Sreda, 10. septembar 1997.

KONFERENCIJA ZA STAMPU PREDSTAVNIKA G-17

"Mobutu model" za srpsku oligarhiju

Zaplena imovine, stecene na nelegalnom bogacenju od '91. do '97. je potrebna da bi se izbeglo miniranje reformskih poteza, a zamrzavanje racuna u inostranstvu je moguce, smatra Nebojsa Medojevic. Nasa grupa je na rspolaganju kao kreativno jezgro nove vlade, kaze Mladjan Dinkic. Reforma javnih finansija je herojski poduhvat, ocenjuje Bosko Zivkovic

Izbegavanjem reformi, privatizacija, ali ona spontana i nekontrolisana, vec se u Srbiji dogodila. Ako bi se sada dozvolilo da ta ista vlast pocne da sprovodi reforme i zvanicnu privatizaciju, ona bi i na ekonomskom planu legalizovala svoju postojecu politicku moc i osigurala zastitu svojih monopola i prava stecenih u spontanoj privatizaciji.

Ovo je jedan od kljucnih razloga zbog kojih G-17 - grupa nezavisnih jugoslovenskih ekonomista koja sada broji oko 40 eksperata, nije ponudila svoj dopunjeni i prosireni Program radikalnih ekonomskih reformi, vladajucoj personalnoj oligarhiji i njenim satelitima, receno je na jucerasnjoj konferenciji za stampu u prostorijama Evropskog pokreta u Srbiji.

G -17 smatra da ni vlast ni opozicija nemaju viziju buducnosti i da javnosti nisu ponudile relevantan ekonomski program koji bi mogao da garantuje da ce Jugoslavija moci da izadje iz zacaranog kruga siromastva u kojem se sada nalazi. Svim partijama, izuzev vladajucoj, ponudjeno je da odluce da li bi ovaj program (umesto da ga neovlasceno prepisuju i promovisu kao svoj) mogli da prihvate.

- Nas program i jeste i nije vezan za predizbornu kampanju. Jeste indirektno jer smatramo da je za reforme potrebna promena politickog sistema. S druge strane, medjunarodna konferencija sa temom Program radikalnih ekonomskih reformi bice odrzana 9. i 10. oktobra, dakle u vreme kada izbori prodju, rekao je Mladjan Dinkic, koordinator G - 17.

- Smatramo da postoji kriticna masa za podrsku reformama, a ova nasa grupa eksperata je na raspolaganju sada ili za pet godina kao kreativno jezgro nove vlade, koje bi moglo biti aktivirano u trenutku kada se stvore politicke pretpostavke za reforme, rekao je Dinkic.

Ova vlast mogla bi da zadrzi svoje pozicije sve do 2003. godine, prodajuci drzavnu imovinu i odrzavajuci varljivu stabilnost privrede, ali bi posle tog perioda, u trenutku kad na naplatu stize glavnica spoljnih dugova, bila naterana da krene u reformu, u trenutku kada bi njeni troskovi bili znatno veci nego danas.

"To je scenario stagnacije po kojoj bi Jugoslavija dostigla privredni nivo iz '90 te godine tek za 17 godina", rekao je Dinkic.

Najvise nedoumica na konferenciji za stampu izazvala je ideja o uvodjenju nove vlaute koja bi imala potpunu internu konvertibilnost. Ta mera bila bi neophodna, receno je, da bi se obezbedilo jacanje domace stednje koja u ovom trenutku iznosi 1,5 nemackih maraka po stanovniku.

Druga "zapaljiva" tacka programa koja je izazvala i oprecna misljenja medju clanovima G-17 i medju novinarima je oporezivanje i zaplena imovine stecene na nelegalan nacin u perodu od 1991. do 1997. godine.

"Iako mirise na represiju i osetljivo je pitanje, ipak bi jedna nova vlada morala da ucini ovakav korak, jer bi ostavljanje vaninstitucionalnih centara moci stvorenih na nelegalnom bogacenju, u svakom trenutku moglo da minira reformske poteze", smatra Nebojsa Medojevic, savetnik u Agenciji za privatizaciju Crne Gore, koji je i bio jedan od glavnih autora ovog dela programa u kojem se govori o privatizaciji i korupciji.

Te mere odnosile bi se prvenstveno na zamrzavanje racuna u inostranstvu clanova korumpiranog drzavnog aparata i s njima povezanih lica, menadzerske i bankarske slojeve i emitente i korisnike sive emisije. Primer nedavno preminulog Mobutua pokazuje da je zamrzavanje imovine na stranim racunima moguce, a nova vlada preduzimala bi takve poteze veoma oprezno i u saradnji sa medjunarodnim institucijama i nevladinim grupama. "Taj predlog je na talasu insistiranja i MMF i drugih organizacija da se korupciji posveti znatno veca paznja, a na drugoj strani daje legimitimiet novoj vladi koja zeli da omoguci da svi slojevi stanovnistva u proces reformi udju sa relativno jednakih pozicija", rekao je Medojevic.

Pritom, kako je pojasnjeno, ova mera ne bi morala da izazove bekstvo kapitala iz zemlje, jer bi bila uperena iskljucivo na onu vrstu bogatstva koja je stecena krsenjem zakona. Izuzev zamrzavanja racuna, u okviru ovih mera je i jednokratno oporezivanje.

Tim pre kao metod privatizacije usvojena je kombinacija direktne prodaje i vaucera, jer grupa smatra da je takav model najmanje podlozan korupciji. "Predlozeni nacin privatizacije u novom srpskom zakonu smatramo neodgovarajucim po postupku, redosledu i modelu", rekao je dr Milic Milovanovic. "Nova vlada prvo bi morala da rascisti sa problemama koji su izazvani revalorizacijom."

Nezavisni ekonomisti smatraju da vaucerski model jedino nije prikladan za privatizaciju prirodnih monopola i velikih drzavnih preduzeca, za koje bi trebalo naci strateske investitore. "PTT je klasican primer lose prodaje iako iznos koji je dobijen nije los. Medjutim, nova vlada ne bi mogla tako olako da potrosi ta sredstva na zapusavanje rupa i kreditiranje losih programa, vec da od tog novca isplati svoja dugovanja, kao sto je na primer stara devizna stednja", rekao je Milovanovic.

Sa samo milijardu maraka, naime, moguce je isplatiti 95 odsto starih deviznih stedisa sa ulozima do 5.000 maraka.

Jedan od najrazradjenijih delova programa je aspekt reforme javnih finasija. "I na kratak i na srednji rok, reforma javnih finansija je herojski poduhvat", rekao je Bosko Zivkovic jedan od koordinatora uz profesora Ljubomira Madzara, ovog dela programa.

"On prvenstveno podrazumeva uravnotezenje javne potrosnje i to na drasticno nizem nivou (sa ucescem od oko 30 odsto u GDP), uz simultanu promenu i prihodne i rashodne strane budzeta", rekao je Zivkovic.

- Nas prvi cilj je da javna izdavanja budu zaista javna i transparentna, jer smatramo da budzet ne moze biti politicka, bezbednosna ili politicka tajna, rekao je Zivkovic. Smatramo da ta kasa mora biti potpuno odvojena od centralne emisione ustanove i da se poreski prihodi moraju prikupljati metodom snizavanja stope i povecavanja osnovice.

T. Jakobi

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /