat je napustio Dragan Kalinic, predsednik raspustene Skupstine RS, kao i tridesetak ljudi iz pratnji politicara sa Pala. Vojnici Sfora su u satorskim krilima izneli oruzje oduzeto od ljudi u civilnim odelima. Oni i neki od clanova Senata RS transporterima Sfora prevezeni su u bazu multinacionalnih trupa u Ramicima nadomak Banjaluke. Mada se ocekivalo da ce hotel napustiti i Krajisnik, Kijac i od rukovodstva sa Pala novopostavljeni ministar unutrasnjih poslova Slavko Paleksic, kao i jos neki od njihovih saradnika, to se nije desilo. Novinar nezavisne lokalne televizije, kojem je dozvoljeno da udje u hotel, u direktnom javljanju oko 17 casova izvestio je da se Krajisnik i ostali nalaze na cetvrtom spratu hotela. U medjuvremenu saznalo se da je predsednik vlade RS Gojko Klickovic Banjaluku napustio jos prosle noci. U 18 casova pripadnici specijalne jedinice MUP RS, kojom komanduje major Dragan Lukac usli su u hotel i blokirali sve ulaze, a oklopni transporter Sfora kojim je trebalo da se evakuise Krajisnik udaljen je od hotela. Okupljeni gradjani zamoljeni su da napuste prostor oko hotela "Bosna" i da se povuku prema Banskim dvorima. Dok se odvijala licna i kolektivna drama u i oko hotela "Bosna", predsednika RS Biljana Plavsic sastala se sa visokim predstavnikom medjunarodne zajednice Karlosom Vestendorpom kako bi razmatrala poslednje dogadjaje vezane za politicku krizu u Republici Srpskoj. #Draskovic nece na RTS ~SPO O PREDSTAVLJANJU PREDSEDNICKIH KANDIDATA NA DRZAVNOJ TELEVIZIJI ^Draskovic nece na RTS Beograd. - Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic nece iskoristiti termin za predstavljanje predsednickih kandidata na Radio-televiziji Srbije, zbog neregularnosti u zrebanju - istakao je porparol predsednika SPO Andjelko Trpkovic, na redovnoj konferenciji za novinare, uz napomenu da se predsednicki kandidat SPO nece predomisliti i da ce tog istog dana odrzati predizbornu konvenciju u Sremskoj Mitrovici. - Za svaki problem koji se ispreci u nasoj kampanji, nacicemo adekvatan odgovor - rekao je Trpkovic ne zeleci da precizira na koji ce nacin SPO reagovati. "Postoje izvestaji RTS-a kojima smo zadovoljni i oni kojima nismo. Kada procenimo da je ijedan izvestaj ispod praga tolerancije, mi cemo ostro reagovati kao sto smo najavili u Boru, nakon cega je RTS pojeo manje ljudi u izvestajima" - ocenio je Trpkovic. Portparol SPO Ivan Kovacevic je osudio postupak policije u Pirotu kada je "uhapsen poslanicki kandidat SPO, clan Glavnog odbora i jos nekoliko clanova" te stranke ali i naglasio da u predizbornoj kampanji "treba izbegnuti svaki vid nasilja". Odgovarajuci na pitanja novinara o situaciji u Republici Srpskoj, portparol SPO je rekao da je protiv svih akcija koje izazivaju sukobe i koje mogu da izazovu krvoprolice. - Podrzavamo snage koje su za potpuno sprovodjenje Dejtonskog sporazuma, koje se bore za pravnu drzavu i protiv kriminala - rekao je na kraju konferencije Kovacevic.

J. Ko.

#Za devet poslanika nadmece se 17 stranaka ~PROGLASENE ZBIRNE LISTE U IZBORNOJ JEDINICI NOVI SAD ^Za devet poslanika nadmece se 17 stranaka

Poverenje Novosadjana pokusace da zadobiju i dva bivsa gradonacelnika, Milorad Mircic i Mihajlo Svilar, kao i sadasnji Stevan Vrbaski, uz Nenada Canka, Radovana Pankova, Milana Paroskog i druge

Novi Sad. - Za poverenje gotovo 365 hiljada biraca u novosadskoj izbornoj jedinici u predstojecim izborima za poslanike u Narodnoj skupstini nadmetace se 17 stranaka, odnosno grupa gradjana koje su predale svoje izborne liste. Ovo je juce saopstio predsednik Izborne komisije te izborne jedinice Cedomir Prostran. Na zbirnoj izbornoj listi u novosadskoj izbornoj jedinici, u kojoj se bira ukupno devet narodnih poslanika su sledece liste: Srpske radikalne stranke - dr Vojislav Seselj (prvi na listi Milorad Mircic), Srpskog pokreta obnove - Vuk Draskovic (prvi dr Stevan Vrbaski), Nova komunisticka partija Jugoslavije - "Branko Kitanovic" (prvi Petar Susnjar), Socijaldemokratije - Vuk Obradovic (Nikola Soro), Grupe gradjana "Novosadski blok i Udruzenje boraca rata 1990. grada Novog Sada" (Mihajlo Svilar), Penzionerske demokratske stranke Srbije - prof. dr Milan Runic (dr Milan Runic), Koalicije "Vojvodina" - dr Dragan Veselinov, mr Miodrag Isakov (Nenad Canak), Grupe gradjana "Miodrag Misa Milosevic" (Miodrag Milosevic), Demokratske stranke vojvodjanskih Madjara - Andras Agoston (Marton Matuska), Socijalisticke partije Srbije, Jugoslovenske levice, Nove demokratije - Slobodan Milosevic (Radovan Pankov), Grupe gradjana "Za Vojvodinu i Frusku goru" (Stevan Vujic), Vojvodjanske stranke - prof. dr Nikola Tomasev (Dusan Kojcic), Narodne stranke - Milan Paroski (Milan Paroski), Vojvodjanske zelene stranke - Nikola Aleksic (Nikola Aleksic), Partije prirodnog zakona (Dejan Barbatovic), Stranke deviznih stedisa (Vlado Marjanovic) i Demohriscanskog pokreta vojvodjanskih Madjara - Ferenc Pap (mr Veronika Vitkai - Kucera). Za devet mesta u poslanickim klupama Skupstine Srbije, koliko ce birati glasaci iz novosadske izborne jedinice nadmetace se ukupno 136 kandidata, a glasace se na 172 mesta. Direktni konkurenti, dakle, bice, izmedju ostalih, i dva bivsa gradonacelnik (Milorad Mircic i Mihajlo Svilar) i sadasnji "prvi Novosadjanin" dr Stevan Vrbaski, kao i stranacka imena kao sto su Nenad Canak, Radovan Pankov i Milan Paroski. Kako je predsednik izborne komisije najavio listici ce biti stampani i na jezicima manjina koji su opstinskim statutima predvidjeni kao ravnopravni, a ovoj izbornoj jedinici, sem Novog Sada, pripadaju jos Sremski Karlovci, Backi Petrovac i Beocin.

Z. S.

#U Dnevniku nista o bojkotu ~IZVESTAJ FONDA ZA HUMANITARNO PRAVO O ZASTUPLJENOSTI STRANAKA U MEDIJIMA PRETHODNE NEDELJE ^U Dnevniku nista o bojkotu

U Drugom dnevniku za Zorana Lilica izdvojeno 1.467 sekundi, a za sve ostale predsednicke kandidate 639 sekundi programa. Studio B ne pravi drasticne diskriminacije stranaka, dok "Politika" posvecuje 66,11 odsto ukupnog prostora - propagandi leve koalicije

Beograd. - Prema najnovijem nedeljnom izvestaju analize zastupljenosti politickih stranaka u medijima tokom predizborne kampanje, koji vec cetvrtu nedelju zaredom radi Fond za humanitarno pravo, na drzavnoj televiziji se i dalje precutkuju vesti o aktivnostima stranaka antiizbornog bloka. Jedine informacije o bojkotu izbora na RTS, "idu" kroz priloge stranaka koje su protiv bojkota i koje, u svojim nastupima, negativno govore o strankama koje su odlucile da bojkotuju izbore. Na televiziji Studio B, prema rezultatima analize, antiizborni i izborni blok partija, zastupljeni su skoro podjednako. Fond za humanitarno pravo je od 29. avgusta do 4. septembra pratio informativne emisije RTS - "Dnevnik 2" i "Dnevnik 3", zatim "Vesti u 7" Studija B, kao i pisanje stampanih medija - "Politike", "Blica" i "Nase Borbe". Osim priloga o promotivnim skupovima kandidata, praceni su i prilozi u kojima su drzavni funkcioneri propagirali stranke kojima pripadaju. Jedan od najvecih prigovora upucen je urednickom delu Dnevnika RTS, gde se, prema razultatima izvestaja, cesto pojavljuju prilozi o aktivnostima kandidata leve koalicije, izvan rubrike "Izbori 97", specijalno namenjene predstavljanju kandidata i stranaka. Prema recima Natase Kandic, predsednice Fonda, na jucerasnjoj konferenciji za novinare, ucestalo pojavljivanje vesti o kandidatima leve koalicije rezultat je neumerenog uzvestavanja o kandidatima koji su ujedno i drzavni funkcioneri. "Jedno je klasicno predstavljanje kandidata, a drugo kada kandidat Zivadin Jovanovic, u drustvu potpredsednika vlade Ratka Markovica, otvara asfaltni put u selu Sekulic", objasnila je Natasa Kandic. U "Dnevniku 2" RTS prilozi o predsednickom kandidatu leve koalicije Zoranu Lilicu, zauzeli su 1.467 sekundi, a svi ostali kandidati zajedno su dobili 639 sekundi. Kad su u pitanju placeni spotovi, na RTS prednjaci JUL, sa 1.194 sekunde stranacke reklame. Jedinstvena ocena strucnjaka koji su radili analize je da u emisiji TV Studio B, "Vesti u 7", nema drasticne diskriminacije stranaka i predsednickih kandidata, s obzirom na to da li pripadaju vladajucoj ili opozicionim partijama. Kada su, medjutim, u pitanju predsednicki kandidati, kako je receno, "upadljiva je naklonost prema Vuku Draskovicu i visoka diskriminacija Vojislava Seselja". Cak 66,11 odsto ukupnog prostora posvecenog strankama, u dnevnom listu "Politika" posveceno je propagandi leve koalicije. Ostale stranke u "Politici" dobile su 31,78 odsto prostora, a antiizborni blok svega 2,11 odsto. Za razliku od RTS, "Politika" je dodelila znacajan prostor Vuku Draskovicu, dok su Vojislav Seselj i ostali kandidati svedeni na minimalan prostor.

S. Milicic

{Lilic najzastupljeniji u "Nasoj Borbi" Najzastupljeniji predsednicki kandidat u "Nasoj Borbi", prema izvestaju Fonda, jeste Zoran Lilic. Iza Lilica, kako je naglaseno, standardno dobro je kotiran Mile Isakov. Vuk Draskovic je iza Vojislava Seselja. Primecena je i veca prisutnost Nebojse Covica (13,7 odsto). U "Nasoj Borbi" je u periodu od 29. avgusta do 4. septembra bila najzastupljenija leva koalicija (35,13 odsto ukupnog prostora posvecenog strankama), ali uglavnom zahvaljujuci komentarima i prilozima u kojima se ova koalicija negativno prikazuje i izvestaju o konvenciji leve koalicije u centru "Sava". Drugi po zastupljenosti u nasem listu je antiizborni blok (26,9 odsto), a gotovo isto su zastupljene sve ostale stranke zajedno (24,5 odsto). } #Socijalisti prestigli radikale ~PREMA ISTRAZIVANJU JAVNOG MNJENJA AGENCIJE "SCAN" U VOJVODINI ^Socijalisti prestigli radikale

Medju predsednickim kandidatima i dalje vodi Vojislav Seselj (22,7 odsto anketiranih), ali ga opasno ugrozava Zoran Lilic (20,8) koji je ucetvorostrucio broj glasova. Vuk Draskovic dobio 10,7 a Mile Isakov cetiri odsto glasova anketiranih. Najslusaniji radio "Stotka", a najgledanija televizija "Pink"

Novi Sad. - Velike razlike, unutrasnja dinamika i znacajne promene za samo tri meseca na delu su u vojvodjanskom javnom mnjenju - saopstila je juce novinarima Milka Puzigaca, direktor Agencije za istrazivanje javnog mnjenja "Scan", objavljujuci rezultate najnovijeg "pipanja pulsa" Vojvodjana. Istrazivanje je inace radjeno na reprezentativnom uzorku od 1.325 ispitanika u cetrdeset naselja iz 22 vojvodjanske opstine. Najveca promena u odnosu na prethodno istrazivanje iste agencije, po recima direktorke je sto su socijalisti po najsvezijim podacima pretekli radikale Vojislava Seselja u Vojvodini, koji su samo pre tri meseca bili najpopularniji, dok je SPS tada za njima zaostajao cak nekih pet odsto. Ukoliko bi izbori bili sada i ako bi stranke izasle na izbore pojedinacno, po podacima Agencije "Scan", SPS bi dobila 21,1 odsto glasova, druga bi bila SRS sa 20,3 odsto, treca Liga socijaldemokrata sa osam, dok bi SPO dobio 8,2 odsto glasova. Iz ovih podataka sa vrha tabele istrazivaci "Scana" zakljucuju da radikali zadrzavaju u Pokrajini svoje stabilno biracko telo (nesto ga cak i popravljaju) ali da su se socijalisti u znatnoj meri "oporavili" u odnosu na prethodno istrazivanje i svoj rejting poboljsali za nekih pet odsto, mada imajuci u vidu rezultate proslogodisnjeg glasanja (28,1 odsto za levu koaliciju) socijalistima ostaje jos prostora za vracanje sopstvenog birackog tela. Paznju privlace posebno jos dva podatka: Koalicija "Vojvodina" u znacajnoj meri je povecala svoj rejting (danas bi glasalo 12,8 odsto Vojvodjana) za razliku od 6,6 koliko je anketiranih njima dalo glasove u prethodnim izborima. Na delu je takodje, blagi porast popularnosti Srpskog pokreta obnove (danas bi glasalo 8,2 odsto) mada pretpostavljeni izlazak svih stranaka odvojeno na izbore i opredeljenje glasaca u tom slucaju da se 6,3 odsto glasova daju poverenje Demokratskoj stranci navodi na zakljucak da je mnogo vise opredeljenih u prethodnim izborima bilo za Koaliciju "Zajedno", kada se za nju izjasnilo cak 23,5 odsto anketiranih. Vojvodjani, ipak, kako svedoci istrazivanje "Scana", kada je rec o predsedniku Srbije najvece poverenje i dalje daju Vojislavu Seselju (glasalo bi 22,7 odsto upitanih) dok bi na drugom mestu bio Zoran Lilic, sa 20,8 odsto glasova, treci Vuk Draskovic sa 10,7 odsto, glasova, cetvrti Mile Isakov sa cetiri odsto glasova. Za nekog drugog, sem liste na kojoj su jos bili ponudjeni Sandor Pal i Vuk Obradovic glasalo bi 9,8 odsto Vojvodjana, a 11,4 odsto ne bi glasalo. I pored primata Seselja u glasovima, medjutim, istrazivaci primecuju da je Lilic kao predsednicki kandidat u poslednja tri meseca napravio veliki prodor i cak ucetvorostrucio poverenje i "primakao" se Seselju a karakteristicno je i da natpolovicna vecina anketiranih procenjuje da ce Lilic pobediti (56,5 odsto), kao i da ce lista levice pobediti u parlamentarnim izborima (preko 70 odsto).. Agencija "Scan", kako to redovno cini, istrazila je i odnos vojvodjanske javnosti prema nadleznostima Vojvodine. Cak 41,4 odsto ispitanika smatra da joj treba vratiti autonomiju, dok 17,5 veruje da ona treba cak da bude samostalna federalna jedinica u Jugoslaviji. Da je pronadjena prava mera njenih nadleznosti veruje 22,1 odsto, a cetiri procenata da joj valja smanjiti ili ukinuti nadleznosti. Kada je o medijima rec, "Scanovi" podaci kazuju da je najslusanija radio stanica "Stotka" (14,4 odsto) a da je blizu i Radio Beograd, dok se najveci broj (21,5 odsto) opredeljuje za neku lokalnu radio stanicu. Najgledanija TV stanica u Vojvodini je "Pink" sa preko 22 odsto gledalaca dok se medju onima koji redovno prate dnevnu stampu najvise citaju "Vecernje novosti" (23,7 odsto) koje su u odnosu na pre par meseci pretekle "Blic" (sada 17,4 odsto). List "Blic", medjutim, ipak drzi primat kada je rec o ljudima koji samo povremeno prate stampu. Medju redovnim citaocima dnevnih listova, medjutim, na trecem mestu je "Politika" (16,8), "Dnevni telegraf" (10,0) "Nasa Borba" (8,9) i "Dnevnik" sa 8,7 odsto opredeljenih. Najcitaniji nedeljnik (redovno) je "Svet" (6,3 odsto) a povremeno "Nedeljni telegraf" sa 11 odsto citalaca.

Z. S.

{"Nasa Borba" se cita zbog objektivnosti i istinitosti Ubedljivo najveci broj citalaca "Nase Borbe" opredelio se za taj list, sudeci po odgovoru anketiranih, zbog objektivnosti i istinitosti. Cak preko 65 odsto ispitanika opredeljenih da citaju "Nasu Borbu" navelo je kao motiv upravo te osobine lista, sto je ujedno i najveci procenat u odabiru kada je rec o razlicitim listovima i razlicitim ponudjenim osobinama - od informativnosti, navike, tradicije do cene i zabavnih sadrzaja i lokalnih vesti. } #Djukanovicu se ne moze verovati ~DEMOKRATSKA STRANKA SRBIJE O SITUACIJI U CRNOJ GORI ^Djukanovicu se ne moze verovati

Crnogorski premijer je poslednjih deset godina odrzavao Milosevica na vlasti i nije nista manje odgovoran od njega, izjavio Vojislav Kostunica, predsednik DSS

Beograd. - Rascep u Demokratskoj partiji socijalista cini dobro za demokratske promene u Saveznoj Republici Jugoslaviji, posto ona nije ni demokratska ni federalna drzava. Medjutim, postavlja se pitanje koliko su Djukanovic i njegov deo te stranke promenili cud - izjavio je na jucerasnjoj konferenciji za stampu lider Demokratske stranke Srbije Vojislav Kostunica, upitavsi se "da li je Bulatovic sve ovo vreme bio kamen o vratu crnogorskom premijeru". Prema njegovim recima, Djukanovic nema vecinu u crnogorskom parlamentu ali ima zato manjinsku vladu "zahvaljujuci nekim opozicionim strankama koje ga podrzavaju". - Sporazum koji je premijer Crne Gore Milo Djukanovic potpisao sa grupom opozicionih stranaka moze se nazvati "Narodna sloga broj dva", jer se tu nalaze stranke potpuno suprotnih pogleda na nasu saveznu drzavu. Tako, na primer, stranka Slavka Perovica je ustvari Rugovina crnogorska stranka jer ni oni, kao ni Rugova, ne priznaju saveznu drzavu. Interesantno je da tim sporazumom Djukanovic obecava ono sto do sada nikada nije radio, a to je organizovanje fer i postenih izbora. Medjutim, da li se moze verovati Milu Djukanovicu posle svega sto je uradio? Odgovor je ne, jer je on poslednjih deset godina odrzavao Milosevica na vlasti i na taj nacin nije nista manje odgovoran od njega samog - zakljucio je Kostunica. Situaciju u Crnoj Gori, po recima potpredsednika Bojoviceve Narodne stranke Novice Stanica karakterise "svadja dva jarana, Djukanovica i Bulatovica, koji su do juce delili sve od sverca, svakojakog kriminala, iznosenja velike kolicine novca na Kipar, pretnji opozicionim strankama". Sada, prema Stanicevim recima, "ti jarani kada su se sukobili zahtijevaju od opozicije da se opredjele za neciju stranu". - Trenutno se u Crnoj Gori stvara atmosfera da je republika starija od savezne drzave, tako da se crnogorska politika polako krece ka otcjepljenju - rekao je na kraju potpredsednik Narodne stranke Crne Gore Novica Stanic. Odgovarajuci na pitanje novinara o jucerasnjem incidentu u Banjaluci, lider DSS je rekao da "ako imate predizbornu kampanju u Republici Srpskoj, ondane mozete da zabranite okupljanje gradjana na nekom politickom skupu. To, ustvari, znaci da je u Republici Srpskoj, uoci samih izbora, zabranjena predizborna kampanja. Tacna je informacija da sam bio pozvan na banjalucki skup ali sam bio sprecen, zbog antiizborne kampanje, da uzmem ucesca na njemu". {"Crnogorski Dnevnik gori od RTS" "Do nedavno sam bio ubijedjen da od Dnevnika RTS nema goreg. Medjutim, sada crnogorska drzavna televizija i "Pobjeda" sprovode pravi medijski teror u Crnoj Gori. Kakva je medijska slika u nas, najbolje govori podatak da kad bi, boze me oprosti, sam gospod Bog odrzao konferenciju za stampu, to ne bi bilo ni prikazano na drzavnoj televiziji, ukoliko ne odgovara koncepciji vladajuce strukture - prokomentarisao je medijsku sliku u Crnoj Gori potpredsednik Narodne stranke Novica Stanic. } #Farsa od izbora ~DRAGOLJUB MICUNOVIC NA SEDNICI POKRAJINSKOG ODBORA DC U NOVOM SADU ^Farsa od izbora Novi Sad. - U proteklih sedam godina visepartijski sistem u zemlji je bio samo ukras, a parlament je jedno vreme, dok skoro sasvim nije zamro, sluzio narodu za zabavu. Socijalisticka partija Srbije je samovoljno vladala. Formirala je dve politicke stranke, kao ogledalo kroz koje socijalisti mogu da izgledaju moderno, avangardno, mirotvorno i kobajagi veliko. To je juce na sednici Pokrajinskog odbora Demokratskog centra istakao predsednik te stranke Dragoljub Micunovic. On je naglasio da je jedna od tih stranaka Srpski pokret obnove sa svojih anahronizmom, retrogradnim programima, dok je druga strana nasilnicka, ratoborna i kriminalna. - Od njih mi trebamo da se uplasimo, a onda da SPS uziva u svojoj lepoti - rekao je Micunovic istakavsi da su jedino pravo ogledalo za socijaliste demokratske stranke, kroz koje se oni mogu videti u pravom svetlu, bez kulise sa kojom idu u svet. - Na okruglom stolu 1992. godine smo se dogovorili o devet izbornih jedinica. Sada se to jednostrano promenilo u izbornoj godini, a Zakon o izborima je donesen u necuvenoj formi nasilja nad skupstinskim Poslovnikom - rekao je Micunovic i dodao da su tim zakonom male demokratske stranke lisene svake mogucnosti, pa kada bi zasli na izbore, glasovi njihovih biraca bi se prelili socijalistima. - Bez cenzusa je sve farsa. Sa njime bi se znalo ko koliko tezi na politickom trzistu. Mi svoje glasove ne dajemo nikome i u ovakvoj farsi necemo ucestvovati - istakao je Micunovic.

S. Ja.

#Sprecen drzavni udar protiv Plavsiceve ~AMERICKA REAGOVANJA NA SRPSKO-SRPSKU KONFRONTACIJU U BANJALUCI ^Sprecen drzavni udar protiv Plavsiceve

U Pentagonu je juce potvrdjena informacija iz izvora NATO-a da se medju pratiocima Momcila Krajisnika i ostalih clanova rukovodstva s Pala nalazila i grupa naoruzanih lica, dovedenih u Banjaluku s planom da se - pod firmom mitinga za "jedinstvenu Republiku Srpsku" - izvede drzavni udar protiv predsednice RS

Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona

"Pravoslavni krst sa cetiri cirilicna slova 'S' moze se videti na skoro svakoj kuci u Banjaluci i na svakom putokazu prema ovom gradu, u kome se od ponedeljka ponovo pokazalo koliko je ovaj narod daleko od te sloge u koju se kune i koja mu je preko potrebna" - culo se juce u jednom izvestaju americkog Nacionalnog radija iz Banjaluke, uz konstataciju da su bosanski Srbi danas podeljeni vise nego ikad, dve godine posle zavrsetka rata, vodjenog pod parolom "Svi Srbi u jednoj drzavi" da bi se ostvarilo upravo to neophodno jedinstvo. Ugledni nedeljnik "U.S. News &World Report" na tu temu napisao je juce i sledece: "Bosanski Srbi potpuno su se podelili po politickoj i regionalnoj liniji. Politicari, policija i mediji opredeljuju se za jednu od dve strane - za Radovana Karadzica, optuzenog za ratne zlocine, koji se posle americkog pritiska povukao pre godinu dana s predsednickog polozaja ili za zenu koja je dosla na njegovo mesto, Biljanu Plavsic. Oba ova nekadasnja nacionalisticka saveznika pozivaju danas na srpsko jedinstvo. Sto se tice Karadzica, to je jedinstvo protiv Plavsicke, protiv medjunarodne zjednice koja je podrzava, kao i protiv Dejtonskog mirovnog pakta iz 1995, koji je podelio BiH na srpski i muslimansko- hrvatski deo. Za Plavsicku, jedinstvo znaci otpor smrtonosnom Karadzicevom zahvatu svih institucija Republike Srpske, kao i korupciji koja ga, kako ona kaze, odrzava na vlasti". "Vasington Post", sa svoje strane, upozorava da je u Banjaluci doslo prekjuce do mozda dosad najozbiljnije konfrontacije NATO-a sa onim snagama medju bosanskim Srbima koje su na Karadzicevoj liniji rusenja Mirovnog sporazuma iz Dejtona. Prestonicni dnevnik svrstava u tu kategoriju kompletno paljansko rukovodstvo koje je u ponedeljak doslo na miting u Banjaluku, izdvajajuci medju njima posebno Momcila Krajisnika, kome se uz pominjanje titule predstavnika bosanskih Srba u zajednickom troclanom Predsednistvu BiH pridodaje i atribut "otvorenog saveznika Radovana Karadzica". U Pentagonu je juce potvrdjena informacija iz izvora NATO-a da se medju pratiocima Momcila Krajisnika i ostalih clanova rukovodstva s Pala nalazila i grupa naoruzanih lica, dovedenih u Banjaluku s planom da se - pod firmom mitinga za "jedinstvenu Republiku Srpsku" - izvede drzavni udar protiv predsednice Biljane Plavsic. Ovim pratiocima, kako je receno, omoguceno je da napuste hotel "Bosna" kad su predstavnicima Sfora predali naoruzanje s kojim su dosli na miting istine u Banjaluci. Saopsteno je, takodje, da je oko stotinu americkih vojnika iz sastava Sfora - ukljucujuci pola tuceta "apaci" helikoptera i desetak "bredli" oklopnih transportera - ucestvovalo u siroj akciji zaustavljanja naoruzanih Karadzicevih pristalica koji su iz raznih krajeva dosli na miting u Banjaluci. Prema izjavi predstavnika za stampu Pentagona, pukovnika Stivena Kempbela, americki vojnici obavili su bez upotrebe oruzja svoj zadatak u Banjaluci, koji se sastojao u "razoruzavanju velikog broja agresivnih dosljaka, za koje se sumnja da su placeni za odlazak u Banjaluku - s ciljem da organizuju nasilne akcije protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i legalno izabrane predsednice Biljane Plavsic". Tom prilikom, uhapseno je nekoliko desetina osoba i zaplenjena veca kolicina eksploziva i raznog naoruzanja za koje se navodi da je bilo skriveno u vozilima s laznim dokumentima i registracionim tablicama. U prvim reakcijama Vasingtona, okupljanje u Banjaluci okvalifikovano je kao jos jedna organizovana akcija rukovodstva s Pala, za koju se navodi da je u suprotnosti sa duhom i slovom Mirovnog ugovora iz Dejtona, kao i sa dogovorom koji je americki izaslanik Robert Gelbard postigao nedavno s Momcilom Krajisnikom. {Transporteri Sfor razmesteni, saobracaj bez problema Pale, FoNet. - Iako je nekoliko desetina oklopnih transportera i borbenih kola Sfora od juce ujutro razmesteno na prilazima Palama, duz puta Pale-Jahorina i Pale-Lukavica, saobracaj u oba pravca nije zaustavljan i odvija se bez problema, javlja Srna. Pripadnici Sfora povremeno oklopnim transporterima u manjim grupama ulaze i u same Pale, navodi agencija. } #Novi apel izbeglicama da izadju na izbore ~KONFERENCIJA ZA NOVINARE ZIVOTE DE LUKE I VLADIMIRA TUCICA ^Novi apel izbeglicama da izadju na izbore

Za nedoumice pitati poverenike u opstinama

Beograd. - Sekretar Savezne komisije za sprovodjenje lokalnih izbora za Bosnu i Hercegovinu Vladimir Tucic i sekretar beogradske kancelarije OEBS Zivota de Luka ponovili su na jucerasnjoj konferenciji za novinare apel izbeglicama koje su se registrovale za ove izbore da na njih i izadju 13. i 14. septembra. Tucic je naglasio da bi bilo kakvo apstiniranje u ovom slucaju moglo "ugroziti postojece procese demokratizacije u Bosni". On je rekao i da je rasprsena svaka sumnja u bojkot ovih izbora, da ce SDS na njih najverovatnije izaci i da oko toga u medijima ne treba praviti bilo kakvu zbrku. Ukupan broj izbeglica koje su se u SRJ registrovale za glasanje i prosle poostrene uslove OEBS-a je oko 65.000. Od tog broja a oko 3.500 steklo je pravo da glasa u oba entiteta BiH, u Republici Srpskoj i u Muslimansko-hrvatskoj federaciji. Izbeglice ce u SR Jugoslaviji glasati na 79 mesta, 70 u Srbiji i devet u Crnoj Gori, a za odlazak na biracka mesta sugerise im se putovanje vozom. Sa ZTP i Saveznim ministarstvom za saobracaj dogovoreno je da glasaci mogu putovati slobodno, na svim redovnim linijama, uz prikaz odsecka, prilikom odlaska, odnosno potvrde da je glasao. Slobodan prevoz autobusom garantovan je samo na lokalnim linijama. Isto vazi za glasace na birackim mestima u BiH, a napominje se da organizovanog prevoza, za razliku od prosle godine, nece biti. Izbore ce nadgledati 86 medjunarodnih posmatraca, koje salju vlade Norveske, Svedske i Finske. Glasacki odbori, vise od 500 clanova iz SRJ obuceni su tokom protekle nedelje za supervizore. Zavisno od opstine u kojoj su registrovani, biraci su dobili odgovarajuce sifre. U slucaju da imaju bilo kakvu nedoumicu, savetuje im se da se obrate povereniku za izbeglice u svojim opstinama, koji su prosli dvojnu instruktazu i upoznati sa svim detaljima. Primera radi, sifra za birace u Backoj Topoli je 000x101, a u ovoj opstini glasace i izbeglice iz Malog Idjosa. U Beogradu ce se glasati na pet mesta. Za centralne opstine (Stari grad - Palilula, Savski venac, Vozdovac, Palilula i Vracar) glasanje ce biti obavljeno u Matematickoj gimnaziji (Narodnog fronta 37), umesto na Terazijama, za birace iz Rakovice i Curakice, glasanje je u Rakovici, za Novi Beograd i Zemun u SO Novi Beograd. Zvezdara, Grocka, Obrenovac, Mladenovac i Lazarevac imaju zasebne sifre, a Barajevo i Sopot zajednicku i glasa se u Barajevu.

LJ. Gogic

#HDZ BiH bojkotuje lokalne izbore ~ODLUKA PREDSEDNISTVA HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE ^HDZ BiH bojkotuje lokalne izbore

Predsednistvo Hrvatske demokratske zajednice BiH donelo juce odluku da HDZ ne sudeluje na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini zakazanim za 13. i 14. septembar ove godine, jer "nisu stvoreni uslovi za slobodne, demokratske i postene opstinske izbore"

Daniel Omeragic
dopisnik "Nase Borbe" iz Sarajeva

"Nakon sto nisu rijeseni ili su odbijeni brojni prigovori Izbornog stozera HDZ BiH na nepravilnosti, osobito u postupku registracije biraca, i nakon sto nisu prihvaceni prijedlozi HDZ BiH za odgodu izbora dok se ne stvore svi potrebni uvjeti, Predsjednistvo HDZ BiH objavljuje da nece sudjelovati u opcinskim izborima u Bosni i Hercegovini", stoji u odluci. Osim sto nisu stvoreni uslovi za slobodne, demokratske i postene opcinske izbore, prema ocjeni Predsednistva HDZ BiH "odrzavanje opcinskih izbora u uvjetima brojnih krsenja Dejtonskog sporazuma, izbornih pravila i kodeksa na stetu hrvatskog nacionalnog interesa u BiH, dovodi hrvatski narod u BiH i HDZ BiH u neravnopravan polozaj". Predsjednistvo HDZ BiH je pozvalo svoje clanove i simpatizere, kao i bh. Hrvate u zemlji i svijetu da ne sudjeluju u opcinskim izborima i tako stanu u odbranu svojih prava, interesa i dostojanstva. "Hrvatska demokratska zajenica BiH ce, unatoc odluci o nesudjelovanju u opcinskim izborima, odrzati svoje promidzbene skupove prema planu koji je utvrdio Izborni stozer HDZ BiH i poziva svoje clanove i simpatizere iz svih opcinskih, gradskih i zupanijskih organizacija HDZ BiH da se u sto vecem broju odazovu sredisnjem promidzbenom skupu danas u Mostaru", kaze se u odluci Predsjednistva HDZ BiH, za cije izvrsenje su odgovorni Glavno tajnistvo i HDZ BiH, kao i svi opcinski, gradski i zupanijski odbori HDZ BiH. U obrazlozenju odluke je navedeno da je Predsjednistvo HDZ BiH, izvrsavajuci poverenu duznost zastupanja, zastite prava i interesa hrvatskog naroda u BiH, postupilo u skladu sa zakljuccima Sredisnjeg odbora HDZ BiH od 25. jula, te utvrdilo da nisu stvoreni svi potrebni uvjeti za slobodne, demokratske i postene opcinske izbore u Bosni i Hercegovini. Hrvatska demokratska zajednica dugo je upozoravala da ce bojkotovati izbore, a jedan od razloga za to je bila i odluka Privremene izborne komisije da se izbori, osim u sest gradskih opcina u Mostaru, organizuju i u distriktu u ovom gradu. HDZ BiH je zbog toga otvoreno strahovala da ce izgubiti vlast u Mostaru, jer u distriktu vecinu stanovnistva cine Bosnjaci. {HDZ ce imati 17 kandidata za izbore u Banjaluci Banjaluka, Beta. - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ce na predstojecim lokalnim izborima u Banjaluci istaci 17 kandidata, saopstila je juce ta stranka. Predstavnik HDZ za Banjaluku Antun Ruzic rekao je da ce, pored Banjaluke, ta stranka imati kandidate u Srpskom Brodu, Derventi, Kotor Varosi i Gradiski. Pre izbijanja sukoba u Bosni i Hercegovini u gradu Banjaluci je, prema njegovim recima, zivelo 29.860 Hrvata, a danas ih ima 4.500. Dodao je da, uprkos iseljevanju velikog broja ljudi, HDZ nije prekidala rad u Banjaluci. Ruzic tvrdi da se van sireg podrucja Banjaluke nalazi oko 20.000 potencijalnih glasaca HDZ, ali da je nerealno ocekivati da vecina njih dodje na glasanje. On je rekao da ne zna tacno kada ce Republika Hrvatska otvoriti predstavnistvo u Banjaluci, ali da je izvesno da ce to predstavnistvo, kada bude otvoreno, biti u centru grada. } #Vanredni izbori, zamka za Plavsicevu ~MILAN DUPOR, PRAVNI SAVETNIK PREDSEDNICE RS ^Vanredni izbori, zamka za Plavsicevu Banjaluka, Beta. - Pravni savetnik predsednice Republike Srpske, Milan Dupor, ocenio je juce da je inicijativa za istovremeno odrzavanje vanrednih parlamentarnih i predsednickih izbora u RS "providna igra rukovodstva sa Pala" ciji cilj je da predsednica Biljana Plavsic podnese ostavku. Dupor je agenciji Beta rekao da je ta inicijativa "ultimatum" clana bosanskog Predsednistva iz RS Momcila Krajisnika, koji zeli da "postavi zamku" predsednici Plavsic. "Oni fakticki pripremaju igru da predsednica da ostavku, pa da se naknadno ustanovi da vanredni parlamentarni izbori ne mogu da budu odrzani", rekao je Dupor. Predsednicki izbori bi eventualno dosli u obzir ako bi se istovremeno odrzali sa izborima za clana srpskog Predsednistva BiH, ali i za sve centralne organe BiH, i to pod uslovom da budu sprovedeni u organizaciji i po pravilima OEBS, dodao je pravni savetnik Biljane Plavsic. Prema njegovom tumacenju, Kontakt grupa ne bi pristala da se vanredni izbori sprovedu prema izbornom zakonu RS, jer taj zakon jos nije uskladjen ni sa Ustavom RS ni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. "To bi fakticki znacilo odlaganje izbora, sto bi paljansko rukovodstvo jedva docekalo, a pri tome bi se pokazalo kao kooperativno", rekao je Dupor. Dupor je ocenio da zbog svega toga Plavsiceva ne bi trebalo da pristane na vanredne predsednicke izbore, ali je ukazao da je to ipak, "njena licna odluka". #Mitinzi SDS neuspelo "dogadjanje naroda" ~DEMOKRATSKA STRANKA RS POZIVA GRADJANE DA IZADJU NA LOKALNE IZBORE ^Mitinzi SDS neuspelo "dogadjanje naroda" Bijeljina. - Povodom prekjucerasnjih dogadjanja u Banjaluci i jucerasnjeg mitinga u organizaciji SDS u Bijeljini, Demokratska stranka RS izdala je juce saopstenje u kome se ovi dogadjaji ocenjuju kao "neuspeli model 'spontanog dogadjanja naroda', kojeg je pre deset godina patentirao Slobodan Milosevic" u Srbiji, a njegovi Paljanski sledbenici pokusali da primene u ova dva grada. "Planirano izazivanje haosa sracunato je na ocuvanje vlasti po svaku cenu, pa i po cenu izazivanja otvorenog sukoba. Ove snage koje predvodi Momcilo Krajisnik, svesno podsticu separatizam u RS i sukob istocnog i zapadnog dela RS suprotstavljajuci Pale Banjaluci i Krajini, zaboravljajuci pri tome da narod zivi jednako tesko i na Palama i u Banjaluci i u Bijeljini", ocenjuje Demokratska stranka RS. Demokratska stranka Republike Srpske poziva gradjane RS i Semberije da sacuvaju mir i izbegnu izazivanje nereda, i poziva ih da 13. i 14. septembra izadju na izbore i glasajuci po svojoj savesti i po svom uverenju izaberu lokalnu vlast. U saopstenju Demokratske stranke RS se posebno ukazuje da kampanja za lokalne izbore protice u atmosferi izazivanja straha i do sada nevidjenih ucena i pretnji aktivistima DS RS od strane vladajuce Srpske demokratske stranke i Srpske RTV sa Pala, istice se u jucerasnjem saopstenju Demokratske stranke RS. #Strani predstavnici procenjuju rad medija u RS ~RAZGOVORI VESTENDORP-PLAVSIC ^Strani predstavnici procenjuju rad medija u RS Banjaluka, Beta. - Visoki predstavnik medjunarodne zajednice za BiH Karlos Vestendorp rekao je juce u Banjaluci da se lokalni izbori u Bosni moraju odrzati u predvidjenom roku 13. i 14. septembra. Vestendorp je nakon razgovora s predsednicom Republike Srpske Biljanom Plavsic ponovio novinarima da je medjunarodna zajednica ulozila oko 14 miliona dolara u lokalne izbore, koje ce nadgledati 2.500 posmatraca OEBS-a i obezbedjivati sest dodatnih bataljona Sfora. Plavsiceva je rekla da je tokom razgovora s clanom Predsednistva BiH iz RS Momcilom Krajisnikom pokusala da postigne dogovor da obe strane do odrzavanja parlamentarnih izbora rade na smirivanju situacije, ali je dodala da je to "nemoguce ako to zeli samo ona a ne i druga strana". Ona je rekla da je Krajisniku predlozila da Srpska radio-televizija jedan dan emituje vesti iz banjaluckog studija, a drugi dan iz paljanskog, sto bi, prema njenim recima, doprinelo boljem i potpunijem informisanju gradjana RS. Predsednica RS je dodala da je stekla utisak da Krajisniku taj predlog nije bio "drag" i da smatra da, posle svih ovih dogadjaja, on taj predlog nece prihvatiti. Visoki predstavnik je rekao da ce direktoru SRT Miroslavu Toholju biti upucen jos jedan zahtev za otvaranje SRT prema predstavnicima medjunarodne zajednice i da ce medjunarodna zajednica, ukoliko on to ne uslisi, morati da preduzme neke druge "akcije". On je rekao novinarima da je formirana grupa za medije od domacih i stranih predstavnika koji treba da prate rad medija u RS i procenjuju da li su njihovi programi otvoreni ili ne. Visoki predstavnik medjunarodne zajednice je ocenio da su u Banjaluci "vec ucinjeni prvi koraci ka reformi i demokratizaciji policijskih snaga". On je jos naveo da Kancelarija visokog predstavnika pregovara s vlastima na Palama kako bi se islo "u dalju demokratizaciju i reformu policije na podrucju pod uticajem Pala". #Hitno hapsiti optuzene za ratne zlocine ~OTVORENO PISMO STOTINU EVROPSKIH ORGANIZACIJA I 133 JAVNE LICNOSTI ^Hitno hapsiti optuzene za ratne zlocine Brisel, Beta-AFP. - Oko stotinu evropskih organizacija i 133 javne licnosti zatrazili su juce od vlasti zemalja clanica NATO da uhapse optuzene za ratne zlocine u Bosni. U otvorenom pismu, koje su objavile dve nevladine organizacije u Briselu, ukazuje se da je "od 78 osoba optuzenih za ratne zlocine, 66 jos na slobodi". "Njihovo hitno hapsenje je neophodno", naglasava se u pismu organizacije "Hjuman rajts voc" i medjunarodnog saveza organizacija za ljudska prava. U tekstu se navodi da optuzeni za ratne zlocine u Bosni "blokiraju povratak izbeglica i raseljenih lica, sputavaju razlike u misljenju i drze medije" i da tako "sprecavaju mirovni proces i nacionalni oporavak". "Delovanje tih osoba cini slobodne i visestranacke izbore prakticno nemogucima", navodi se pismu, uz podsecanje da su prvu operaciju hapsenja optuzenih za ratne zlocine pocetkom jula evropski zvanicnici predstavili kao svoje "novo opredeljenje". "Od tada, snage NATO nisu sprovele nijedno hapsenje", naglasava se u pismu ciji su potpisnici, izmedju ostalih, bivsi francuski predsednik Valeri Ziskar D'Esten, nekadasnji specijalni izaslanik UNHCR za bivsu Jugoslaviju Hose Maria Mendiluse, engleska glumica Dzulija Ormond, 21 clan Evrpskog parlamenta i 96 evropskih organizacija. #Povratak 25.000 Hrvata i 16.000 Muslimana u zapadnu Bosnu ~PLAN POVRATKA MANJINSKOG STANOVNISTVA U ZAJEDNICKE KANTONE ^Povratak 25.000 Hrvata i 16.000 Muslimana u zapadnu Bosnu Banjaluka, Beta. - Portparol banjalucke kancelarije Visokog komesarijata za izbeglice Ujedinjenih nacija Mons Niberg izjavio je danas da ce se oko 25.000 Hrvata i 16.000 Muslimana u prvoj fazi vratiti u Bugojno, Busovacu, Jajce i Vitez. Niberg je, na konferenciji za novinare, najavio da ce danas u Travniku biti predstavljen Plan za povratak manjinskog stanovnistva u zajednicke kantone Federacije Bosne i Hercegovine. On je ocenio da je to najvazniji projekat koji je sklopljen od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i dodao da ce za prvu fazu povratka biti obezbedjeno osam miliona dolara. Busovaca je, takodje, spremna da primi i sve srpske izbeglice koje su ranije zivele na podrucju te opstine, rekao je Niberg. #Ren ne zeli susret s Karadzicem i Mladicem ~IZJAVA SPECIJALNOG IZVESTIOCA UN ZA LJUDSKA PRAVA ^Ren ne zeli susret s Karadzicem i Mladicem Hag, Beta-AFP. - Specijalni izvestilac UN za ljudska prava u bivsoj Jugoslaviji Elizabet Ren izjavila je juce da vise nije spremna da se susretne s bivsim liderima bosanskih Srba Radovanom Karadzicem i Ratkom Mladicem. Na konferenciji za novinare u Hagu, Elizabet Ren je objasnila da ne zeli da se susretne s Karadzicem nakon prekjucerasnjeg skupa protiv predsednice RS Biljane Plavsic koji je "vodio" clan Predsednistva BiH iz RS Momcilo Krajisnik. Prosle nedelje, Elizabet Ren je prihvatila Krajisnikov predlog da se sastane s Karadzicem i bivsim generalom vojske RS Ratkom Mladicem, pod uslovom da to doprinese njihovom odlasku u Hag. Renova je juce, medjutim, objasnila da ne zeli da "izgubi kredibilitet" sastajuci se s Karadzicem, niti zeli da mu pruzi priliku da taj sastanak zloupotrebi. Specijalni izvestilac UN je naglasila da pri tom ima u vidu i zene iz Srabrenice koje su "izgubile svoje muzeve 1995. godine" i koje "racunaju" na nju. Elizabet Ren danas treba da se sastane s tuziocem Medjunarodnog suda za ratne zlocine u Hagu Luiz Arbur. Otkako je dosla u Holandiju, Renova se sastala s ministrom inostranih poslova Holandije Hansom Van Mirloom i s visokim komesarom OEBS-a za manjine Maksom van der Stulom. #Komentar: Oralno i nemoralno ~ ^Oralno i nemoralno

Vladan Marjanovic

U anglosaksonskom svetu bi se, skretanjem paznje sa sustine na formu, to jos moglo nazvati i prorocanstvom koje se ispunjava samo od sebe, ali se u zemlji Srbiji o tome moze govoriti samo kao o onom sto zaista jeste - kao o prostakluku najnize vrste. Nema, naime, tome mnogo kako je Aleksandar Tijanic - nekadasnji mali i siromasni novinar, potom neuspeli ministar informisanja, a sada otrovni i cesto neodmereni kolumnista - u svom "Gradjaninu" najavio kako se u prostorijama Televizije "Pink" navodno pripremaju pornografski video-snimci sa "umontiranim" domacim opozicionarima u glavnim ulogama; da bi sada na jednom drugom, duhovno srodnom kanalu, Televiziji "Palma" (a kao odgovor vlasnika ove stanice na jedan Tijanicev proslonedeljni tekst), upravo sam eks- ministar postao zrtva jednog takvog - cak i za ovdasnje kriterijume - neverovatno vulgarnog i primitivnog falsifikata. Ako se za ono uopste moze upotrebiti rec falsifikat. Najlakse bi, naravno, sada bilo reci kako je Tijanic vitriolskim stilom i erotskim (tacnije, polupornografskim) konotacijama krcatom leksikom svojih kolumni - u kojima nije ostalo mnogo postovanja za princip po kome se treba obracunavati sa suprotnim misljenjima, a ne sa ljudima - i zasluzio da mu bude uzvraceno na isti nacin. Ovo tim pre sto ne postoji nijedan razlog zbog koga bi se na Tijaniceve ceste vulgarnosti gledalo sa vise blagonaklonosti nego na necije druge. To, medjutim - osim sto bi, buduci da je ocigledno, bilo deplasirano - u ovom slucaju nije toliko ni vazno. Ono sto jeste bitno to je da je, u okolnostima dugogodisnjeg opsteg bezakonja, moralne izopacenosti i totalnog drustvenog rasapa, u ovoj zemlji konacno dostignut takav nivo socijalne degeneracije na kome postaje moguce da se javni medij vise ne koristi samo kao sredstvo politicke manipulacije masama - na nacin na koji to vec citavu deceniju nesmanjenom ubitacnoscu cine RTS ili list "Politika", recimo - vec i kao krajnje privatno psovacko-pljuvacko pomagalo koje se po tehnici koriscenja ne razlikuje mnogo od nacina na koji se u ulicnim obracunima koriste nozevi i pistolji. A da bi se odatle stiglo do stanja u odnosu na koje Hobsova pesimisticka vizija drustva kao "rata svih protiv sviju" deluje kao pozitivna utopija, nije potrebno mnogo vise vremena od onog utrosenog na kreiranje "Palminog" bljutavog spota. #Komentar: "Medjunarodna zavera" ~ ^"Medjunarodna zavera"

Bahri Cani

Citavih pola veka su bili podeljeni i - bilo nam je "super". Bas je bilo "lepo" dok je Nemacka bila simbol podela pravog istocnog sveta i mracnih zapadnih kapitalistickih sila, kada smo morali da spavamo obuveni i otvorenih ociju, kada su americki i ruski predsednici - zlu ne trebalo - drzali prste na gotovs, a "azdaja bila u kavezu". Uostalom, to je samo reda radi, jer smo mi bili jedna od vodecih zemalja "treceg sveta". I to smo "napustili". Sta ce nam? Za inat pola tuceta godina, ignorisali smo ceo svet. I opet cemo ako bude trebalo. Pokazali smo svima da "tudja ruka nece upravljati Srbijom", pokazali smo da "mozemo i hiljadu godina pod sankcijama", da nam nikada nece presusiti vojvodjanska naftna polja, da mozemo bilo gde u Vojvodini samo da zabijemo kolac i da siklja nafta. Jeste da nas niko vise u svetu ne pita ni za sta (bitno), ali ne pitamo ni mi njih. Pa ko duze izdrzi. Videce svet da bez nas ne moze, kako ce nama da procveta privreda (ako nas socijalisti budu uveli u 21. vek), pozelece i oni da jednom budu pod sankcijama. Brine samo ujedinjenje te Evrope, taj NATO koji je poceo da se siri i na Istok, koji je u Program "Partnerstvo za mir" ukljucio svu nasu nekadasnju bracu a sada komsije, rusenje onog Berlinskog zida, "oslobadjanje azdaje", to sto nam neki tamo ne dozvoljavaju da postanemo punopravni clanovi medjunarodnih institucija i finansijskih organizacija i, pre svega, to sto se Rusija malo sporije "budi". A, i ti Englezi, Francuzi, pa zamislite i Grci, vode racuna samo o sebi i svojim interesima, kao da zaboravljaju saveznika. Oni se sada nalaze u cvrstom "zagrljaju" sa Nemackom cija je "invazija" na Beograd, Srbiju, sto ce reci automatski i na (SR) Jugoslaviju opet postala aktuelna. Opet su se ti Nemci nameraclili na Srbiju i to oba dela - Berlin i Bon. Prvo su krajem prosle i pocetkom ove godine, Beogradom i diljem Srbije zavijorile njihove zastave, i ne samo njihove. A, sada... Berlin kao hoce da Beogradu pokloni neke autobuse, kao da Beogradjani nemaju cime da se prevoze. Ne treba nama, kako rece Tatjana Lenard, "njihov otpad". Ne znaju ti Nemci da je beogradski autobuski pogon u savrsenom stanju i da nam putnici nikada nisu propadali kroz autobuse. Ni Bon ne sedi skrstenih ruku. Kinkel je zvao Rugovu, tog "neprijatelja", "secesionistu", "seperatistu", "iredentistu", "kanibalistu", tog koji blati "svoju" drzavu gde god stigne, i rekao mu je da Nemacka nije zaboravila narod na Kosovu. Kinkel se opet "odao" - javno je rekao da Kosovo nije samo unutrasnje pitanje Srbije. Slicno je govorila i Medlin Olbrajt, koja je tako ostro nastupala protiv Jugoslavije u Ujedinjenim nacijama. I ko to onda kaze da ne postoji "medjunarodna zavera" protiv Srbije. #Pocetak kraja permanentne krize ~PODELA VLASTI, IZBORI I KOSOVO ^Pocetak kraja permanentne krize

Stevan Lilic

Prema teoriji statisticke verovatnoce, pojave u fizickom svetu nisu u prirodi linearno i ravnomerno rasporedjene, vec se javljaju grupisane u tzv. grozdovima (clusters). Slicno je i sa pojavama u drustvenim i politickim procesima. Iako je sa stanovista statisticke verovatnoce to mozda i normalno, za zivog coveka u vrtlogu sedmogodisnjeg haosa Miloseviceve vladavine to je zacarani krug bez pocetka i kraja u kojem na resavanje dospevaju neresiva pitanja ekonomske krize, medjunarodne izolacije, odnosa u federaciji, strajkova, studentskog protesta, perpetualnih izbora, Dejtonskog sporazuma, ratnih zlocina, Kosova, i tako u nedogled. Ipak, izlazak iz zacaranog kruga mozda je laksi nego sto to na prvi pogled izgleda. Posto po definiciji krug nema ni pocetak ni kraj dovoljno je uciniti bilo koji prvi korak. Iako po sebi nije dovoljan, prvi korak je nuzan jer bez njega nema drugog: bez drugog nema treceg, bez treceg cetvrtog, itd. Zacarani krug obavio je i institucije ustavnog i pravnog sistema. Posebno zbog svoje normativne prirode, one su veoma pogodne za "virtuelnu pravno- politicku manipulaciju" svakojake vrste. U ovom kontekstu, tri su pitanja od posebnog znacaja kako zbog svoje medjusobne povezanosti, tako i zbog implikacija koje imaju na legitimitet institucija politickog i pravnog sistema i poverenje gradjana u njih. [ Od cetiri oblika vlasti koje predvidja Ustav Srbije (cl. 9) - zakonodavna, izvrsna, sudska i ustavno-sudska - ni jedna se ne obavlja na ispravan i legitiman nacin. Na top listi ovih pravnih bizarnosti visoko mesto pripada opskurnoj funkciji zvanoj "vrsilac duznosti" ] Podela vlasti. Pretpostavka legitimiteta svake pravne drzave pociva na poverenju koje gradjani imaju u institucije politickog i pravnog sistema. Ustav i zakoni ostace samo mrtvo slovo na papiru ukoliko se u njih ne udahne onaj cuveni duh zakona o kojem je jos pre dva veka pisao Monteskje. Zakoni (i ustavi) ne znace nista ako, osim logickog sklada, u njima ne provejavaju uzvisene ideje pravde i pravicnosti, a ove vrline, kako je isticano jos od antickih vremena, "zive u srcima cestitih ljudi". Dakle, cestiti ljudi su ti koji svojom verom, razumom i licnim primerom mrtva slova zakona pretvaraju u zivi dokaz da ima pravde. Princip podele vlasti cini samu bit demokratske pravne drzave. U pravnoj drzavi ovo nacelo ima dvostruki znacaj: sa pravnog stanovista, podela vlasti je organizacioni princip koji omogucava jasno razgranicenje nadleznosti, prava i duznosti pojedinih drzavnih organa, dok sa politickog stanovista, ovo nacelo onemogucava da se vlast koncentrise u okviru jedne (pre svega, izvrsne) vlasti. Smisao nacela podele vlasti, dakle, lezi u tome da se spreci stvaranje jedne apsolutne vlasti, kao i da se izmedju razlicitih grana vlasti uspostave odnosi medjusobnog ogranicavanja (cheeks and balances). Osnovna pretpostavka za to je kako samo postojanje posebnih vlasti, tako i nezavisnost jedne vlasti, posebno sudske, u odnosu na ostali. U Srbiji je danas ustavni princip podele vlasti na svojoj samrti: sahranjuju ga bizarni izumi nekog "nevidljivog" antipravnog uma. Od cetiri oblika vlasti koje predvidja Ustav Srbije (cl. 9) - zakonodavna, izvrsna, sudska i ustavno-sudska - ni jedna se ne obavlja na ispravan i legitiman nacin. Na top listi ovih pravnih bizarnosti visoko mesto pripada opskurnoj funkciji zvanoj "vrsilac duznosti". Sudska funkcija prakticno ne postoji - umesto predsednika vrhovnog suda, kao simbola nezavisne sudske vlasti, u prometu je surogat nazvan v. d. predsednika Vrhovnog suda. [ Da bi izbori bili legitimni u smislu da svi ucesnici u izbornom nadmetanju prihvate rezultate izbora takve kakvi su, mora se prethodno postici konsenzus, tj. opsta saglasnost svih relevantnih politickih subjekata ] Izvrsna vlast, takodje prakticno ne postoji - umesto predsednika republike, kao simbola nepristrasnog vanstranackog sefa drzave, na sceni je slican surogat nazvan vrsilac duznosti predsednika republike. I zakonodavna vlast prakticno ne funkcionise - iako je po slovu Ustava predsednik parlamenta vrsilac duznosti predsednika republike (do izbora novog), u stvarnosti je funkcija v. d. predsednika republike prakticno pretvorila pravog predsednika parlamenta u v. d. predsednika parlamenta, cime je, osim blokiranja izvrsne vlasti, blokirano i normalno funkcionisanje zakonodavne vlasti. Funkcija ustavno-sudske zastite ustavnosti i zakonitosti i sloboda i prava gradjana (koju izricito predvidja Ustav Srbije), svela se na ono sto Kinezi slikovito zovu "tigar od papira", jer na celu ove uvazene institucije ne stoji pravnik po vokaciji, vec laik. Konacno, ako ovoj strukturi drzavne vlasti dodamo i javno mnjenje koji mnogi ugledni politicki mislioci cesto tretiraju kao posebnu "drustvenu vlast" (npr. prof. Mihailo Ilic), otkricemo istu situaciju. Uz casne izuzetke, ni javno mnjenje kao posebna "vlast" niti postoji, niti sustinski funkcionise. Tako, tradicionalno olicena u dnevnoj stampi, ovu "vlast" danas simbolicno predstavlja opskurna funkcija v. d. glavnog i odgovornog urednika najstarijeg i nekada najuglednijeg dnevnog lista u Srbiji. Sudstvo, zakonodavstvo, izvrsna vlast, ustavni sud i stampa nisu prirodni fenomeni. To su ljudske tvorevine i kao takve proizvod su necije odluke. Kako odluke nastaju u glavama ljudi, to znaci da za svaku odluku postoji i tvorac te odluke. Kao i svaki drugi covek, i tvorac odluke ima svoje ime i prezime, svoje lice i svoj obraz. Izbori. Jos pocetkom 20. veka, cuveni francuski pravnik Leon Digui, postavio je tezu da oni koji vrse vlast nemaju tzv. subjektivno pravo na njeno vrsenje. Drugim recima, oni koji vrse vlast ne mogu je koristiti kao "stvar" koja je u njihovom privatnom posedu. Vlast, dakle, nije "instrument vladanja" u smislu licnog sredstva pomocu kojeg se sopstveni interesi ostvaruju na racun drugih, vec ovlascenje da se obavlja socijalna funkcija ciji je cilj vrsenje javne sluzbe radi ostvarivanja opsteg napretka i dobrobiti svih clanova drustva. Kako se ova ovlascenja ne bi zloupotrebila (prema premisi da svako ko ima vlast ima i tendenciju da je zloupotrebi), uvedeni su periodicni redovni izbori (najcesce svake cetvrte godine) na kojima nosioci javnih funkcija podlezu polaganju javnog racuna za svoje odluke i dela. Na izborima gradjani donose konacni politicki sud o tome da li su politicari odrzali svoja predizborna obecanja i kako su vrsili svoje funkcije. Da bi izbori bili legitimni u smislu da svi ucesnici u izbornom nadmetanju prihvate rezultate izbora takve kakvi su, mora se prethodno postici konsenzus, tj. opsta saglasnost svih relevantnih politickih subjekata (pre svega politickih stranaka) o uslovima i pravilima izborne procedure. Pravo merilo demokraticnosti izbora ogleda se u tome da li su oni koji izgube na izborima spremni to i da priznaju (i da eventualno pokusaju ponovo u sledecem izbornom ciklusu). Kako se izborni uslovi i izborni postupak regulise posebnim izbornim zakonima i odgovarajucim propisima, to se nacelno i usvajanje ovih zakona ne moze odvijati putem preglasavanja i proceduralnim manipulacijama. Konacno, glavni pokazatelj izborne demokratije i "fer" izbora pociva na premisi da nema promena izborne procedure neposredno pred same izbore (sem u slucaju da se to postigne konsenzusom). (Kraj u sutrasnjem broju) #"Vremeplov" za usko drustvo ~PREDIZBORNA KAMPANJA IZ UGLA MARKETINSKIH STRUCNJAKA I ISTRAZIVACA ^"Vremeplov" za usko drustvo

Koliko god truda i novca ulozeno, kampanji Vuka Draskovica fali glanc. Poruke SPS pojednostavljene do nerazumljivosti. Nebojsu Covica prate ozbiljno uradjeni plakati. Oglas Mila Djukanovica pravi politicki marketing

Marketinske strucnjake u Agenciji Mark-Plan rastuzila je ukupna slika predizborne kampanje u vidu plakata, oglasa i spotova. Prva zamerka koju iznosi Zozef Loncar, ekspert za privrednu propagandu, jeste da plakatima nedostaje slogan, znaci upravo ono sto bi morao biti njihov osnovni sadrzaj. - "Za Srbiju" i "Jedan za sve" su neozbiljni slogani i nisu motivacioni. Jedino kampanju bivseg gradonacelnika Beograda Nebojse Covica prate ozbiljno uradjeni plakati, koji imaju poruku. Nama nije jasan slogan "Za Srbiju" s likom Slobodana Milosevica. On bi, kao predsednik Jugoslavije, valjda trebalo da navija za Jugoslaviju - kaze Loncar. U Mark-Planu je kao jedini pravi prosao oglas za Mila Djukanovica. Zozef Loncar istice da se jedino u ovom slucaju radi o pravom politickom marketingu i da je posao ocigledno obavio vrhunski profesionalac. - Problem nasih tzv. dizajnera jeste u tome sto ne razlikuju novinski oglas od plakata. Oglas trazi pricu, a plakat mora imati "headline", kao sto u vasem poslu naslov, nadnaslov i podnaslov resavaju sudbinu novinskog clanka. Mi nemamo saznanja ko za koga radi, ali niko od vodecih strucnjaka za politicki marketing nije angazovan u kampanjama, ni kao savetnik, istice Loncar. Kad su u pitanju televizijski spotovi, Loncar kao najgori izdvaja spot Jugoslovenske levice "Vremeplov", za koji kaze da bi u svetu sigurno bio zabranjen, jer nosi uvredljivu poruku. Prelaznu ocenu nije dobila ni ekipa za propagandnu aktivnost Vuka Draskovica, jer ni u ovom slucaju ne postoji "headline". - Koliko god je truda i novca ulozeno, i njemu fali glanc koji mi zovemo slogan, parola. Direktor Agencije "Partner" Miroslav Sutic na ukupnu propagandnu aktivnost gleda iz istrazivackog ugla, jer se Agencija bavi istrazivanjem njenih konacnih rezultata. On iznosi zapazanje da se na nasoj politickoj sceni ponavlja isti problem, prvenstveno to sto se nedovoljno primenjuju discipline iz politicke propagande. - Politickog marketinga kod nas nema, jedino je prisutna predizborna politicka kampanja, jer izmedju dva izbora te aktivnosti ne postoje. Kad pitate umetnike, odnosno propagandiste, oni, pre svega, govore o produkciji, kreativnosti plakata, spota, novinskog oglasa. Iz ovog ugla gledano, nekom ko je istrazivac konacnih efekata na birace, postaje manje vazno da li je neciji plakat lepsi, ili da sadrzi intelektualni naboj - kaze Sutic. Suticu se licno, sa stanovista produkcije i adekvatnosti poruke, najvise dopada spot Vuka Draskovica, a SPS se, kako kaze, ponovo pojavio s porukama pojednostavljenim do nerazumljivosti, koje apeluju na nesvesne mehanizme, odnosno, skracuju put do podsvesti. Ovde se zapaza nekonzistentnost i stice jasan utisak da nije sve radila jedna ruka, vec ima nekoliko razlicitih koncepata. Spot preambicioznog JUL-a, "Vremeplov", po Suticu je "tipican primer koliko su kreatori bili nadahnuti, ali su taj spot napravili sami sebi, za usko drustvo koje je dovoljno samo sebi, i za sopstvene simpatizere a, u krajnjoj liniji, trebalo bi da se obracaju tudjim i neopredeljenim biracima". - Za politicke poruke je, sa stanovista krajnjeg efekta, smisla, opravdanosti, najvaznije da li su uspele da promene ponasanje biraca i prenesu krajnju poruku. Sigurni smo da dve trecine birackog tela izlazi na izbore sa jasnom idejom za koga ce glasati, a jedna trecina ne zna ili je neopredeljena, a ovde spadaju i oni na koje se jos moze uticati da promene svoj stav. Uprkos tome, vecina stranaka obraca se svojim simpatizerima - istice Sutic. U Crnoj Gori se i do sada ovom poslu pristupalo daleko sistematicnije i bolje. Iako na oglas Mila Djukanovica ovaj nas sagovornik stavlja primedbu da tehnicki nije savrsen, on kaze da je koncepcijski ocigledno rezultat ozbiljnog razmisljanja o birackom telu.

Ljiljana Gogic

{Najveci uticaj TV nastupa U "Partneru" su dosadasnjim istrazivanjima ustanovili da na biraca u Srbiji najmanje uticu plakati i vise su "zabava za decurliju". Razlog je specifican, kaze Miroslav Sutic: kod nas je televizija progutala sve druge medije. Nesto veci uticaj imaju reklamni spotovi, ali se i to meri jednocifrenim brojevima ("nas narod, po definiciji, tome ne veruje"). Iza toga po uticaju slede javni nastupi, a jos veci uticaj postize se prisutnoscu stranaka u stampi putem saopstenja, kroz intervencije i reakcije na konkretne pojave. "Na ovaj nacin se najvise moze uticati na jednu trecinu nasih neopredeljenih biraca", napominje Sutic. Najveci uticaj ostvaruje se zivim nastupima na televiziji, dok se na javnim nastupima okupljaju samo istomisljenici, odnosno samo lojalni glasaci, a oni su vec opredeljeni. } #Glasovi SRS za Lilica u drugom krugu? ~OSTAVKE DVOJICE RADIKALA ^Glasovi SRS za Lilica u drugom krugu? Negotin. - Opstinska organizacija SRS ostala je bez svojih celnika u Negotinu. Ostavku je, uoci parlamentarnih i predsednickih izbora, podneo predsednik Opstinskog odbora SRS diplomirani pravnik Novica Milijic, a iz stranke je istupio dr Bogdan Djordjevic, potpredsednik Opstinskog odbora. Milijic je ostavku obrazlozio prezauzetoscu na poslu, a Djordjevic neslaganjem s Glavnim odborom i odlukom da se glasovi dr Vojislava Seselja prepuste Zoranu Lilicu, ako dr Seselj ne udje u drugi krug. U izbore srpski radikali ulaze s vrsiocem duznosti predsednika Tomislavom Stojisavljevicem.

J. P.

#Izbori ili provokacija ~PREDIZBORNA ATMOSFERA U NISU ^Izbori ili provokacija

Celnici SPO prednjace u "adrenalinskoj" ,a SPS u "negativnoj" kampanji. Radikali "rade" s gradjanima. Anemicna antiizborna kampanja

Nis. "Jesi li sasvim siguran da idu izbori? Ili je sve to samo provokacija?", glasi recenica jednog poznatog Nislije koja bi mogla da ilustruje predizbornu atmosferu u ovom gradu, koju u odnosu na predhodne godine karakterise visak konfuzije uz manjak adrenalina. Uz nastojanje da (uglavnom) javno ne cackaju svoje koalicione partnere iz lokalne koalicije "Zajedno" (DS) celnici SPO prednjace u klasicnoj strategiji "adrenalinske" predizborne kampanje, koristeci se pri tom povlascenim statusom u udarnim lokalnim medijima. Radikali takodje ofanzivno "rade" s gradjanima na stranackim tribinama, novinarima na pres konferencijama, a ozbiljno pripremaju i nemitingasko gostovanje Vojislava Seselja na "Niskoj televiziji". Lokalne demokrate i ostali iz antiizbornog drustva, vec duze ne odmicu od anemicnih javnih istupa i akcija lepljenja i deljenja "stop" i "dosta" plakata i letaka. Gotovo da se stice definitivan utisak da nemaju jasnu predstavu o mogucim efektima, pa i samim modalitetima antiizborne kampanje. Ipak je najteze definisati niske socijaliste koji sprovode toliko specificnu predizbornu kampanju da se lokalni cinici vec pitaju da li su oni uopste culi da su sami raspisali izbore. Uz stalne pres konferencije na kojima predstavljaju sopstvene poslanicke kandidate i intenzivno lepljenje plakata o "ljubavi, veri i nadi" celnici SPO su prosle nedelje organizovali i za sada jedini miting nekog predsednickog kandidata. Uprkos velikoj reklami mitinga na kome je govorio Vuk Draskovica, ili njegovom pazljivom scenariju koji je trebalo da isprovocira predizborno uzbudjenje, posredstvom pokretacke muzike ("Mesecina" ili "Kalasnjikov"), video bima koji je mogao da gleda citav Trg i vatrometa, veoma brojni posetioci mitinga su reagovali pre zamisljeno nego egzaltirano. Ni ovoga puta nisu izostala prepoznatljiva skandiranja ("Vuce, Vuce", "Crvena bando", "Mars Slobo mars"), ali je utisak novinara da je sve bilo na nizoj temperaturi nego ranije. Novost je predstavljao i direktni prenos celog mitinga na Niskoj televiziji (NTV) i privatnoj televiziji "Belle amie". Zbog ovog skupa to vece je cak bila promenjena sema na NTV, pa je udarna informativna emisija "Telepres 2" emitovana izmedju direktnog prenosa mitinga i njegove kompletne reprize za "one koji su bili na Trgu". Ovakav tretman predstavljanja Vuka Draskovica gradjanima Nisa je predstavljao samo kulminaciju favorizovanja SPO u predizbornoj kampanji, koje je uocljivo kako na ovom elektronskom mediju ciji je osnovac SG, tako i u lokalnim "Narodnim novinama", koje imaju istog osnivaca. Predizborna strategija SPS mogla bi se nazvati "negativnom", s obzirom da osim lepljenja plakata po gradu, i par promocija poslanickih kandidata u sedistu partije, nisu govorili o sopstvenim izbornim programima, vec su se bacili na isticanje propusta drugih. Posve je neizvesno da li ce sinocnje gostovanje potpredsednika SPS Dusana Matkovica, ili predsednickog kandidata leve koalcije Zorana Lilica, koje je nezvanicno najavljeno za 16. septembar, moci da promeni "negativan" predizborni utisak. Skeptici vec ocenjuju da je za tako nesto suvise kasno.

Z. Miladinovic

#Piratstvo "Zemunskih novina" ~IZJAVA DR SRBOBRANA BRANKOVICA POVODOM NEOVLASCENOG OBJAVLJIVANJA DELA NJEGOVOG ISTRAZIVANJA ^Piratstvo "Zemunskih novina" Ovim zelim da obavestim javnost da je izvesni list pod nazivom "Zemunske novine" neovlasceno objavio delove materijala iz mojih istrazivanja javnog mnjenja. Piratski, kako i dolikuje takvoj novini i takvom osnivacu, domogli su se radnih, ali neupotrebljivih delova istrazivackog materijala, spojili ih i objavili pod naslovom "Istrazivanje Instituta za politicke studije". Otuda u objavljenom tekstu nema nijednog od uobicajenih osnovnih podataka o istrazivanju: tip i velicina uzorka, nacin njegovog formiranja, tacno vreme sprovodjenja terenskog ispitivanja, ime autora projekta, procena greske i sl. Neznalice svaki papir sa brojkama i procentima smatraju istrazivanjem, i nije im jasno da je to sto cine isto kao da hrpu auto- delova nude kao automobil. Treba li reci da su objavljeni podaci neupotrebljivi? Pravo govoreci, nista se strasno nije desilo. Upotrebljen i beskoristan materijal dospeo je tamo gde je i bacen - u smece. Jedini cilj ove izjave je da se ukaze da piratstvo kao vladajuci trend u socijal- radikalskoj Srbiji zakoracuje i na ovaj teren i, ako je to uopste potrebno, da objavljeni materijal ne treba smatrati verodostojnim. #Personalna oligarhija - protivnik reformi (3) ~EKSKLUZIVNO: RAZRADJEN PROGRAM RADIKALNIH EKONOMSKIH REFORMI U JUGOSLAVIJI (3) ^Personalna oligarhija - protivnik reformi

Personalna oligarhija potpuno je izgubila interes za proizvodnju i postala parazitska - vodi se racuna samo o tome gde leze novac i rente, kako moze da se ukrade, prevari, prisvoji, raspodeli. Buduca nova vlada realizovace koncept gradjanske drzave, sastavljene od ravnopravnih gradjana, bed dominacije privilegovanih pojedinaca

Radikalan privredni zaokret iziskuje sveobuhvatnu promenu upravljacke elite u drustvu i privredi. Nove institucije i zakoni, te nova pravila i obrasci ponasanja mogu da se afirmisu samo sa novim ljudima. Stari kadrovi su naveliko i odavno izgubili kredibilitet, kako na unutrasnjem, tako i na spoljnom planu. Oni su u neku ruku postali zastitni znak za splet prevazidjenih socijalistickih ideja i institucija: ukoliko se oni ne uklone, niko - niti na domacoj niti na medjunarodnoj pozornici - nece ovaj veliki preokret moci da percipira kao doista ozbiljnu, trajnu i nepovratnu promenu. Njihov odlazak bice najveci, a verovatno i jedini, pozitivan doprinos sveopstem privrednom, drustvenom i narodnom preporodu. Sa kolapsom komunizma kao alternativnog svetskog sistema, u SR Jugoslaviji je preovladao politicki inspirisan osecaj gubitka, poraza i nezadovoljstva. Doslo je do gubljenja iluzija i vizije buducnosti bez koje nije moguce praviti dalekosezne sistemske promene. Naime, tokom nesputane vladavine SKJ, ideoloska oligarhija partijskih funkcionera, birokrata i direktora drzavnih preduzeca i banaka funkcionisala je pod direktnom i neposrednom kontrolom partije. Pokusaji da se birokrate ili direktori preduzeca (tehnokrate) osamostale ili pozure sa reformama u odnosu na diktum partije - najstroze su kaznjavani. partija je davala ton, pravac i sadrzaj promena, kontrolisala njihovo definisanje i ispunjenje. Zvanicnim nestankom SKJ, ova sema se promenila. Ideoloski diktat komunisticke partije zamenjen je diktatom jakog lidera. Napustanjem komunisticke ideologije kao osnove, trajno su napustene i neke vrednosti koje su se nekad makar nominalno postovale (npr. zakoni i njihovo sprovodjenje, javni moral, borba protiv korupcije, uvazavanje vojske i policije itd.). Cak se i odnos prema "clanstvu" u oligarhiji trajno izmenio: clanom visokog ranga nekad se postajalo ili na osnovu istorijskih zasluga u ratu i presudnim vojno-politickim trenucima ili na bazi tzv. drustveno-politickog rada. Bilo je nezamislivo da se oligarhija neformalno i formalno siri na clanove porodicnog domacinstva. Cinjenica je da oni jesu uzivali privilegije, ali nisu postajali aktivni ucesnici u politickoj i ekonomskoj igri. Sa padom ideologije i moralnih vrdnosti, takve prepreke su nestale. Danas imamo najgoru kombinaciju svih svetova: ideoloska oligarhija postala je personalna! Uloga politickih stranaka koje prate oligarhiju (SPS, JUL, ND, SRS...) potpuno je sekundarna. Oligarhija odgovara direktno vodji. U oligarhiji dominiraju ljudi sa direktnim vezama sa vodjom. Tekuca naimenovanja na visoke funkcije (direktor banke, preduzeca, drzavne uprave i slicno) imaju privremeni karakter i vazna su samo u meri u kojoj popravljaju polozaj pojedinca u hijerarhiji. Jacanju personalne oligarhije znacajno su doprinele i ekonomske sankcije OUN, jer su istovremeno: - restrikcijama na tokove roba i novca generisale ogromne rente koje je oligarhija spremno raspodeljivala; - pruzile odlican izgovor za sve ekonomske i finansijske promasaje u zemlji; - dale pokrice za neograniceno drzavno arbitriranje. Nova personalna oligarhija potpuno je izgubila interes za proizvodnju i postala parazitska: vodi se racuna samo o tome gde leze novac i rente, kako moze da se ukrade, prevari, prisvoji, raspodeli. Velika je nevolja u tome sto je personalna oligarhija na vlasti spremna da jedan deo finansijskog kolaca ustupi opoziciji, i sto je deo opozicije spreman da zauzvrat prihvati postojeci koncept drzave i nacin njenog funkcionisanja. A on je nespojiv sa korenitim reformama, sa menjanjem pravila igre, sa postepenom i otvorenom politickom i ekonomskom konkurencijom. Pojedine vodece opozicione partije pisale su ekonomske programe, ali oni nikada nisu bili osnova njihovog delovanja. Zaklanjajuci se opozicionim parolama, one su daleko od ociju javnosti tragale za najbezbolnijim nacinom priblizavanja vladajucoj oligarhiji, ne bi li i same jednog dana postale njen sastavni deo i uzivale u delu njenih privilegija. U takvom politickom ambijentu, sustinske ekonomske reforme nisu niti moguce, niti potrebne. U postojecem politickom sistemu reforma nije moguca zato sto bi autenticnom i sustinskom reformom bile dovedene u pitanje stecene pozicije politickog establismenta. Celokupan mehanizam njegovog funkcionisanja zasniva se na direktnom upravljanju privredom i raspodeli rentonosnih prava koja iz takvog nacina upravljanja proizlaze (uvozne dozvole, subvencionisani krediti, monopolski polozaj, itd.). Direktori preduzeca i banaka su ministri; sadasnji i bivsi ministri su direktori banaka i preduzeca. Drzavni cinovnici neretko imaju placene funkcije u velikim preduzecima o cijoj sudbini bi trebalo objektivno da odlucuju. Stavise, i najkrupniji privatnici direktno su zavisni od oligarhije. Putem mehanizma raspodele rukovodecih polozaja i ekonomskih renti, uz pratece podmicivanje i korupciju, nagradjuje se besprekorna poslusnost i odanost. Time se odrzava postojeci politicki i ekonomski poredak. U postojecem politickom sistemu delimicna reforma moze biti kontraproduktivna. Na primer, deregulacija finansijskih institucija takodje moze predstavljati gore resenje od zadrzavanja drzavne kontrole nad njima (primer Jugoskandika i Dafiment banke). Sprovodjenje privatizacije, bez korenite promene ambijenta u kome se ovaj proces vrsi, moze pospesiti proces korupcije i potpuno dezavuisati pozitivne efekte koje bi uspostavljanje superiornijeg privatnog vlasnistva trebalo da ima. Sprovodjenje radikalne ekonomske reforme i uspostavljanje jasnih pravila igre razorili bi osnovu postojanja postojece personalne oligarhije. Sustinska reforma podrazumeva zamenu dosadasnjeg direktnog upravljanja privredom - indirektnim upravljanjem zasnovanim na trzisnim principima. Ona neminovno znaci i ekonomsku liberalizaciju i potpuno eliminisanje vecine renti i monopola. Vise niko pojedinacno ne bi mogao da odlucuje, niti bi bilo koji pojedinac imao odlucujuci uticaj. Postojecoj personalnoj oligarhiji je savrseno jasno da takve radikalne ekonomske reforme ona ne bi mogla da prezivi. Da bi se odbranila, ona ce pokusati da deformise i razvodni svaku ideju reforme, blokira njeno sprovodjenje ili da je potpuno osujeti na samom startu. Sasvim je logicno i ocekivano da se u takvim okolnostima odbrana personalne oligarhije proglasi "odbranom vitalnih nacionalnih interesa od dominacije novog svetskog poretka (nasom zemljom nece upravljati tudja ruka)", "borbom protiv snaga ciji je cilj rasturanje Jugoslavije", a iza cega se zapravo krije samo grcevita teznja za ocuvanjem tekuceg stanja i autokratske vlasti. Medjutim, personalna oligarhija je u sustini izuzetno malobrojna. Mnogo sira baza profesionalnog upravljackog kadra u drzavnom aparatu, drzavnim preduzecima i bankama niti pripada oligarhiji, imajuci u vidu stvarne beneficije koje uziva i realnu moc koja mu je poverena, niti ima cega da se plasi u slucaju reformi. Dakle, uklanjanje postojece personalne oligarhije, kao osnovni preduslov za otpocinjanje radikalnih ekonomskih reformi u Jugoslaviji, samo je naizgled tesko ostvarivo. Naprotiv, neuporedivo vecem korpusu stanovnistva nase zemlje reforma je u zivotnom interesu. Realno posmatrano, definitivni kraj personalne oligarhije je neumitan i na dohvat ruke. Da bi zadobila neophodno poverenje stanovnistva, nova vlada, za razliku od sadasnje personalne oligarhije, mora ponuditi - jasnu ekonomsku i politicku viziju buducnosti. Bez takve vizije, postojeci problemi izgledaju nepremostivi, a reintegracija u svetsku privredu nedokuciva. Vizija Nove vlade obuhvatice tri podjednako vazna elementa: 1. visestranacka demokratija kao osnov odlucivanja; 2. konkurentno trziste i privatna svojina kao osnov privredjivanja; 3. koncept pravne ugovorne drzave kao osnov regulisanja okvira zivota i privredjivanja. U konceptu moderne drzave koji ce nova vlada promovisati i zastupati, drzava mora raditi u interesu gradjana, a ne oligarhije na vlasti. Drzava ce biti utemeljena na specificnom ugovoru izmedju gradjana kao pojedinaca i drzave, koji bi prakticno mogao da glasi: "gradjani rade i placaju porez, a drzava garantuje sprovodjenje zakona, komercijalnih ugovora i javni red i mir". Dakle, nova vlada ce realizovati koncept gradjanske drzave, sastavljene od ravnopravnih gradjana, bez dominacije privilegovanih pojedinaca, posvecene iskljucivo zadovoljavanju vitalnih kolektivnih potreba svih gradjana (gradjanska drzava - od gradjana - za gradjane). Cim stupi na duznosti, nova vlada ce: 1. Ponuditi novu viziju ekonomske i politicke buducnosti zemlje; 2. Obecati i ostvariti samo ono sto je moguce i realno - ni vise, ni manje; 3. Obezbediti puno i bezuslovno medjunarodno priznanje i clanstvo u medjunarodnim organizacijama (Ujedinjene nacije, Medjunarodni monetarni fond, Svetska banka, Svetska trgovinska organizacija, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Banka za medjunarodna poravnanja u Bazelu itd.); 4. Omoguciti strucnije i efikasnije resavanje svih ekonomskih problema: - zaustavljanje rasta nezaposlenosti; - reintegraciju u svetsko trziste; - rast proizvodnje i drustvenog proizvoda; - relativno brzo konacno resavanje problema stare devizne stednje (2-3 godine); - trajno stabilnu domacu valutu; - dugorocno odrziv rast zivotnog standarda svih gradjana, itd. 5. Garantovati za profesionalno i odgovorno: - definisanje i sprovodjenje svih reformi; - postovanje licne i privatne svojine; - postovanje gradjanskih i ljudskih prava svih pojedinaca (gradjana SRJ i stranaca); 6. Odstraniti korupciju, nemoral i sveopste beznadje; 7. Garantovati pravnu drzavu za sve, od predsednika do cistaca ulica; 8. Realizovati novi ugovorni koncept drzave koji ce u cilju javnog interesa omoguciti: - efikasno funkcionisanje drzavnog aparata; - javni red i mir; - kvalitetno i brzo pruzanje svih usluga koje su u iskljucivoj nadleznosti drzave; - prikupljanje prihoda za obavljanje svojih funkcija, uz odgovorno i javno trosenje raspolozivih sredstava - prepustanje gradjanima (privatnom sektoru) da slobodno obavljaju sve aktivnosti gde uloga drzave nije nuzna; 9. Obezbediti punu javnost rada i informacija. (Nastavlja se) #"Mobutu model" za srpsku oligarhiju ~KONFERENCIJA ZA STAMPU PREDSTAVNIKA G-17 ^"Mobutu model" za srpsku oligarhiju

Zaplena imovine, stecene na nelegalnom bogacenju od '91. do '97. je potrebna da bi se izbeglo miniranje reformskih poteza, a zamrzavanje racuna u inostranstvu je moguce, smatra Nebojsa Medojevic. Nasa grupa je na rspolaganju kao kreativno jezgro nove vlade, kaze Mladjan Dinkic. Reforma javnih finansija je herojski poduhvat, ocenjuje Bosko Zivkovic

Izbegavanjem reformi, privatizacija, ali ona spontana i nekontrolisana, vec se u Srbiji dogodila. Ako bi se sada dozvolilo da ta ista vlast pocne da sprovodi reforme i zvanicnu privatizaciju, ona bi i na ekonomskom planu legalizovala svoju postojecu politicku moc i osigurala zastitu svojih monopola i prava stecenih u spontanoj privatizaciji. Ovo je jedan od kljucnih razloga zbog kojih G-17 - grupa nezavisnih jugoslovenskih ekonomista koja sada broji oko 40 eksperata, nije ponudila svoj dopunjeni i prosireni Program radikalnih ekonomskih reformi, vladajucoj personalnoj oligarhiji i njenim satelitima, receno je na jucerasnjoj konferenciji za stampu u prostorijama Evropskog pokreta u Srbiji. G -17 smatra da ni vlast ni opozicija nemaju viziju buducnosti i da javnosti nisu ponudile relevantan ekonomski program koji bi mogao da garantuje da ce Jugoslavija moci da izadje iz zacaranog kruga siromastva u kojem se sada nalazi. Svim partijama, izuzev vladajucoj, ponudjeno je da odluce da li bi ovaj program (umesto da ga neovlasceno prepisuju i promovisu kao svoj) mogli da prihvate. - Nas program i jeste i nije vezan za predizbornu kampanju. Jeste indirektno jer smatramo da je za reforme potrebna promena politickog sistema. S druge strane, medjunarodna konferencija sa temom Program radikalnih ekonomskih reformi bice odrzana 9. i 10. oktobra, dakle u vreme kada izbori prodju, rekao je Mladjan Dinkic, koordinator G - 17. - Smatramo da postoji kriticna masa za podrsku reformama, a ova nasa grupa eksperata je na raspolaganju sada ili za pet godina kao kreativno jezgro nove vlade, koje bi moglo biti aktivirano u trenutku kada se stvore politicke pretpostavke za reforme, rekao je Dinkic. Ova vlast mogla bi da zadrzi svoje pozicije sve do 2003. godine, prodajuci drzavnu imovinu i odrzavajuci varljivu stabilnost privrede, ali bi posle tog perioda, u trenutku kad na naplatu stize glavnica spoljnih dugova, bila naterana da krene u reformu, u trenutku kada bi njeni troskovi bili znatno veci nego danas. "To je scenario stagnacije po kojoj bi Jugoslavija dostigla privredni nivo iz '90 te godine tek za 17 godina", rekao je Dinkic. Najvise nedoumica na konferenciji za stampu izazvala je ideja o uvodjenju nove vlaute koja bi imala potpunu internu konvertibilnost. Ta mera bila bi neophodna, receno je, da bi se obezbedilo jacanje domace stednje koja u ovom trenutku iznosi 1,5 nemackih maraka po stanovniku. Druga "zapaljiva" tacka programa koja je izazvala i oprecna misljenja medju clanovima G-17 i medju novinarima je oporezivanje i zaplena imovine stecene na nelegalan nacin u perodu od 1991. do 1997. godine. "Iako mirise na represiju i osetljivo je pitanje, ipak bi jedna nova vlada morala da ucini ovakav korak, jer bi ostavljanje vaninstitucionalnih centara moci stvorenih na nelegalnom bogacenju, u svakom trenutku moglo da minira reformske poteze", smatra Nebojsa Medojevic, savetnik u Agenciji za privatizaciju Crne Gore, koji je i bio jedan od glavnih autora ovog dela programa u kojem se govori o privatizaciji i korupciji. Te mere odnosile bi se prvenstveno na zamrzavanje racuna u inostranstvu clanova korumpiranog drzavnog aparata i s njima povezanih lica, menadzerske i bankarske slojeve i emitente i korisnike sive emisije. Primer nedavno preminulog Mobutua pokazuje da je zamrzavanje imovine na stranim racunima moguce, a nova vlada preduzimala bi takve poteze veoma oprezno i u saradnji sa medjunarodnim institucijama i nevladinim grupama. "Taj predlog je na talasu insistiranja i MMF i drugih organizacija da se korupciji posveti znatno veca paznja, a na drugoj strani daje legimitimiet novoj vladi koja zeli da omoguci da svi slojevi stanovnistva u proces reformi udju sa relativno jednakih pozicija", rekao je Medojevic. Pritom, kako je pojasnjeno, ova mera ne bi morala da izazove bekstvo kapitala iz zemlje, jer bi bila uperena iskljucivo na onu vrstu bogatstva koja je stecena krsenjem zakona. Izuzev zamrzavanja racuna, u okviru ovih mera je i jednokratno oporezivanje. Tim pre kao metod privatizacije usvojena je kombinacija direktne prodaje i vaucera, jer grupa smatra da je takav model najmanje podlozan korupciji. "Predlozeni nacin privatizacije u novom srpskom zakonu smatramo neodgovarajucim po postupku, redosledu i modelu", rekao je dr Milic Milovanovic. "Nova vlada prvo bi morala da rascisti sa problemama koji su izazvani revalorizacijom." Nezavisni ekonomisti smatraju da vaucerski model jedino nije prikladan za privatizaciju prirodnih monopola i velikih drzavnih preduzeca, za koje bi trebalo naci strateske investitore. "PTT je klasican primer lose prodaje iako iznos koji je dobijen nije los. Medjutim, nova vlada ne bi mogla tako olako da potrosi ta sredstva na zapusavanje rupa i kreditiranje losih programa, vec da od tog novca isplati svoja dugovanja, kao sto je na primer stara devizna stednja", rekao je Milovanovic. Sa samo milijardu maraka, naime, moguce je isplatiti 95 odsto starih deviznih stedisa sa ulozima do 5.000 maraka. Jedan od najrazradjenijih delova programa je aspekt reforme javnih finasija. "I na kratak i na srednji rok, reforma javnih finansija je herojski poduhvat", rekao je Bosko Zivkovic jedan od koordinatora uz profesora Ljubomira Madzara, ovog dela programa. "On prvenstveno podrazumeva uravnotezenje javne potrosnje i to na drasticno nizem nivou (sa ucescem od oko 30 odsto u GDP), uz simultanu promenu i prihodne i rashodne strane budzeta", rekao je Zivkovic. - Nas prvi cilj je da javna izdavanja budu zaista javna i transparentna, jer smatramo da budzet ne moze biti politicka, bezbednosna ili politicka tajna, rekao je Zivkovic. Smatramo da ta kasa mora biti potpuno odvojena od centralne emisione ustanove i da se poreski prihodi moraju prikupljati metodom snizavanja stope i povecavanja osnovice.

T. Jakobi

#Ekonomski haos platforma za politicku demagogiju ~INTERVJU DZEFRIJA SAKSA NOVINARU RADIJA B92 DRAGANU CICICU ^Ekonomski haos platforma za politicku demagogiju

Bivsa Jugoslavija je bila bogatija od drugih istocnoevropskih zemalja i mogla je tako da nastavi. Nikome nije koristio haos kroz koji je prosla i prolazi Srbija i nikome nije koristio haos koji je rat doneo. To nema nikakve veze sa ekonomskim mogucnostima, sve je uradjeno politicki, a demagozi su koristili haos da zgrabe veci deo politicke moci, tvrdi Saks

Guru trzisne ekonomije Dzefri Saks prvi svoj angazman imao je upravo u Jugoslaviji. Svi se ovde jos secaju poslednjih par godina mandata Ante Markovica. Neki ih smatraju zlatnim dobom, drugi pripremom za rat, ali retki su oni koji nece priznati da su tada ziveli bolje nego ikada pre ili posle toga. No, kako god bilo, Markoviceva i Saksova reforma zavrsila je pod rusevinama dezintegrisane drzave. U nekim drugim zemljama, poput Rusije, Rumunije, Bugarske ili Albanije, nije bilo rata, ali njihove privrede takodje grcaju pod teretom kriminala, neefikasnosti i korupcije. O tome sta je poslo naopako u Jugoslaviji i bivsim clanicama istocnog lagera Dzefri Saks, neposredni kreator, ucesnik i svedok dogadjaja koji su promenili svet govori za B92. U intervjuu profesor Saks takodje govori o siroj slici: o tome kako ce svet izgledati u dvadeset i prvom veku od koga nas sada dele samo tri godine. Zasto trzisna ekonomija ne funkcionise dobro u zemljama kao sto je Rusija ili Ukrajina, zemljama sa velikim potencijalima? Da li je verovatno da ce se te zemlje oporaviti u narednoj deceniji ili dve? Ili ce mozda skliznuti u haos? Sta mogu da ocekuju ljudi koji zive tamo, da li ce uopste moci da opstanu? Prvo, kada bih verovao da je sve sto ce se desiti unapred predodredjeno, ne bih se toliko trudio da nesto uradim. Verujem da ljudi imaju izbora. Drustva prave izbore, vlade biraju sta ce uraditi, te je dakle vredno napora pokusati da nesto uradite ako u to verujete. Nije sve odredjeno unapred. Ja sam cesto isticao da ako neke zemlje ne idu nazad u komunizam, to ne znaci neminovno da idu napred u nesto smisleno. Postoji mnogo mogucnosti da se ostane u nekoj vrsti haosa, kao sto je bio slucaj sa mnogim zemljama sveta tokom mnogih decenija. Primeri su Argentina i Brazil tokom veceg dela perioda posle Drugog svetskog rata. Imali su veliku inflaciju i haos u drustvu decenijama. Dakle, mogu li Rusija i Ukrajina da krenu napred? Mogu. Da li je izvesno da ce to uciniti? Apsolutno ne. Mogu li da skliznu u jos vecu anarhiju? Apsolutno. Mogu li da skliznu u neku novu represiju? Da, ali ona ne bi bila kao stara, to bi verovatno bila neka druga forma represije. Sta ja vidim u ovom trenutku kao najveci rizik za Rusiju? Rekao bih bezakonje u vrhu vlasti. U takvoj vrsti nestabilnih situacija, ako imate korumpirano politicko rukovodstvo to nanosi mnogo stete drustvu. U drugu ruku, ako politicko rukovodstvo pokusava da usadi osnovne principe vladavine zakona, onda cak i sa svim problemima koje Rusija ima moze da nadje izlaz iz njenih cisto ekonomskih teskoca. Zato je politika tamo sada srz problema. Zaista izgleda da je korupcija sveprisutna u Rusiji. Cak i vasi najblizi saradnici, harvardski profesori koje ste poslali da u Rusiji pomognu proces tranzicije tamo su uhvaceni kako se bave finansijskim mahinacijama. Da. Izgleda da je tako, jos ne znamo pouzdano, cekamo rezultate istrage americke vlade. Iz onoga sto sam do sada video, te dve osobe su prekrsile nasa nacela. I zato sam ih otpustio. Jer ja ne tolerisem mesanje licnih interesa i savetodavnu ulogu. Mislim da se to ne moze prihvatiti, narocito kada pokusavate da nekome usadite osnovne principe vladavine zakona. Cim sam mogao otpustio sam ih posto sam saznao za to. |Jugoslavija je imala sansu Sta je sa drugim evropskim regionima? Balkan pruza prilicno tmurnu sliku, narocito u bivsoj Jugoslaviji. Vi ste bili savetnik Ante Markovica, poslednjeg premijera SFRJ, koji je bio zaista zainteresovan za ekonomske reforme. Sada, medjutim, neki ljudi u Jugoslaviji, pa i drugde, vide komunisticku proslost te zemlje kao nesto bolje od sadasnjeg stanja. Tada je postojala bar neka vrsta zakona. Danas u tom regionu vlada prosto bezakonje. Imaju li, dakle, ikakvog osnova tvrdnje da neke zemlje, kao sto je bila bivsa Jugoslavija, jednostavno nisu zrele za demokratiju i trzisne reforme, recimo zbog svoje etnicke strukture? Pa, ne bi se bas reklo da je komunizam sjajno funkcionisao u Jugoslaviji. Poslednje cega se secam iz komunistickog perioda je da je Jugoslavija bila u jednoj od najgorih hiperinflacija u istoriji. Markovic je bar pokusavao da to resi, ali je Milosevic uspeo da unisti reformu i rasturi saveznu vladu. Ne mislim da je ovo sada neki dokaz da li je komunizam bio dobar ili los. Komunizam se zavrsio kao katastrofa za Jugoslaviju. Ali to ne znaci da je bilo sta sto dodje posle komunizma dobro ako dobijete bezakonje, rat, nacionalizam. Ocigledno je da je rat bio katastrofa koja je kreirana politicki. Verujete li da je Jugoslavija imala sansu? Gde bi sada bila da nije bilo rata? Naravno da je imala sansu. Rat je bio velika katastrofa sa svake tacke gledista. Njime nije postignuto nista, doslo je do nevidjenog pokolja, i na kraju do ogromnog ekonomskog razaranja i siromastva. Dopustite da preformulisem pitanje. Mislite li da bi Jugoslavija, ili njene republike, bili ne samo u boljem stanju da nije bilo rata, nego da li bi region danas bio bogat, da li bi bolje stajao nego druge istocnoevropske zemlje? Naravno, naravno. Jugoslavija je bila bogatija od drugih istocnoevropskih zemalja i mogla je tako da nastavi. Primer Slovenije pokazuje da je bilo moguce napraviti tranziciju ka trzisnoj privredi i ekonomskom rastu. Nikome nije koristio haos kroz koji je prosla i prolazi Srbija, nikome nije koristio haos koji je rat doneo, nikome nije koristila tolika smrt. To nema nikakve veze sa ekonomskim mogucnostima. To je sve uradjeno politicki. |Ne postoji "balkanski usud" Razlog zbog koga sam postavio ovo pitanje je da druge zemlje u regionu - Rumunija, Bugarska, da ne pominjemo Albaniju - ne prosperiraju bas narocito, nezavisno od toga sto tamo nije bilo rata. Nije im mnogo bolje nego delovima bivse Jugoslavije. Mislim da je razlog za to u Rumuniji i Bugarskoj sto su socijalisti, to jest naslednici komunista, zadrzali vlast. Oni su propovedali lazni slogan "postepenih reformi". Tamo smo videli mnogo korupcije, a vrlo malo napretka ka prevazilazenju ekonomske krize. Dakle, Rumunija i Bugarska su u uzasnoj zbrci, a to su upravo dve zemlje koje su insistirale na postepenoj reformi komunizma. Naravno, to komunisti uvek kazu. A sta je bio rezultat te postepenosti? Takva politika je dala vremena komunistima da pokradu sto se moglo ukrasti, da odvedu firme u bankrot i ostave za sobom apsolutno katastrofalnu situaciju. Da li je to nekakav balkanski usud? Tesko da je tako. Ja verujem da ce predsednik Stojanov da izvede Bugarsku iz duboke ekonomske krize u kojoj je ona sada. Verujem da cemo i u Rumuniji videti da ce konacno pobeda stvarnih demokrata i reformista voditi mnogo boljem stanju u Rumuniji. Da li ce to voditi instant uspehu? Ne, ocigledno ne. Da li ce voditi izlasku iz krize? Verujem da je odgovor da ce situacija biti mnogo bolja nego u proslosti. A sta je sa zemljama u kojima je do promena vec ranije doslo, za razliku od balkanskih zemalja? Mislim na Madjarsku, Cesku, Poljsku. Tamo imamo ponovni otklon ulevo. Na nedavnim izborima pobedila je levica. Kako to objasnjavate? Izgleda da su ljudi nezadovoljni tempom promena u svojim zivotima. Ne mislim da je to istina za bar jedno mesto koje zaista dobro poznajem. To je Poljska. Nema nikakve sumnje, i to se vidi u svakom istrazivanju javnog mnenja, da Poljaci smatraju da im je bolje nego sto im je bilo. Brojke to pokazuju, istrazivanja javnog mnenja to pokazuju, pokazuju i rezultati ekonomskog rasta, sopstvene oci svedoce o tome. Pogledajte Varsavu, Scecin ili druge delove Poljske. Poljska se izvlaci iz krize i ona je usla u NATO, pridruzice se Evropskoj uniji i postace stabilna, normalna demokratska zemlja u Evropi. Za tu zemlju ja nisam zabrinut. Za Poljsku osecam najvise licne odgovornosti. Oni nisu sve uradili ispravno, ali su uradili najbolje sto su mogli. Poljska je bila propao slucaj pre osam godina. Sada ona postavlja standarde za reforme. Od 1992. to je zemlja sa najvecim rastom u Evropi. Vise od toga se ne moze uraditi. Ne moze se svet okrenuti naglavce, ali se moze krenuti u trajan oporavak. To se desava u Poljskoj. Kao rezultat toga, Poljski narod veruje u demokratiju, ima stabilnost, ekonomski rast, i to je otprilike sve cemu se mozete nadati u ovom nesavrsenom svetu. {"Nije reforma odvela u haos" Vi ne mislite da je taj rat bio prouzrokovan ekonomskim faktorima, da je ekonomska situacija vodila smanjivanju kolaca, sto je na kraju dovelo do borbe oko preraspodele? Setite se vremenskog sleda dogadjaja. Nije reforma odvela u haos. Haos je dosao krajem osamdesetih. Jugoslavija je bila bankrotirana i vec u hiperinflaciji. Nema sumnje da je ekonomski haos platforma za politicku demagogiju; nema sumnje da hiperinflacija moze da oslobodi drustvene i politicke demone, kao sto je to uradila u Jugoslaviji. To je tragedija. Jugoslavija je p.rosla kroz tragediju, a ekonomska kriza je bez sumnje bila jedna od stvari koja je omogucila da se oslobode uzasni politicki demoni koji su postojali u toj zemlji. Ima jedna stvar koju uvek isticem. Malo je stvari, a u miru ih verovatno i nema, koje na drustvu deluju toliko dezorijentisuce i razarajuce kao hiperinflacija. Ona jeste doprinela haosu u Jugoslaviji. Ali taj haos je takodje napravljen. On nije bio direktna posledica drustvenih sila. Demagozi su koristili haos da zgrabe veci deo politicke moci. } #Novo specijalno vozilo za izvoz ~"IVEKO ZASTAVA KAMIONI" USKORO DOBIJA JOS JEDNOG INOSTRANOG PARTNERA ^Novo specijalno vozilo za izvoz Kragujevac. - Potpisali smo sve predugovore sa novim inostranim partnerom sa kojim cemo raditi potpuno novo vozilo prevashodno namenjeno izvozu, a kojim cemo (vozilom) obogatiti postojeci Ivekov proizvodni program. Rec je o specijalnom vozilu sa pogonom na sva cetiri tocka za specijalne namene i za posebnog kupca, naglasio je na jucerasnjoj konferenciji za stampu Nenad Pejcic direktor marketinga "Iveko Zastava kamiona" (zvanicni naziv firme). On juce nije zeleo da kaze o kojem novom partneru je rec, kao ni iz koje zemlje dolazi. Odgovarajuci na pitanje "Nase Borbe" kada ce biti potpisan ugovor o proizvodno-poslovnoj saradnji sa novim inostranim partnerom, Pejcic je odgovorio da ce to biti ucinjeno najkasnije do 10. oktobra. Na jucerasnjoj pres konferenciji u "Iveko Zastava kamionima" istaknuto je da ce sledeceg meseca u ovoj firmi otpoceti sa montazom novih vozila (iz Ivekovog programa) "ukupne mase od 11 do 12 tona". Pribojski FAP je saglasan sa proizvodnjom vozila ove tonaze u "Zastavi", receno je tom prilikom. U "Zastavinom" proizvodjacu kamiona inace od ovoga meseca poceli su prodaju vozila na cetiri i sest rata bez kamate, a uz obavezno uplacivanje prve rate. Ovde planiraju da u narednih 100 dana (do kraja godine otprilike) na ovaj nacin na domacem trzistu prodaju oko 400 vozila. Uz ovo u "Kamionima" ocekuju da ce pored 86 vec izvezenih, do kraja godine uspeti da na inostrana trzista prodaju jos oko 100 vozila, cime ce biti ostvaren plan izvoza za 1997. godinu. - U ovoj 1997. godini ostvaricemo duplo bolje proizvodno-poslovno rezultate nego prethodne godine. Lane smo, prodali 610 vozila, dok cemo ove godine uspeti da u zemlji i inostranstvu plasiramo vise od 1.200 kamiona. Racunamo da cemo 2000. godine biti tamo gde smo bili pre uvodjenja sankcija, kada smo godisnje proizvodili i prodavali oko 8.000 vozila, kaze Nenad Pejcic.

Z. Radovanovic

#Osnivacka skupstina novog JUBMES 1. oktobra ~IVAN STAMBOLIC POSETIO LJUBLJANU ^Osnivacka skupstina novog JUBMES 1. oktobra Ljubljana. - Privredna komora Slovenije je u saopstenju za javnost nakon jednodnevne posete direktora JUBMES Ivana Stambolica podrzala predlog JUBMES slovenackim preduzecima da svoj udeo u ovoj banci iz vremena SFRJ prenesu na deonice novog JUBMES d. d, cija osnivacka skupstina treba da se odrzi 1. oktobra u Beogradu. Privredna komora ocenjuje da slovenacka preduzeca time nista ne gube, jer je vecina starih potrazivanja i obaveza u JUBMES-u otpisana, pa bi se samo napravio prenos nekadasnjeg udela na nove deonice. U Komori smatraju da nema razloga za sumnju u obracun vrednosti udela slovenackih preduzeca i banaka, jer je napravljen po zakonski vazecoj metodologiji koja se u SRJ upotrebljava za revalorizaciju. Razgovore u Ljubljani, tokom kojih je obrazlagao ponudu JUBMES, Ivan Stambolic je za ljubljanski "Dnevnik" ocenio kao plodne, isticuci da su protekli u srdacnoj atmosferi. Glavni cilj je olaksati obnovu trovinsko-robnih veza sa drzavama na podrucju bivse Jugoslavije, rekao je Stambolic, dodajuci da je i u Sloveniji i u drugim drzavama na eks-jugoslovenskom prostoru bio primljen "sa naklonoscu i ljubaznoscu". Ukoliko u roku ne uspemo da ustanovimo banku sa mesanim kapitalom odvojenu od drzave, doci ce do likvidacije banke, a time i neizvesne sudbine kapitala, dodao je Stambolic.

S. S.

#Univerzitet iznad politike i partija ~STA U SVOJIM PROGRAMIMA NUDE KANDIDATI ZA REKTORA BU ^Univerzitet iznad politike i partija

Kandidaciona komisija BU sastace se u petak i utvrditi spisak kandidata koji su dobili potreban broj glasova za ucesce u poslednjoj izbornoj etapi

Da li ce i studenti biti zadovoljni:
Protest akademaca u Rektoratu
FOTO: N. Stojanovic
Nastavno-naucna veca fakulteta i instituta u sastavu Univerziteta u Beogradu mogu jos danas da se opredeljuju za jednog ili vise kandidata za rektorsku funkciju u narednom mandatu. U petak ce se znati ko od sedam predlozenih ulazi u poslednju izbornu etapu, jer ce Kandidaciona komisija tada tacno znati spisak redovnih profesora koji su dobili podrsku 13 od 38 clanica najstarijeg i najveceg univerziteta u zemlji. Na spisku kandidata su dr Marija Bogdanovic, dekan filozofskog fakulteta, dr Fedor Zdanski, dekan Tehnolosko-metalurskog fakulteta, dr Dragan Kuburovic, v.d. rektora, dr Djordje Zrnic, dekan Masinskog fakulteta, dr Radomir Simic, profesor Rudarsko-geoloskog fakulteta, dr Slobodan Perovic, profesor Pravnog fakulteta i dr Radivoje Grbic, dekan Medicinskog fakulteta. Svi predlozeni kandidati morali su, pored osnovnih biografskih podataka, sa spiskom naucnih radova, da predaju i predloge programa. Za dr Mariju Bogdanovic izuzetno je znacajna, pored ostalog, reforma rukovodjenja univerzitetom jer se "kulminacija ukupne krize drustva proteklih godina i meseci prelomila i preko univerziteta". "Doslo je do krize rukovodjenja, ugrozavanja redovne nastave i redovnih bavljenja naukom. Drzava kao osnivac, u interesu celine drustva i samog univerziteta, mora stvoriti ne samo materijalne, vec i moralne uslove za neometano funkcionisanje ove institucije", zapisano je u programu dr Marije Bogdanovic, uz naglasak da "nikakvi stranacki ili licni interesi ne smeju dovesti u pitanje rad i autonomiju univerziteta. Univerzitet kao institucija mora da nadzivi sve politicke rezime i mora da deluje na univerzalnim nacelima, ucenosti, moralnosti, autonomije i demokratije". U predlogu programa rada koji je ponudio dr Fedor Zdanski, zapisan je stav da "akademska elita ne trazi nikakav privilegovani polozaj BU. Predstavnici Univerziteta u Beogradu potpuno su svesni teske ekonomske situacije u kojoj se zemlja nalazi, ali traze da se precizno definisu takvi stabilni ekonomski i pravni uslovi koji ce obezbediti potpunu nezavisnost univerzieta od dnevno-politickih dogadjaja. U realizaciji ovog cilja zadatak rektora je da autenticno tumaci stavove Nastavno-naucnog veca i da ga zastupa pred njegovim osnivacem", smatra dr Zdanski. U Programu mogucih pravaca razvoja univerziteta dr Dragan Kuburovic podvlaci da "Univerzitet u Beogradu mora insistirati da se izvrsi vrednovanje svih univerziteta i fakulteta u Republici i da to bude jedan od elemenata u finansiranju univerzalne nastave". U referatu Dr Djordja Zrnica samo su nabrojani ciljevi za koje ce se zalagati ukoliko postane novi rektor BU. U devet tacaka nabrojani su planovi dekana Masinskog fakulteta. On obecava da ce dosledno postovati Zakon o univerzitetu i insistiranje na depolitizaciji, zalaze se za vecu saradnju sa drugim univerzitetima u Evropi i svetu i obezbedjenje novih izvora finansiranja. Dr Radomir Simic takodje komentarise nepovoljnu materijalnu situaciju. On kao posebnu teskocu istice i "probleme vezane za programski razvoj univerziteta koji, pritisnut sankcijama UN i nepovoljnim finansiranjem, sve vise zaostaje za svetskim naucnim i pedagoskim razvojem". Ocenjujuci atmosferu koja vlada na Beogradskom univerzitetu, dr Simic zakljucuje: "Ocigledno je da navedeno stanje, posebno zapocetim visokim stepenom politizacije nastavnika, saradnika i studenata, nece omogucavati da se svi segmenti univerzitetske problematike resavaju u mirnoj, stvaralackoj i tolerantnoj atmosferi, sto ce rukovodjenju univerzitetom stvoriti i dodatne teskoce". Univerzitet moze opravdati svoje postojanje i imati legitimitet, smatra dr Slobodan Perovic, samo ukoliko ima "zajamcenu slobodu naucnog i pedagoskog stvaralastva, ne samo kao deklaraciju slova zakona, vec kao stvarni zivotni fakt. Jer, sfera naucnog stvaralastva je sfera slobode koja moze imati granicu samo u istoj slobodi drugog". Ta samosvesna sloboda naucnog i univerzitetskog rada, po misljenju dr Perovica, povlaci za sobom i svaku drugu samosvesnu i tradicionalnu autonomiju univerziteta. U svom vidjenju razvoja Univerziteta, dr Radivoje Grbic, dekan Medicinskog fakulteta je naglasio da on mora da ima svoje mesto u drustvu, koje treba da ga uvazava, uz pridavanje znacaja koji zasluzuje. Po misljenju dr Grbica "izmene Zakona o univerzitetu ili novi Zakon treba da odrazava stavove koje po raznim pitanjima zastupa vecina na Univerzitetu. On treba da ima odgovarajucu autonomiju, koju imaju univerziteti u svetu i treba da bira organe uprave na univerzitetu, a fakulteti, na fakultetu".

O. Nikolic

{Podrska dr Mariji Bogdanovic Nastavno-naucno vece Filozofskog fakulteta podrzalo je juce kandidaturu dr Marije Bogdanovic. Obrazlazuci da je rec o licnosti visokih ljudskih i strucnih kvaliteta i, kako je receno, ne upustajuci se u procenjivanje kvaliteta drugih kandidata, clanovi veca su naglasili da - Filozofski fakultet, iako najstariji - od '45. do danas nije imao svog clana na funkciji rektora. } #Banovic protiv radnickih interesa ~PREDSEDNIK VECA SAVEZA SINDIKATA SRBIJE OPET OSUDIO POZIVE NA STRAJKOVE ^Banovic protiv radnickih interesa

Celnik VSSJ zatrazio od radnika da se ponasaju kao patriote i ne strajkuju jer je to "sabiranje jeftinih politickih poena"

Medju beogradske privrednike kojima je minulog ponedeljka u centru "Sava" o rezultatima rada Vlade Srbije govorio premijer Mirko Marjanovic, umesao se i Tomislav Banovic, predsednik Veca Saveza sindikata Srbije. Posle premijerovog hvalospeva o trogodisnjem kumulativnom rastu drustvenog proizvoda od preko 15 odsto i drustvenom proizvodu od skoro 1.500 dolara, idilicne price o obnovi poljoprivredne mehanizacije i velike pomoci metalskom kompleksu glavnog grada, republicki sindikalac zahvalio je vladi na njenoj kooperativnosti. Reci zahvalnosti uputio je i Privrednoj komori Srbije. Za Banovica je ovaj skup bio prilika i da sindikalnim partnerima iskaze postovanje sto su Sindikatu omogucili da ucestvuje u pripremi Zakona o svojinskoj transformaciji. Ne prvi put, u salvi slavopojki vladi, Banovic je na ovom skupu one koji strajkuju ili pozivaju na strajk, izgrdio, dodavsi da bi trebalo da od toga odustanu jer takvi pozivi nisu nista draugo do "sabiranje jeftinih politickih poena." Ovo nije prvi put da predsednik republicke radnicke organizacije clanstvu sugerise da se mane strajkovanja, pozivajuci ga da u teskim situacijama (kao i u avgustu 1995. godine u vreme egzodusa srpskog zivlja iz tadasnje RSK) bude mirno i "patriotski se ponasa u istorijski odsudnim trenucima za naciju". - Ne cudi nas da Banovic opet ovo cini. Uostalom, pomenuti skup je i bio sastanak poznatog trilinga koji je upropasto drzavu i, kompletnu privredu, a hvali se rezultatima porasta proizvodnje kakvog nema u Evropi. Na tom skupu Banovic je iznova potvrdio pripadnost ovom trilingu, dokazujuci kako pokusava da pomogne rezimu koji ulazi u izbornu trku, a to znaci da pomaze i sebi. I on zeli da spreci odlazak onih koji moraju otici. Njegova strelica, u ovom slucaju, direktno je uperena na stav Veca saveza samostalnih sindikata Jugoslavije kojim se podrzavaju svi socijalni buntovi i strajkovi u SRJ, komentar je Milana Nikolica, potpredsednika Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost". Nikolic posebno naglasava da "Nezavisnost" podrzava stav VSSSJ i nada se da ce novi sindikati koje osnivaju radnici uspeti da se dogovore sa VSSSJ "kako ovog koji se isprecio izmedju nas da sklonimo s mesta sa koga pokusava da utice na misljenje radnika i da ih privoli da poveruju kako je ovaj rezim na njihovoj strani." - I dalje pozivamo sve radnike koji imaju opravdane razlog da udju u strajk, kao i sto podrzavamo sve one koji opravdano strajkuju. Uvereni da ce politicki pajaci, poput Tomislava Banovica, sto pre nestati sa politicke scene i biti onemoguceni da razbijaju radnicke interese, istice Nikolic. U UGS "Nezavisnosat" isticu kako je sramno da jedan predsednik sindikata bude protiv strajka ili da ga osporava. Nikolic upozorava da je ovakvo ponasanje sindikalnih celnika samo znak da oni niti stite radnicke interese, niti su istinski sindikalisti, "vec predstavljaju ljude preko kojih stranka na vlasti zeli i dalje da manipulise i iskoricava radnike." U ovom sindikatu podsecaju da celnici samostalnog sindikata godinama ostaju nezaintersovani, odnosno da ne zele da se suprostave rezimu koji je milion radnika ostavio bez posla, a one koji zaradjuju "gurnuo ispod granice najcrnjeg siromastva. "

G. Djukic

#Fascinira me los ukus ~INTERVJU: ZORAN CIRIC, URBANI NISKI PISAC O NOVOJ KNJIZI "ZEN SRBIJANA" ^Fascinira me los ukus "'Zen Srbijana' je plod strategije da preuzmem citaoce Dobrici Cosicu. Cilj je postati bogat i slavan, pa onda izaci iz knjizevnosti ali ne na njegov nacin", objasnjava urbani niski pisac Zoran Ciric koji pise "svasta a ponekad i kojesta, a objavljuje gde stigne" i koji je "jednom davno akademskom greskom dobio 'Brankovu nagradu'". Magicni Cira (Zoran Ciric) svojim knjizevnim opusom od devet objavljenih knjiga uvek je zabavljao i sokirao knjizevnu scenu svojim knjigama u kojima je sveto trojstvo "R'n'R, Holivud i pornografija". Poslednjom knjigom, zbirkom srpskih herojskih prica "Zen Srbijana", Ciric je napravio iskorak u svet politike i umesto junaka iz magiccnog grada Nisvila, glavni junaci su postali politicke i vojne vodje srpskog naroda Slobodan Milosevic, Mira Markovic, Ratko Mladic, Radovan Karadzic... "'Zen Srbijana' je formalno iskorak u mom opusu, ali je i to samo nastavak vrsenja holivudske misije u prestonoj srpskoj palanci kao sto je Nis. Glavni junak Slobodan Milosevic od price do price preuzima oblicja Orsona Velsa ili pak Hemfrija Bogarta. Dok su oni preko Drine vise tvrdji momci, kalibra Li Marvina ili Dzeka Palansa", kaze Ciric. 'Zen Srbijana' je napisana jos 1994. godine ali je godinama lutala po urednickim fijokama, da bi je tek ove godine objavio beogradski "Sfarios". "'Zen Srbijana' je prezivela kao knjizevni projekat zapravo slaveci kult antiheroja koji je deo Holivudske tradicije. Mene je los ukus uvek fascinirao i zbog toga su u knjizi svi ti junaci i takav tretman koji je za jedne delovao kao opaka politikantska idolatrija umotana u sjajnu holivudsku ambalazu, a za druge opaka satira koja prevazilazi sve granice dobrog vladanja i prelazi u notorni beozbrazluk", kaze Ciric. On objasnjava kako su ga poslednjih par godina docekivali urednici izdavackih kuca kada im je nudio rukopis. "Tek kada su mi odbijali rukopis osetio sam dijabolicnu prirodu tog projekta. One izdavacke kuce iza kojih je stajao Soros 'Zen Srbijanu' su citale kao srpske herojske price, kao juznjacku epsku nepodopstinu, jer je epika iskoriscena u politicki problematicne svrhe, odnosno na problematicne politicke licnosti. Oni izdavaci iza kojih stoji Ministarstvo kulture su ovu knjigu tretirali kao drsku, bezobraznu, neukusnu satiru, kao nesto sto prevazilazi cuvenu srpsku drzavnicku toleranciju i ostale trange-frange principe ove kosmicke pravne drzave kakva je Srbija danas", objasnjava svoje probleme sa izdavacima Magicni Cira. Prema njegovim recima, iako mu je politika stara opsesija, nastavka ovakvih prica nece biti, jer u Srbiji politika ne funkcionise kao zabava. "Fini parlamentarni skandali, tuce u parlamentu ili slucaj Cicoline, na Zapadu imaju svoj glamur, a kod nas je sve to islo u pravcu totalne sterilizacije. U pravcu virusne impotencije koja je u ovoj zemlji najmocnija i najopasnija zaraza", kaze Ciric. {Mladost Neki ljudi su cesto isticali kako je stranka Predsednika Srbije populisticka, bez dovoljno strucnih i obrazovanih kadrova. Na te komentare i napade Predsednik Srbije je ovako odgovorio: "I ja sam u mladosti citao Marksa, pa ipak nisam postao opozicionar".

Zoran Ciric

} Pre tri godine, kada je Ciric pisao 'Zen Srbijanu', jos uvek je, prema njegovim recima, naivno verovao da politika nosi sa sobom neko uzbudjenje. "Verovao sam da je politika najbizarniji i najperverzniji deo mog trojstva (Holivud, R'n'R i pornografija), koja kao pseudointelektualna disciplina moze da sadrzi u sebi i odredjeno umetnicko zracenje. Srpski slucaj me je otreznio. Cak i provereni metafizicki idiot poput Magicnog Cire je shvatio da politika ovde nije ni igra, da nema hazarda niti uzbudjenja. Zato politiku prepustimo onima koje cak ni Magicni Cira ne moze da nacini herojima, mada je to pokusao sa ovom knjigom", kaze Ciric i dodaje da ne veruje da ce ikad vise pisati o politici na ovakav transparentan vorholovski nacin. Nakon 'Zen Srbijane' Ciric je voljan da u sledecoj fazi svog stvaralastva pise govore politickim liderima, u zavisnosti od tematike: od otvaranja industrijskih objekata, deonice puta ili otvaranja kongresa. "U takvim delima bi se potrudio da ljudska dimenzija izbije na povrsinu i potisne te banalne teme korupcije , kriminala sverca i secionizma. U tim govorima bi ubacio ono sto najvise volim: traceve na relaciji musko-zensko, musko-musko ili grupno musko-grupno zensko", istice Magicni Cira. On dodaje, kao pisac u potrazi za tezgom i covek ciji je san uvek bio da pise po narudzbini, da je predizborna kampanja sjajni literarni trenutak koji bi pisci trebalo da iskoriste kao bozicnu groznicu i od toga stvore sjajno literarno trziste. U iscekivannju da neko od politickih lidera naruci govor, Ciric otkriva da 'Zen Srbijana' nagovestava njegov izlazak iz knjizevnosti. "Bojim se da 'Zen Srbijana' otkriva moju podsvesnu nameru da izadjem iz knjizevnosti u kojoj price zamenjuju doktorske disertacije koje nemaju veze sa literaturom. Posto u Srbiji ne postoji pop-knjizevnost, verujem da ce me ovo delo jos vise marginalizovati, narocito u etabliranim knjizevnim krugovima", kaze Ciric.

Zoran Kosanovic

{Narod prica, pesma pamti Jednom se ispred zgrade Narodne Skupstine skupio silan svet koji je uzvikivao parole i pevao pesme. Buka se pojacavala, saobracaj je bio zakrcen, a sef obezbedjenja Predsednika Republike se uznemirenim glasom konsultovao sa ministrom unutrasnjih poslova. Kada su ga upoznali sa planom za uvodjenje vanrednih mera, Predsednik Milosevic presece viski slatkim smehom. "Neka ih, rece, narod prica, pesma pamti."

Zoran Ciric

} #Bojkot demokrata zestok kao i kradja socijalista ~PROMOCIJA KANDIDATA SRPSKOG POKRETA OBNOVE U NOVOM BEOGRADU ^Bojkot demokrata zestok kao i kradja socijalista Beograd. - Srbija se hitno mora vratiti u sve medjunarodne finansijske tokove, a neophodno je u zemlju dovesti velike strane investitore. Takav zadatak moze ispuniti jedino Srpski pokret obnove, jer je priznat i cenjen u svim drzava sveta, rekao je sinoc na promotivnom predstavljanju kandidata SPO u Novom Beogradu Aleksandar Milutinovic, potpredsednik gradske vlade. Milutinovic je rekao da ce se SPO zalagati za redovnu isplatu penzija, vracanje novca svim opljackanim gradjanima, kao i za brzi razvoj poljoprivrede, jer kako je naglasio, Srbija ima izuzetne potencijale za tu granu. Bogoljub Pejcic, nosilac liste SPO za Izbornu jedinicu 3 - Novi Beograd, izjavio je da se stranka upravo u toj izbornoj jedinici nalazi na raskrscu dve ekstremne ideologije: u Zemunu, gde je na vlasti krajnja desnica i Novom Beogradu, gde vecinu cine socijalisti. - Gorica Gajevic je prva na listi SPS u Izbornoj jedinici 3, a upravo je ona naredila veliku kradju izbornih glasova u novembru prosle godine, rekao je Pejcic i dodao da pored "logicnog" protivnika socijalista, SPO ima za protivnika i dojucerasnjeg saveznika Zorana Djindjica, koji je zahvaljujuci glasovima SPO dobio trecu po vaznosti funkciju u zemlji. Prema njegovim recima, Djindjic je nosen sujetom i mrznjom odlucio da bojkotuje izbore. To isto je odlucio i Ibrahim Rugova, koji sanja nezavisnu republiku Kosovo, ali SPO ce urediti Srbiju po svim demokratskim osnovama, tako da nikome nece pasti na pamet da pozeli drugu drzavu, zakljucio je Pejcic.

N. Preradovic

{Civilizovana medijska promocija Prvi put u poslednjih sedam godina, otkako postoji SPO, imamo civilizovanu medijsku promociju. Da smo imali ovakve uslove i ovakvu medijsku paznju na prethodnim izborima, verovatno bi i izborni rezultati bili drugaciji, rekao je Dragoljub Rosic, clan OO SPO Novi Beograd. } #Skolovanje - najpreci posao ~LILIC I MARKOVIC NA SVECANOJ AKADEMIJI STUDENTSKE LEVICE ^Skolovanje - najpreci posao

Dr Mirjana Markovic optuzila desnicu da je od Beogradskog univerziteta napravila "konzervativizam i defetizam"

Beograd, Beta. - Predsednicki kandidat levice na predstojecim predsednickim izborima u Srbiji Zoran Lilic izjavio je juce da "nema preceg posla" od stvaranja uslova da se mladi skoluju u miru i steceno znanje ostave u svojoj zemlji. Na svecanoj akademiji Studentske levice u Studentskom kulturnom centru, Lilic je mladim levicarima porucio da su zapocete reforme i paket usvojenih sistemskih zakona u interesu hvatanja koraka sa svetom i povratka u medjunarodnu zajednicu. "Nije dobro koliko bismo zeleli da zivimo, ali je mnogo bolje nego proteklih cetiri-pet godina sankcija i enormne inflacije", rekao je Lilic. Predsednica Direkcije Jugoslovenske levice Mirjana Markovic rekla je da levica "nije samo politicka organizacija, vec nacin misljenja i zivota". "Prolazi vreme politickih stranaka. One ostaju u 20. veku, a levica ide napred", rekla je Mirjana Markovic i naglasila da je "levica starija i od politike, i od politickih stranaka i od nauke". Ona je optuzila desnicu da je Beogradski univerzitet ucinila "konzervativnim i defetistickim", ali je ocenila da to "nece dugo trajati, jer ce ih zameniti ideje progresivnog i kreativnog". "Dugo sam verovala da je BU najlepse mesto na svetu zbog njegovog jugoslovenskog i kosmopolitskog duha. Danas strahujem da na Beogradskom univerzitetu preovladjuju konzverativizam i defetizam", rekla je ona i optuzila stranke desne orijentacije da su "suspendovale nauku u korist religije i politike". Ona je primetila da se defetizam na Univerzitetu manifestuje kroz "ignorisanje tudjih rezultata rada, uspeha i osecanja" i kroz "odsustvo motiva da se sopstvenim naporima doprinese opstem dobru". Pre akademije Studentske levice ispred Studentskog kulturnog centra clanovi Pokreta studenata Srbije delili su svojim kolegama levicarima letke na kojima je pisalo: "Stop tiraniji" i "Dosta je bilo Milosevicevog samovlasca". Na akademiji Studentske levice primecena je i crvena zastava s likom juznoamerickog revolucionara Ce Gevare, a skup je zavrsen "Internacionalom" i pustanjem balona u bojama jugoslovenske zastave. #Slovacka-Jugoslavija 0:1 (0:0) ~SUSRET MLADIH REPREZENTACIJA U TRNAVI: SLOVACKA-JUGOSLAVIJA 0:1 (0:0) ^Dobar predznak za veceras Trnava. - Stadion Spartaka. Gledalaca: oko 2.000. Sudija: Marniks (Belgija). Strelac: Ognjenovic u 74. minutu. SLOVACKA: Lipcak 7, Sevela 6, Mintal 7 (Timko -), Jambor 6, Zatek 6, Babnic 6, Mraz 7 (Bazik -), Nemet 7, Moder 6, Slovak 7, Janocko 6 (Muzlej -). JUGOSLAVIJA: Draskovic 7, Milijas 7, Lazetic 7 (Pantelic -), Pecelj 6, Lesnjak 7, Dzodic 6, Jestrovic 7 (Ilic -), Tomic 7, Isailovic 8 (Pjanovic -), Stankovic 7, Ognjenovic 8. Ako je suditi po dosadasnjoj praksi veceras se u Bratislavi treba nadati dobrim vestima. Lep predznak stigao je od nasih mladih igraca koji su sinoc u Trnavi pobedili vrsnjake iz Slovacke sa 1:0 golom kapitena Ognjenovica u 74. minutu. Mec je igran u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, ali u zavrsnicu ce otici Spanci koji su vec obezbedili prvo mesto u grupi, tako da ovaj susret nije imao veci takmicarski znacaj, osim "moralne podrske" starijim kolegama. "Plavi" su odlicno igrali u prvom poluvremenu, kada su stvorili 4-5 sansi.

B. K.

#"Predsednik SRJ gusi Beograd!" ~SAOPSTENJE GRADSKOG ODBORA DS U BEOGRADU ^"Predsednik SRJ gusi Beograd!" Povodom jucerasnjeg sastanka predstavnika Skupstine grada Beograda odrzanog u sedistu Savezne uprave carina, u vezi s blokadom ulaska autobusa poklonjenih Beogradu, gradski odbor Demokratske stranke izdao je saopstenje sledece sadrzine: "Ponasanje Mihalja Kertesa, koji je juce odbio da primi potpredsednika gradske vlade, jos jednom pokazuje koliko on i njegova partija mrze Beograd. Gradski odbor DS Beograda ima informacije da je nalog za akciju zaustavljanja autobusa, koji treba da doprinesu normalizaciji gradskog saobracaja u Beogradu, gospodin Kertes dobio direktno iz kabineta predsednika SRJ Slobodana Milosevica. Blokiranje poklonjenih autobusa samo je prva faza plana pod radnim nazivom "Davljenje Beograda". Sledeci koraci odnose se na zatvaranje deponija, organizovanje strajkova u komunalnim preduzecima i blokadu racuna Skupstine grada, kaze se u saopstenju i dodaje: "Ovakvim ponasanjem Milosevic pokazuje da Beogradjanima ne moze da oprosti zimske demonstracije i otkriva da je osnovno nacelo njegove politike - osveta." #Ministarstvo prosvete "reketira" ucenike! ~KONFERENCIJA ZA NOVINARE IO SO VRACAR POVODOM USLOVLJAVANJA UPISA UCENIKA XIV GIMNAZIJE ^Ministarstvo prosvete "reketira" ucenike! - Od drugog septembra ove godine stizu nam prituzbe roditelja djaka XIV beogradske gimnazije da im se upis u skolu uslovljava uplatom odredjenih sredstava na ime "pomoci skoli", rekao je Aleksansdar Babic, clan Izvrsnog odbora Skupstine opstine Vracar, na jucerasnjoj konferenciji za novinare odrzanoj povodom ucestalih prituzbi roditelja ucenika XIV beogradske gimnazije od kojih je trazeno da prilikom upisa dostave dokaz o uplati 50 dinara, i pored toga sto su, kako je objasnio, iz opstinskog budzeta izdvojena znatna finansijska sredstva za renoviranje ove srednjoskolske ustanove. Babic je objasnio da je IO opstine, postujuci utvrdjeno stratesko opredeljenje opstinske vlasti o preduzimanju koraka za unapredjivanje uslova zivota i infrastrukture na teritoriji opstine Vracar, krajem jula ove godine doneo odluku o ulaganju sredstava u visini od 1.370.114 dinara za renoviranje objekata Trece i Cetrnaeste beogradske gimnazije, OS " Milica Pavlovic" i obdanista u Ulici proleterskih brigada, sto je obavljeno tokom avgusta iako, kako je naglasio, opstinska vlast nema nikakve nadleznosti u resoru prosvete. Uprkos cinjenici sto je opstinska vlast preduzela radove za obnavljanje fasade zgrade XIV beogradske gimnazije, zasta je ulozeno 178.888 i 327.790 dinara za rekonstrukciju krova, prema Babicevim recima, na pocetku skolske godine od svih ucenika je zatrazeno da dostave uplatnice da su uplatili po pedeset dinara, a od onih iz IV godine, zatrazen je isti iznos, ali u gotovini. Nakon toga usledile su brojne prituzbe roditelja organima opstine. Tim povodom, kako je receno, potpredsednik SO Vracar dr Goradana Anicic razgovarala je s direktorom skole, koji je obavestio da "nameravaju da okrece skolu". - Ako se malo pozabavimo racunicom, dobicemo ukupan iznos od 56.000 dinara. Smatramo da je, pored novcane pomoci koju je opstina uputila Cetrnaestoj beogradskoj gimnaziji, u najmanju ruku bestidno ponovo, od ucenika, uzimati novac, a da je jos gore, uzimanjem novca uslovljavati njihov upis! - rekao je na kraju Aleksandar Babic, skrecuci pritom paznju gradjanima i nadleznom Ministarstvu prosvete da obrate paznju na ovaj slucaj.

M. Milunovic

{Vlada "preuzela" radove Clan Izvrsnog odbora SO Vracar Radmilo Belic, takodje ucesnik jucerasnje konferencije za novinare, izneo je slucaj jednog od roditelja ucenika XIV beogradske gimnazije kome je, kada je nazvao telefonom nadlezno ministarstvo da pita o cemu se radi, receno da skolu ne sanira opstina, vec Ministarstvo prosvete. - Nas posebno iritira to sto su roditelji primorani i na najgori nacin reketirani da daju novac za rekonstrukciju skole u cemu mi vec ucestvujemo. Slucaj roditelja, kome je receno da skolu ne renovira opstina nego Ministarstvo, znaci da mozemo ocekivati da, dok traje predizborna kampanja, neko odande "otvori" skolu i tako predstavi da je Vlada ulozila sredstva u sanaciju! - ocenio je Belic. } #Berlinci uklanjaju novosadsko smece ~POTPISAN MEMORANDUM O ZAJEDNICKOM RADU SA "ALBOM" ^Berlinci uklanjaju novosadsko smece

Sledi potpisivanje ugovora i odredjivanje broja akcija shodno sumi koju berlinska firma bude ulozila u projekat prikupljanja i reciklaze otpadaka

Juce je u Gradskoj kuci potpisan Memorandum o osnivanju mesovitog preduzeca za uklanjanje otpadaka, ciscenje grada i reciklazu "Alba-Jugoslavija". Memorandum su potpisali predsednik Izvrsnog odbora grada Caslav Popovic, direktor berlinske "Albe" dr Aksel Svajcer, direktor Agencije za reciklazu republickog Ministarstva za zastitu zivotne sredine Rade Sarcevic i direktor preduzeca "Alba-Jugoslavija" Slobodan Cvetkovic. Time je, zapravo, nacinjen prvi korak ka savremenom nacinu uklanjanja otpadnih materija po uzoru na razvijene zemlje Evrope i sveta. Ovim ugovorom planira se da firma "Alba" iz Berlina ulozi novac u ovdasnje preduzece, ali i da pomogne iskustvom i strucnjacima. Na osnovu vrednosti ulozenih masina i para, nemacka firma ce dobiti odgovarajuci broj akcija kao i ugovor, koji ce vaziti najmanje 20 godina, za sve poslove prikupljanja, uklanjanja i reciklaze otpada. U to spada: prikupljanje, transport, deponovanje i reciklaza otpada iz domacisntava, zanatskih radnji i industrije, ciscenje ulica masinama sa rotacionim cetkama, izgradnju u rad sistema za odvojeno sakupljanje materijala za reciklazu... Poslovi ce se placati zajednickom preduzecu na osnovu ugovora, a grad ce i nadalje ostati vlasnik sadasnje deponije za cije koriscenje ce placati novo preduzece.

N. J.

#Partijski, a ne gradjanski mandati ~NOVOSADSKI SOCIJALISTI KRITIKUJU SKUPSTINU GRADA ^Partijski, a ne gradjanski mandati

Neprihvatanjem zahteva o preispitivanju odluka o ponistavanju izbora u MZ komplikuje se politicka situacija u gradu

Inicijativa odbornicke grupe SPS da Skupstina grada na prosloj sednici preispita odluke o ponistavanju izbora u tri mesne zajednice nije usvojena, pa je na jucerasnjoj konferenciji za novinare potpredsednik Gradskog odbora SPS-a Lazar Isakov ocenio da i to komplikuje politicku situaciju u gradu. - Po tom pitanju je Ustavom obezbedjena sudska zastita. Skupstina grada je nenadlezna da ponistava izbore u mesnim zajednicama i trebalo je da saceka odluku suda - rekao je Isakov istakavsi da GO SPS-a ocekuje da ce nadlezna tela u sledecih nekoliko dana naci neko resenje da se ne izadje na izbore, vec saceka sudska odluka. - Na zasedanju Skupstine grada nije prihvacen ni nas predlog da se analizira polozaj, uredjivanje odnosa i obezbedjivanje uslova za obavljanje komunalnih delatnosti u Novom Sadu, cime bi se sagledao polozaj i status komunalnih delatnosti od vitalnog znacaja za grad, saopstio je Isakov i dodao da je odbornicka grup SPS-a trazila i "da se podnese" informacija o upadu naoruzanih ljudi u "Gas", i objasni sta se desava u tom preduzecu", sto takodje nije prihvaceno. - Zahtevi vise od 500 gradjana nisu mnogo zabrinuli odbornike Skupstine grada, niti su smatrali da je potrebno da o tome raspravljaju, ko da su mandat dobili od svojih partija, a ne od gradjana. Nije se smatralo ni potrebnim da se gradjani, cija su sredstva ulozena u Radio "021" i druge, takozvane nezavisne medije, informisu o potrebama i razlozima odluke i njene svrsishodnosti - komentarisao je Isakov.

S. J.

#Odlozen izbor glavnog urednika ~UPRAVNI ODBOR RADIO-TELEVIZIJE CRNE GORE ^Odlozen izbor glavnog urednika Podgorica. - Upravni odbor Radio-televizije Crne Gore nije juce, kako je planirano dnevnim redom, izabrao novog glavnog i odgovornog urednika Televizije po konkursu raspisanom poslije neopozive ostavke Vladislava Asanina, podnesene krajem juna ove godine, nakon podjela u Demokratskoj partiji socijalista, pod pritiscima struje koju u vladajucoj stranci zastupa Milica Pejanovic-Djurisic. Ocigledno nezadovoljan prijavljenim kandidatima, Miodrag Vukovic, potpredsjednik Vlade Crne Gore, predlozio je da se izbor glavnog i odgovornog urednika odgodi dok se ne realizuje Sporazum o minimumu principa za razvoj demokratske infrastrukture u Crnoj Gori, koji su potpisale DPS i sve opozicione parlamentarne stranke, a u kome, kako je naglasio, informisanje ima prvorazredan znacaj. Vukovica su u tome podrzavali svi clanovi Upravnog odbora iz stranaka potpisnica pomenutog sporazum. U manjini (5:8) ostali su "bulatovicevci", koji su smatrali da treba izvrsiti izbor glavnog i odgovornog urednika Televizije, kako bi se u tom smislu ispostovali pozitivni zakonski propisi. Na konkurs su se prijavila tri kandidata: Zorica Tajic, u medjuvremenu smijenjeni glavni i odgovorni urednik lokalnog podgorickog lista "Polis" (sada sef Informativne sluzbe DPS-a Momira Bulatovica) zatim Tihomir Burzanovic, dopisnik agencija "Srna" iz Podgorice i Radomir Sekulovic, dopisnik beogradske "Demokratije", nekadasnji strani dopisnik Tanjuga. Do izbora novog urednika Televizije Crne Gore na ovom mjestu ce biti vrsilac duznosti Milorad Djurkovic.

B. I. M.

#Carina "oslobodila" autobuse ~POSLE DESET DANA CEKANJA ^Carina "oslobodila" autobuse Savezna uprava carina odobrila je uvoz deset autobusa, koje je Skupstina grada dobila od gradskih vlasti Berlina, rekao je juce na konferenciji za novinare Ljubomir Andjelkovic, potpresednik gradske vlade. Tomislav Todorovic, pomocnik direktora Savezne uprave carina, rekao nam je na jucerasnjem sastanku da su autobusi dobili "zeleno svetlo" i da nasi vozaci mogu da krenu ka Kelebiji, rekao je Andjelkovic. Prema njegovim recima, buduci da je gradska uprava posedovala svu neophodnu dokumentaciju, a spor zbog kojih su vozila vise dana stajala na granici, vodio se izmedju Savezne uprave carina i Saveznog zavoda za standardizaciju, Skupstina grada nece placati lezarinu za autobuse. Sto se tice placanja carine za poklonjene autobuse, Andjelkovic je izrazio nadu da to nece biti potrebno, jer su vozila dobijena kao humanitarni poklon, kojim se resavaju socijalni problemi gradjana, istakao je potpredsednik gradske vlade. On je najavio dolazak 33 autobusa iz Stokholma u, kako je rekao, skorije vreme. Vozila ce stici brodom u luku Bar i nadamo se da ce crnogorski carinici pokazati vise razumevanja od ovih s Kelebije, kazao je Andjelkovic. Odobrenje za uvoz autobusa jos je jedna u nizu pobeda gradske uprave, koja pokazuje da Beogradom upravljaju odgovorni profesionalci. Zoran Djindjic, gradonacelnik Beograda, uspeo je da obnovi i razvije veze s brojnim gradovima, koji su spremni da pomognu nasem gradu, a berlinski autobusi su samo prva konkretna pomoc, zakljucio je Andjelkovic.

N. P.

#Zaplenjeno tri i po tone heroina i hasisa ~ZA OSAM MESECI U TURSKOJ ^Zaplenjeno tri i po tone heroina i hasisa Ankara, Beta-AP. - Turska je zaplenila 1,7 tona heroina i 1,8 tona hasisa tokom prvih osam meseci ove godine, saopstila je juce turska policija. Tokom tog perioda uhapseno je 2.350 osoba, ukljucujuci i 183 stranca, osumnjicenih za krijumcarenje droge. Policajci su pri tom ubili tri turska krijumcara. Preko turske teritorije, poznato je, prolazi najveci krijumcarski put koji vodi od Avganistana do zapadne Evrope i severne Amerike. #Granic u ponedeljak u Beogradu ~PREMA PISANJU "SLOBODNE DALMACIJE" ^Granic u ponedeljak u Beogradu Zagreb, Beta. - U hrvatskoj ambasadi u Beogradu parafiran je Sporazum o granicnim prelazima i pogranicnom prometu izmedju Hrvatske i SR Jugoslavije koji bi trebalo da bude potpisan iduceg ponedeljka. Kako pise jucerasnja "Slobodna Dalmacija" sporazum bi trebalo da potpisu ministri spoljnih poslova Hrvatske i SRJ Jugoslavije Mate Granic i Milan Milutinovic narednog ponedeljka u Beogradu. Granic i Milutinovic trebalo bi da potpisu i pet drugih sporazuma koji proisticu iz Sporazuma o normalizaciji odnosa izmedju dve zemlje, tvrdi splitski list, pozivajuci se na hrvatske diplomatske izvore u Beogradu. Prema Sporazumu o granicnim prelazima i pogranicnom prometu izmedju Hrvatske i SRJ treba da bude sest granicnih prelaza. #Preminuo Predrag Pepi Lakovic ~ ^Preminuo Predrag Pepi Lakovic
Beograd, Beta. - Veliki jugoslovenski glumac Predrag Pepi Lakovic preminuo je u 69. godini zivota, saopstio je Savez dramskih umetnika Srbije. Kako se navodi u saopstenju Saveza, vreme i mesto oprostaja od doajena jugoslovenskog glumista bice naknadno objavljeni.