#Bulatovicu sugerisano da podnese ostavku ~SKUPSTINA CRNE GORE NASTAVILA RASPRAVU O SKRACENJU MANDATA PARLAMENTU ^Bulatovicu sugerisano da podnese ostavku

Dragan Djurovic, sef poslanickog kluba DPS-a ciji je predsednik dr Milica Pejanovic-Djurisic, pozvao predsednika Crne Gore Momira Bulatovica da "odmah i neizostavno podnese ostavku". "Bulatovicevci" i juce vesto nametali parlamentu da raspravlja o njihovim stalnim optuzbama na racun republicke izvrsne vlasti

Podgorica. - Crnogorski parlament juce se vratio temi koju je inicirao predsjednik Bulatovic, predlazuci odluku o skracenju mandata sadasnjem sazivu najviseg republickog zakonodavnog organa. Debata je, da podsjetimo, prekinuta radi odrzavanja druge vanredne sjednice, na kojoj je usvojen odgovor Saveznom ustavnom sudu, u vezi sa njegovim rjesenjem da pokrene postupak ocjenjivanja ustavnosti jedne odredbe cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike. Upravo je rjesenje Saveznog ustavnog suda da se odbija ustavna zalba predsjednika Bulatovica i ocijeni neustavnom odredba cl. 5 pomenutog crnogorskog izbornog zakona, bilo povod da sef poslanickog kluba DPS-a ciji je predsjednik dr Milica Pejanovic- Djurisic juce sugerise predsjedniku Crne Gore da "odmah i neizostavno podnese ostavku". - Odbacujuci vasu zalbu, Savezni ustavni sud je, iako to nije formalno izrekao, potvrdio odluku Ustavnog suda Crne Gore. Potvrdio je odluku Ustavnog suda u ciju ste objektivnost, strucnost, profesionalnost cak i licnu cast, sumnjali, omalovazavajuci i Ustavni sud i njegovog predsjednika. Gospodine predsjednice, vasa zalba nije prosla ni ovdje, ni gore, ni u Podgorici ni u Beogradu, ni u Crnoj Gori, ni u Jugoslaviji. I u Crnoj Gori i u Jugoslaviji, gospodine predsjednice, vase zalbe su odbacene. Zato, gospodine predsjednice, treba da odmah i neizostavno podnesete ostavku, sugerisao je na pocetku svog duzeg obracanja predsjedniku Republike (nije bio prisutan) i parlamentu Dragan Djurovic, sef poslanickog kluba DPS-a ciji je predsjednik Milica Pejanovic- Djurisic. {Leti vreme, blede reci Pledirajuci za vracanje na zadatu temu o skracenju mandata, poslanik Djordjije Pribilovic iz DPS-a ciji je predsjednik Milica Pejanovic - Djurisic, uzvratio je politickim protivnicima skrecuci pricu na ono sto njima ne ide u prilog. Rijec je o Prevlaci - problemu koji je ekskluzivno rjesavao predsjednik Bulatovic - i to neuspjesno. "Kako brzo leti vrijeme i blijede rijeci", konstatovao je Pribilovic, podsjecajuci na Bulatoviceva obecanja u vezi sa Prevlakom. } Navodeci brojne razloge zbog kojih predsjednik Bulatovic treba da demisionira, Djurovic je pomenuo i to sto se on (Bulatovic) tuzio sa svojom republikom, sto ne vjeruje Ustavnom sudu CG, sto ne vjeruje ministru unutrasnjih poslova, sto za njega odavno ne postoji vlada, i sto trazi da se hitno raspusti crnogorski parlament. - Mi, gospodine predsjednice, ne ocekujemo da kao Sveti Petar kletama umirujet svadju i nemir medju gradjanima, ali vas pozivamo da ne doprinosite stvaranju podjele, unosenju nemira i narusavanju ugleda Crne Gore i SRJ, poentirao je na kraju svo izlaganja poslanik Djurovic. Umesto ocekivanih burnih reakcija, iz protivnickog DPS-tabora poslanik Milos Bojovic samo je kratko konstatovao da je Djurovic prekrsio Poslovnik Skupstine i da je ovakvo izlaganje ispod dostojanstva parlamenta. "Bulatovicevci" su, inace, i juce vjesto nametnuli parlamentu da raspravlja o njihovim stalnim optuzbama na racun republicke izvrsne vlasti. Tako je poslanik Vuksan Simonovic, prvi ucesnik u juce nastavljenoj debati, izjavio da ne moze, ni kao covjek ni kao poslanik, da se pomiri sa javno iznesenim tvrdnjama o tome kako je nezakonito bogacenje normalna pojava u zemljama u tranziciji. On je, takodje, potencirao pitanje mijesanje policije, odnosno njene sluzbe za drzavnu bezbjednost, u unutarpartijski spor DPS-a, kao i optuzbe da je SDB ubirala deviznu taksu na promet duvana, zbog cega je Generalni sekretarijat predsjednika Republike nedavno podnio krivicne prijave protiv ministra unutrasnjih poslova Filipa Vujanovica i njegovog pomocnika za drzavnu bezbjednost Vukasina Marasa. {Spaliti tajna dosijea Vuksan Simonovic, poslanik Bulatovicevog DPS-a, zalozio se za spaljivanje svih tajnih dosijea, izuzimajuci one koji se odnose na bezbjednost drzave. On je javno pohvalio Slavka Perovica, lidera LSCG, koji se ranije zalagao za ovo. } Uslijedila je Simonoviceva polemika sa ministrom Vujanovicem, pri cemu je prvi covjek crnogorske policije opomenuo, kako se ponavljanjem davno izrecenih optuzbi parlament zeli pretvoriti u sudnicu. Ministar Vujanovic je jos jednom odbacio optuzbe koje je juce ponovo aktuelizovao poslanik iz kluba Bulatovicevog DPS-a, sto je inspirisalo i potpredsjednika parlamenta Zorana Zizica da se ukljuci u polemiku. Ispomazuci poslanika Simonovica, Zizic je podvukao kako je tema ove sjednice parlamenta i ono o cemu je govorio njegov partijski i klupski drug, jer upravo to je ono sto dokazuje tacnost ocjena o drzavnoj krizi u Crnoj Gori. "Ovo je prava prica", kazao je g. Zizic, dodajuci da se upravo zbog ponasanja SDB-a i drugih republickih organa mora ici na vanredne parlamentarne izbore. Ministar unutrasnjih poslova je primjetio da je strategija politicke borbe grupacija koju predstavlja Momir Bulatovic sastoji u tome da se iznose sumnje, sa pretenzijom da im se da karakter konacne istine. Potpredsjedniku parlamenta Zizicu skrenuo je, pri tom, paznju da ne govori povisenim tonomm i ne koristi prijetecu gestikulaciju, na sta je Zizic kazao da se njegove rijeci i gestovi ne ticu licno ministra Vujanovica, vec da se odnose na postojeci sistem odnosa. Izvrsna vlast bila je juce i "na zubu" poslanika iz Bojoviceve Narodne stranke, koji ne propustaju da optuze vladu da protezira njihove politicke suparnike iz Kilibardine Narodne stranke. Dr Bozidar Bojovic juce je posebno naglasio optuzbe da premijer Djukanovic sada zloupotrebljava aktivnosti vlade u svrhu svoje predizborne promocije. Naglasavajuci da ce, zbog toga, predsjednicki izbori u Crnoj Gori biti neregularni, Bojovic je najavio mogucnost da njihov predsjednicki kandidat dr Novica Stanic uopste ne izadje na izbore. Kao i tokom dosadasnje debate o skracenju mandata parlamentu, sjednici ni juce nijesu prisustvovali poslanici "Narodne sloge" iz redova Liberalnog saveza. Kako je to ranije objasnio poslanik Miroslav Vickovic, liberali ne zele da prisustvuju "cinu pucanja cira na mastodontskom tkivu DPS-a", jer imaju moralno pravo da ne trpe "toliku kontaminaciju". Zbog partijskih obaveza poslanika iz oba tabora DPS-a, parlament je juce radio do 17 casova, a rasprava ce biti nastavljena danas.

D. Vukovic

{Na tapetu dr Ratka Markovica Za kratko je juce u crnogorskom parlamentu bio na tapetu dr Ratko Markovic, ustavotvorac iz Srbije, zbog izjave da je crnogorski parlament narusio nezavisnost Saveznog ustavnog suda time sto je iznio svoje misljenje povodom njegovog rjesenja o pokretanju ocjenjivanja ustavnosti jednog clana republickog Zakona o izboru predsjednika Republike. Tu izjavu, kako je saopstio potpredsjednik Vlade Crne Gore Miodrag Vukovic, dr Markovic je dao TV Srbije. Osim Vukovica, negativno je na ovu izjavu reagovao i poslanik Stefan Susic, poslanik iz Bojoviceve Narodne stranke. Potpredsjednik vlade Miodrag Vukovic je, ovim povodom, primijetio i to da prekjucerasnja odluka Saveznog ustavnog suda djeluje kao ozbiljno upozorenje i onima "koji su mislili da dobro poznaju pravo". } { |SVETOZAR MAROVIC O ODLUCI SAVEZNOG USTAVNOG SUDA

I sadasnji predsednik neustavan

Podgorica. - Predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marovic juce je dao izjavu skupstinskim izvjestacima, u kojoj je prokomentarisao odluku Saveznog ustavnog suda povodom ustavne zalbe Momira Bulatovica, predsjednika Crne Gore. Prema misljenju gospodina Marovica, Savezni ustavni sud je, odbacivanjem ustavne zalbe predsjednika Bulatovica, odbacio i njegove tvrdnje da se u Croj Gori krse i ogranicavaju ljudska prava. Takodje je, prema njegovom misljenju, potvrdjeno da je Ustavni sud Crne Gore valjano presudio u ovom predmetu. - Savezni ustavni sud je, medjutim, doveo u pitanje i jednu drugu stvar. To je pitanje legitimiteta predsjednika Republike Crne Gore. Posto je Savezni ustavni sud ponistio odredbu Zakona o izboru predsjednika Republike, po kojoj je izabran i sadasnji predsjednik, to znaci da je i sadasnji predsjednik izabran na osnovu neustavne norme, i da je u ovom trenutku neustavan. To, vjerujem, otvara ne samo politicko, vec i moralno pitanje kod onih koji su izabrani suprotno odlukama Saveznog ustavnog suda, izjavio je gospodin Marovic, predsjednik crnogorskog parlamenta. } #Zagrebu predocene "ozbiljne posledice" ~OSTRE EVROPSKO-AMERICKE REAKCIJE NA NAJAVLJENI HRVATSKI BOJKOT LOKALNIH IZBORA U BOSNI ^Zagrebu predocene "ozbiljne posledice"

Predsednistvu EU objavilo dva saopstenja u kojima se bojkot ocenjuje kao "apsolutno neprihvatljiv i neopravdan"

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

Evropska unija i Sjedinjene Drzave zapretili su Hrvatskoj nespecificiranim "ozbiljnim posledicama" ukoliko bosansko- hercegovacka ekspozitura HDZ ostane pri nameri da bojkotuje predstojece lokalne izbore u BiH. Predsednistvo EU je, tim povodom, u noci izmedju srede i cetvrtka objavilo cak dva saopstenja. U prvom se citiraju delovi pisma koje je luksemburski sef diplomatije i aktuelni predsedavajuci Savet ministara EU Zak Pos u sredu uputio hrvatskom predsedniku Tudjmanu, zahtevajuci od njega da "iskoristi svoj uticaj na hrvatsku zajednicu u Bosni" kako bi je naveo da odustane od najavljenog bojkota. Drugo je zajednicko evropsko-americko saopstenje na istu temu, usaglaseno prilikom susreta evropske "trojke" politickih direktora Ministarstava inostranih poslova Luksemburga, Britanije i Holandije sa pomocnikom americkog sekretara za evropske poslove, Markom Grosmanom. U oba saopstenja bojkot se ocenjuje kao "apsolutno neprihvatljiv i neopravdan", uz podsecanje na znacaj lokalnih izbora kao "vazne etape u procesu demokratizacije i primene Dejtonskih sporazuma", kao i na ogromne napore i zamasna sredstva koja je medjunarodna zajednica ulozila u pripreme tih izbora. Zbog svega toga, podvlaci se, ne dolazi u obzir ponovno odlaganje opstinskih izbora, koji su, inace, bili predvidjeni jos za septembar prosle godine, i od tada su tri puta odlagani. Rezultati predstojecih izbora, naglasava se u oba saopstenja, nece biti obezvredjeni bojkotom bilo koje od strana, a oni koji na njih ne izadju... samo ce iskljuciti deo svog birackog tela iz izbornog procesa i "jednostavno ce propustiti sansu da osvoje odredjeni broj mesta" u lokalnim organima vlasti. Uz to, EU i SAD predocavaju da bi eventualni bojkot izbora imao "ozbiljne posledice po sve koji su odgovorni za blokiranje procesa demokratizacije u Bosni". Dok se Posovo pismo Tudjmanu odnosi iskljucivo na odluku bosansko- hercegovacke HDZ o bojkotu izbora, u zajednickom evropsko-americkom saopstenju pominju se i slicne pretnje paljanske frakcije u rukovodstvu SDS, te se - pored Hrvatske - i SR Jugoslavija poziva da iskoristi svoj uticaj u cilju sprecavanja bojkota, uz upozorenje kako ce "akcija na tom planu predstavljati sustinski element u razvoju odnosa EU i SAD sa zemljama u regionu". EU i SAD, posebno, pozivaju sve strane da osiguraju bezbedno odrzavanje izbora, uz naglasavanje da se "nece tolerisati akcije kao sto je bio ilegalni pokusaj paljanske SDS da - pod maskom izbornog mitinga - preti i ugrozava legitimno rukovodstvo Republike Srpske". Evropsko-americko saopstenje je, ocito, usaglaseno pre nego sto je paljanska frakcija SDS odustala od zahteva za odlaganje lokalnih izbora i potvrdila ucesce na njima. Buduci da je takva vest stigla nepuna dva sata nakon beogradskog sastanka Milosevic-Vestendorp-Krajisnik, u evropskim diplomatskim krugovima priznaju da nisu nacisto da li da takav obrt pripisu "kooperativnosti" jugoslovenskog predsednika, ili njegovom "lukavstvu" da, za promenu, pusti bosanske Hrvate (i njihove pokrovitelje u Zagrebu) da igraju ulogu "losih momaka" i konfrontiraju se sa medjunarodnom zajednicom. #Eksplozija ispod vozila OEBS u Vitezu ~ ^Eksplozija ispod vozila OEBS u Vitezu Sarajevo, FoNet. - Ispod vozila OEBS-a u Vitezu, u centralnoj Bosni, pretprosle noci eksplodirala je eksplozivna naprava. Kako javlja AFP, portparol OEBS-a Dejvid Fouli izjavio je da u eksploziji, kako se veruje, rucne bombe, niiko nije povredjen, dok je vozilo osteceno. #Posmatraci SAD ne dolaze na izbore u Srbiji ~ODLUKA HELSINSKE KOMISIJE AMERICKOG KONGRESA ^Posmatraci SAD ne dolaze na izbore u Srbiji

Vlasti u Beogradu samo marginalno ispunile preporuke Gonsalesove komisije, pa je u postojecim uslovima u Srbiji prakticno onemoguceno odrzavanje cak i delimicno postenih i pravicnih izbora - istice se u saopstenju

Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona

Helsinska komisija Kongresa SAD - kojoj predsedavaju senator Alfons D'Amato i kongresmen Kristofer Smit - saopstila je juce da americki posmatraci nece prisustvovati predstojecim predsednickim i parlamentarnim izborima u Srbiji, zbog toga sto su vlasti u Beogradu "samo marginalno ispunile" uslove koje im je postavila Gonsalesova komisija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. "Vlasti nisu uspostavile stvarni dijalog s opozicijom. Prema nezavisnim medijima i dalje se sprovode restrikcije, dok mediji pod drzavnom kontrolom sprovode prorezimsku propagandu. Nedavno usvojeni amandmani na izborni zakon favorizuju vladajucu partiju. Pravni sistem i dalje omogucava rezimu uticaj na izborne rezultate, za slucaj da se Socijalisticka partija ostalim sredstvima ne odrzi na vlasti", navodi se u saopstenju iz Vasingtona, uz konstataciju da je pod ovakvim uslovima u Srbiji prakticno onemoguceno odrzavanje cak i delimicno postenih i pravicnih izbora. Helsinski komitet americkog Kongresa konstatovao je, takodje, u pomenutom saopstenju da izvestaji o manipulacijama i zastrasivanjima biraca na ranijim izborima u Srbiji - kombinovani s neispunjenim zahtevima Gonsalesove komisije - cine da izbori od 21. septembra "ne zasluzuju kredibilitet koji bi mogli da dobiju" ukoliko OEBS odluci da ih prati sa svojim posmatracima. "Premda se mi ne slazemo u potpunosti sa odlukom OEBS da se posmatraju izbori koji imaju tako ozbiljne nedostatke, nadamo se da ce medjunarodni posmatraci biti iskreni u izvestavanju o izbornom procesu, ukljucujuci i peirod predizborne kampanje. U protivnom, bice kompromitovani standardi koje je OEBS postavio za slobodne i postene izbore, a bice zanemarene i posebne preporuke koje je s tim u vezi uputila Gonsalesova komisija", kaze se na kraju saopstenja Helsinskog komiteta americkog Kongresa, uz poziv Milosevicu da se obezbedi postovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve stanovnistvo Srbije umesto sto se "ta prava gaze u nastojanju da se ocuva vlast", sa propratnim upozorenjem da ce Srbija i Jugoslavija ostati izolovane u medjunarodnoj zajednici dok se ne preduzmu ovi "konkrateni koraci ka demokratizaciji". U Vasingtonu je, inace, saopsteno da ce americki posmatraci prisustvovati oktobarskim predsednickim izborima u Crnoj Gori. #Eksplozija cena i kursa vec krajem godine? ~ANALIZE I PROGNOZE INSTITUTA EKONOMSKIH NAUKA ^Eksplozija cena i kursa vec krajem godine? Stvarni obim industrijske proizvodnje, bez analitickih doterivanja, od marta do jula ove godine, krece se na nivou koji je za cetiri do pet odsto iznad lanjskog proseka. Pri tome, sadasnji nivo industrijske proizvodnje je tek na oko 35 odsto nivoa iz 1989. godine, konstatuje se u mesecnim analizama i prognozama Instituta ekonomskih nauka. Direktor ovog Instituta dr Tomislav Popovic vidi tri moguca scenarija do kraja godine: da se odrzi "letnja" eksplozivno povecana novcana masa, uz visoko dalje povecanje spoljnotrgovinskog deficita, sto moze trajati ograniceno, koliko i raspolozivi dodatni kapital u devizama, zatim da ekonomske vlasti u kratkom vremenu povuku dve i po do tri milijarde dinara i tako odrze stabilizaciju cena, sto je, opet, malo verovatno i, najzad, da se pribegne trecoj alternativi. Ona pretpostavlja uspostavljanje ravnoteze, odnosno prilagodjavanje novcane mase nivou proizvodnje, putem devalvacije dinara sto bi znacilo uspostavljanje kursa na nivou od pet dinara za jednu marku. Medjutim, po svim stranim i domacim iskustvima ovaj scenario bi odmah izazvao uzlet cena i pocetak spirale inflacije i inflatornih ocekivanja, ukoliko se promptno ne udje u proces sveobuhvatnih strukturnih promena i prilagodjavanja, naglasava dr Popovic.

B. J.

#Nema mesta za radikale ~NOVA DEMOKRATIJA O BUDUCOJ "VLADI NARODNOG JEDINSTVA" ^Nema mesta za radikale Beograd. - Izbori su ozbiljan posao, pravi ispit za politicke partije i sve nas na kojima se proverava volja biraca i rejting stranaka. Smatramo da je demokratija u Srbiji veoma mnogo napredovala, jer su uslovi za ove izbore bolji od prethodnih - rekao je potpredsednik Nove demokratije Radivoje Lazarevic na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Ova stranka se, kako je rekao, zalaze za harmoniju i toleranciju medju strankama. Lazarevic je uveren da Nova demokratija moze i hoce da saradjuje sa svim gradjanskim i demokratskim strankama. U ove stranke ne spada, kako kaze, Srpska radikalna stranka, koja, po njemu, nije ni demokratska ni gradjanska, a i njen lider je neodgovoran u svojim izjavama. Zato Nova dermokratija nije za to da SRS participira u vladi narodnog jedinstva, koja ce, ako se novodemokrate budu pitale, biti formirana nakon izbora. "Inace, posto prolazimo kroz veoma buran period, pozeljno je da svaka gradjanska i demokratska stranka, bude ukljucena u rad vlade", tvrdi Lazarevic. Lazarevic nije hteo da komentarise odluku Saveznog ustavnog suda o kandidaturi Momira Bulatovica za predsednika Crne Gore - posto "nije dobro da stranke komentarisu njegov rad, ali je preporucljivo, da stranke postuju ustavnost i zakonistost". Nova demokratija nema svog favorita u Republici Srpskoj. Lazarevic kaze da je najbolji put za resavanje problema - odrzavanje izbora. Lazarevic veruje da ce Nova demokratija u buducem sastavu parlamenta imati vise poslanika nego sto je imala u prethodnom. A koliko ce imati, za sada, nije spreman da odgovori.

B. C.

#Vesna Pesic: JUL siri rasnu mrznju ~GRADJANSKI SAVEZ SRBIJE O (ANTI) IZBORNOJ KAMPANJI ^Vesna Pesic: JUL siri rasnu mrznju

Predsednica GSS pozvala javnost da osudi spot levice koji je "u izrazito rasistickom tonu", ocenjujuci da je OEBS zakasnio i propustio mnoge radnje u pripremi izbora. Nadzorni organ se svrstao na stranu socijalista

Beograd. - Predsednica Gradjanskog saveza Srbije Vesna Pesic optuzila je Jugoslovensku levicu za rasizam pozivajuci javnost da reaguje na jedan spot te organizacije. Na jucerasnjoj konferenciji za stampu ona je izrazila i sumnju da OEBS moze da pruzi relevantu ocenu ovih izbora, navodeci da u Srbiji nikad nije bilo veceg beznadja medju gradjanima pred neko glasanje nego sto je sada. Julski spot koji govori o dvehiljaditoj godini, kako objasnjava Vesna Pesic, deli ljude - "oni koji idu na desnu stranu izgledaju recimo kao Cigani, Romi, neki cudni ljudi, nekako obojeni a ovi koji idu na levu to su nekako beli"..Spot je u "izrazito rasistickom tonu" i da ima pravne drzave, kaze Vesna Pesic, morao bi biti zabranjen jer i siri rasnu mrznju. Govoreci o medjunarodnim posmatracima predsednica GSS je rekla da je njima "prosto nemoguce" da iskontrolisu izbore, pogotovo sto ima deset hiljada birackih mesta, vec mogu samo da procene u kakavom se duhu sprovode (odnosno da li postoji zelja vlasti da budu slobodni i tako sebi da legitimitet). Pri tome je navela da je OEBS zakasnio i propustio mnoge radnje u pripremi izbora, kao i da je poslao manji broj posmatraca od planiranog. Za beznadje koje vlada medju gradjanima predsednica GSS kaze da je autenticno, odnosno rezulatat emocija ljudi "a ne samo rezulatat delovanja antiizborne kampanje". Prema njenim recima ocito je da gradjani ne veruju da ce drzava sprovesti postene izbore kao sto ne veruju ni da ce buducnost koju nude oni koji izlaze na izbore biti bolja nego sadasnjost. Zbog takvog raspolozenja u birackom telu i antiizborne kampanje vladajuca partija pokazuje "nervozu" sto je, smatra Vesna Pesic, ispoljeno i kroz istup Nadzornog odbora cime se svrstao na stranu socijalista. Zato ce pravnici GSS i ove sedmice na punktovima gde se deli propagandni materijal objasnjavati gradjanima da je neizlazak na izbore njihovo legitimno pravo za koje ne mogu da budu kaznjeni. Tokom vikenda pojavice se i zajednicki plakat i letak stranaka koje bojkotuju izbore, najavila je Vesna Pesic uz ocenu da veoma los utisak na gradjane ostavlja "lupanje" ogromnih sredstava na kampanje stranaka koje izlaze na izbore. Predsednica GSS je napomenula da treba zabraniti lepljenje plakata na fasade zgrada. {Muke za Momira Bulatovica Odluka Saveznog ustavnog ustava ne znaci istovremeno mogucnost za Momira Bulatovica da se kandiduje za predsednika ispred Demokratske partije socijalista Crne Gore, ocenio je Goran Svilanovic, portparol stranke, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Kako se moze zakljuciti, kaze Svilanovic taj sud smatra da ne treba da se upusta u nacin organizovanja stranke koja je statutom odredila da moze imati samo jednog predsednickog kandidata.Otvara se pitanje sta ce dalje biti jer je Savezni ustavni sud istovremeno ocenio kao neustavan zakon o izboru predsednika Crne Gore po kome je predvidjen samo jedan kandidat, dodaje portparol GSS. Tesko da Izborna komisija Crne Gore moze da predje preko cinjenice da je jedan kandidat vec predlozen, a ako se Bulatovic bude zalio zbog njene odluke, morace pred crnogorski Ustavni sud, smatra Svilanovic. } #Predlozeno 2.547 poslanickih kandidata ~REPUBLICKA IZBORNA KOMISIJA ^Predlozeno 2.547 poslanickih kandidata

Gradjani ce se na 9.827 birackih mesta izjasnjavati o 348 izbornih lista

Beograd. - U skladu sa rokokvima propisanim Zakonom o izboru narodnih poslanika, izborne kokmisije svih 29 izbornih jedinica u Republici Srbiji, utvrdile su i objavile zbirne izborne liste kojima registrovane politicke stranke i drugi zakonom ovlasceni predlagaci, predlazu kandidate za narodne poslanike na izborima, zakazanim za 21. septembar ove godine, saopstila je juce Republicka izborna komisija. Prema podacima sadrzanim u objavljenim zbirnim izbornim listama, 91 pociticka stranka i grupa gradjana predlozile su 348 izbornih lista, sa ukupno 2.547 kandidata za narodne poslanike. Za izbor 250 narodnih poslanika u Narodnoj skupstini Republike Srbije gradjani ce se izjasnjavati na 9.827 birackih mesta u nasoj republici, navodi se u saopstenju. #Amerika zeli bojkot lokalnih izbora u RS ~SRPSKA RADIKALNA STRANKA ^Amerika zeli bojkot lokalnih izbora u RS

Republika Srpska u smrtnoj opasnosti dok se Biljana Plavsic ne ukloni sa politicke scene, izjavio Vojislav Seselj.

Beograd. - Srpska radikalna stranka se dogovorila sa Srpskom demokratskom strankom da se ne bojkotuju lokalni izbori u Republici Srpskoj, jer Amerika jedva ceka bojkot patriotskih stranaka, kako bi rezultate prikazala kao pobedu izdajnickih snaga koje predvodi Biljana Plavsic - rekao je Vojislav Seselj, predsednik SRS, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Seselj je dodao da je "RS u smrtnoj opasnosti dok se Biljana Plavsic ne ukloni sa politicke scene" i podsetio da je "srpska istorija puna raznih primera eliminisanja izdajnika iz politickog zivota". Lider SRS nazvao je neistinitim novinske vesti o sprecavanju aktivista te stranke da iz Srbije odu u Republiku Srpsku i dodao da su u desavanjima u RS ucestvovali samo lokalni aktivisti stranke. Odluke Saveznog ustavnog suda koje se odnose na predsednicku kandidaturu Momira Bulatovica, Seselj je nazvao dubioznim. Prema njegovim recima, Sud bi morao da prizna da savezna registracija predstavlja visi stepen od republicke i odbaci mogucnost da jedna stranka predlozi vise predsednickih kandidata. Lider radikala je najavio ostavku Vesne Zobenice, predstavnice te stranke u Nadzornom odboru za pracenje izbora na mesto u tom odboru. Razlog ostavke je, prema njegovim recima, "izostanak sustinskog odgovora" na primedbe radikala povodom neravnopravnosti predstavljanja predsednickih kandidata u programima TV Novi Sad i TV Pristina. Komentarisuci saopstenje Nadzornog odbora kojim se poziv na bojkot izbora naziva nezakonitim, Seselj je rekao da stranke imaju pravo na antiizbornu kampanju i precizirao da se radikali protive jedino nasilju u politici.

V. D.

{"Tijanic prvi krenuo sa nemoralnim novinarstvom" U svom redovnom osvrtu na "pisanje zute stampe" u koju je juce, pored naseg lista, "Dnevnog Telegrafa", "Blica" i "Demokratije", ubrojao i "Vecernje novosti", Vojislav Seselj je pomenuo i slucaj montiranog porno-spota u kome je zloupotrebljen lik Aleksandra Tijanica, bivseg ministra informisanja. "Ono sto se desilo Tijanicu, samo je krajnja konsekvenca laznog novinarstva. Ima tu i pravde, jer je upravo on prvi krenuo sa nemoralnim novinarstvom", istakao je Seselj. } #Na potezu Republicka izborna komisija ~DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA MOMIRA BULATOVICA ^Na potezu Republicka izborna komisija

Sacekacemo objavljivanje resenja Saveznog ustavnog suda u Sluzbenom listu pa cemo videti sta treba da radimo, izjavio Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba socijalista Momira Bulatovica

Podgorica. - U Demokratskoj partiji socijalista, koju predstavlja Momir Bulatovic, juce nijesu htjeli da komentarisu odluku Saveznog ustavnog suda povodom Bulatoviceve zalbe niti da daju bilo kakve izjave o njegovom novom kandidovanju za predsjednika Republike Crne Gore. "Sacekacemo objavljivanje rjesenja u 'Sluzbenom listu SRJ', pa cemo tek vidjeti sta treba da radimo", izjavio je za "Nasu Borbu" Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba DPS-a Momira Bulatovica u Skupstini Crne Gore. Prema njegovom misljenju, "na potezu je Republicka izborna komisija", koja potvrdjuje i proglasava kandidature za najvisu drzavnu funkciju. Pored kandidature ispred (svoje) Demokratske partije socijalista (koju mu je omogucio Savezni ustavni sud, a osporio Ustavni sud Crne Gore), Bulatovic ima i rezervnu varijantu - da se u izbornu trku ukljuci i kao nezavisni kandidat. Glavni odbor njegovog DPS-a donio je takvu odluku, ukoliko rjesenje Saveznog ustavnog suda povodom Bulatoviceve ustavne zalbe bude negativno. Pitanje je, medjutim, da li je ta odluka Glavnog odbora ustavna, posto je donesena na osnovu Statuta DPS- a, koji "pociva" na Zakonu o izboru predsjednika Republike i njegovom ukinutom clanu 5. stav 2.

B. I. M.

#Avioni od papira nad Beogradom ~AKCIJA BEOGRADSKIH STUDENATA "STA VAM RADE DECA, PREDSEDNICE" ^Avioni od papira nad Beogradom

Pozdravljajuci jasnu poruku akademaca da ce, uprkos svemu, ostati u svojoj zemlji, gradjani "odgovorili" avionima od novina

Beograd. - Bacanjem papirnatih avioncica sa beogradskih krovova, Pokret studenata Srbije, juce u 15 casova i 15 minuta, odrzao je akciju pod nazivom "Sta vam rade deca, predsednice". Na ovaj nacin, prema recima predsednika Studentskog parlamenta Slobodana Homena, akademci su "opomenuli sve vladajuce politicke faktore da ce studenti, uprkos svemu, ostati u svojoj zemlji". Hiljade papirnatih aviona i letaka poletelo je juce poslepodne sa "Beogradjanke", na Terazijama i sa krovova drugih zgrada glavnog grada. Avioni, napravljeni od plakata "Sta vam rade deca, predsednice", prvo su iznenadili a zatim i motivisali nase sugradjane, koji su studentima "odgovorili" svojim avionima napravljenim od novina. Tako je u jednom trenutku Ulica srpskih vladara bila bele boje. Mnogi avioni su zavrsili u kabrioletima novopecenih bogatasa koji su protestovali zbog toga sto su im omeli razgovore na mobilnim telefonima. Bilo je i onih koji su umesto aviona od akademaca zahtevali da bacaju novce "koje su dobili od Amerikanaca". - Ovom akcijom smo jos jednom pokazali da ideja Studentskog protesta postoji i dalje i kao takva mora da pobedi. Mi cemo se potruditi da do te pobede sto pre dodje. S tim u vezi, Pokret studenata Srbije u subotu ce organizovati novu akciju pod nazivom "Studentski fri sop". Ime samo po sebi dovoljno govori o cemu je rec. Neki "klinci" lepo zive, imaju i fri sopove, lupaju na desetine skupih kola, dok ogromna vecina nema nista. Za utorak smo pripremili akciju pod nazivom "Sneg u septembru", ali o njoj, jos uvek, necemo nista reci - izjavio je za "Nasu Borbu" predsednik Studentskog parlamenta Slobodan Homen. Uspesnost jucerasnje akcije studenata treba videti i u cinjenici da je to bila prva akcija akademaca u kojoj nije doslo do vec dobro poznate intervencije policije. Gradjani, ukljucujuci i novinare, koji su se u tom trenutku nasli kod "Beogradjanke" ili na Terazijama, dobro su se zabavili.

V. Djordjevic

#Vestendorp pozvao birace da izadju na izbore ~ ^Vestendorp pozvao birace da izadju na izbore Sarajevo, Beta. - Visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp pozvao je juce sve birace u BiH da 13. i 14. septembra izadju na opstinske izbore, jer ce, prema njegovom obrazlozenju, ti izbori gradjanima BiH "dati sansu da sudbinu zemlje uzmu u svoje ruke". Vestendorpovu poruku glasacima je preneo portparol njegove kancelarije Dankan Bulivant. "Oni koji vas odvracaju od izbora lisavaju vas osnovnog prava - prava da izaberete vlastite lidere koji ce vas voditi putem trajnog mira i napretka", porucio je Vestendorp. #Zagreb treba da ubedi HDZ BiH da odustane od bojkota izbora ~VESTENDORP I KLAJN RAZGOVARALI SA HRVATSKIM PREDSEDNIKOM ^Zagreb treba da ubedi HDZ BiH da odustane od bojkota izbora

Nemacki sef diplomatije Kinkel zahteva od Tudjmana, Granica i Zubaka da "ucine sve da bi se zaustavilo to ludilo"

Zagreb, Beta. - Predsednik Hrvatske Franjo Tudjman razgovarao je juce u Zagrebu sa visokim predstavnikom medjunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Karlosom Vestendorpom i njegovim zamenikom Zakom Klajnom. Vestendorp i Klajn su u Zagreb dosli kako bi od Tudjmana i licno zatrazili da iskoristi sav svoj uticaj i ubedi Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) u BiH da odustane od najavljenog bojkota lokalnih izbora, 13. i 14. septembra. Sastanku su prisustvovali i hrvatski ministar inostranih poslova Mate Granic i sef kabineta hrvatskog predsednika Hrvoje Sarinic. Nemacki ministar inostranih poslova Klaus Kinkel pozvao je takodje Hrvatsku da izvrsi pritisak na bosanske Hrvate da odustanu od bojkota lokalnih. Kinkel je juce zatrazio od hrvatskog predsednika Franje Tudjmana, ministra inostranih poslova Mate Granica i lidera bosanskih Hrvata Kresimira Zubaka da "ucine sve da bi se zaustavilo to ludilo". "Posebno je hrvatska strana u vise navrata dobijala nasu podrsku, ali to je dvosmerna ulica. Zaustavite pretnju bojkotom izbora", istakao je nemacki ministar u svom saopstenju. #EU trazi ukidanje trgovinskih povlastica Hrvatskoj ~ZBOG NEISPUNJAVANJA DEJTONSKIH OBAVEZA ^EU trazi ukidanje trgovinskih povlastica Hrvatskoj Split, Beta. - Evropska unija (EU) je predlozila ukidanje trgovinskih povlastica Hrvatskoj zbog nepostovanja preuzetih obaveza, posebno onih iz Dejtonskog sporazuma, pise juce "Slobodna Dalmacija". Niz uslova koje Hrvatska treba da ispuni za saradnju sa EU objavljen je u njenom dokumentu "Spesifajd vorking dokjument". U dokumentu se posebno naglasava da Hrvatska mora omoguciti povratak l4.000 Srba, kao sto je obecala, a Vladin program mora da sadzi tacne brojke i datume vracanja Srba iz SR Jugoslavije i Republike Srpske. U Briselu procenjuju da ove godine nece biti sluzbenih kontakata Hrvatske i EU i da ne postoje gotovo nikakvi izgledi da se pokrene cak ni program Phare. Dodatni problem je to sto SAD traze od evropskih partnera da se za nekoliko nedelja odlozi davanje svih zajmova Hrvatskoj, istice "Slobodna Dalmacija". Pozivajuci se na diplomastske izvore, list pise da ce se na sve pomake pricekati do sledece godine zbog izbora u BIH, zbog zavrsetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kao i svih pitanja vezanih za Dejton. U dokumentu se zahteva da hrvatski policajac koji je u februaru u Mostaru ubio dvojicu Muslimana bude izveden pred sud, da se predsednik vlade Neretvanskog kantona Mijo Brajkovic ukloni sa sadasnjih funkcija a da bivsi komandant HVO Dario Kordic bude izrucen Haskom tribunalu. #U RS registrovano 1.154.679 biraca ~ ^U RS registrovano 1.154.679 biraca Pale, Beta. - Predsednik Republicke izborne komisije Republike Srpske (RS) Petko Cancar izjavio je juce da je u RS registrovano 1.154.679 biraca, a u Federaciji BIH 1.343.319 biraca za predstojece lokalne izbore koji ce biti odrzani 13. i 14. septembra. Cancar je agenciji Srna izjavio da je prosle godine u inostranstvu glasalo oko 110.000 biraca, dok je ove godine prijavljeno oko 300.000 biraca. On je rekao da ce ove godine biti uvedeno to da se na birackim mestima prebrojavaju i utvrdjuju rezultati glasanja. Konacni rezultati bice utvrdjivani uz prisustvo predstavnika politickih stranaka i medjunarodnih posmatraca, rekao je Cancar. #Poziv izbeglicama da izadju na izbore ~SUPERVIZORI OEBS JUCE ZAVRSILI OBUKU ZA NADGLEDANJE GLASANJA IZBEGLICA U JUGOSLAVIJI ^Poziv izbeglicama da izadju na izbore Beograd. - U hotelu "Jugoslavija" juce je bio poslednji dan obuke supervizora OEBS, koje su vlade Svedske, Finske i Norveske poslale radi nadgledanja glasanja izbeglica u Jugoslaviji, za lokalne izbore u BiH 13. i 14. septembra. Ovim povodom predsednica Savezne komisije za pomoc u sprovodjenju izbora za lokalne vlasti u Bosni i Komesar za izbeglice Bratislava Buba Morina pozdravila je ekipu suvervizora, a glasacima u Jugoslaviji porucila da na izbore izadju u sto vecem broju, "jer ce svojim glasanjem opredeliti svoju sudbinu, i sudbinu nas ovde koji smo ih godinama zbrinjavali". U izjavi za novinare, Morina je izrazila nadu da ce prekjucerasnja odluka Skupstine RS o izlasku na lokalne izbore ohrabriti one koji su bili u dilemi da li da izadju na glasanje, naglasavajuci da od njih zavisi ostvarivanje odredbi Dejtonskog sporazuma. Na pitanje koliko su u ovom trenutku sazreli uslovi za povratak izbeglica iz Jugoslavije, Morina je odgovorila: - Ovi nezeljeni dogadjaji, kad govorimo o entitetu RS, sigurno su denekle obeshrabrili izbeglice da se vrate. Mi smo bili pred neposrednim potpisivanjem za povratak 60 hiljada izbeglica koje vode poreklo iz entiteta RS. Nadam se da ce situacija u RS smiriti i da je svima dosta rata. Broj posmatraca je 80, u birackim odborima angazovano je vise od 750 ljudi, a na ukupnom poslu organizacije glasanja ukljuceno je 2.000 ljudi. Broj registrovanih glasaca je oko 75 hiljada i za njih je otvoreno 79 birackih mesta, 70 u Srbiji i devet u Crnoj Gori.

LJ. G.

#Oslobodite se senatora sovinista i politikanata ~PREPORUKA DR NOVAKA KILIBARDE DR BILJANI PLAVSIC ^Oslobodite se senatora sovinista i politikanata Podgorica. - Predsjednik Narodne stranke dr Novak Kilibarda upozorio je "na cinjenicu da u Senatu Republike Srpske, pored uvazenih senatora, sjede i lica koja tu visoku cast ne zasluzuju". "Uz senatore koji brinu o sudbini srpskog naroda kao cjeline i o opstanku mlade Republike Srpske, kao drzavnog entiteta Bosne i Hercegovine, djeluju, bolje reci rovare, i neki minorni pisci i moralno neformirana lica koja nijesu ni gradjani ni drzavljani Republike Srpske", naglasava dr Kilibarda usvom saopstenju za javnost povodom, kako ocjenjuje, "opasnih politickih raskola u Republici Srpskoj". Ne navodeci njihova imena, lider "narodnjaka" kaze da se ti "nazovi senatori, slijedeci svoj sovinisticko-politikantski put kojim hodaju doslovno od pojave Slobodana Milosevica kao srpskog vodje, sada ukljucuju u besprimjernu propagandu protiv predsjednika RS dr Biljane Plavsic". Bolje reci, dodaje dr Kilibarda, "siju dezinformacije na isti nacin kako su to radili u Republici Srpskoj Krajini i u svim prilikama gdje su mogli svojom jeftinom glagoljivoscu zavoditi gradjane da krecu stranputicama sovinizma i vjerske netolerancije". Narodna stranka, inace, preporucuje gospodji Plavsic i drzavnim organima Republike Srpske, koji imaju pravna ovlascenja, da ucestvuju u instaliranju Senata RS i da Senat biraju ljudi "ciji ce ljudski, stvaralacki i politicki ugled odgovarati uzvisenoj duzosti senatora Republike Srpske". "Po prirodi stvari, senator treba da bude i gradjanin i drzavljanin drzave kojoj pripada Senat sto znaci da senator o drzavi koju predstavlja treba da brine kao o svom rodjenom pragu" - naglasava se u saopstenju.

B. I. M.

{Predsednica RS konstituisala Savet za unutrasnju politiku Banjaluka, Beograd, Beta. - Predsednica Republike Stpske (RS) Biljana Plavsic juce je u Banjaluci konstituisala Savet za unutrasnju politiku, bezbednost i odbranu, saznaje Beta u dobro obavestenim izvorima. U Savet su imenovani komandant Prvog korpusa Vosjke RS general Momir Talic, sudija Ustavnog suda RS Rajko Kuzmanovic, savetnik predsednice Plavsic za unutrasnje poslove Zivko Bojic, bivsi potpredsednik vlade RS Ostoja Kremenovic, ministar unutrasnjih poslova koga je imenovala predsednica Plavsic Marko Pavic i njegov zamenik Predrag Jesuric. U kabinetu predsednice Plavsic vest o formiranju Saveta nije zvanicno potvrdjena. } #Lilic: Oni mogu da zvizde jer zive od kriminala i korupcije ~NA PREDIZBORNOM MITINGU PREDSEDNICKOG KANDIDATA LEVICE U CACKU POLICIJA TUKLA I PRIVODILA GRADJANE ^Lilic: Oni mogu da zvizde jer zive od kriminala i korupcije

Milicija iz Beograda i okolnih mesta razdvajala ucesnike mitinga levice i pristalice opozicije. Danas, u 15.30 na gradskom trgu, protest Cacana zbog jucerasnjeg premlacivanja gradjana

Cacak, FoNet. - Pet pristalica Srpskog pokreta obnove (SPO) privedeno je danas za vreme predizbornog mitinga predsednickog kandidata SPS-JUL-ND Zorana Lilica na gradskom trgu u Cacku. Kako je sinoc javio Studio B, od tih pet osoba dve su zbog tezih telesnih povreda zadrzane u bolnici, a lakse je povredjen i potpredsednik Izvrsnog odbora Skupstine opstine Cacak. Prema izvestaju Studija B, kordon pripadnika milicije koji su dovedeni iz Beograda i okolnih mesta razdvajali su dva suprotna tabora - ucesnike mitinga i okupljene pristalice opozicije. Do direktnih sukoba nije doslo, ali su milicioneri u civilu privodili simpatizere opozicije i oduzimali im pistaljke. Zbog komentarisanja Lilicevog govora nekoliko mladjih ljudi je pretuceno. {Lilic u Uzicu i Kraljevu Na predizbornom mitingu na Trgu partizana u Uzicu, Lilic je istakao da je "zahvaljujuci reformskim zahvatima SPS" postignut realan rast standarda od 12 odsto, rast proizvodnje od osam odsto, te ocekivani rast drustvenog proizvoda od sest odsto i izvoza od 23 odsto. Govoreci na predizbornom mitingu u Krusevcu Lilic je, pak, rekao da je proizvodnja veca za 53 odsto nego lane, a ukupan izvoz veci tacno za 23,1 odsto, a razmena sa Evropom za 53 odsto. } Na gradskom trgu u Cacku Lilic je, pracen zvizducima, rekao da "dok oni piste mi radimo, mi stvaramo za njih, jer oni svojom proizvodnjom mogu da naprave samo vazduh. Oni mogu da zvizde jer imaju druge prihode, zive od kriminala i korupcije", rekao je on, dodajuci da ce "leva koalicija uvesti pravnu drzavu i tada ce pistanje i setnje zauvek prestati. Da smo mi pistali odveli bismo Srbiju pravo u ruke neprijatelja", naglasio je Lilic. Nakon Lilicevog govora, simpatizeri SPS-a su autobusima, kojima su dovezeni, napustili Cacak dok su opozicionari blokirali glavnu ulicu u znak protesta zbog prebijanja gradjana. Tom prilikom gradonacelnik Cacka Velimir Ilic pozvao je gradjane da se razidju i da danas odrze protest u isto vreme i na istom mestu - u 15.30 sati na gradskom trgu. { |SPO O INCIDENTIMA UOCI MITINGA LEVICE U CACKU

Policija bez razloga tukla gradjane

Beograd. - Srpski pokret obnove izrazava najdublje ogorcenje zbog jucerasnjeg brutalnog napada policije na gradjane Cacka uoci promotivnog mitinga Zorana Lilica, predsednickog kandidata vladajuce partije. Kako se istice u saopstenju SPO policija je bukvalno, bez ikakvog razloga, prebijala mirne gradjane koji su im se nasli na putu, "da bi stvorili laznu sliku o odusevljenju gradjana Lilicevim projekcijama privrednog razvoja Srbije, koje se ne mogu ostvariti ni u informativnom programu drzavne televizije". Srpski pokret obnove osudjuje pokusaj vladajuce partije da brutalnim nasiljem izmenu volju birackog tela Srbije, koje joj ocigledno nije "naklonjeno". } #Poslanici jaci od bojkota ~KAKO CE BROJ BIRACA UTICATI NA LEGITIMITET PREDSEDNICKIH I PARLAMENTARNIH IZBORA ^Poslanici jaci od bojkota

Za izbor predsednika Republike potrebno je da izadje polovina plus jedan od ukupnog broja upisanih biraca, dok za izbor poslanika taj kriterijum ne vazi. Ako sef drzave ne bude izabran u drugom krugu, ova funkcija prelazi u v. d. stanje. Ko ce predloziti mandatara republicke Vlade i kako ce biti konstituisani organi vlasti

Podeljena Srbija pred izbore: Birac u prolazu
Koalicioni partneri sa jedinstvene liste "SPS-JUL-Nova demokratija - Slobodan Milosevic", sve vreme ponavljaju da ce izbori da budu legitimni i da bojkota nece biti. Bojkot, kako kazu, nece zavisiti od broja stranaka koje nece na izbore, nego od broja gradjana koji ce 21. septembra izaci na biralista. Oni su ubedjeni da ce mnogo veci procenat gradjana iskoristiti svoje pravo da glasa. Predsednicke izbore do sada, vrlo retko ko je osporavao. Cak i oni koji su se odlucili za bojkot govore da su oni neophodni nakon izbora Slobodana Milosevica za predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Uostalom, to predvidja i Ustav Srbije u kome se kaze da "ukoliko predsedniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je biran, izbori za novog predsednika moraju se odrzati najkasnije u roku od 60 dana od dana prestanka mandata". Sporno je, medjutim, nesto drugo. Da bi predsednicki izbori bili valjani (kako predvidja clan sest i devet Zakona o izboru predsednika Republike) na njih - u prvom i u drugom krugu - mora da izadje najmanje 50 odsto plus jedan gradjanin. Zakon predvidja da je predsednik izabran, ako bude dobio vecinu od 5o i vise procenata od broja izaslih na izbore. Clan devet istog zakona, kaze da "ako u drugom krugu nijedan od kandidata ne dobije potreban broj glasova, ceo izborni postupak se ponavlja", sto ce reci da mora da se ponovi kompletna procedura, od kandidature do novog glasanja. Zbog izuzetne polarizacije politicke scene Srbije, mnogi strucnjaci tvrde da su sanse nekoga od predsednickih kandidata da jos u prvom krugu osvoji natpolovicnu vecinu vrlo male. Snaga stranaka koje su se odlucile na bojkot videce se upravo na predsednickim izborima. Do sada, broj izaslih na izbore se uglavnom kretao oko 60 procenata i vise. Ovim strankama je, dakle, "potrebno" najmanje nekih desetak procenata da bi "stopirali" predsednicke izbore. Neuspeh predsednickih izbora moze da dovede do novih komplikacija. Pogotovo kada se zna cinjenica da za izbor narodnih poslanika nije predvidjen cenzus broja glasaca koji mora da izadje na biralista. To znaci da poslanika za Narodnu skupstinu moze da izabere i manje od polovine upisanih biraca. Druga je stvar koliko su takvi izbori zaista legitimni, ali zakonodavac se tu jako dobro dosetio. Primer je situacija na Kosovu. Posto tamo vecinu birackog tela - i to ogromnu - cine Albanci koji nisu ucestvovali ni na jednim izborima u Srbiji od uvodjenja visestranackog sistema, a nece ni na ovim, izbori za narodne poslanike nikada ne bi bili valjani. Posto ce parlamentarni izbori "uspeti" u svakoj varijanti, buduci predsednik Srbije je taj koji predlaze mandatara za novu Republicku vladu. Ustav je nedvosmislen, funkciju predsednika drzave kada je on sprecen da je obavlja, vrsi predsednik Skupstine Srbije. On, medjutim, moze da bude samo v.d. predsednika, dok se ne izabere novi. Ako podjemo od pretpostavke da predsednicki izbori mogu da budu i neuspesni - mada kod nas ne mora uvek da znaci da je pravo ispred politike - to znaci da ce predsednik Skupstine predloziti mandatara nove vlade. Ovakva mogucnost otvara niz drugih nedoumica, pa i onu prema kojoj predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milosevic, kako neki opozicionari "zlobno" primecuju, "zeli upravo da funkciju predsednika Srbije drzi u v.d. stanju". Mnogo je onih koji veruju kao i portparol Gradjanskog saveza Srbije Goran Svilanovic, da ce se Milosevic i vladajuci establisment, u slucaju krahiranja predsednickih izbora, odluciti za "legalnost". To znaci da ce se insistirati na zakonitosti izbora svih skupstinskih tela i izvrsne vlasti, cak i ako funkcija predsednika bude u v. d. stanju. Ako nista drugo, Milosevic i socijalisti ce u tome imati dve prednosti - dokazace svima da su izbori bili legitimni, a, s druge strane, za narednih cetiri godine (moguce je i zauvek) eliminisace "remetilacke faktore" u pojedinim strankama koje bojkotuju izbore. Da li ce ti izbori biti prihvaceni i od strane medjunarodne zajednice? Mnogi su spremni da poveruju da to i ne zavisi mnogo od broja biraca koji (ne)ce izaci na izbore. Uglavnom ce to zavisiti od ponasanja i kooperativnosti predsednika Milosevica sa stavovima medjunarodne zajednice.

Bahri Cani

#Prijavljeno 500 posmatraca ~CeSID JOS UVEK BEZ AKREDITACIJE ^Prijavljeno 500 posmatraca Iako je Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), prva domaca organizacija za pracenje izbornog procesa, uputila jos pre desetak dana zahtev za akreditaciju Republickoj izbornoj komisiji (RIK), odgovor jos uvek nije stigao. Akreditacija je, prema nezvanicnim obecanjima visokih funkcionera RIK, kako tvrde u Centru trebalo da stigne pocetkom ove sedmice. Centar je, prema recima Marka Blagojevica portparola te organizacije, trazio od Republicke izborne komisije dozvolu za uvid u biracke spiskove i prisustvo tokom glasanja i pri brojanju glasova. - Necemo raspustati nase posmatace - volontere i prestajati sa radom ako ne dobijemo akreditaciju, kaze Blagojevic, dodajuci da u CeSID-u imaju i dodatnu varijantu za pracenje izbora. Do sada se Centru javilo oko 500 volontera posmatraca iz cele Srbije koji ce imati obuku tokom ovog vikenda. Najvise posmatraca, prijavilo se u Zajecaru (oko 150). Formirano je 20 regionalnih kancelarija CeSID-a, od cega se tri nalaze na Kosovu (Pristina, Pec, Kosovska Mitrovica).

I. K.

#Slovacka ide pogresnim smerom ~EVROPSKA UNIJA ZAOSTRAVA STAV PREMA BRATISLAVI ^Slovacka ide pogresnim smerom

"Kap koja je prelila casu" evropskog strpljenja bila je Mecijarova izjava o razmeni manjinskog stanovnistva sa Madjarskom

Uros Mitrovic
specijalno za "Nasu Borbu" iz Bratislave

Ako do kraja godine ne dodje do pozitivnih politickih promena u Slovackoj, Evropska unija sa tom republikom nece zapoceti razgovore o mogucoj integraciji. Ovakav, do sada najostriji zakljucak koji je Evropska komisija u svojoj oceni o Slovackoj Republici donela, jasno stavlja do znanja da se u toj drzavi "desava puno stvari, koje stvaraju nenormalnu politicku situaciju". To se, prema oceni Komisije, odnosi pre svega na funkcionisanje vlade i njen odnos prema opoziciji, permanentni konflikt izmedju premijera i predsednika Slovacke, kao i odnos prema manjinama, koji je negativno kulminirao posle nedavnog predloga slovackog premijera Mecijara o razmeni manjinskog stanovnistva izmedju Madjarske i Slovacke. Ovakve izjave izvestaca ilustruju stav Komisije koja smatra da nije pogodno sa tom Republikom, kao sa "jedinom zemljom koja ne ispunjava politicke kriterijume" za punu integraciju, zapoceti razgovore o njenom ulasku u Uniju. Izgleda da je povod, ili "kap koja je prelila casu" evropskog strpljenja, bila bas inkriminisana izjava, predlog premijera Vladimira Mecijara svom madjarskom kolegi Djuli Hornu, koja je skoro mesec dana bila drzana u tajnosti. Taj princip "dobrovoljne razmene manjina" izmedju dve susedne republike naisao je na jaku negativnu reakciju skoro svih politickih krugova ne samo u Slovackoj i Madjarskoj vec, kako izgleda, i u zapadnoj Evropi. Predlog je od strane EU proglasen za "incijativu u pogresnom smeru" na koju se mora zaboraviti. Vlada Slovacke smatra da su optuzbe nastale usled "lose interpretacije" izjave premijera Mecijara u medijima, dok je "odbranu" od negativne ocene koju je na racun Slovacke iznela Evropska komisija poslala u vidu kompetentne delegacije koja je zbog toga posetila sediste EU, Brisel. Delegacija Slovacke na celu sa potpredsednikom vlade i predsednikom Saveta za evropsku integraciju Jozefom Kalmanom, ministarkom inostranih poslova Zdenkom Kramplovom i potpredsednikom vlade Katarinom Totovom je u Briselu odbacila zakljucke Evropske komisije o politickim nedostacima Slovacke i kao potvrdu Izvrsnom komitetu EU iznela dokument koji sadrzi argumente i primedbe prema zakljucku Evropske komisije. Slovacka delegacija smatra da je ocena Komisije u Slovackoj primljena sa velikim razocaranjem i da je, po njihovom misljenju, ona bila uradjena mnogo vise na osnovu glasina o Slovackoj, a ne prema stvarnim cinjenicama. Potpredsednik vlade Jozef Kalman je jos rekao kako ocena Komisije pozitivno ocenjuje sve oblasti za koje je odgovorna slovacka vlada, te da nedostaci politicke prirode koji se u oceni spominju su "izvan (moci) vlade". Medjutim, ono sto je u celom "sporu" kljucno je da do ovakvih negativnih ocena od strane Evropske unije ili njene Komisije na njen racun verovatno ne bi ni dolazilo da Slovacka na svojoj politickoj sceni pokazuje vise politicke kulture ciji sadasnji nivo je, prema evropskoj oceni, nedovoljan. { |GRADONACELNIK RUMUNSKOG GRADA KLUZA O PITANJU MADJARSKE MANJINE

Za resenje po Mecijarovom receptu

Bukurest, Beta. - Gradonacelnik Kluza George Funar zatrazio je od premijera Rumunije Viktora Corbe da sledi predlog slovackog premijera Vladimira Mecijara o resavanju problema madjarske manjine proterivanjem njihovih pripadnika u Madjarsku. Rumunski dnevnik "Ziua" prenosi tu izjavu Funara uoci proslave (u njegovoj organizaciji) povodom 125 godina od smrti nacionalnog heroja Rumunije Avrama Jankua, koji je u Transilvaniji podigao ustanak protiv madjarske okupacije. Fuar je zbog svojih ekstremnih nacionalnih stavova smenjen sa mesta predsednika Stranke nacionalnog jedinstva Rumunije. } #Kombinacija drzavnog i privatnog osiguranja ~KOJIM PUTEM U REFORMU PENZIJSKOG SISTEMA ^Kombinacija drzavnog i privatnog osiguranja

Bosko Mijatovic

1) Nas penzijski sistem je u teskoj krizi: penzije su izuzetno niske; doprinosi su previsoki i tesko opterecuju privredu, pa preduzeca izbegavaju placanje; nepovoljan je odnos broja penzionera i broja aktivnih penzijskih osiguranika - 1,6 u 1996. godini (delimicno zbog demografskih kretanja), a gotovo 1:1, ukoliko se iskljuci neproduktivan visak zaposlenih; prerano se ide u penziju i preteran je broj tzv. invalidskih penzionera; broj penzionera i dalje raste po stopi od 3 - 4% godisnje, a broj zaposlenih i dalje opada; deficit penzijskog fonda zaposlenih se povecava, dok je penzijski fond zemljoradnika prakticno propao. Takav penzijski sistem starima ne pruza sigurnost, dok ga mladi ne mogu podneti. Previse novca ide onima koji bi trebali jos da rade i placaju doprinose, a ne da primaju penzije, dok penzioneri nemaju ni osnovnu sigurnost: penzije sve vise kasne, dugovi penzijskog fonda prema penzionerima rastu, a bez izgleda da ce se stanje popraviti. Ni perspektive nisu bolje. I pored pretpostavljenog ekonomskog napretka sledecih godina i decenija, demografski i socioekonomski razlozi imperativno zahtevaju radikalne promene penzijskog sistema. Naime, dugorocno starenje stanovnistva i pogorsanje odnosa broja penzionera i broja zaposlenih cine neodrzivim postojeci penzijski sistem, zasnovan na finansiranju tekucih rashoda iz tekucih prihoda. 2) Jedini izlaz iz postojeceg penzijskog kosmara jeste reforma penzijskog sistema, koja bi imala dve komponente: kratkorocnu i dugorocnu. Svrha kratkorocnih mera je sanacija penzijskog fonda u roku od nekoliko godina (u kratkom roku nije moguce imati znacajnije pozitivne efekte), a sadrzi promene parametara postojeceg penzijskog sistema: * kasnije penzionisanje. U nasoj zemlji osiguranici previse mladi odlaze u penziju (56-57 godina u proseku), te se mora predvideti sticanje prava na punu penziju i za muskarce i za zene sa 63-65 godina zivota, uz postepeni prelaz (na primer, svake godine se minimum godina produzava za 6-8 meseci), * radikalno smanjenje invalidskog penzionisanja, posto je prethodnih godina cak oko 1/3 osiguranika sticalo pravo na penziju na osnovu uglavnom navodne invalidnosti, * izvesno snizenje odnosa propisane penzije u odnosu na penzijsku osnovicu (koja je sada za punu starosnu penziju visokih 85%), * eliminacija beneficiranog polozaja pojedinih kategorija osiguranika, * povecanje znacaja najmanje penzije, cime se prosecna penzija ne bi znatnije povecala, ali cime se popravlja polozaj najsiromasnijih penzionera, ili opste smanjenje raspona penzija smanjenjem vecih i povecanjem manjih penzija od proseka, * borba protiv izbegavanja placanja doprinosa. 3) Dugorocna penzijska reforma podrazumeva promenu koncepta penzijskog osiguranja. Osnovni cilj reforme penzijskog sistema su: obezbedjenje stabilnih i dovoljno visokih penzija za sve, povecanje domace stednje i ubrzanje privrednog razvoja, povecanje efikasnosti penzijskog sistema i prosirenje mogucnosti izbora od strane penzijskog osiguranika. [ Penzijski sistem mora biti kombinacija drzavnog i privatnog penzijskog osiguranja, posto ne postoje ubedljivi razlozi da penzijski sistem bude u iskljucivoj nadleznosti drzave ] Novi koncept je zasnovan na sledecim elementima: - penzijsko osiguranje mora biti obavezno jednim vaznim delom. Jer, oslanjanje na potpuno dobrovoljnu stednju gradjana suocava se sa znacajnim problemima (kratkovidost, siromastvo, nerazvijenost trzista kapitala, nepotpunost informacija, nesavrsenost trzista osiguranja), - penzijski sistem mora biti kombinacija drzavnog i privatnog penzijskog osiguranja, posto ne postoje ubedljivi razlozi da penzijski sistem bude u iskljucivoj nadleznosti drzave. Prvo, ni drzava nije imuna od velikih gresaka, o cemu svedoci iskustvo penzionera Jugoslavije. Drugo, decentralizacija penzijskog osiguranja u stanju je da obezbedi dve vrlo pozeljne osobine - bitno prosirenje mogucnosti izbora od strane osiguranika i konkurenciju, koja donosi porast efikasnosti penzijskog sistema. Drzavi se sve manje daje uloga onoga ko organizuje osiguranje, ko ubira sve prihode i finansira funkcije, vec joj se predvidja uloga onoga ko obezbedjuje zakonsku regulaciju, nadzor i krajnje, poslednje osiguranje. 4) Reforma ce osloniti novi penzijski sistem na dve vrste institucija: prvo, javni, drzavni fond penzijskog osiguranja i, drugo, decentralizovani, samostalni penzijski fondovi. [ Decentralizovani fondovi ce obezbedjivati obavezno dopunsko penzijsko osiguranje, oni ce funkcionisati na osnovu pune fundiranosti kapitalom (kapital fonda bi bio jednak sadasnjoj vrednosti buducih obaveza), a osiguranje ce biti po metodu obavezne penzijske stednje ] Javni fond ce obezbedjivati osnovnu penzijsku zastitu na principu redistribucije u korist siromasnijih osiguranika, a na osnovu tekuceg oporezivanja. Penzija ce pokrivati egzistencijalni minimum i bice jednaka za sve penzionere. Znacaj drzavnog fonda ce biti znatno manji nego sto je sada. Decentralizovani fondovi ce obezbedjivati obavezno dopunsko penzijsko osiguranje. Ovi fondovi ce funkcionisati na osnovu pune fundiranosti kapitalom (kapital fonda bi bio jednak sadasnjoj vrednosti buducih obaveza), a osiguranje ce biti po metodu obavezne penzijske stednje. Osiguranici ce se obavezno ukljucivati u stedne planove kod kojih se doprinos pojedinca registruje i sabira na licnom racunu. Ta sredstva sve vreme ostaju privatna svojina osiguranika, investiraju se od strane fonda i donose prinose. Po zavrsetku radnog veka, kapital ce sa individualnog racuna biti vracen penzijskom osiguraniku kroz penziju, cija ce visina zavisiti od stanja penzijskog racuna i ocekivanog trajanja zivota osiguranika. Kapitalski penzijski fondovi traze manje stope doprinosa od postojeceg modela za obezbedjenje jednake penzije. Znaci, penzijsko osiguranje zasnovano na kapitalskim penzijskim fondovima znatno je jeftinije od postojeceg i sa velikom sigurnoscu se moze reci da ce penzije po novom modelu biti najmanje za 1/2 vece. Ovaj penzijski sistem je pravedan i podsticajan. On obezbedjuje povecanje stednje i ubrzanje ekonomskog napretka. Na slicnim osnovama reformisan je penzijski sistem u Madjarskoj, Poljskoj, Cileu, Argentini, Peruu, Kolumbiji itd. U drugim zemljama se slicna reforma razmatra ili priprema. 5) Osnovno nacelo reforme je da se nikome ne sme pogorsati polozaj. Sadasnji penzioneri ce ostati u sadasnjem rezimu. Novozaposleni ce morati da udju u novi, kombinovani sistem. Sada zaposleni ce moci da biraju da li ce preci u novi sistem ili ostati u starom. Za novozaposlene i one koji predju u novi sistem poslodavci ce placati svoj deo doprinosa javnom fondu, dok ce osiguranici placati iz bruto zarada nekom od samostalnih fondova. Tokom tranzicije ce se povecati ulaganja u penzijski sistem, jer je potrebno finansirati penzije sadasnjih penzionera i stedeti za penzije po novome. Ti se troskovi mogu finansirati iz ubrzanja ekonomskog rasta, iz prodaje drzavne imovine i iz zaduzivanja. (Autor je saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu) #Decu ne treba oprostiti ~ ^Decu ne treba oprostiti

Zorica Miladinovic

"Decu vam necu oprostiti", otpevao je jedan ovdasnji roker u jeku ratnog uzasa na prostorima ex Jugoslavije, verovatno ne ocekujuci da njegov stav prepevavaju ovdasnji politicari u jeku predizborne kampanje. Politicki informisane fanove ovog rokera, koji pamte duze od kokoske, lako je moglo da iznenadi najnovije istupanje republickog poslanika i predsednika Okruznog odbora SRS u Nisu Dragoljuba Stamenkovica. On je zamerio predsedniku lokalne vlade Branislavu Jovanovicu sto je u javnom duelu s poslanickim kandidatom leve koalcije i nekadasnjim republickim socijalistickim bosom dr Zoranom Arandjelovicem pomenuo da je ovaj kandidat levice sopstvenu decu "poslao na boravak i skolovanje u inostranstvo o trosku americke ambasade". Poducio ga je da pominjanje dece javnih licnosti, koja se ne bave politikom, predstavlja "prostacki i varvarski cin ljudi koji se neozbiljno bave politikom". I takvoj lekciji iz politike se,dakako, osim prejakih kvalifikacija, koje bi mogle zasmetati jezickim cistuncima, nema sta zameriti.Ono sto jako smeta je neodoljivi utisak nepristrasnog posmatraca da njoj nedostaje autenticna moralnost, s obzirom da su upravo radikali u Zemunu javno prozivali sedmogodisnjeg Darija Barbalica, ciji su roditelji, bez posebne zelje za tim, postali javne licnosti. Predsednik SRS dr Vojislav Seselj je na jednoj televiziji mahao pasosem malenog Barbalica kako bi i "kamere videle njegov hrvatski ustaski pasos".Isto malo lice naslo se i na naslovnoj strani "Zemunskih novina", kako bi gradjani Srbije sto duze i detaljnije mogli da ga gledaju i zapamte. Posle Stamenkovicevog politicko-uciteljskog istupa, kibiceri s viskom idealizma bi mogli izvuci zakljucak kako svi pripadnici SRS nisu bili presrecni zbog mahanja decijim pasosem, koje je sebi dozvolio sef njihove stranke, u trenucima televizijske "neozbiljnosti i prostakluka". Pragmatici bi mogli smatrati kako je Stamenkoviceva odbrana dece samo trenutni marketinski potez. Najzabrinutiji bi mogli biti oni koji u njemu vide dvostruki standard, po kojem u opasnim javnim igrama ne treba zloupotrebljavati samo srpsku decu ,dok je napad na "njihovu" pozeljan cin svakog "pravog" patriote. Uciteljica zivota zaista mnogima ni decu nece oprostiti, ako ni zbog cega drugog, ono zato sto su u citavoj ovdasnjoj ratno-sankcijsko-politickoj katastrofi, jedino ona bila apsolutno neduzna. #U raljama politike ~ ^U raljama politike

Bojana Oprijan Ilic

"Ovde se radi o prelomnoj tacki istorijskog trenutka postojanja jugoslovenske drzave. Neshvatljivo je da se Savezni ustavni sud upustio u politicku avanturu visokog rizika". Ove reci poslanika u crnogorskom parlamentu Stevana Susica, inace prisutnog na nedavnoj javnoj raspravi "najvisih zastitnika ustavnosti" mnogima bi mogle zazvucati sumorno i zloslutno. Nakon odluke Saveznog ustavnog suda da "sa visine" odredi ko se i kako moze kandidovati za predsednika jedne od federalnih jedinica (dok su u onoj vecoj slicne odredbe ostale netaknute) navedena Susiceva konstatacija trebalo bi da bude mudro politicko upozorenje. Kakve bi, dakle, mogle biti posledice i kako je celu stvar sporne Bulatoviceve kandidature "razresio" Savezni ustavni sud ? Nakon ustavne zalbe Momira Bulatovica, pomenuti Sud je ex oficio pokrenuo postupak ocene ustavnosti clana 5. Zakona o izboru predsednika Crne Gore i, kao sto je poznato, proglasio ga nesaglasnim "najvisem Zakonu". Prethodno je, podsetimo, uvazio zahtev iz zalbe da se privremenom merom obustave svi akti koji se ticu predsednickih izbora u ovoj Republici a zatim samu zalbu odbacio?! Logicno je pitanje kako ono sto ne moze biti predmet spora (konkretno to nije mogla biti ustavna zalba Bulatovica jer je vec obezbedjena pravna zastita pred Ustavnim sudom Crne Gore) moze biti predmet obezbedjenja - privremenom merom? Tesko je, nadalje, odgonetnuti na osnovu cega se Savezni ustavni sud uopste nasao nadleznim da resava izborna pitanja jedne republike kad je sam Ustav SRJ izricit i clanom 124. nedvosmisleno odredjuje da ovaj Sud odlucuje u izbornim sporovima "samo kad je rec o saveznim organima". No, ostavimo po strani pravo koje je ovde odavno u raljama nadmocnije politike. Kad se o ovoj potonjoj, medjutim, radi posle odluke Saveznog ustavnog suda iz koje proizilazi da svaka stranka moze predlagati vise kandidata za predsednika, posledice se lako mogu pretpostaviti. Unutarstranacka kao ni medjustranacka sloga (posebno opozicije) nije, inace, ucestala pojava na ovim prostorima. Sta ce se tek dogadjati u trci za "prvog medju jednakima"? U uporednom pravu, bar sto se tice civilizovanog sveta, normalan je i vazeci princip jedna stranka - jedan predsednicki kandidat. Konacno, Susiceve reci sa pocetka zbog jos jedne komparacije treba pazljivije oslusnuti. Oni koji su bili svedoci poslednjih sednica Ustavnog suda bivse nam drzave a prisustvovali su ovoj raspravi jugoslovenskog ustavnog suda, letargicno su zakljucili - vec vidjeno pre sest godina. #Dve faze ekonomske liberalizacije (2) ~EKSKLUZIVNO: RAZRADJEN PROGRAM RADIKALNIH EKONOMSKIH REFORMI U JUGOSLAVIJI (5) ^Dve faze ekonomske liberalizacije

Odmah po preuzimanju duznosti, nova vlada ce ukinuti sve vrste subvencija neefikasnim preduzecima. Ovo mora biti uradjeno bez ikakvog zaljenja i oklevanja jer ce kasnije to biti tesko ili nemoguce ostvariti, s obzirom da ce se u medjuvremenu oformiti jake lobi grupe koje ce sve uciniti da se takve mere blokiraju

Puna liberalizacija ekonomskog zivota dovešce do oslobadjanja privatne inicijative, razvoja zdrave konkurencije i jednakosti svih subjekata pred zakonom. Cene ce se formirati slobodno, eliminisace se postojeci monopoli, stvorice se uslovi za slobodan ulazak preduzeca u sve grane i podstaci preduzetnicka inicijativa. Slobodno formiranje cena dovešce do uspostavljanja sistema cena koji izrazava relativnu raspolozivost dobara, usluga, ili proizvodnih faktora. Bice ukinute subvencije najvecem broju grana (osim poljoprivredi), jer ce trzišne cene omoguciti normalno obnavljanje i rast proizvodnje. Ukidanjem subvencija i prestankom nedoglednog saniranja gubitaka javnih preduzeca iz drzavnog budzeta i kreditima iz primarne emisije, smanjice se budzetski i kvazi-fiskalni deficit, što ce uticati na redukovanje inflacije. Naravno, prilikom liberalizacije sistema cena posebno ce biti tretirani objektivni problemi koji ce se javiti u sektoru energetike, komunalija i saobracajnih usluga, cije su cene danas znatno ispod troškova proizvodnje. Medjutim, nagla liberalizacija cena u ovim sektorima dovela bi do znacajnog rasta opšteg nivoa cena, dala dodatni podstrek inflaciji i ugrozila civotni standard stanovništva. Zbog toga bi u strogo ogranicenom prelaznom periodu, dok se preduzeca iz ovih sektora organizaciono i ekonomski ne osposobe za samostalno poslovanje i dok povecanje opšte ekonomske aktivnosti ne ojaca prihode stanovništva, drzava morala da ovim javnim preduzecima pruzi nuznu finansijsku podršku, ali prvenstveno iz prihoda prikupljenih po osnovu prodaje obveznica javnog duga na trzištu kapitala. Jedan od osnovnih zadataka nove vlade bice borba protiv monopola. Monopoli su štetni u trzišnoj privredi jer smanjuju proizvodnju, dizu cene i ne daju podsticaj za povecanje produktivnosti. U našoj privredi javna (drzavna) preduzeca su sistemski pomešana sa vladom, što za posledicu ima zloupotrebu funkcije uredjivanja javnog interesa. Osim toga, "socijalisticki giganti" koji se nalaze u rezimu javnog ili društvenog vlasništva stvaraju lavovski deo ukupnih gubitaka u privredi. Neki od delova tih preduzeca bi se mogli osamostaliti (recimo, proizvodnja oruzja bi se mogla odvojiti od proizvodnje automobila, poštanske usluge se mogu odvojiti od telefonskog saobracaja). Nakon toga, ta manja preduzeca bi se brzo privatizovala. U isto vreme, treba podsticati pojavljivanje novih proizvodjaca u granama za koje se proceni da su monopolizovane. Ulazak novih preduzeca ce se ohrabriti uklanjanjem birokratskih zackoljica, ukidanjem zakonskih monopola (sada zakon predvidja postojanje monopola u nekim granama) i podsticajnom kreditnom i poreskom politikom (nova preduzeca u sektorima koji su ocenjeni kao monopolisticki imala bi manja poreska opterecenja i povoljnije uslove kreditiranja). U periodu dok trzišna utakmica ne uzme maha, bice potrebna i kontrola stope prinosa ili kontrola stope rasta cena monopolizovanog sektora. Trajno i posebno delotvorno sredstvo borbe protiv monopola bice liberalizacija spoljne trgovine. [ U prvoj godini reforme, pre nego što se u potpunosti eliminiše inflacija i liberalizuje trzište kapitala, pristupice se uravnotezavanju bilansa javnih finansija. Fiskalna kontrola mora prethoditi finansijskoj liberalizaciji. Drzavni budzet mora biti uravnotezen. Da bi se ovo ostvarilo, javni rashodi ce biti limitirani na njihovo odgovarajuce nisko ucešce u društvenom proizvodu (okvirno 40 odsto) ] Unutrašnja liberalizacija mora biti pracena liberalizacijom ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Ukinuce se svi kontingenti na uvoz i izvoz robe. Nekoliko relativno niskih carinskih stopa (do 30odsto) vazice za svu robu i bice jednake za sve: preduzeca i pojedince, drzavni i privatni sektor. Na veci stepen zaštite moci ce da racuna samo agrarni sektor, ali ne veci od onoga koji je ustaljen u razvijenim zemljama trzišne privrede. Liberalizacija uvoza doprinece jacanju konkurencije i snizavanju cena na domacem trzištu, dok ce liberalizacija izvoza pruziti šansu svima, a ne samo politicki privilegovanim pojedincima, da oprobaju svoju konkurentnu sposobnost na inostranom trzištu. Uporedo sa politikom liberalizacije uvoza, nova vlada ce preduzeti i mere za borbu protiv dampinga i nelojalne inostrane konkurencije, u skladu sa medjunarodnim standardima i iskustvima. Pri koncipiranju i realizaciji mera spoljnotrgovinske liberalizacije imace se u vidu i pravila Svetske trgovinske organizacije koja nalazu: (1) ukidanje necarinskih instrumenata trgovinskog protekcionizma (kvote, dozvole, saglasnosti i sl.); (2) drasticno smanjenje uvoznih restrikcija pravdanih zaštitom platnog bilansa; (3) zabranu direktnog i ogranicavanje indirektnog subvencionisanja izvoza; (4) harmonizaciju svih nacionalnih propisa o kvalitetu, pakovanju i standardima, kao i niz drugih mera koja u velikoj meri znace koreniti raskorak sa koncepcijom preterane zaštite domace privrede (inward-looking policies) kakva se u osnovi danas vodi u SR Jugoslaviji. Pristupanje SR Jugoslavije Svetskoj trgovinskoj organizaciji takodje ce iziskivati i znacajna prilagodjavanja u postojecem domacem zakonodavstvu. Ulaskom u STO, naša zemlja ce morati da prihvati dve grupe obaveza. U prvoj grupi su one koje se bez ikakvih rezervi moraju sprovesti samim cinom stupanja u clanstvo organizacije, bez mogucnosti pregovaranja: (1) ukidanje vancarinskih oblika zaštite, (2) generalno snizenje nivoa carina, (3) postepeno smanjivanje disperzije carina. U drugoj grupi su obaveze, prvenstveno carinske koncesije i koncesije u oblasti usluga, koje ce biti predmet pregovora prilikom regulisanja našeg clanstva u STO. Da bi uspešno okoncala ove pregovore, nova vlada ce prethodno formulisati svoju strategiju u ovoj oblasti i utvrditi dugorocne ciljeve trgovinske politike, koji ce odraziti naše specificne potrebe (npr. selektivna zaštita poljoprivrednih proizvoda), te shodno tome pripremiti odgovarajucu pregovaracku taktiku. Nova vlada ce unaprediti uslove za inostrana ulaganja. Kada se izgradi novi trzišni ambijent, vlada više nece morati da donosi posebne mere kojima bi stimulisala strana ulaganja. Strani investitori ce uzivati potpuno iste pogodnosti i tretman kao i domaci investitori. Ako je ekonomska politika dobra, nema razloga davati specijalne povlastice strancima. Samo drzave ciji je cilj da "globe" sopstveno stanovništvo i koje sprovode lošu ekonomsku politiku, moraju da daju specijalne privilegije strancima, kako bi privukle njihov kapital. Ekonomska i pravna regulativa mora biti jednostavna, dobra, stabilna i jednaka za sve - domace i strane investitore. [ Puna liberalizacija cena i spoljne trgovine moze otpoceti tek nakon izvršene makroekonomske stabilizacije, potpunog uravnotezavanja budzeta i uspostavljanja trajne stabilnosti cena i deviznog kursa. U ovakvom privrednom ambijentu bice intenziviran i proces privatizacije, s obzirom da ce vlasnicki rearanzman tek tada moci da garantuje privredni rast. Srljanje u potpunu liberalizaciju cena, spoljne trgovine i masovnu privatizaciju pre završetka prve faze, ne bi rešilo nijedan od ovih problema ] Da bi stvorila uslove za opštu revitalizaciju i modernizaciju privrede, nova vlada ce ponuditi odgovarajuce koncesije investitorima koji su zainteresovani za finansiranje krupnih infrastrukturnih projekata (puteva, zeleznice, komunalnih sistema i sl.). Konkurs bi bio ravnopravno otvoren za domace i strane kompanije, ali je realno ocekivati da bi ovakvi projekti u pocetku bili finansirani uz preovladjujuce ucešce inostranog kapitala. Nezavisno od saveznih i republickih vlasti, i pojedine opštine bi dobile mogucnost da relativno brzo reše probleme finansiranja svojih lokalnih komunalnih sistema. One bi se pojavile sa emisijom posebnih opštinskih (municipalnih) obveznica na medjunarodnom trzištu kapitala i uz pomoc zainteresovanih specijalizovanih finansijskih kuca iz inostranstva obezbedile potrebna investiciona sredstva. Sekvencioniranje fiskalne, monetarne i spoljnotrgovinske politike bice od kriticne vaznosti za uspeh reforme. Sve mere ekonomske liberalizacije nece biti preduzete simultano. Naprotiv, postoji optimalan redosled ekonomske liberalizacije, koji se mora poštovati da bi reforma u potpunosti uspela. U prvoj godini reforme, pre nego što se u potpunosti eliminiše inflacija i liberalizuje trzište kapitala, pristupice se uravnotezavanju bilansa javnih finansija. Fiskalna kontrola mora prethoditi finansijskoj liberalizaciji. Drzavni budzet mora biti uravnotezen. Da bi se ovo ostvarilo, javni rashodi ce biti limitirani na njihovo odgovarajuce nisko ucešce u društvenom proizvodu (okvirno 40 odsto). Iskustvo zemalja u tranziciji obilno je potvrdilo da je postizanje i odrzavanje fiskalne ravnoteze i teško i presudno za uspeh programa stabilizacije i ekonomske reforme u celini. To je oblast u kojoj najteze dolazi do promena zbog dva osnovna razloga. Na jednoj strani, brojni tradicionalni korisnici budzetskih sredstava teze da i dalje zadrze stecena prava. Na drugoj strani, nakon znacajnog povecanja domace i spoljne konkurencije, naglo raste broj novih pretendenata na pomoc i podršku iz budzeta. Medjutim, sva iskustva zemalja u razvoju i tranziciji nedvosmisleno pokazuju da u uslovima labave (nedovoljno restriktivne) fiskalne politike, nijedna monetarna politika ne moze da uspe, nezavisno o kakvom tipu stabilizacije se radi. Odmah po preuzimanju duznosti, nova vlada ce ukinuti sve vrste subvencija neefikasnim preduzecima (zadrzace se samo subvencije poljoprivredi). Ovo mora biti uradjeno bez ikakvog zaljenja i oklevanja, jer ce kasnije to biti teško ili nemoguce ostvariti, s obzirom da ce se u medjuvremenu oformiti jake lobi grupe koje ce sve uciniti da takve mere blokiraju. Vlada po svaku cenu mora odoleti svim pritiscima za preduzimanje "kratkorocnih mera" koje bi pomogle preduzecima koja su zapala u neizlecive teškoce. Ovaj pocetni korak u ekonomskoj liberalizaciji mora biti izveden u maniru "šok terapije", jer njegov radikalan karakter ne ostavlja prostora za bilo kakvu formu graduelizma. Ovako dramaticna promena u vodjenju ekonomske politike naglo ce izmeniti sveukupnu klimu u zemlji i oznaciti pocetak korenite promene starog privrednog sistema. Sve robe, usluge, rad i kapital ubrzo ce dobiti svoju pravu vrednost. Naglo ce biti afirmisan potpuno drugaciji nacin razmišljanja, što ce neizbezno inicirati promenu starih navika i komformistickih obrazaca netrzišnog ponašanja. Ova pozitivna promena ne moze se postici kroz proces dugotrajnog "ucenja u pokušajima i greškama", vec ce se jedino ostvariti kao prirodan rezultat ekonomske prinude u trzišnom ambijentu. {Podsticanje konkurencije Nova vlada ce pruziti punu podršku razvoju svih oblika lojalne konkurencije. Konkurencija predstavlja srce trzišne privrede. Ona u krajnjoj liniji uvek rezultira snizavanjem cena, rastom proizvodnje i povecanjem produktivnosti rada. Jacanje konkurencije bice stimulisano uprošcavanjem procedure za otvaranje novih preduzeca (sva potrebna dokumentacija i dozvole bice svedene na minimum), olakšavanje i pojeftinjenje transakcija i smanjivanjem poreskih opterecenja. Cak i pojedinci sa malim kapitalom moraju biti u prilici da lako zapocnu rad i investicije, a drzava ce biti duzna da stvori uslove za bankarsko pracenje novih programa. S obzirom da vecina postojecih banaka nije u stanju da pruzi adekvatnu kreditnu podršku privatnom sektoru, zemlja ce se otvoriti za inostrane banke sa visokom reputacijom. Pored toga, namenski zajmovi od medjunarodnih finansijskih organizacija bili bi posredstvom novih domacih banaka iskorišceni samo za kreditiranje razvoja malih i srednjih preduzeca. } Da bi uravnotezila drzavni budzet, nova vlada ce propisati relativno niske poreze, ali sa što širom osnovicom oporezivanja, kako za preduzeca, tako i za domacinstva. Sa dovoljno širokom poreskom bazom drzava ce biti u stanju da prikupi dovoljno prihoda koji ce neutralisati inflatorne pritiske, bez naknadnog arbitrarnog dodatnog oporezivanja profita preduzeca ili privatne svojine domacinstava. Istovremeno, sve vanbudzetske drzavne subvencije (kvazifiskalne operacije centralne banke) koje su do sada bile van kontrole parlamenta ili zakonodavstva bice ukljucene u regularan (balansirani) budzet ili potpuno ukinute. Naime, Narodna banka Jugoslavije u praksi vrši i operacije koje imaju fiskalni karakter, u slucaju kada finansira javni sektor pod netrzišnim uslovima, uz kumuliranje ogromnih gubitaka u sopstvenim bilansima. Gubici NBJ (kvazifiskalni deficit) nastaju usled: (1) finansiranja nefinansijskog javnog sektora jeftinim kreditima iz primarne emisije; (2) subvencionisanja "prioritetnih privrednih sektora" (npr. poljoprivreda, proizvodnja za izvoz itd.); (3) gubitaka na kursnim razlikama zbog prodaje deviza ispod trzišne cene; (4) spasavanja od bankrotstava banaka koje su zapale u teškoce. Imajuci u vidu da se godišnji iznos kvazifiskalnog deficita procenjuje na oko tri milijarde DEM, nova vlada ce biti primorana da ga potpuno eliminiše ili delimicno ukljuci u regularan budzetski bilans. Time ce trajno biti otklonjena opasnost od pritisaka na NBJ da vrši preteranu emisiju primarnog novca. Politika uravnotezenih javnih finansija mora biti pracena veoma opreznom stabilizacionom monetarnom politikom, koja ce biti osigurana nezavisnom pozicijom NBJ. Rast novcane mase mora biti nešto sporiji od rasta nominalnog društvenog proizvoda. Uspostavljanje cvrste fiskalne i monetarne politike, stroge finansijske discipline, te trajno obaranje inflacije koje ce neminovno rezultirati iz takvih mera, bice osnovni preduslov za drugu fazu ekonomske liberalizacije - punu liberalizaciju cena i spoljne trgovine. Puna liberalizacija cena i spoljne trgovine moze otpoceti tek nakon izvršene makroekonomske stabilizacije, potpunog uravnotezavanja budzeta i uspostavljanja trajne stabilnosti cena i deviznog kursa. U ovakvom privrednom ambijentu bice intenziviran i proces privatizacije, s obzirom da ce vlasnicki rearanzman tek tada moci da garantuje privredni rast. Srljanje u potpunu liberalizaciju cena, spoljne trgovine i masovnu privatizaciju pre završetka prve faze, ne bi rešilo nijedan od ovih problema. Naprotiv, u uslovima nestabilnosti cena i deviznog kursa, ogromnih deficita i politike mekog budzetskog ogranicenja to bi samo izazvalo nove privredne distorzije i dovelo do opšteg razocarenja u reformske mere. U ovoj fazi, ukorenice se novo privredno zakonodavstvo. Svim ucesnicima u privrednim tokovima bice poznata i jasna nova pravila igre. Nastavice se borba protiv svih oblika monopola i protekcionizma. To ce obuhvatiti i postepenu liberalizaciju cena u sektorima energetike, komunalija i saobracajnih usluga. Liberalizacija spoljne trgovine bice potpomognuta potpunom internom konvertibilnošcu nove domace valute. Vec u prvoj fazi bice ukinuti višestruki devizni kursevi i omogucena neogranicena kupoprodaja deviza. Tempo izlaganja domace privrede inostranoj konkurenciji bice unapred najavljen, kako bi se domaca preduzeca blagovremeno podstakla na odgovarajuca strukturna prilagodjavanja. Inostrana konkurencija neminovno ce podstaci internu konkurentnost domace privrede, inicirati proces ucenja domacih proizvodjaca i obezbediti kvalitetniju snabdevenost domaceg trzišta. Sadašnji sistem spoljnotrgovinske zaštite je takav da u njemu dominiraju kvantitativna ogranicenja (kontingenti) i relativno visoke carine i vancarinske dazbine. Posmatrano po stepenu obrade proizvoda, efektivna stopa zaštite ima kaskadnu strukturu: finalni proizvodi namenjeni širokoj potrošnji imaju izrazito visok stepen zaštite, nešto manje su zašticeni industrijski poluproizvodi, dok domaci proizvodjaci sirovina i energije imaju negativnu efektivnu zaštitu. Ovako visok stepen efektivne zaštite finalnih industrijskih proizvoda omogucava opstanak njihove proizvodnje, bez obzira što se njome ostvaruje negativna novostvorena vrednost po svetskim cenama, tj. ogromni gubici. Nagla liberalizacija spoljne trgovine uz zadrzavanje postojece nekonkurentne privredne strukture automatski bi znacila potpuni kolaps domace industije, bez obzira na nivo deviznog kursa. Zbog toga se spoljnotrgovinska liberalizacija mora odvijati postepeno. Proces spoljnotrgovinske liberalizacije zapocece od izvoznih tokova, eliminisanjem svih kvantitativnih ogranicenja u izvozu i kreiranjem deviznog trzišta baziranog na fleksibilno rukovodjenom deviznom kursu (crowling band), koji ce efikasno podrzati spoljnotrgovinske transakcije. Ubrzo nakon toga, sprovešce se korenita, ali postepena i jasno definisana liberalizacija uvoznih tokova, uz pratecu implementaciju instrumenata zaštite od nelojalne konkurencije. Kao rezultat, sva postojeca kvantitativna ogranicenja (kontingenti, uvozne dozvole i sl.) bice ukinuta i zamenjena odgovarajucim carinskim stopama. U pocetku ce nivo carinskih stopa biti relativno visok (do 30 odsto), ali ce se u periodu od pet do 10 godina postepeno redukovati, po dinamici koja ce biti unapred utvrdjena i javno saopštena domacim proizvodjacima. Ekonomska liberalizacija bice nastavljena daljim razvojem i potpunim otvaranjem domaceg trzišta kapitala. Iskustva su pokazala da zemlje u tranziciji koje su uspele da stabilizuju opšti nivo cena i realni devizni kurs, uz liberalizaciju trzišta kapitala ostvaruju mnogo vecu produktivnost kapitala u odnosu na one ciji su finansijski sistemi ostali represirani. Medjutim, nije pozeljno obecavati i zagovarati veci stepen liberalizacije domacih finansijskih trzišta pre nego što se za to steknu neophodni uslovi. Naime, puna konvertibilnost i preuranjeno ukidanje svih ogranicenja na kapitalne transakcije, kao i rana deregulacija finansijskih trzišta mogu prouzrokovati neprihvatljiv stepen nestabilnosti u tokovima novca i kapitala. S druge strane, ukidanje jednom uvedenih mera liberalizacije moze biti veoma nepopularno i u krajnjoj meri neproduktivno. Zbog toga ce vremenski pocetak ove faze ekonomske liberalizacije biti uslovljen dinamikom i ostvarenim rezultatima u prvoj fazi. Deponenti na liberalizovanom finansijskom trzištu (zajmodavci) moraju na ulozeni novac dobiti, a korisnici njihovog novca (zajmoprimci) platiti odgovarajucu realno pozitivnu kamatu. Bankarski sistem bice rasterecen od restriktivnih zahteva za drzanjem prevelikih rezervi novca i bice omoguceno potpuno slobodno formiranje kamatnih stopa. Naravno, ovo ce biti moguce tek nakon što se uspostavi oštra finansijska kontrola, pri kojoj vlada više nece imati mogucnost da budzet puni inflatornim porezom ili oporezivanjem depozitara na neki drugi neadekvatan nacin. Intenzivirace se proces kreditiranja preduzeca i domacinstava. To ce dati pozitivne rezultate jedino ukoliko je nivo cena stabilizovan, odnosno ukoliko je prethodno uspešno završena prva faza reforme. Tek nakon što se uklone nepotrebna ogranicenja i stvore stabilni makroekonomski uslovi za poslovanje domacih banaka, bice realno racunati na snazan upliv inostranih banaka. U suprotnom, ranije ukljucivanje inostranih finansijskih institucija u rad domaceg finansijskog trzišta bilo bi motivisano iskljucivo kratkorocnim spekulativnim motivima, a krajnji rezultat bio bi - nastavak intenzivnog bekstva kapitala iz zemlje. (Nastavlja se) {Bogati gradjani Da bi se olakšala ekonomska aktivnost privatnih preduzetnika, porezi moraju biti niski i sigurni. Nijedan porez ne sme biti retroaktivan. Narocito je vazno smanjiti poreze i doprinose na plate, da bi se stimulisalo upošljavanje novih radnika. Mali preduzetnicki sektor ce biti znacajno poreski rasterecen, kako bi se omogucilo da, umesto "na crno", ljudi rade i privredjuju legalno, ali i da placaju relativno niske poreze. Ovakva politika doprinece legalizovanju postojece sive ekonomije, cime ce se bez dodatnih investicija postici korisni ucinci kako za društvo, tako i za pojedinca. Na ovaj nacin, krenuce se u pravcu realizacije osnovnog dugorocnog cilja nove vlade, stvaranju bogatog gradjanina kao preduslova za bogatu drzavu. } #Tri scenarija, svaki los ~REC PLUS: DR TOMISLAV POPOVIC, DIREKTOR INSTITUTA EKONOMSKIH NAUKA ^Tri scenarija, svaki los Dr Tomislav Popovic direktor Instituta ekonomskih nauka predocava tri moguca scenarija do kraja godine, da bi zakljucio da bez obzira na rast proizvodnje i trenutnu stabilnost cena i kursa, jos uvek nije pronadjen operativni model, konkurentan u izvozu, socijalno izdrzljiv i trajnijeg dometa. Prvi scenario, u kojem bi se odrzavala "letnja" novcana masa uz dalje povecanje spoljno-trgovinskog deficita, rezultirao bi u tom deficitu od oko tri milijarde dolara, pri deficitu tekuceg bilansa od oko dve milijarde dolara, sto premasuje ukupna sredstva od prodaje "Telekoma". U prosloj godini tekuci deficit je iznosio 1,3 milijarde dolara, a to znaci da se utroseni kapital - manje za investicije, a pretezno za potrosnju - u prosloj i ovoj godini krece na nivou od tri do tri i po milijarde dolara. Iz tih razloga ovaj scenario vestackog i jednokratnog oporavka proizvodnje i stabilnosti cena i kursa nije odrziv. Rast proizvodnje po tom osnovu, odnosno pri visokom deficitu tekuceg bilansa, moze trajati tri dana, tri nedelje, tri meseca ili tri godine, sve zavisno od velicine stoka kapitala u cvrstim valutama, po raznim osnovama, objasnjava dr Popovic. Drugi scenario, usmeren na odrzavanje stabilnosti cena bez povecanja spoljno-trgovinskog deficita moguc je samo ako ekonomske vlasti u relativno kratkom roku povuku 2,5 do tri milijarde dinara. To bi proizvelo recesioni udar i zaostravanje likvidnosti, uz sve pratece negativne posledice na standard, zaposljavanje, penzije i sve socijalne i javne transfere iz budzeta, ukljucujuci vojsku i policiju. Zato je i ovo malo verovatno. Treca alternativa koja pretpostavlja uspostavljanje ravnoteze, odnosno svodjenje novcane mase na ravnotezni nivo u odnosu na proizvodnju, putem devalvacije dinara, znacila bi uspostavljanje kursa na nivou od pet dinara za jednu marku. Po svim stranim i domacim iskustvima ovaj scenario bi izazvao uzlet cena i pocetak spirale inflacije i inflatornih ocekivanja, ukoliko se ne udje promptno u proces sveobuhvatnih strukturnih promena i prilagodjavanja, naglasava dr Popovic, sugerisuci na taj nacin da je ovo poslednje neizbezno i da se nicim ne moze zameniti. #Dugovi nisu u racunici ~PRVO POLUGODISTE JUGOSLOVENSKE BANKE OKONCALE USPESNO ^Dugovi nisu u racunici Prvi put posle nekoliko godina poslovno bankarstvo u Jugoslaviji nije u minusu. Na kraju prvog polugodista 105 banaka ostvarilo je dobit od 46,3 miliona dinara. Ti rezultati jesu za pohvalu, ali sa velikom rezervom, slozili su na jucerasnjoj sednici clanovi Upravnog odbora Udruzenja banaka Jugoslavije. Naime, u ukupnoj racunici nema stare devizne stednje i dugova prema inostrantsvu sto uveliko iskrivljuje pravu sliku o stanju u bankama. Na to je upozorila i Borka Vucic, direktor Beogradske bankarske grupe, isticuci da nase bankarstvo jos nije u situaciji da zadovolji uslove koje postavljaju medjunarodne finansijske instuticije. Neobjasnjivo je, smatra, sto ni jedna nasa banka, iako sve posluju kao akcionarska drustva, nema svoje akcije na svetskoj berzi, a to kod zainteresovanih poslovnih partnera izaziva sumnju. Banke bi trebalo da iskoriste povoljnost da se u svetu smanjio procenat rizicnosti poslovanja sa firmama iz Jugoslavije. "Jugoslovenskim bankama je neophodna sanacija, ali sve dok se ne rese problemi stare devizne stednje i inostranih dugova ona nece moci da se spovede. Beogradska banka vec radi na oporavku banaka u svom sistemu, pa su tako na zdrave noge postavljene banke u Valjevu, Sapcu i Loznici", istakla je Borka Vucic.

M.V.

{Prilagodjavanje zakona Iako je kraj juna bio poslednji rok da banke usaglase svoje poslovanje sa odredbama Zakona o bankama do sada je samo desetak banaka ispunilo te uslove. Ukoliko bi se postovale zakonske odredbe svim drugim bankama bi bile oduzete dozvole za rad, ali kako je juce najavio Milos Milosavljevic, to se ipak nece dogoditi. Savezna vlada priprema izmene Zakona tako da se on prilagodi bankama, umesto banke njemu. Stara devizna stednja i u ovom slucaju je razlog neusaglasenosti odredbi Zakona sa pokazateljima poslovanja banaka. } #Dinar na monetarnoj nizbrdici ~MESECNE ANALIZE I PROGNOZE INSTITUTA EKONOMSKIH NAUKA ^Dinar na monetarnoj nizbrdici

U junu i julu novcana masa povecana je za 1,7 milijardi dinara, a isti tempo nastavljen je i u avgustu. To znaci da je privredni rast podstaknut letnjom novcanom eksplozijom, a celo "veselje", zajedno sa stabilnim cenama i kursom, trajace dok se definitivno ne potrosi dodatni kapital od prodaje Telekoma

Kretanja u junu i julu pokazuju da je industrijska proizvodnja usla u uzlazni trend, da su ostvareni rekordni mesecni prihodi za javnu potrosnju, te da, bez obzira na monetarnu ekspanziju, cene jos uvek miruju. Rasprostranjenost rasta industrijske proizvodnje u poslednjih mesec ili dva na veliki broj grana poklapa se sa cinjenicom da su i krediti Fonda za razvoj, na bazi sredstava od prodaje "Telekoma" odobreni velikom broju preduzeca u raznim privrednim granama i to prilicno sirokogrudo. To ce podrzati rast proizvodnje jos nekoliko meseci, ali nacin upotrebe ovih sredstava (a izabran je najgori) nece generisati dugorocni rast, konstatuje se u najnovijem MAP Instituta ekonomskih nauka. Ne stoji opaska zvanicnika, istice Stojan Stamenkovic, da je opravdano da drzava iz svog kapitala namiruje svoje dugove. Formalno legitiman, takav potez je ekonomski neopravdan, jer nije rec o tome da ce penzijski ili zdravstveni fondovi koristiti prinos od dela kapitala, nego ce nepovratno utrositi sam kapital, a prakticno vec sutradan po namirivanju, ponovo ce nastati isti i uvecavati se dugovi. Drugim recima, na delu je mehanizam, koji smanjuje bazu za buduci razvoj i privredni rast. U MAP se konstatuje da je i u avgustu nastavljeno povecanje novcane mase priblizno istim tempom i postavlja se pitanje koji su faktori ipak mogli da odrze stabilne cene i relativno stabilan kurs, uprkos ovakvoj monetarnoj ekspanziji. Tim pre sto je jasno - ako je obim poslovanja privrede zakljucno sa julom povecan za 20 odsto, a monetarna masa za 48 procenata - da onda takav obim poslovanja nije u stanju da apsorbuje ovoliko povecanje novcane mase na trzistu. Razlozi se vide u povecanom uvozu, ali na racun rasta spoljno-trgovinskog deficita, zatim u dobro izabranom letnjem trenutku za celu operaciju, kao i u cuvanju za jesenje potrebe novca koje je stanovnistvo dobilo kroz ubrzane isplate plata i penzija, sto se naravno u svakom trenutku moze aktivirati i izvrsiti pritisak na cene. Svoje je "odradio" i psiholoski faktor, s obzirom da su povremeno prodavane devize stanovnistvu. Uticaj je imala i fakticka devalvacija dinara. Naime, zbog jacanja vrednosti dolara prema nemackoj marki, dinar je u odnosu na korpu valuta, od avgusta prosle do avgusta ove godine prakticno devalvirao za 15 odsto, a to se najvecim delom dogodilo tokom jula i avgusta. Da je odnos dolara i marke ostao nepromenjen, sadasnja vrednost dinara prema korpi valuta odgovarala bi kursu nemacke marke od 3,90 dinara, konstatuje se u MAP. U MAP, takodje, upozoravaju da je pod optimalnim pretpostavkama pet godina isuvise kratak rok za konsolidaciju privrede, kada se ima u vidu stanje njenih kapaciteta i eksternog i internog duga. Ako taj rok obecavaju partije na vlasti, ili partija koja zeli na vlast, takva preterivanja, kao deo politickog marketinga, mogu se i razumeti. Medjutim, ako takva obecanja daje deo ekonomske struke, mora se upozoriti da ona nisu realna cak i kada bi pola duga prema Pariskom i Londonskom klubu u medjuvremenu bilo otpisano, istice Stojan Stamenkovic. Po njegovom misljenju na toliki otpis bi se i moglo racunati uz jednu pametnu politiku i bez razmetljivih predizbornih izjava o drustvenom proizvodu od 1.600 dolara po glavi stanovnika. Objektivno sagledavanje stvarnih razvojnih mogucnosti zemlje, u stvari znaci i da se prizna "kolika smo sirotinja".

Bojana Jager

{Predizborni san o "svemirskim" stopama rasta Stvarni obim industrijske proizvodnje, bez analitickih doterivanja, od marta do jula 1997, oscilira na nivou koji je za 4 do 5 odsto iznad lanjskog proseka. A sadasnji nivo industrijske proizvodnje, nakon promene njenog statistickog pracenja, nalazi se tek na oko 35 odsto nivoa iz 1989. godine. Da bi se dostigla proizvodnja iz te godine, u roku od pet godina potrebno bi bilo da se ostvaruje godisnja stopa rasta od 23 odsto, naravno uz sve odgovarajuce promene u oblasti investicija, izvoza i uvoza. Strucnjaci Instituta ekonomskih nauka isticu da je ova godina pokazala da su vec za ovaj nivo proizvodnje bila potrebna dodatna sredstva, a da ce tek dokazati da odrzavanje tog istog nivoa izvoza i proizvodnje, u svakom narednom ciklusu, trazi nova i sve veca eksterna sredstva. } #"Izvrsili smo sve sto smo obecali" ~PREMIJER MIRKO MARJANOVIC JUCE POSETIO ELEKTRONSKU INDUSTRIJU NIS ^"Izvrsili smo sve sto smo obecali"

Privredu smo doveli do dugotrajne stabilizacije nezabelezene poslednjih decenija i ostvarili stopu rasta koja je mozda najveca u svetu, rekao Marjanovic

Nis. - Sve sto smo rekli izvrsili smo i zato uzivamo veliku podrsku gradjana. Do sada se nismo bavili nicim drugim nego da narod bolje zivi, a on i sada bolje zivi nego oni koji nas okruzuju. Ako nastavimo ovako, a nema razloga da tako ne bude, nasi gradjani ce dobiti standard koji zasluzuju, "rekao je juce predsednik Vlade Srbije (i poslanicki kandidat leve koalicije) Mirko Marjanovic prilikom posete Elektronskoj industriji u Nisu. Prilikom razgovora sa "privrednicima juzne i centralne Srbije", medju kojima su bili gotovo svi poslanicki kandidati leve koalicije iz niske izborne jedinice, srbijanski premijer je rekao da je ova godina - godina reformi, ali da je vlada "i do sada sprovodila ekonomske reforme", a sada ih je "samo intenzivirala". On je rekao da je veliki optimista "jer smo pokazali da mozemo napraviti ono za sta su mnogi mislili da necemo moci". "U trenutku stupanja vlade narodnog jedinstva na duznost bili smo suoceni sa najtezom situacijom u novijoj istoriji Srbije i dezurni kriticari su nam zlurado predvidjali brzi krah. Posle tri godine mozemo biti ponosni na ono sto smo postigli. Zaustavili smo hiperinflaciju, privredu doveli do dugotrajne stabilizacije, nezabelezene poslednjih decenija, i ostvarili stopu rasta koja je mozda najveca u svetu, i stopu rasta poljoprivredne proizvodnje koja je rekordna. Doslo je do izrazitog rasta industrijske proizvodnje i izvoza koji je povecan cak za petinu, a najbrze je rastao izvoz na probirljiva evropska trzista. Drustveni proizvod je u protekle tri godine porastao ukupno iznad 15 odsto", rekao je srbijanski premijer i dodao da je "izuzetan rezultat i to sto je postignuta do sada nezabelezena i dugotrajna stabilnost cena i kursa dinara". On je dodao da je vlada uspela da oporavi javne finansije, uspostavi cvrstu budzetsku disciplinu i uspe da korisnici javne potrosnje dobiju vise nego sto su realno ocekivali. "Uspeli smo da podmirimo sve potrebe penzionera, zdravstvenih radnika, prosvetnih radnika i ostalih i ojacamo njihove fondove. A najvaznije od svega je da nikada nismo imali bolje uslove da krenemo u jos brzi razvoj", ocenio je on. Premijer republicke vlade je dodao da se zakonom o svojinskoj transformaciji, koji bi trebalo da stupi na snagu za mesec dana, "ne moze pohvaliti gotovo nijedna zemlja u tranziciji. Prema njegovim recima, njegov vrhunski kvalitet je sto je pravedan, te omogucava radnicima i penzionerima da postanu vlasnici preduzeca. "Na osnovu njega ne smemo stvoriti armiju nezaposlenih. Nasa je obaveza da radnike prekvalifikujemo, ali i da stvorimo jake socijalne programe", rekao je on. {Vise od predsednika "Velika cast i dostojanstvo je sto je ovde danas prisutan gospodin Mirko Marjanovic, koji je nas visedecenijski prijatelj, da nam kao predsednik Vlade Srbije da podrsku. On je u ovom sistemu vise nego predsednik Vlade. Mi cenimo veliko zalaganje i natcovecanski napor nase Vlade i naseg rukovodstva koje cine u oblasti privrede i ekonomije", rekao je predsednik korporacije EI dr Vojislav Mitic. } Pre susreta s privrednicima Marjanovic je sa saradnicima prisustvovao zakljucenju ugovora o formiranju zajednickog mesovitog preduzeca "EI NIT" izmedju niske EI i beogradske firme GVS, koja ce se baviti "proizvodnjom telefonskih centrala po svetskim standardima". Oni su prisustvovali i potpisivanju protokola o "do sada najsveobuhvatnijoj" poslovno-tehnickoj saradnji izmedju niske EI i PTT Srbije, posle kojeg ce uslediti konkretni ugovori, koji bi trebalo da uposle "2.500 novih radnika EI, uz 1.500 radnika iz vec postojece proizvodnje" i "snize cenu telefonskih prikljucaka za 20 odsto". Predsednik srbijanske vlade je tom prilikom rekao da Vlada Srbije smatra da je EI "oslonac razvoja privrede Srbije", koji ce imati njenu "moralnu i materijalnu podrsku". Predsednik EI korporacije dr Vojislav Mitic je dodao da je rukovodeci tim ovog kolektiva uspeo da ga za nekoliko meseci "digne na noge", uz podrsku Vlade i na osnovu realnih trzisnih pomaka, a ne insistiranja na svom monopolskom tretmanu. Premijer Marjanovic je posetu Nisu zavrsio vizitom u sedistu SPS, kojoj nisu mogli da prisustvuju novinari naseg lista. Prema obrazlozenju iz sluzbe informisanja GO SPS "rec je o partijskom radu, koji se razlikuje od privrednog dela". Stoga nam je receno da ce Marjanovicev boravak u SPS "verovatno pratiti njegova ekipa novinara iz Beograda", dok je za ostale "moguce saopstenje".

Z. Miladinovic

{Da cuje predsednik "Neka predsednik (republicke vlade) cuje da je PTT dobila 100 miliona DEM iz Fonda za razvoj Srbije kako bi razvila postanski saobracaj u zemlji. PTT vec proizvodi komunikacionu opremu, a ne bezi ni od razvoja mobilne telefonije, na kojem do sada nismo nista uradili. Kapacitet EI je je proizvodnja 200 hiljada prikljucaka godisnje, a PTT je precizirala da do kraja godine bude uradjeno 50 hiljada prikljucaka", rekao je generalni direktor PTT Srbije Aleksa Jokic. } #Nije predvidjeno smanjenje penzija ~REAGOVANJE GRUPE 17 ^Nije predvidjeno smanjenje penzija Grupa 17 ostro demantuje napise prema kojima nas program navodno predvidja smanjenje penzija. Zelimo da obavestimo javnost da se u programu Grupe 17 ovakva konstatacija apsolutno nigde ne pominje. Naprotiv, u Programu precizno stoji: "S obzirom da je nepravicno ukidati stecena prava, sadasnja generacija zaposlenih nastavice da finansira penzije sadasnjih penzionera..." Na tendenciozno montiranu i laznu informaciju objavljenu u listu "Blic" (napominjemo da "Blic" poseduje originalni tekst Programa radikalnih ekonomskih reformi u Jugoslaviji), nadovezao se svojom reakcijom i predsednik Penzionerske partije Srbije Dusan Maksimovic, u tekstu u "Nasoj Borbi" od 11. 9. pod naslovom "Novi atak na novcanik". Gospodinu Maksimovicu sugerisemo da najpre procita originalni tekst Programa, kako bi bio u stanju da daje ozbiljne komentare na njegov racun. Istovremeno, zelimo da obavestimo cenjene citaoce "Nase Borbe" da ce odeljak o reformi penzionog sistema uskoro biti u celosti objavljen u ovom listu, navodi se u demantiju G 17. #Slobodan Snajder, dramski pisac ~SLOBODAN SNAJDER, DRAMSKI PISAC, NA TRIBINI "SVLACENJE SLOBODE" U PAVILJONU VELJKOVIC ^Covek, mimo prilika

Gost Centra za kulturnu dekontaminaciju na tribini "Svlacenje slobode" juce je bio bio Slobodan Snajder, hrvatski i, kako sam kaze, jugoslovenski pisac i kvazi levicar. "Nasa Borba" prenosi deo izlagawa u Paviljonu "Veljkovic"

Gost Centra za kulturnu dekontaminaciju Slobodan Sanjder juce je docekan i na kraju razgovora ispracen aplauzom posetilaca tribine "Svlacenje slobode" na kojoj su tokom zime pored ostalih gostovali Danijel Miteran, Liv Ulman i Djerdj Konrad. U svom obracanju prisutnima, Slobodan Snajder je odmah na pocetku zeleo da "razjasni neke stavri". Prvo, kako je istakao, "ne bih zeleo da govorim o bilo cemu iz perspektive sadasnjih dogadjaja. Zeleo bih da pocnem tamo gde sam stao pre devet godina, dakle o predstavi "Hrvatski faust". To je bila predstava koja je kao umetnicki cin, kao kao politicki i kao ljudski cin apsolutno cista. Nemam ni jedan prigovor. Rado se secam saradnje, jer znam kako smo predstavu potpuno izvana prosto uneli u Jugoslovensko dramsko pozoriste, uprkos mnogim diverzijama. Predstava je ucinila ono sto predstava moze uciniti i onda je dosla devedeseta godina, kraj avgusta i nevolje koje smo imali u Zagrebu. Mozda se neko od vas seca, ja sam mozda godinu i po dana imao svoju kolumnu u tadasnjoj "Borbi", koja je tada bila nasa ili nekog drugog, ali je bila dobra. Tu sam, priznajem, dosta zestoko optirao za poziciju Ante Markovica. Onda sam, u sklopu te saradnje, objavio jedno pismo koje je bilo ocajnicki pokusaj de se u toj katastrofalnoj situaciji koja je kretala nesto ucini. Pismo je bilo namenjeno glumcima, mojim glumcima, ljudima s kojima sam ziveo, spavao, radio. To pismo koje je izaslo, dok je to bilo moguce, istovremeno u "Borbi" i "Vjesniku" bilo je gotovo sinonim toga vremena. Imate na jednoj strani prognozu onoga sto dolazi, na drugoj kako bi se to mozda dalo izbeci i na trecoj, sta ce biti ako se to desi. |O prijateljima Pazite, to je bio javni cin. Osvanulo je kad je trebalo delovati i preuzeti odgovornost za svoje reci. Niko od mojih glumaca na moju veliku zalost nije tada nasao za shodno da odgovori coveku koji sa dvoje dece svaki drugi dan bezi u skloniste. Bio sam ocajan. Tada sam na jednom crvenom zidu video, ja mislim istorijski grafit koji glasi "pomozite mi da mrzim Srbe". Nemojte misliti da je to bilo lako. Ja sam pisao i o tome. Bilo kako bilo, cini mi se da su snage koje su tada pobedjivale imale brojcanu prednost na svojoj strani do te mere da ljudi, koji nisu samo glumci koje sam drzao svojim prijateljima, vec i intelektualci, nisu smogli snage da reaguju. Doslo je nekoliko privatnih pisama, poziva, koji su mi bili veoma dragi i mnogo mi znacili i jedno dramaticno pismo od Vesne Pesic, koju nisam poznavao u kome je ona opisivala stanje u Beogradu, borbu protiv rata i nasilja. |Mostovi Ako sada govorimo o nekim mostovima saradnje, ljudi poput Vesne, Borke, (Pavicevic, prim aut) mogu ih izbrojati na prste jedne ruke, su ostali i zapravo predstavljaju mostove saradnje nasuprot kompaktne vecine koja je i Zagrebu i Beogradu ocutala to sto nije smela ocutati. Uvek je bilo ljudi koji su protiv prilika, mimo prilika, uprkos prilikama odrzavali veze izmedju nasih glavnih centara. Ti su ljudi buduci nosioci saradnje nasih sredina. Nikako Milosevic i Tudjman. U vezi toga vas molim da me saslusate pazljivo. |U gostima kod prijatelja Mene silno raduje sto sam, nakon gotovo devet godina, ponovo u Beogradu. Silno mi je drago. Osecao sam se tu zaista kao kod kuce. Kazao sam to mnogo puta, i u jeziku, sto je za pisca najbitinije, uvek sam se osecao kao kod kuce. Ali ovaj moj padobranski upad nema onaj smisao koji bi neki hteli. Ja uistinu dolazim u privatnu posetu nekolicini dragih ljudi. Dakle, nista sa sluzbenim instancama, ako hocete i sa sluzbenim licima ni tamo ni ovde. Ja sam uzeo slobodu da kazem "ne", platio sam veliku cenu i jos je placam i bilo bi glupo da je onda ne koristim. Molim vas, ne dolazim kao neki vesnik pomirenja, jer se ja nisam ni svadjao, vec ovde ucestvujem u nekoj vrsti polujavnog zivota, buduci da je ovo mesto, ako sam dobro shvatio, prilicno specificno. To vam hocu reci. Dakle ne kao Peter Handke, koji je ovde banuo iz sveta kao neki politicki turista, koji je izvrstan pisac, koji zna raditi sa jezikom na nacin zbog koga mu zavidim i divim mu se, ali koji je politicki glupan. On nema pojma o tome sta se ovde stvarno dogodilo. Dakle ja nisam dosao u Beograd zbog problema koje imam u Zagrebu, da bi mi onda ovde pomogli. Iste probleme koje imam od rezima u Hrvatskoj imao bih i ovde. To znam.

Z Jovanovic

{Plemstvo Marije Stjuart U Hrvatskoj Snajdera ne igraju ne zbog toga sto sam ja zabranjen, vec zato sto postoji jedna skupina cinovnika koji poput plemstva Marije Stjuart pogadjaju zelje svog vladara. Oni znaju da Tudjman misli: nemojte igrati tog Snajdera, i onda pokusavaju pogoditi njegove zelje i ostvariti ih kako bi se sto dalje uspeli na drustvenoj lestvici. } #ODBOJKA ~PRVENSTVO EVROPE U HOLANDIJI: JUGOSLAVIJA-NEMACKA 3:0 (15:8, 16:4, 15:7) ^Medalja na vidiku Den Bos. Dvorana Masport. Gledalaca: 600. Sudije: Kuhor (Holandija) i Sokuloglu (Turska). JUGOSLAVIJA: Djuric, Batez, Tanaskovic, Boskan, Mester, Kovac, N. Grbic, V. Grbic, Jokanovic, Geric, Vujevic i Vusurovic. NEMACKA: Lifke, Hajtman, Heberlajn, Bergman, Kuk, Deni, Vedler, Snajder, Hibner, Vibel i Broer. Jugoslovenska odbojkaska reprezentacija ostvarila je sjajan uspeh na 20. prvenstvu Evrope u holanskom gradu Den Bosu. Osvojila je prvo mesto u "A" grupi u retko dramaticnoj zavrsnici, kakva se ne pamti na sampionatima Starog kontinenta. Tacnije na lidersku poziciju stigla je u mrtvoj trci s Italijom. Obe reprezentacije osvojile su isti broj bodova (po osam), ista im je bila set-razlika (12:4), ali je poen-kolicnik Jugoslovena bio znatno bolji i to je bilo odlucujuce. Do tog prvog mesta stiglo se kroz "iglene" usi. Samo pobeda od 3:0 u petom kolu protiv Nemacke dovodila je "plave" na pocasno postolje. To ih je u dobroj meri sputalo da ne pruze blistavu partiju, ali je konacan rezultat ipak bio blistav - 3:0 (15:8, 16:4 i 15:7). Skoro dva sata trajala je divovska borba u kojoj se protivnik nikako nije predavao. Takav utisak nije mogao da se stekne po odvijanju prvog seta. Nemci su vodili samo sa 1:0 i u par navrata stizali da izjednace rezultat. Medjutim - sjajnim servisima i jos boljim smecevima Jugosloveni su lako osvojili ovaj set s 15:8. Ni pocetak drugog seta nije nagovestavao dramu. Vodili su "plavi" sa 6:0, 9:4 i 10:7. I tu jednostavno - stali. Protivnik je preokrenuo rezultat na 11:10 i 12:11. "Plavi" se nisu predavali. Napravili su preokret i poveli sa 13:12, ali su Nemci i tu prednost anulirali. Ni 14:13 nije ih uplasilo vec su i tu prednost dostigli. Igrali su do krajnjih granica, racionalno. Dobro su primali servis i napadali tzv. - - penalima" za koje Jugosloveni nisu imali odbrane. Tek posle 42 minuta ciste igre pokleli su i izgubili set sa 16:14. Prava drama vidjena je i na pocetku treceg seta. Kod rezultata 2:0 za Nemci Jugosloveni su stigli do prvog poena tek posle 24 promene. Odlucujuci potez nacinio je Zoran Gajic, koji je umesto do tada izvanrednog (ali po malo umornog) Vladimira Bateza uveo u igru Djordja Djurica. Taj neustrasivi momak nacinio je bezbroj promena i nekoliko poena, a nacinio samo dve greske. Pun pogodak je bio i uvodjenje Slobodana Boskana u zonu odbrane. On je ukrotio smeceve najboljeg nemackog igraca Marka Lifkea i doprineo da se Jugoslavija "odlepi" i stekne neuhvatljivu razliku. Uporni Nemci uspeli su jedino da se priblize na 11:7, ali vise nisu imali ni snage, ni smelosti, a ni sportske srece. Ostali su na tom sedmom poenu do kraja seta. Za utehu im je da su pruzili zestok otpor i na najbolji nacin se oprostili od sampionata Evrope, jer kao petoplasirani u "A" grupi pakuju kofere i zajedno sa poslednjom Grckom vracaju se kuci. I Jugosloveni pakuju kofere, ali se ne vracaju kuci - vec se sele u Ajndhoven, gde ce se u polufinalu sastati sa reprezentacijom Francuske, koja je pobedom nad Ukrajinom osvojila drugo mesto u "B" grupi. Drugi polufinalista iz nase grupe je Italija, koja se sastaje sa Holandijom - jedinom reprezentacijom koja nije izgubila ni jednu utakmicu, pa cak ni jedan jedini set. Francuzi spadaju medju trofejnije odbojkaske nacije u Evropi. Samo 1950. godine nisu sudelovali na sampionatu Evrope. Za 19 svojih ucesca osvojili su dve srebrne i dve bronzane medalje. Poslednju svoju srebrnu medalju osvojili su pre ravno 10 godina. Zato i nisu za potcenjivanje, iako su daleko laksi protivnik od Holandije, koja je sve rivale u pravom smislu reci - isprasila. U borbi od petog do osmog mesta sudelovace - Slovacka i Rusija (iz "A" grupe) i Ukrajina i Ceska (iz "B" grupe). Favorizovani Bugari takodje pakuju kofere i zajedno sa "fenjerdzijom" Finskom odlaze kuci. Danas je na Sampionatu slobodan dan, a polufinalne borbe "zakazane" su za subotu. Sasvim je realno da "plave" gledamo i u nedelju u finalnoj utakmici prvenstva Evrope protiv Holandije ili Italije. Vreme je da "bronzu" pretocimo bar u - srebro.

S. N. B.

{Pet minuta posla Lazar Grozdanovic: - Osvojeno prvo mesto u grupi ravno je podvigu. Na domaku smo najveceg uspeha nase odbojke. Zoran Gajic: - Za 48 sati moramo da osvezimo igrace, jer novi protivnik Francuska nije za potcenjivanje. Igraci su istroseni fizicki, ali jos vise psihicki. Morali su da misle ne samo na svaki set, vec i na svaki izgubljeni poen. Zeljko Tanaskovic: - Nemci su bili sjajni protivnici. Medjutim, uspeli smo da slomimo njihov otpor. Nismo blistali, ali se pobedi ne gleda u "zube". Goran Vujevic: - Najvecu krizu imali smo u drugom setu. Imali smo i malo sportske srece. Ali - imperativ pobede sa 3:0 sputao nas je toliko da nismo mogli da pruzimo maksimum. } #Uskoro blokada cele Srbije ~GRANSKI NEZAVISNI SINDIKAT KOMUNALNIH PREDUZECA SRBIJE ^Uskoro blokada cele Srbije Ako se u najkracem mogucem roku ne izmire nasa potrazivanja i ne ispune zahtevi, Granski nezavisni sindikat komunalnih preduzeca Srbije ce blokirati celu Srbiju iz koje nece moci da izadje ni jedan dinar, ni jedan autobus ni jedan gradjanin - rekao je Dragan Zafirovic potpredsednik pomenutog Sindikata na jucerasnjoj konferenciji za stampu. Prema nasim informacijama u Srbiji se sprema kolaps i mi necemo dozvoliti da nas radnik dobija platu od dve marke, rekao je Zafirovic ne zeleci da precizira datum kada ce Granski sindikat komunalnih preduzeca Srbije krenuti u blokadu Srbije. Govoreci o strajku koji je za 15. septembar najavio Samostalni sindikat zaposlenih u beogradskim komunalnim preduzecima, Zafirovic je rekao da Granski nezavisni sindikat komunalnih preduzeca Srbije nece ucestvovati u tom strajku niti ga podrzava. Granski sindikat smatra da je strajk Samostalnog politicki kao i da strajk koji je za isti dan u GSP najavio Nezavisni sindikat (koga ce podrzati Granski sindikat) nije politicki vec da se tu radi o radnickim zahtevima. Zafirovic je bio izricit u tvrdnji da Granski nezavisni sindikat preduzeca Srbije koji ima 30 clanica slusa samo svoje radnike. Pohvalno je govorio o pregovorima koji su poceli sa Gradskom vladom oko resavanja problema koji muce komunalce. Na konferenciji je bilo reci i o razlikama Samostalnog i Nezavisnog sindikata. Granski nezavisni sindikat smatra da se mora preispitati Zakon o radnim odnosima (clan 124 posebno) kao i svi ugovori koje je Samostalni sindikat potpisivao u ime zaposlenih u javno-komunalnim preduzecima. Po misljenju predstavnika Granskog nezavisnog sindikata, ako je tacno to sto Samostalni sindikat tvrdi da je vecinski, onda taj Samostalni za potpisivanje ugovora mora imati saglasnost drugih manjinskih sindikata. Pomenuto je i da je protivzakonita praksa da se radnicima bez njihovog pristanka od licnog dohotka odbija clanarina za Samostalni sindikat i da im se automatski daje pristupnica Samostalnom. Goran Nedic predsednik Nezavisnog sindikata "Beogradskog vodovoda i kanalizacije" je istakao da Nezavisni sindikat ovog komunalnog preduzeca ako stupi u strajk nece nikada gradjane ostaviti bez vode vec ce ako bude strajkovao doci u Skupstinu grada. Nebojsa Tasic iz Nezavisnog sindikata GSP je rekao da ako u ponedeljak, 15. ne bude ni jednog vozila na ulicama da to nece biti krivica Nezavisnog i da u strajku Nezavisni nece osteti gradjane vec da ih ostecuju politicke stranke, kojima je Tasic, "porucio da je bilo mnogo bolje da su umesto sto su izlepili Grad plakatima, za pare potrosene za plakate, kupili autobuse pa onda na njih lepili iste sa svojim predizbornim porukama".

N. R.

#Bitef otvoren Cehovljevim "Galebom" ~SINOC POCEO BITEF 97 ^Bitef otvoren Cehovljevim "Galebom" Beograd. - Predstavom A. P. Cehova u reziji Roberta Culija i u izvodjenju Teatra AD Rur, sinoc je na sceni Jugoslovenskg dramskog pozorista otvoren 31. Bitef (Beogradski interanacionalni tetarski festival). Predstava se izvodi u prologu ovogodisnjeg Bitefa dok ce svecano otvaranje biti 14. septembra u Centru "Sava", kada je na programu predstava "Romeo i Julija" Anzelina Preljocaja u izvodjenju pozorista Balet Preljocaj iz Pariza. Bitef ce zvanicno otvoriti, poznati ruski dramski pisac mladje generacije i clan zirija 31. Bitefa Nikolaj Koljade.

Z. J.

#Uhapsteno devet krijumcara oruzja ~U AKCIJI PANCEVACKE POLICIJE ^Uhapsteno devet krijumcara oruzja Pancevo. - U petak, 5. septembra, zbog osnovane sumnje da su izvrsili vise krivicnih dela neovlascenog drzanja i prometa oruzja (clan 33. Zakona o oruzju i municiji) pripadnici Sekretarijata MUP u Pancevu su lisili slobode Savu Zvonarica, Petra Radakovica, Ranka Radakovica, Dusana Rasetu, Darka Juzbasica, Radovana Mandica, Radovana Bugarinovica, Novicu Makarica, svi iz Kovina, i Zivka Cetkovica iz Smedereva, saopstio je na prekjucerasnjoj pres- konferenciji Dragan Terzic, nacelnik SUP Pancevo. Kod ovih lica, prilikom lisavanja slobode i pretresanja njihovih stanova i drugih prostorija, po recima nacelnika Terzica, policija je pronasla citav ilegalni arsenal oruzja, eksplozivnih naprava i municije.

M. M.

#Udvostrucena porodicna invalidnina ~UTVRDJEN PREDLOG ZAKONA O OSNOVNIM PRAVIMA BORACA I INVALIDA ^Udvostrucena porodicna invalidnina Beograda, Beta. - Vlada SRJ utvrdila je juce Predlog zakona o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca, kojim se primanja korisnika porodicnih invalidnina uvecavaju za 100 odsto, saopstio je Savezni sekretarijat za informisanje. Ta primanja iznosice 60 umesto dosadasnjih 30 odsto osnovice koja predstavlja prosecnu jugoslovensku zaradu uvecanu za 80 odsto, navodi se u saopstenju. U saopstenju se dodaje da se tim Predlogom "unapredjuje socijalna zastita boraca, invalida i njihovih porodica, objedinjuju svi zakoni u oblasti invalidsko- boracke zastite i uskladjuju sa Ustavom SRJ". Predlozenim resenjima, zadrzana su postojeca prava svih korisnika invalidsko-boracke zastite, a odredjenim kategorijama nivo prava je povecan, navodi se u saopstenju. Osnovica za odredjivanje visine primanja invalidsko- boracke zastite i dalje ce se odredjivati na osnovu prosecne neto zarade u SRJ uvecane za 80 odsto. Vlada je predlozila da se Savezna skupstina o ovom Predlogu zakona izjasni na prvom zasedanju, a da zakon stupi na snagu 1. januara 1998. godine. Prihvacen je i predlog Komisije Savezne vlade za pruzanje pomoci izbeglicama u ostvarivanju njihovih izbornih prava na izborima u BiH da "15 jugoslovenskih posmatraca ucestvuje u procesu monitoringa" lokalnih izbora u BiH 13. i 14. septembra. #Priznat staz ostvaren u Hrvatskoj ~USTAVNI SUD SRBIJE ^Priznat staz ostvaren u Hrvatskoj Beograd. - Ustavni sud Srbije oglasio je juce neustavnom odredbu iz Pravilnika o stambenim odnosima jednog preduzeca jer je pri utvrdjivanju reda prvenstva vrednovao samo radni staz na teritoriji SRJ. Podnosilac inicijative je, inace, duzi period radio u Hrvatskoj pa mu je nepriznavanjem tog staza onemoguceno da pod istim uslovima resava pitanje stana. Sud je ocenio da je osporenom odredbom Pravilnika povredjeno nacelo jednakosti gradjana zagarantovano Ustavom. #Vukovic tuzio Djukanovica ~NAKON PRETNJI I FIZICKOG NASRTAJA ^Vukovic tuzio Djukanovica Beograd, Beta. - Jedan od bliskih saradnika predsednika Crne Gore Momira Bulatovica, savetnik saveznog ministra za unutrasnju trgovinu Radovan Vukovic, podneo je Saveznom drzavnom tuziocu krivicnu prijavu protiv potpredsednika savezne vlade Vojina Djukanovica, javio je juce Radio Beograd. Taj radio navodi da je krivicna prijava protiv Djukanovica podneta zbog njegovih pretnji izrecenih povodom Vukovicevog intervjua "Ekspres Politici" 1. septembra, a kasnije i fizickog nasrtaja. U tom intervjuu, kaze se dalje, Vukovic se opredelio za opciju koju poslednjih meseci afirmise Demokratska partija socijalista Crne Gore, na celu sa Momirom Bulatovicem.