Sreda, 10. septembar 1997.

SKUPSTINA CRNE GORE: USVOJEN TEKST ODGOVORA SAVEZNOM USTAVNOM SUDU

Odbrana principa ravnopravnosti

Posle burne rasprave u kojoj "bulatovicevci" nisu prihvatili argumentaciju odgovora Svetozara Marovica i poslanika ostalih stranka, za tekst javno glasalo 46 poslanika, 16 je bilo protiv, dok se jedan uzdrzao. Potpredsednik vlade, u zavrsnoj reci, istakao da je odbranjeno pravo "na crnogorsko i jugoslovensko drzavno i svekoliko dostojanstvo"

Podgorica. - Nakon dvodnevne debate, crnogorski parlament juce je usvojio tekst odgovora Saveznom ustavnom sudu na rjesenje o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti odredbe cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike. Predlog odgovora, koji je pretrpio samo jednu neznatnu izmjenu, podnijela je crnogorska vlada, ciji je predsjednik Milo Djukanovic zahtijevao sazivanje druge vanredne sjednice crnogorskog parlamenta. Za tekst odgovora, u kome se Saveznom ustavnom sudu skrece paznja na neosnovanost postupka ocjene ustavnosti odredbe jednog clana Zakona o izboru predsjednika Republike i upozorava na moguce posljedice, izjasnilo se 46 poslanika, 16 njih je bilo protiv, dok se jedan uzdrzao. Na predlog deset poslanika, o predlogu odgovora Saveznom ustavnom sudu poslanici su se javno izjasnjavali.

Shodno svojim ovlascenjima, predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marovic odredice parlamentarnu grupu koja ce ucestvovati na javnoj raspravi pred Saveznim ustavnim sudom, zakazanoj za danas.

U zavrsnoj rijeci, u ime predlagaca odgovora, potpredsjednik crnogorske vlade Miodrag Vukovic je istakao da crnogorski parlament ovakvim odgovorom "brani dignitet zakona koje donosi, pravnog poretka koji se u ovom domu oblikuje, ustavno ustrojstvo Crne Gore i perspektivu ocuvanja i razvoja zajednicke drzave na bazicnim ustavnim principima ravnopravnih republika i ravnopravnih gradjana". Vukovic je podvukao i to da ce jasan stav crnogorskog parlamenta "ohrabriti ukupnu javnost u Crnoj Gori i Jugoslaviji, i odagnati nicim izazvane sumnje u lose namjere Crne Gore; odbraniti pravo na crnogorsko i jugoslovensko drzavno i svekoliko dostojanstvo".

Jucerasnji nastavak debate u crnogorskom parlamentu nije donio novu pravnu i politicku argumentaciju. Kao i prethodnog dana, poslanici i ministri iz republicke vlade osporavali su pravo Saveznom ustavnom sudu da se, povodom ustavne zalbe Momira Bulatovica, predsjednika Crne Gore, mijesa u ono sto nije njegova nadleznost, i time jednu od clanica federacije dovodi u neravnopravan polozaj, derogiraju}i ovlascenja njenih drzavnih organa.

Jedino su clanovi poslanickog kluba DPS-a, ciji je predsjednik Momir Bulatovic, nastavili da uvjeravaju parlament i javnost kako Savezni ustavni sud radi ono sto i treba, te da time Crna Gora nije ni pravno ni politicki ugrozena. Shodno ovakvom svom pristupu, za njih je neprihvatljivo ono sto je napisano u predlogu odgovora Saveznom ustavnom sudu, kojim se ovom sudu skrece paznja na problematicnost onoga sto radi u povodu ustavne zalbe Momira Bulatovica.

Podsjecajuci predsjednika Crne Gore da se zakleo na crnogorski Ustav, i da nije moralno da van njega trazi neku zastitu, poslanik "Narodne sloge" iz redova Liberalnog saveza, Miroslav Vickovic, kazao je da ovdje nije rijec o pravu i pravdi, vec o zavrsnim radovima na ponistavanju Crne Gore. Pri tom je podsjetio na istorijat tih nastojanja, pocinjuci od 1918. godine i bezuslovnog pripajanja Crne Gore Srbiji, i naglasavajuci stradanje upravo bratstva Bulatovica, kao protivnika ponistavanja crnogorske drzavnosti.

Jos jedna vanredna sednica?

Ukoliko odluka Saveznog ustavnog suda bude neprihvatljiva za crnogorski parlament, poslanik iz poslanickog kluba Bojoviceve Narodne stranke Stefan Susic, sugerisao je zakazivanje nove vanredne sjednice parlamenta. Na toj sjednici trebalo bi, smatra on, postici dogovor o tome sta da se radi.

Poslanik Vickovic je podsjetio i na ponavljanje jedne te iste matrice kada je u pitanju nastojanje da se Crna Gora razdrzavi, ta rijec je o potenciranju price o kriminalu. Pocelo je posprdnom pjesmicom: "Kralj Nikola ukro vola...", nastavljeno u AB revoluciji uzvicima: "Izlazite jagnjofukci", i doslo se do sadasnjih optuzbi za kriminalizaciju crnogorske vlasti.

Savo Djurdjevac, poslanik "Narodne sloge" iz Narodne stranke, istakao je da predsjednik Bulatovic nije od Saveznog ustavnog suda trazio zastitu svog aktivnog i pasivnog birackog prava, vec legitimitet svoje Demokratske partije socijalista. Bulatovic je, smatra Djurdjevac, trebalo da postuje Ustav Crne Gore, a ne da trazi neko pravo koje mu objektivno ne pripada. Ono sto je, povodom Bulatoviceve ustavne zalbe, uradio Savezni ustavni sud, za ovog poslanika je antipravo i uvod u haos, cime se zeli isprovocirati vanredno stanje u Crnoj Gori. Takvo ponasanje tog suda, za Djurdjevca je najveci pravni udar na temelje zajednicke drzave. On je sugerisao da pretpostavljena odluka Saveznog ustavnog suda ne smije imati nikakve pravne posljedice po Crnu Goru.

U kratkoj polemici izmedju sefa poslanickog kluba DPS-a, ciji je predsjednik Milica Pejanovic-Djurisic, i jednog poslanika iz poslanickog kluba Bulativicevog DPS-a, ispostavilo se da "bulatovicevci" ne zele da odgovore na neka sasvim jednostavna pitanja. Na pitanje Dragana Djurovica, zasto se Savezni ustavni sud nije odredio prema ustavnoj zalbi Mimira Bulatovica, poslanik Vuksan Simonovic, umjesto direktnog odgovora, ponudio je konstataciju kako je Savezni ustavni sud imao pravo da pokrene postupak ocjenjivanja ustavnosti odredbe cl. 5 crnogorskog Zakona o izboru predsjednika Republike. Simonovic nije pruzio odgovarajuci odgovor ni na pitanje, zasto Savezni ustavni sud nije po sluzbenoj duznosti pokrenuo postupak ocjenjivanja ustavnosti istovjetnih odredbi u srbijanskom i saeznom zakonu o izboru predsjednika republike.

I pitanjima i ponudjenim odgovorima sugerisano je, u stvari, da jeu ovom slucaju na djelu politika, a ne pravo. Zbog toga je poslanik "Narodne sloge" iz LSCG Vjera Djurisic upozorila da se ne upada u zamku "seherezadinih" prica o pravu i podvukla da se ovdje radi o politici kojom se ugrozava Crna Gora. Slicno je bilo i upozorenje njene stranacke i klupske koleginici Vesne Vicevic, za koju je posrijedi poznati scenario. Ona je izrazila cudjenje da u Crnoj Gori ima jos onih koji to ne prepoznaju.

Osim sto je precizno naveo argumente protiv onoga sto radi Savezni ustavni sud, ministar unutrasnjih poslova Crne Gore Filip Vujanovic ocijenio je da odluka Saveznog ustavnog suda ima politicki sadrzaj, i da je politicki motivisana. Procjenjujuci politicku opasnost od onoga sto cini (i sto ce uciniti) Savezni ustavni sud, ministar Vujanovic je podvukao da je ta opasnost "izuzetno visoka", te da ce politicke stete od nje biti daleko vece od dobitka na koji je racunao podnosilac ustavne zalbe.

Ukoliko Savezni ustavni sud ponisti, kao neustavan, cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike, Crna Gora ce, smatra ministar Vujanovic, bitidovedena u situaciju da ne moze da uradi nista - jer joj se ne ostavlja mogucnost da na odluku reaguje. De jure i de facto, takva odluka Sasveznog ustavnog suda, naglasio je on, dovodi Ustavni sud Crne Gore u podredjen polozaj, rusi njegov dignitet kao drzavnog organa, a time i suverenitet Crne Gore. Rijec je o opasnom presedanu, upozorio je ministar Vujanovic.

D. Vukovic

Nastavak prekinute sednice - sutra

Predsjednik crnogorskog parlamente Svetozar Marovic obavijestio je juce da ce u cetvrtak, 11. septembra, biti nastavljena prva vanredna sjednica parlamenta, na kojoj se debatuje o predlogu predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica da se skrati mandat ovom sazivu parlamenta.

Prva vanredna sjednica prekinuta je zbog obaveze parlamenta da se izjasni o rjesenju Saveznog ustavnog suda, kojim je pokrenut postupak ocjene ustanovnosti odredbe cl. 5. Zakona o izboru predsjednika Republike.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /