#I Momir Bulatovic, predsednicki kandidat DPS ~PREMA NOVOM RESENJU REPUBLICKE IZBORNE KOMISIJE CRNE GORE ^I Momir Bulatovic, predsednicki kandidat DPS

Menjajuci svoje ranije resenje, RIK se pozvala na odluku Saveznog ustavnog suda i cinjenicu da je formalno-pravno DPS jos uvek jedna partija

Podgorica. - Republicka izborna komisija potvrdila je i proglasila kandidaturu mr Momira Bulatovica za predsjednika Crne Gore, cime je, u stvari, promijenila svoje prethodno rjesenje o odbijanju Bulatoviceve kandidature. Bulatovica je kandidovala Demokratska partija socijalista CG koju on predstavlja i zastupa. Mijenjajuci svoje ranije rjesenje, RIK se pozvala na odluku Saveznog ustavnog suda, kojom je osporena ustavnost cl. 5 stav 2 Zakona o izboru predsjednika Republike. Prema ukinutoj odredbi ovog crnogorskog zakona, partija je mogla da istakne samo jednog kandidata za predsjednika Republike. RIK je, oslanjajuci se na odluku Saveznog ustavnog suda, u obrazlozenju svog rjesenja navela i cinjenice koje upucuju na to da je Demokratska partija socijalista formalno-pravno jos uvijek jedna partija. "Prilikom odlucivanja u ovoj pravnoj stvari, Republicka izborna komisija imala je u vidu da su kod Ministarstva pravde RCG, kao organa nadleznog za upis politickih stranaka u Registar, podnesene prijave za upis izmjena (u Registar), po kojima je to Ministarstvo, u smislu cl. 17 i 19 Zakona o udruzivanju gradjana ("Sluzbeni list RCG" br. 23/90, bilo duzno da odluci u roku od 15 dana od dana podnosenja prijava", navodi se u obrazlozenju RIK i, pri tom, konstatuje da Ministarstvo pravde nije donijelo akt "kojim bi odlucilo o podnesenim zahtjevima za promjene u Registru politickih organizacija". Sustina je u tome, dakle, da RIK nije zeljela da se upusta u ono sto nije njena nadleznost, a to je da ocjenjuje da li je DPS CG jos uvijek jedna ili dvije partije.

D. V.

#DPS se nece zaliti ~IZJAVA MILICE PEJANOVIC-DJURISIC ^DPS se nece zaliti Podgorica, Montena-faks. - Ni Demokratska partija socijalista Crne Gore, niti njen predsjednicki kandidat Milo Djukanovic, nece se zaliti na odluku Republicke izborne komisije da potvrdi kandidaturu Momira Bulatovica, takodje u ime Demokratske partije socijalista. To je odluka rukovodstva vladajuce partije u Crnoj Gori, koju je juce saopstila dr Milica Pejanovic- Djurisic, ucestvujuci na promotivnom skupu te partije u Tolosima, zapadnom predgradju Podgorice. "Iako za to postoji i ustavni i zakonski osnov, odlucili smo da na odluku Republicke izborne komisije ne podnosimo zalbu, kako se ne bi desilo da se zbog paragrafa na predsjednickim izborima ne pojavi Momir Bulatovic", rekla je dr Milica Pejanovic-Djurisic. Govoreci na istom skupu, posvecenom njegovoj predsjednickoj kandidaturi, Milo Djukanovic je, tim povodom, rekao da je energicno insistirao da se DPS ne zali, vec da omoguci da on i aktuelni predsjednik Republike Momir Bulatovic neposredno odmjere snage na izborima i prepuste gradjanima da odluce kojoj ce od dviju opcija, koje njih dvojica personifikuju, dati povjerenje. #Srecan put u bolji zivot ~SLOBODAN MILOSEVIC OTVORIO TRANSJUGOSLOVENSKI AUTOPUT FEKETIC-SUBOTICA ^Srecan put u bolji zivot

Privredni oporavak nase zemlje u punom jeku. Vojvodina model zajednickog zivota ljudi razlicitih nacionalnosti. Interesi medjunarodne zajednice, interesi naroda u RS i interesi Jugoslavije se poklapaju - glavni su akcenti iz govora predsednika SRJ. Na skupu kod feketicke petlje pred oko dvadeset hiljada ljudi, pretezno clanova SPS iz okolnih mesta, ali i iz mnogih gradova Vojvodine i Srbije

Feketic. - Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milosevic otvorio je juce u podne deonicu transjugoslovenskog polu autoputa od Feketica do Subotice, dugu 55 kilometara. Na skupu kod feketicke petlje okupilo se oko dvadeset hiljada ljudi, pretezno clanova SPS iz okolnih mesta, ali i iz mnogih gradova Vojvodine i Srbije. Oni su besplatno dovozeni u oko 150 autobusa, a na licu mesta su im obezbedjene pogace i sokovi. Kisa koja je pocela da pada pola sata pre svecanosti pokvarila je ugodjaj i izazvala saobracajni kolaps, iako su aubusi i automobili zadrzani oko dva kilometra od mesta gde je skup odrzavan, tako da su ljudi do tog mesta dolazili pesice. Zbog guzve i lose organizacije rad izvestaca bio je izuzetno otezan. Novinari su, zajedno sa pristalicama SPS bili primorani da vise od pola sata gacaju po blatu. {Kako je gradjen put Deonicu auto-puta Feketic-Subotica, dugu 55 kilometara, od marta ove godine gradilo je 1.500 radnika uz pomoc 1000 masina. Poslednji radovi zavrseni su kasno sinoc. Inace, izgradnja je pocela 1990. godine, ali je vec naredne bila obustavljena, da bi bila nastavljena tek u martu ove godine. U zvanicnom saopstenju se istice da je put izgradjen pre roka i po svetskim standardima. } Svecanosti otvaranja deonice auto-puta prisustvovali su najvisi rukovodioci Federacije, Republike Srbije, Socijalisticke partije Srbije, JUL-a i Vojske Jugoslavije. Prisutne su na pocetku svecanosti pozdravili republicki ministar Dejan Kovacevic i predsednik Skupstine Vojvodine Zivorad Smiljanic. {Na svecanosti samo 15 minuta Slobodan Milosevic je na svecanosti kod Feketica proveo svega 15 minuta. Odmah nakon svog govora i presecanja crvene vrpce on je sa pratnjom u kojoj je najvidjeniji bio predsednicki kandidat levice Zoran Lilic, otisao na poljoprivredno dobro "Panonija" kod Backe Topole, do kojeg je, za tu priliku, takodje, asfaltiran put. Prigodan program za visoke goste tamo je izvelo KUD "Vuk Stefanovic Karadzic" iz Backe Topole. Pre i posle Milosevicevog dolaska na veliku pozornicu trajao je kulturno-umetnicki program, ali se vecina prisutnih zbog kise razisla odmah nakon svecanosti. Inace, veliki deo zvanica nije se probio do bine, vec se tiskao u nekoliko satora pored nje. } Burno pozdravljen od svojih pristalica predsednik SRJ Slobodan Milosevic je otvarajuci deonicu auto-puta Feketic-Subotica, izmedju ostalog, rekao: - Dozvolite mi da se zahvalim u svoje i vase ime graditeljima auto puta. Ova kisa podseca nas da je isto tako letos ometala graditelje koji su ovaj put zavrsili puna dva meseca pre roka, jer bi ga, verovatno, zavrsili i mnogo brze da ih nije ometala. Ali, na nju ne treba da se ljutimo, jer je ocigledno da je poljoprivreda na drugoj strani veoma mnogo dobila. U proteklim godinama mi smo za sobom ostavili ogromne teskoce. Svaka od tih teskoca pojedinacno uci ce u istoriju, kao sto ce, nesumnjivo, u istoriju uci i cinjenica da smo imali snage da ih sve prevladamo i da mozemo da danas kazemo da je privredni oporavak nase zemlje poceo i da se nalazi u punom jeku. {Parole i plakate Na okolnim uzvisicama i u masi bile su istkanute parole: "Magistrala svima puno dala", "Kroz Jugoslaviju evropska magistrala", "Jugoslavija most evropskog transporta", "Ziveo Slobodan Milosevic", "Zorane, Cacak je uz tebe", "Zorane, mladi su uz tebe". Prisutni su nosili plakate sa likom Slobodna Milosevica, Zorana Lilica i Mihalja Ketresa. } To potvrdjuje cinjenica da imamo najveci porast industrijske proizvodnje, poljoprivredne proizvodnje, da imamo najveci porast investicija, da osnova naseg razvoja koja treba da jaca - jaca svakodnevno i da smo u mnogim oblastima, pogotovu u pogledu razvoja infrastrukture, telekomunikacija, energetske infrastrukture i drugim oblastima, u nekima cak napravili korake od sedam milja u ovoj godini. Taj oporavak dobice jos vise na ubrzanju kada regulisemo preostale neregulisane odnose sa medjunarodnom zajednicom, mislim i na one finansijske i na one politicke. Zato je od velikog znacaja i kako ce se razvijati dogadjaji i teci sprovodjenje programa u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. Zelim da vam kazem da je od trenutka kada je postignuto resenje, koje je definisano Dejtonskim sporazumom u BiH, moguce veoma jasno konstatovati da se interesi medjunarodne zajednice, interesi naroda u RS, i interesi SRJ poklapaju. Zbog toga upravo najveci interes i Jugoslavije, i Republike Srpske, i celog naseg naroda jeste da se taj sporazum dosledno sprovede. Ja sam siguran da cemo svi uciniti, i ovde u Jugoslaviji i tamo u Republici Srpskoj da se taj sporazum sprovede, a prvi zadatak u RS je da se obezbedi da rukovodstvo bude jedinstveno, a ne da se medjusobno bori za vlast. Narod u RS treba da izabere rukovodstvo koje ce biti jedinstveno i koji ce brinuti njegove brige, a ne brigu kako ce ko bolje da prodje u borbi za vlast. To jedinstvo je neophodno u jedinstvu naseg naroda. Uostalom, primer Srbije najbolje pokazuje koliko je to jedinstvo bilo potrebno da bismo poceli ovako uspesnu fazu oporavka. Ne bi bilo moguce ni da startuje, a ne da radi uspesno vlada narodnog jedinstva, da to jedinstvo u politickom smislu nije postignuto u Srbiji. Ja sam siguran da ce gradjani Jugoslavije, gradjani Republike Srpske, ceo srpski narod i svi gradjani nase zemlje imati u vidu koliko je to jedinstvo vazno da se upravo procesi koji su poceli i ovde i tamo nastave uspesno u interesu afirmacije nasih nacionalnih interesa i interesa svih gradjana SR Jugoslavije. Zelim, na kraju, da vam kazem da mi je veoma drago, i mislim da je svima vama drago, sto ovaj novi auto-put pocinje svoj zivot upravo ovde, na severu nase zemlje, u Vojvodini, u Vojvodini koja, rekao bih predstavlja na simbolican nacin model kako mogu zajedno da zive i kako mogu zajedno da se razvijaju ljudi razlicitih nacionalnosti, razlicitih religija, razlicitih obicaja, razlicitih interesa u mnogo cemu sto nije bitno, ali istih interesa da se razvijaju, da zive u miru i da napreduju u onome sto je pre svega bitno i sto je najbitnije. Ja sam siguran da ce citava nasa Jugoslavija na taj nacin ziveti i da ce ovaj model koji postoji u Vojvodini itekako dobro da se razvija u multietnickoj, mutlikulturnoj, visenacionalnoj Jugoslaviji u kojoj samo na politici nacionalne ravnopravnosti moze da se zasniva svaka progresivna politika. Dozvolite mi da na kraju izrazim uverenje da ce ta dobra volja i saradnja medju narodima i medju ljudima na prostorima Vojvodine i na prostorima Jugoslavije uspeti da pobedi sve velike i male mrznje koje stoje na putu razvoja nase zemlje i da ovaj lepi auto-put bude srecan put za nasu Jugoslaviju u mirne vode i u srecniji zivot. Ziveli!

M. Ramac

{"Saobracajna kicma" Beograd. - Magistralni put Subotica-Novi Sad-Beograd slobodno se moze nazvati "saobracajnom kicmom" koja spaja centralnu i juzno odnosno jugoistocnu Evropu. Upravo pustena deonica Subotica "sever" - Feketic dugacka je 55,37 kilometara, ima tri kolovozne trake ukupne sirine 11,5 metara i sest petlji. Radovi na preostalom delu poluautoputa od Subotice do Horgosa, na granici sa Madjarskom u duzini od oko 15 kilometra treba uskoro da budu okoncane. Tako ce biti u celosti zavrsena deonica Feketic-Subotica-Horgos dugacka ukupno 71 kilometar cija je izgradnja kostala oko 400 miliona dinara. Prema procenama strucnjaka pustanjem u saobracaj ovog novog magistralnog pravca dnevni pazar trebalo bi da dosegne 100 hiljada maraka jer pravac Subotica-Beograd sada dnevno koristi oko 5.000 vozila. A, prema istrazivanjima, 2005. godine ovim poluautoputem tutnjace cak 26.000 vozila, od cega 8.000 iz inostranstva.

P. M.

} #Odziv biraca veoma dobar ~OPSTINSKI IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI ^Odziv biraca veoma dobar

Predstavnici medjunarodne zajednice saopstili da do zatvaranja birackih mesta u nedelju u 19 casova ni u jednoj od 135 opstina nije zabelezen ozbiljniji incident. Konacni rezultati za sedam dana

Sarajevo, FoNet-Beta. - Lokalni izbori u 135 opstina u Bosni i Hercegovini zavrseni su sinoc u 19 casova. Kada se rezimiraju oba dana glasanja, rezultati odziva biraca su vise nego dobri, saopstili su predstavnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, ne saopstavajuci konacne brojke o izlasku gradjana na izbore. Istog misljenja su i Visoki predstavnik medjunarodne zajednice Karlos Vestendorp i specijalni americki izaslanik za Balkan Robert Gelbard. Sto se tice bezbednosne situacije u BiH tokom izbora, bila je na veoma visokom nivou. Kako su rekli predstavnici medjunarodne zajednice, nije zabelezen nijedan ozbiljan incident. Juce je najvise problema bilo u Drvaru, gde nije bilo dozvoljeno glasanje gradjanima iz Republike Srpske. Biracko mesto izmesteno je van grada, pa je time problem bio resen. U Zepci nisu bila otvorena tri glasacka mesta. Posledica je bila guzva na ostalim birackim mestima. Na svim ostalim glasackim mestima sirom BiH izbori su protekli bez problema. Portparol Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju Dejvid Foli ocenio je opstinske izbore kao uspesne. "Imam jako dobre vesti. Sva biracka mesta su otvorena, odziv glasaca je vrlo visok i nije bilo nijednog slucaja nasilja vezanog za izbore", rekao je Foli na konferenciji za novinare. On je kao najozbiljnije ocenio probleme u Drvaru, gde su vlasti bosanskih Hrvata odugovlacile sa glasanjem srpskih izbeglica. "Nacionalisti, nedemokratske snage, ratni zlocinci - svi oni su se suprotstavljali ovom procesu. Pokusali su da blokiraju izbore, da ih razbiju, ali glas naroda ce se cuti. Onima koji tvrde da nema napretka u BiH, da su etnicke podele vece nego ikada, ljudi iz Bosne dali su svoj odgovor, rekao je Foli. Predstavnik Federacije BiH u Privremenoj izbornoj komisiji, Mirko Boskovic, izjavio je agenciji Beta da su ovi izbori "bolji od proslogodisnjih". "Ocenili smo da ce konacne rezultate biti moguce objaviti tek za sedam dana, odnosno izmedju 20. i 23. septembra", rekao je Boskovic. #Izjasnjavanje kao pokrice za demokratiju? ~IZBOR CELNIKA BEOGRADSKOG UNIVERZITETA U ZAVRSNOJ FAZI ^Izjasnjavanje kao pokrice za demokratiju?

Prema analizi prof. dr Marije Bogdanovic, dekana Filozofskog fakulteta, koju bi na rektorskoj funkciji zelelo da vidi 28 clanica Univerziteta, najzanimljivija ona grupacija koja predlaze dva, tri ili vise kandidata

Beograd. - Izjasnjavanje o kandidatima za rektora i prorektore koji ce u narednom dvogodisnjem mandatu biti na celu Univerziteta u Beogradu zavrseno je 10. septembra, a u kojoj meri ce volja fakulteta i instituta biti ispostovana znace se nakon izborne sednice Saveta, zakazane za 25. septembar. Ukoliko se budu postovali kriterijumi Deklaracije, koju su na poslednjoj sesiji Saveta prihvatili i predstavnici Vlade Republike Srbije, samo troje od sedmoro predlozenih kandidata steklo je "ulaznicu" za poslednji glasacki krug, posto su samo oni osvojili potreban broj podrski. Prvi nagovestaji o izvrdavanju ove odluke uoceni su na vecanju Kandidacione komisije, ciji clanovi su, pozivajuci se na Zakon, pozvali sve ucesnike u konkursu za rektora da se izjasne o prihvatanju kandidature, bez obzira na broj dobijenih glasova. Njihova odluka o prihvatanju ili odbijanju kandidature na adresu Kandidacione komisije treba da stigne najkasnije danas, a poslednju rec o svemu dace univerzitetski deo Saveta i vladini izabranici. Profesorku dr Mariju Bogdanovic, dekana Filozofskog fakulteta, na rektorskoj funkciji zelelo bi da vidi 28 (od 38) clanica BU, dok su njeni protivkandidati, prof. dr Dragan Kuburovic, v.d. rektora i prof. dr Fedor Zdanski, dekan Tehnoloskog metalurskog fakulteta, dobili 24, odnosno 20 glasova. Analizirajuci dobijene rezultate, prof. dr Bogdanovic, kao sociolog, uocila je nekoliko karakteristicnih momenata u nacinu izjasnjavanja clanova veca fakulteta i instituta. Prema njenim zapazanjima, najpre se razlikuju dve potpuno "ciste" grupacije, jedna od njih daje podrsku samo jednom kandidatu, cime se izrazava stav u "cistom" obliku. U drugoj grupi su oni koji neke kandidate potpuno ispustaju iz vida, ne dajuci im podrsku, cime se takodje izrazava jasno opredeljenje. Postoji i krug clanica koje su davale podrsku svim kandidatima. Na taj nacin se, po misljenju dr Bogdanovic, pokazalo da je njima svejedno sa kim ce u narednom dvogodisnjem periodu saradjivati, a moguce je da na ovim vecima kolege nisu zelele da se zameraju nijednom od predlozenih kandidata, zakljucuje dekan Filozofskog fakulteta, koja je jedina dobila sest pojedinacnih podrski. To znaci da su se za nju, kao jedinog kandidata, opredelile kolege sa tri instituta i fakulteta. Takvu podrsku prof. dr Kuburovic ima samo sa svog maticnog fakulteta, dok su prof. dr Zdanskog, kao jedinog kandidata, podrzale dve clanice BU. Prof. dr Bogdanovic smatra da je najzanimljivija ona grupacija u kojoj clanice predlazu dva-tri ili vise kandidata. "Mogli bismo reci da je rec o kompromisu postignutim pod uticajem jakih struja na fakultetu ili institutu. Takvo izjasnjavanje moze da bude pokrice za demokratiju, ali to moze da govori i o cinjenici da univerzitet ipak sazreva, jer se dopusta da obe struje egzistiraju paralelno i da nijedna ne moze da dobije prevlast, pa moraju da idu na kompromis sa kandidatima koji nisu "na istoj liniji", istice prof. dr Marija Bodanovic za "Nasu Borbu".

O. Nikolic

#Posmatraci nisu dokaz da SRJ postuje preporuke Gonsalesovog izvestaja ~ODGOVOR PREDSEDAVAJUCEG OEBSA STUDENTSKOM POLITICKOM KLUBU ^Posmatraci nisu dokaz da SRJ postuje preporuke Gonsalesovog izvestaja Beograd. - Posredstvom danske ambasade Studentskom politickom klubu juce je prosledjen odgovor predsedavajuceg OEBS-a, danskog ministra inostranih poslova Nilsa Helvega Petersena, na pismo u kojem je od Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju predsednik te organizacije Jovanovic, zatrazio da ne salje svoje posmatrace na septembarske predsednicke i parlamentarne izbore u Srbiji, sve dok se u potpunosti ne ispostuju preporuke Gonsalesove komisije i izborni uslovi ne usaglase sa standardima medjunarodne zajednice. Pismo prededavajuceg OEBS, koje je juce dostavljeno nasoj redakciji, objavljujemo u celini. "Postovani gospodine, Zahvaljujem na Vasem pismu od 16. avgusta 1997. u vezi sa predsednickim i parlamentarnim izborima u Srbiji, predvidjenim za 21. septembar 1997. godine. Danska koja je ujedno i predsedavajuci OEBS-a tokom 1997. godine, sa paznjom prati razvoj politicke situacije u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Od OEBS-a je zatrazeno da nadlgeda predstojece predsednicke i parlamentarne izbore u Srbiji. Prihvatajuci ovaj poziv, OEBS ovom, kao ni bilo kojom drugom prilikom, nije pruzio podrsku kako vladi tako ni politici koju ona sprovodi. OEBS prisustvuje izborima da bi utvrdio u kojoj ce meri oni biti fer i posteni. OEBS je u svom odgovoru Saveznoj vladi stavio do znanja da ce se primenjivati standardna procedura Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju i da se ocekuje puna kooperativnost vlasti. Posebno je naglaseno da prihvatanje posmatranja izbora ne znaci kako vlasti Savezne Republike Jugoslavije postuju izvestaj i preporuke Gonsalesove komisije. Iskreno se nadam da ce Savezna Republika Jugoslavija aktivno slediti put u demokratiju. Da bi se to dogodilo neophodno je da sve politicke snage ostanu zainteresovane i ukljucene u politicki proces. Vasoj organizaciji zelim sve najbolje. Iskreno Vas, Nils Helveg Petersen". #Bude li opet kradje izbora nece se zavrsiti na pistaljkama ~VUK DRASKOVIC NA PREDIZBORNOJ KONVENCIJI U VALJEVU ^Bude li opet kradje izbora nece se zavrsiti na pistaljkama

Predsednicki kandidat SPO optuzio drzavnu TV i nezavisne medije da od naroda kriju "Srbiju koja je ustala" i osudio "pozive nerazumnih na bojkot glasanja za pad komunizma"

Valjevo. - Mojim izborom za predsednika Srbije sankcije ce biti ukinute za sest meseci, izbegle Srbe koji budu zeleli da se vrate u svoje domove predvodicu, uz pomoc sila potpisnica Dejtonskog sporazuma, na putu za Knin, Obrovac, Drvar, Glamoc, Mostar i Sarajevo - rekao je na subotnjoj konvenciji SPO, predsednicki kandidat Vuk Draskovic, pred preko deset hiljada ljudi iz Valjeva i okolnih opstina okupljenih na platou pred Domom kulture kraj Kolubare. U svom programu i programu Srpskog pokreta obnove, Draskovic je obecao "pomirenje srpske Ravne gore i srpske Kadinjace", jaku Srbiju u kojoj ce i Albanci, Madjari i Rusini imati sva prava, zalazuci se pritom za smenjivu vlast i osnovne demokratske slobode ukljucujuci i onu na javni protest i demontracije ukoliko obecanja budu izigrana, za razliku od predsednickog kandidata udruzene levice "koji je u Cacku vecinskoj Srbiji zapretio sankcijama". Najavljujuci "uvodjenje novih pravila" u kojima ce "jedan sluziti svima", Vuk Draskovic je izrazio spremnost za izgradnju nove Srbije koja ce biti "svetinja, vecna i neprolazna, stranka iznad svih stranaka"! Presednicki kandidat SPO je drzavnu TV i nezavisne medije optuzio da od naroda kriju "Srbiju koja je ustala" i osudio "pozive nerazumnih" na bojkot glasanja za pad komunizma. "Ova reka ce posle 21. septembra odneti mulj i Srbija ce biti bistra, demokratska, domacinska, jaka, pomirena sa svetom i samom sobom". Draskovic je "u prestonom gradu Srpskog pokreta obnove" upozorio da ce "jedan jedini glas dati SPO a na bilo koji nacin falsifikovan, braniti zestoko i svim sredstvima!" Nema stabilne Srbije bez postovanja izborne volje gradjana, proslogodisnje nasilje se ne sme ponoviti, bude li ove godine malverzacija i kradje izbora nece se zavrsiti na pistaljkama - dodao je Draskovic.

B. V.

#Premlaceni clanovi DS kod Vozdovacke crkve ~ANTIIZBORNI VIKEND U BEOGRADU I SIROM SRBIJE ^Premlaceni clanovi DS kod Vozdovacke crkve

I ove subote i nedelje partije iz antiizbornog bloka nastavile ulicnu kampanju za bojkot izbora - na oko sto punktoba u Veogradu i oko sedamsto sirom Srbije

Bojkotujmo nepostene i trazimo nove izbore:
Sa jucerasnje antiizborne kampanje u Beogradu
Beograd. - Premlacivanje simpatizera i clanova Demokratske stranke kod Vozdovacke crkve na Vozdovcu i rusenje standa Gradjanskog saveza Srbije i pretnje njegovim clanovima kod Studentskog kulturnog centra, od strane sluzbe obezbedjenja te kuce, obelezili su akciju stranaka iz antiizbornog bloka, odrzanu proteklog vikenda u okviru kampanje pod nazivom " Bojkotujmo nepostene i trazimo nove izbore". Kao i pretproslog vikenda, i ove subote i nedelje, partije iz antiizbornog bloka, nastavile su "ulicnu" kampanju za bojkot izbora. Na oko sto punktova u Beogradu i oko sedamsto sirom Srbije, clanovi Demokratske stranke, Gradjanskog saveza Srbije, Demokratskog centra i drugih partija iz antiizbornog bloka, razgovarali su sa gradjanima i delili letke sa propagandnim materijalom za bojkot predstojecih izbora. U ovoj akciji, prema izjavi sefa Centralnog antiizbornog staba Demokratske stranke Milenka Nikica, na 74 "ulicnih" i 10 "pijacnih" punktova ove partije, u Beogradu je podeljeno 64.000 zajednickih letaka svih 17 partija potpisnika antiizbornog dokumenta i 17.000 kompleta materijala DS. U unutrasnjosti republike, gradjanima je uruceno 110.000 zajednickih i 50.000 materijala DS. Osim akcije podele propagandnog materijala i razgovora sa "slucajnim prolaznicima", u organizaciji DS, sirom Srbije odrzano je petnaest tribina (u Pancevu, Lebanu, Uzicu, Prijepolju, Cajetini, Leskovcu, Novoj Varosi, Pozegi, Kosjericu, Smederevu, Nisu, Vrscu, Arandjelovcu, Krusevcu, Cacku) na kojima su govorili najvisi funkcioneri ove partije ukljucujuci i predsednika Zorana Djindjica, koji su ceo vikend proveli van glavnog grada. {Vecina za - bojkot Na udarnom punktu, kod restorana "Ruski car" u Knez Mihajlovoj ulici, za manje od dva sata gradjanima je podeljeno 5000 kompleta materijala Demokratske stranke i 4000 kompleta Gradjanskog saveza Srbije, a uz to vise od sto prolaznika zadrzalo se pritom u razgovoru sa aktivistima ovih partija. "Sefovi" ekipa DS i GSS, Slobodanka Nikolic i prof dr Konstantin Obradovic, slozili su se u oceni da akcija tece izuzetno dobro, da je prijem kod gradjana odlican i da su retki oni koji se na bilo koji nacin suprotstavljaju i negoduju, kao i da je neposredan kontakt sa gradjanima uz podelu materijala nejefektniji nacin rada. } - Pratili smo spotove SPS. Svi oni su okrenuti ka unutrasnjosti, selu, pa smo i krenuli tamo. U Beogradu, biracko telo je definisano - okrenuto je ka opoziciji- obrazlozio je Nikic odsustvo funkcionera DS iz Beograda i njihovo angazovanje u unutrasnjosti tokom proteklog vikenda. I pored toga sto je, kako je ekipa "Nase Borbe " zabelezila, akcija tekla relativno mirno (izuimajuci retke slucajeve neumesnih i vulgarnih komentara pojedinih prolaznika) uz vrlo korektan odnos gradjana, ali i pripadnika po pitanju ucesca na izborima "protivnicke" stranke SPO, ciji su se standovi, na pojedinim mestima nalazili uz standove DS i GSS, na dva punkta u glavnom gradu, ipak je doslo do incidenata od koji je jedan zavrsen fizickim povredjivanjem ucesnika. Na stand DS, nedaleko od Vozdovacke crkve, dosla je grupa agresivnih mladica koji su, prema izjavama svedoka, prvo uvredama i pretnjama, a zatim i fizicki nasrnuli na ucesnike akcije, sto se zavrsilo premlacivanjem clanova DS. Nakon tog cina, napadaci su otisli sa mesta dogadjaja. Agresivnosti neistomisljenika nisu postedjeni ni prof. dr Vojin Dimitrijevic i njegove kolege iz Gradjanskog saveza Srbije, koji su radili na standu kod Studentskog kulturnog centra. Nesto posle 11 casova, njihovu akciju pokusao je da spreci niko drugi do sef sluzbe obezbedjenja SKC, ciji je direktor, slucajno ili ne, clan Glavnog odbora SPS. { |SAOPSTENJE GRADSKOG ODBORA DS

Batinasi su iz SPO!

Povodom brutalnog napada na svoje clanove tokom sprovodjenja akcije u okviru kampanje za postene izbore, Gradski odbor Demokratske izdao je saopstenje za javnost u kome se kaze da je napad teroristicki i ocigledno pripremljen, a da su posledice povredjivanje vise lica od kojih dvojica teze. "Aktivisti DS prepoznali su medju napadacima clanove i aktiviste Srpskog pokreta obnove, koji su ranije pretili da ce rasturati standove DS. Gradski odbor DS Beograd ce ovog puta, podneti krivicne prijave protiv pripadnika SPO koji su zverski prebili odbornike i opstinske funkcionere DS, posto posedujemo njihova imena i registarske brojeve automobila, napominje se na kraju saopstenja. } - Akcija GSS na ovom mestu tekla je normalno, rekao je za "Nasu Borbu" Vojin Dimitrijevic. - Oko 11.15, na stand je dosao covek koji se predstavio kao sef sluzbe obezbedjenja i zatrazio da se uklonimo, jer je to kako je rekao, prodajni prostor SKC. Mi smo mu rekli da je odrzavanje akcije prijavljeno organima reda i da smo dobili saglasnost za odrzavanje akcije na tom mestu, medjutim, on to nije zeleo da prihvati vec je nastavio sa svojim zahtevom da se uklonimo. Postajao je sve agresivniji, pa nam je na kraju porusio stand i razbacao materijal. Odmah zatim pozvali smo policiju. Vrlo brzo, patrola je dosla i zajedno sa njima, usao sam u zgradu gde smo zatekli osobu koja nas je napala. Radnici MUP su mu rekli da posedujemo dozvolu i da nema razloga da nas uznemirava, medjutim, on je pred njima, uz ogromnu kolicinu agresivnosti, rekao da "treba tuci sve nas koji stojimo na ulicama i rusimo ono sto su oni godinama gradili", rekao je dr Dimitrijevic. Akcije u okviru kampanje "za postene izbore", kako je najavljeno iz Gradskog odbora DS, nastavice se tokom cele nedelje. Svakog dana od 12 do 17 casova, na pet punktova, potezu od Slavije (kod Suncanog sata) do "Ruskog cara", nalazice se standovi "demokrata", gde ce clanovi i simpatizeri razgovarati sa gradjanima i deliti propagandni materijal. O nacinu zavrsetka akcije, bice odluceno na sastanku sedamnaest stranaka antizbornog bloka, koji ce se, prema recima Milanka Nikica, najverovatnije odrzati danas. {Plakat SPS preko prozora Mikela Jovanovic, iz Novog Beograda, jedna od retkih sagovornica koja je htela da se predstavi punim imenom i prezimenom, dosla je kod "Ruskog cara" i ispricala nam: - Neverovatno je sta mi se desilo jutros! Kada sam se probudila, uocila sam da su mi prozori necim prekriveni. Kada sam pogledala malo bolje, videla sam da je neko spolja, zalepio na njih plakate SPS! Zamislite tu drskost! nije ih mrzelo da se penju na prvi sprat, gde mi se stan nalazi. To su verovatno uspeli uz pomoc merdevina. Zaista su izgubili svaki osecaj za meru - ogorcena je nasa sugradjanka. }

M. Milunovic

#"Roba" deljena besplatno ~BEOGRADSKI STUDENTI U SUBOTU KOD "RUSKOG CARA" OTVORILI "FRI-SOP" ^"Roba" deljena besplatno

Slobodan Homen, predsednik Studentskog parlamenta, objasnio da su akademci zeleli da pokazu "kako neki klinci imaju brdo slupanih automobila, dok ostali zive na ivici bede"

Plakati, cigarete i zvake:
Studentski "fri-shop" u
Knez Mihailovoj ulici
Beograd. - U subotu, tacno u podne, ispred kafane "Ruski car" u Beogradu, Pokret studenata Srbije "otvorio" je prvi studentski fri-sop. Doduse, fri-sop je u potpunosti opravdao svoje ime posto je "roba" - stranacki studentski plakati, cigarete (koje su kasnije "poskupele" na pola dinara, sto nije omelo brzinu "raprodaje") i zvake, "kupcima" deljena besplatno. Ovom akcijom, akademci su, prema recima predsednika Studentskog parlamenta Slobodana Homena, zeleli da pokazu "kako neki klinci imaju sopstvene fri-sopove i brdo slupanih skupih kola, dok ostali zive na ivici bede". Iako im uprava poznate beogradske kafane nije izasla u susret i pozajmila "osnovna sredstva za rad" (stolove), studenti su svoju robu gradjanima prezentovali na plocniku najpoznatije beogradske ulice. "Dajte mi tri Vuka i vase plakate", "posto sam za bojkot onda samo antiizborne plakate", "taman sam hteo da kupim cigarete, kad sam ugledao vas fri-sop", bili su najcesci komentari odusevljenih Beogradjana. Cak su i policajci bili odusevljeni ovom studentskom akcijom. "E, deco, deco, sta vam sve nece pasti na pamet". Medjutim, medju stranackim plakatima primetno je bilo odsustvo socijalistickih i radikalskih. - Socijalisti nam svoje plakate, za razliku od ostalih stranaka, nisu dali. Doduse, na njihovim plakatima bismo to dodali "ovi plakati ce vas kostati nakon izbora". Sto se tice radikala, pravo da vam kazem, njih se nismo ni setili jer su oni jako minorna i mala stranka, tako da su za nas beznacajni. Medjutim, namerno smo spojili plakate stranaka koje su nekad cinile koaliciju "Zajedno", cime smo izrazili svoj protest zbog njihovog bespotrebnog raspada. Mislim da smo svim nasim sugradjanima jasno stavili do znanja kakve su razlike i u socijalnom statusu izmedju nas klinaca. Neki zive kao bubreg u loju, dok ostali jedva krpe kraj sa krajem, rekao je predsednik Studentskog parlamenta Slobodan Homen.

V. Dj.

#Nikola Kljusev - izborni adut ~LJUPCO GEORGIJEVSKI "SPASAVA" VMRO-DPMNE ^Nikola Kljusev - izborni adut

Lider vodece a sada vec rascepljene partije izjavio da je odstranjeno "neintelektualno biznis-krilo" koje je, zahvaljujuci novcu a ne pameti, nastojalo da bude gazda u partiji

Dragan Nikolic
dopisnik "Nase Borbe" iz Skoplja

Centralni komitet vodece i sada vec rascepljene partije VMRO-DPMNE u nedelju je izglasao listu novog Izvrsnog komiteta i izabrao dr Nikolu Kljuseva za predsednika Saveta partije, koji treba da okupi "respektivnu intelektualnu snagu", sposobnu da "zbaci sadasnju vlast". Na pitanje TV-novinara, odmah posle izbora, da li je dr Nikola Kljusev buduci premijer, ako ova partija pobedi na parlamentarnim izborima, Kljusev je odgovorio da je u ovom casu zabrinut za drzavu i da nema vremena da misli na premijersku funkciju. Kljusev je bio prvi premijer u osamostaljenoj Makedoniji i prvi makedonski premijer u istoriji makedonskog parlamentarizma, kome je, takoreci bez glasa protiv, izglasano nepoverenje. Zapamcen je po tome sto je vladu pretvorio u "distributivni centar" prehrambenih i drugih proizvoda i sto je trazio, u interesu stednje, da stambene zgrade imaju samo po jednu zajednicku masinu za pranje vesa kao i, da se u lakim kolima ne sme voziti samo jedan covek, a bio je pripremio i plan sece parkova za ogrev u Skoplju. Smatra se da bi "poklonik planske privrede" odgovarao "revolucionarnom karakteru" vodece opozicione partije, koja se sve vise afirmise kao "avangarda opljackanih i osiromasenih" i da ce biti, zajedno sa okupljenim intelektulcima, adut na predstojecim parlamentarnim izborima. Sam Ljupco Georgijevski je izjavio da je iz partije odstranjeno "neintelektualno biznis-krilo", koje je, zahvaljujuci novcu, a ne pameti, nastojalo da bude gazda u partiji. Odstranjeno krilo partije je formiralo "Odbor za spas VMRO- DPMNE", koji ce rukovoditi otcepljenim delom dok ne odrzi kongres. U saopstenju, koje je ovaj odbor izdao, ponavljaju se optuzbe da je Georgijevski, sa svojim potpredsednikom, Dostom Dimovskom "skrenuo putem bugarskog vrhovizma", da su clanovi novog Izvrsnog komiteta "osvedoceni ili prikriveni bugaromani" i da partija napusta svoju spoljnopoliticku orijentaciju ka NATO i EU. Nasuprot tome, u intervjuu za skopski "Dnevnik" Georgijevski je jos jednom odbacio optuzbe o ideoloskim podelama u njegovoj partiji, optuzivsi "makedonski mentalitet", zahvaljujuci kome, cim se dvojica zavade, jedan mora biti "bugarofil a drugi srboman". Georgijevski je precizirao da sve analize pokazuju da ce njegova partija na predstojecim izborima trijumfovati, te da su pojedinci i grupe unutar partije zelele na vreme da obezbede dominaciju u partiji. Prema Georgijevskom, nov Izvrsni komitet, i narocito Savet partije, koji ce biti intelektualno jaci od Izvrsnog komiteta, predstavlja "snagu koja ce preuzeti vlast u Makedoniji". Ljupco Georgijevski je izjavio da je njegova partija, "kadrovski osvezena", spremna da jos odmah izidje na izbore i da su kadrovske promene i vrsene zbog izbora. U Skoplju se procenjuje da su ove promene otvorile duboke rane, s kojima partija nece moci da osvoji vlast, ali se ne iskljucuje da bi mogla da obezbedi ucesce u vlasti. {"Partizanske" price potkopavaju partiju Da nije bilo ostavke dosadasnjeg portparola VMRO-DPMNE, Dragog Ivanovskog, date na konferenciji za novinare Ljupca Georgijevskog, odlomci iz knjige pripovedaka Georgijevskog prosli bi nezapazeno, iako je neke od njih "Nova Makedonija" prestampala. Ivanovski je rekao da ne zeli da sedi za istim stolom sa sefom partije koji je mogao da napise pripovetku o partizanima koji su zaklali, pa pojeli jedno dete. Kasnije je otkriveno da su "pucisti", odstranjeni generalni sekretar partije Boris Zmejkovski, kao i dosadasnji clanovi najuzeg rukovodstva Ivan Sokolov i Aleksandar Dinevski, jos 1994. godine, kada je ta knjiga stampana, pa od strane autora povucena, upozorili Georgijevskog da bi pojavljivanje knjige sa "toliko grozomornih slika uoci tadasnjih izbora pokopalo partiju". U tom pismu, upucenom Georgijevskom, partijski kriticari njegove knjige su napisali, da bi "partizanski kanibalizam" mogli da svare samo clanovi kakve sekte satanista, s obzirom da izazivaju "odvratnost i povracanje". Prema toj kritici, knjiga predstavlja partiju kao teroristicku organizaciju ("ime nam je krv i noz", a "metodi surovost, teror, eksploziv, mac"), kao i da je direktan atak na "najnacionalniju partiju" tezom o "anacionalnoj buducnosti" Makedonije i sveta. Dok "Nova Makedonija" nije objavila odlomke iz te knjige, i dok portparol partije nije, "dozivevsi bol zbog tih tekstova", podneo ostavku, za stampanu pa povucenu knjigu Georgijevskog u Skoplju se nije sire znalo. } #Glasalo 90 odsto biraca ~LOKALNI IZBORI U REPUBLICI SRPSKOJ ^Glasalo 90 odsto biraca

Izbori za lokalne organe vlasti na celom podrucju RS protekli bez incidenata i u miru. Problema imali "bivsi" Drvarcani koji su se tesko probijali do ovog grada i zato sto je za Srbe bilo otvoreno samo jedno glasacko mesto. Rezultati izbora kad stignu i glasovi iz inovstranstva

Ljiljana Kovacevic
dopisnik "Nase Borbe" iz Banjaluke

Opsta je ocena da su izbori za lokalne organe vlasti u 61 opstini Republike Srpske uspeli i da ce do zatvaranja glasackih mesta glasati preko 90 odsto registrovanih biraca, izjavio je predsednik Republicke izborne komisije, Petko Cancar. On je istakao da je srpski narod zadivio medjunarodne posmatrace visokim stepenom tolerancije, demokraticnosti i fer ponasanja. Svi propusti u organizacionom i tehnickom smislu, naglasio je, treba da posluze kao nauk za buduce izbore. Prema njegovim recima, preliminarni rezultati izbora u RS bice poznati nakon sto stignu i glasovi iz inostranstva koji ce se ove godine prebrojavati u zgradi Elektrotehnickog fakulteta u Lukavici. { |BILJANA PLAVSIC

Srbi vole izbore

Predsednik RS Biljana Plavsic koja je svoje gradjansko pravo ispunila u subotu izjavila je novinarima: "Srbi vole izbore, sto potvrdjuje i njihova ozbiljnost i dostojanstvo koje pokazuju izlaskom na biralista". Plavsiceva je istakla da je demokratski proces zahvatio sve srpske zemlje i da se "negde odvija teze, a negde lakse". } Izbori za lokalne organe vlasti na celom podrucju RS protekli su, na opste zadovoljstvo, bez incidenata i u miru. U Banjaluci, najvecoj izbornoj jedinici u RS, proteklog vikenda nista nije podsecalo na "vanredno stanje". Gradjani su mirno i svecano, kao i proslog septembra, izlazili na glasacka mesta kako bi podarili svoj glas jednom od 34 kandidata politickih stranaka, dve koalicije ili 12 nezavisnih kandidata, koliko ih se prijavilo za izbore u ovom gradu. Prema podacima banjalucke izborne komisije do 15 casova i 30 minuta u nedelju na biralista je izaslo 76.941 ili 67, 49/od registrovanog birackog tela. I ove godine nisu bila posecena glasacka mesta predvidjena za Muslimane i Hrvate koji su u Banjaluci ziveli 1991. godine. Prema podacima izbornih komisija u Misinom Hanu i Karanovcu, glasackim mestima za raseljena lica, glasalo je tek 92 lica. {Ljiljana Karadzic glasala bez muza Pale, FoNet. - Bivsi predsednik Republike Srpske Radovan Karadzic nije bio u drustvu svoje supruge Ljiljane kada je juce glasala na Palama, javlja AFP. Karadzic na Palama nije vidjen vec nekoliko nedelja, a njegova supruga je odbila da bilo sta kaze prilikom glasanja. } Problema je ipak bilo, a njih su doziveli Drvarcani koji su svoje gradjansko pravo zeleli da ostvare u svojooj opstini koju su napustili nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine. Ni drugog dana glasanja svi Srbi iz Drvara nisu mogli da stignu u to mesto, vec su smesteni u jedanaest autobusa cekali na ulasku u grad. Prethodnu noc proveli su na planinskom prevoju Ostrelj u satorima koje je dopremio Sfor, pokriveni cebadima za koja se pobrinuo UNHCR. {General Colic bez prava glasa? Bijeljina, Beta. - Nacelnik Generalstaba Vojske Republike Srpske, general Pero Colic, ostao je, verovatno, bez prava glasa na lokalnim izborima u BiH, jer je izgubio svoj registracioni listic. Colic je u subotu kada je dosao na izborno mesto u osnovnoj skoli "Vuk Karadzic" u Bijeljini shvatio da je izgubio svoj registracioni listic, bez koga se, prema propisima OEBS-a, ne moze glasati. Kao kompromisno resenje, ponudjeno mu je da glasa na nepotvrdjenom glasackom listicu, sto je Colic i ucinio. O punovaznosti svih nepotvrdjenih glasackih listica odlucivace Centralna izborna komisija u Sarajevu. } Prema recima Johana Ferhajdena iz banjalucke kancelarije OEBS-a u Drvaru je doslo do problema zato sto je za Srbe otvoreno samo jedno glasacko mesto i sto je hrvatsko osoblje na biralistima radilo na usporavanju glasanja. Clanovi birackog odbora u Drvaru tvrdili su da ne mogu pregledati dokumenta i glasacki materijal pisan cirilicom, jer ne poznaju to pismo, kaze Ferhajden. Prema njegovim recima, radi se o ociglednoj manipulaciji izbornim procesom i krsenju pravila i propisa o izborima. "Sacekacemo da vidimo sta ce se desiti do veceras, pa cemo naknadno preduzeti znacajnije korake", rekao je portparol OEBS-a. On je naglasio da ce za drvarske Srbe biti otvoreno jos jedno glasacko mesto kako bi se ubrzalo glasanje, te da ce izborni proces biti produzen do ponoci. {Mitropolit Nikolaj nije na birackom spisku Pale, Beta. - Mitropolit dabrobosanski Nikolaj potvrdio j e u subotu da nije mogao da glasa na izborima za lokalne organe vlasti u Republici Srpskoj (RS) jer nije upisan u biracki spisak, javlja Srna. "Receno mi je da ne mogu obaviti svoju gradjansku duznost jer sam 1991. godine bio u Dalmaciji u Hrvatskoj, sto jeste tacno, ali to nije moja maticna zemlja. Moja maticna zemlja je Bosna i Hercegovina", rekao je mitropolit Nikolaj. Mitropolit Nikolaj je rekao da je pre 70. godina rodjen u Bosanskom Petrovcu, i da je sada "doziveo izgon sa spiskova". "Ja sam prva licnost Srpske pravoslavne crkve u BiH i nije u redu da ne mogu glasati. Na proslim izborima glasao sam na Sokocu i bio na spisku. Sada, iako sam se prijavio na vreme, kazu da me nema", kazao je Nikolaj. } U Banjaluci su prvog dana glasanja, u subotu, boravili i visoki predstavnik medjunarodne zajednice za BiH Karlos Vestendorp, kao i clanovi Parlamentarne skupstine OEBS-a s Havijerom Rupersom na celu. Oni su posetili neka od birackih mesta u gradu i sastali se s predstavnicima opozicionih stranaka. Lokalni izbori zavrseni su sinoc u 19 casova. Narednih dana bice poznato kome su gradjani RS i Federacije poklonili poverenje birajuci izmedju kandidata 91 stranke, devet koalicija i 159 nezavisnih kandidata. {Glasanje u Drvaru do ponoci Odlukom sefa misije OEBS Roberta Frovika u blizini Drvara otvoreno je i trece glasacko mesto, ali je zbog zadrzavanja autobusa sa biracima od strane lokalnih hrvatskih vlasti doslo do kasnjenja i nepotrebnog cekanja biraca, pa ce rok za zatvaranje glasackih mesta biti produzen do ponoci. Ukoliko OEBS donese odluku glasanje u Drvaru moglo bi da bude produzeno i danas, receno je na konferenciji za novinare medjunarodnih organizacija u Banjaluci. Alun Roberts, portparol IPTF saopstio je novinarima da je dobio zalbu od ncelnika CJB Mrkonjic Grad Brane Pecanca u kojoj se kaze da hrvatske vlasti u Drvaru usporavaju izborni proces. Portparol UNHCR Mons Niberg rekao je da na ulazu u Drvar cekaju jos tri autobusa i da su za te ljude obezbedjeni cebad i hrana. } #Prekrsen beogradski sporazum ~MOMCILO KRAJISNIK ^Prekrsen beogradski sporazum Pale, Beta. - Clan Predsednistva BiH iz Republike Srpske (RS) Momcilo Krajisnik izrazio je u subotu na Palama razocarenje zbog prekrsaja sporazuma postignutog na poslednjim pregovorima u Beogradu u vezi sa omogucavanjem gradjanima Brckog, koji su ulozili zalbe OEBS-u, da izadju na lokalne izbore. Postizanje tog dogovora bio je jedan od odlucujucih uslova da se Skupstina RS opredeli za odluku da u RS budu odrzani izbori, rekao je Krajisnik na Palama, posle glasanja. On je dodao da rukovodstvo RS ne zeli da dovede u pitanje lokalne izbore, naglasavajuci da je prekrsaj beogradskog sporazuma i neizlazak vise 3.000 Brcaka na izbore veliki udarac za buduce pregovore sa medjunarodnom zajednicom. #Danas usvajanje spiska "nepozeljnih" iz RS ~UOCI BRISELSKOG ZASEDANJA SAVETA MINISTARA EVROPSKE UNIJE ^Danas usvajanje spiska "nepozeljnih" iz RS

Pored Momcila Krajisnika na spisku "nepozeljnih" u zemljama EU mogli bi se naci i Boro Bosic, Spasoje Albijanic, te Dragomir Bozanic - zbog blokiranja rada zajednickih institucija BiH. Karlos Vestendorp ce podneti izvestaj o upravo odrzanim lokalnim izborima u BiH

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

Prema predlogu koji ce se danas naci pred sefovima diplomatije evropske "petnaestorice", prvi spisak "osoba koje deluju suprotno duhu mirovnog sporazuma" - i koje ce, zbog toga, biti proglasene "nepozeljnima" na teritoriji zemalja-clanica EU - bice ogranicen samo na one predstavnike Republike Srpske koji politikom "prazne stolice" blokiraju rad zajednickih institucija BiH. To znaci da bi se, pored Momcila Krajisnika, clana Predesednistva BiH, na tom spisku mogli naci jos i Boro Bosic, kopredsedavajuci Ministarskog saveta BiH; Spasoje Albijanic, ministar za civilna i socijalna pitanja u zajednickoj vladi; te Dragomir Bozanic, zamenik ministra inostranih poslova BiH. Pojedine zemlje-clanice su, kako saznajemo, vec dale instrukcije svojim ambasadama da pomenutim licnostima uskrate vize za putovanja na teritoriju EU. U briselskim diplomatskim krugovima ne iskljucuju da bi ministri danas mogli da prosire spisak "nepozeljnih", ukazujuci da on, u svakom slucaju, ostaje "otvoren" i podlozan dopunama i reviziji. Prilika za to ce, kako isticu, biti dosta, narocito kada pocne implementacija rezultata upravo odrzanih lokalnih izbora. Oni koji budu pokusali da blokiraju formiranje novoizabranih opstinskih vlasti koje nisu po njihovom etnickom ili ideoloskom ukusu - na primer u Drvaru, Srebrenici ili Mostaru - bice "prvi kandidati" za sirenje spiska "nepozeljnih osoba". Po istom principu, kako se ukazuje, na pomenutom spisku bi se uskoro mogli naci i oni hrvatski ili bosnjacki politicari koji blokiraju funkcionisanje Federacije BiH, ili na druge nacine rade suprotno duhu i slovu Dejtonskih sporazuma. Savet ministara EU dace danas prvu ocenu upravo odrzanih lokalnih izbora u BiH. Izvestaj o njihovom toku ministrima ce podneti visoki predstavnik Karlos Vestendorp. Posebno zanimljiva bi, kako se ocekuje, mogla da bude rasprava o uslovima za evropsku pomoc rekonstrukciji Republike Srpske. Pojedine zemlje-clanice, naime, imaju o tim uslovima drugacije, odnosno manje restriktivno, misljenje od Evropske komisije, koja je u julu ove godine blokirala deo evropske pomoci Republici Srpskoj (35 od ukupno 85 miliona ekija), uz obrazlozenje da zbog tamosnje politicke krize i nestabilnosti "nema sagovornika" s kojim bi se moglo razgovarati o projektima rekonstrukcije, kao i zbog bojazni da bi - zbog rasprostranjene korupcije - evropska pomoc mogla da "zavrsi u pogresnim rukama", tj. dzepovima. Ideja luksemburskog predsednistva i pojedinih zemalja-clanica, kako saznajemo, je da se deo blokiranih sredstava usmeri na projekte u onim delovima Republike Srpske koji su pod kontrolom predsednice Plavsic i koji saradjuju u implementaciji Dejtonskih sporazuma, ali u Komisiji isticu da se "ne moze sve sipati u Banjaluku", odnosno da EU ne moze postupati kao sto rade Amerikanci, s obzirom na mnogo slozeniji sistem odlucivanja u okviru evropske integracije. #Pozivi na mir u senci bombi ~MEDLIN OLBRAJT ZAVRSAVA BLISKOISTOCNU TURNEJU ^Pozivi na mir u senci bombi

Posetom Saudijskoj Arabiji, Olbrajtova zavrsava bliskoistocnu mirovnu misiju, pozvavsi clanice Saveta zemalja Zaliva da podrze dugorocno mir u ovom regionu.

Patrik Vorsip
izvestac Rojtera iz Abe

Americki drzavni sekretar, Medlin Olbrajt pozvala je juce zemlje Zaliva da prestanu s prikupljanjem sredstava za islamske militantne grupe, koje, kako je rekla, svojim bombaskim akcijama na ulicama Izraela, sabotiraju mir na Bliskom istoku. Ona je, takodje, pozvala sest clanica Saveta zemalja Zaliva da ucescem na predstojecem bliskoistocnom ekonomskom samitu na koji je pozvan i Izrael, doprinesu dugorocnim mirovnim planovima u ovom regionu. Americki drzavni sekretar je u Abi, planinskom mestu na jugozapadu Saudijske Arabije, razgovarala s ministrima clanica Saveta zemalja Zaliva, na kraju njene prve turneje po Bliskom istoku. Prethodno je posetila Izrael, Zapadnu obalu, Siriju, Egipat i saudijsku luku Dzeda. Obracajuci se ministrima, Olbrajtova je rekla da arapske zemlje snose punu odgovornost "u borbi protiv neprijatelja mira" i "da je neophodno da ucine sve kako bi se sprecilo doturanje svake pomoci onima koji sprovode nasilje, kao sto je to Hamas". Izrael je optuzio islamska udruzenja u Saudijskoj Arabiji i u svetu za prikupljanje sredstava za Hamas, koji se smatra odgovornim za dva samoubilacka bombaska napada u kojima je od 30. jula u Jerusalimu poginulo 20 Izraelaca. Zemlje Zaliva tvrde da Hamas uspeva da prikupi sredstva cak i u SAD uprkos naporima americkih vlasti da to sprece. Americki drzavni sekretar je podvukla, da se "SAD duboko nadaju" da ce zemlje clanice Saveta zemalja Zaliva prisustvovati ekonomskom samitu bliskoistocnih zemalja zakazanom za novembar u glavnom gradu Katara - Dohi, koji je sada pod znakom pitanja zbog corsokaka u koji je zapao mirovni proces. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Emirati su najavili njihovo odsutsvo na samitu ukoliko Izrael bude prisustvovao, domacin Katar je "za", dok Kuvajt, Bahrein i Oman jos nisu zauzeli stav. Americki zvanicnici, medjutim, tvrde da im je tokom razgovora sa saudijskim zvanicnicima, u Dzedi, nagovesteno da bi Saudijska Arabija mogla prisustvovati samitu u Dohi, ukoliko izraelsko-palestinski mirovni proces ponovo ozivi. Olbrajtova je insistirala u tvrdnji da prisustvovanje ovom samitu ne predstavlja ustupak Izraelu, vec da je od zivotnog znacaja za dugorocne mirovne planove. "Porucujem protivnicima mira da oni ne mogu da namecu politiku ili da ugrozavaju napredak regiona u kojem bi svi imali koristi od vece stabilnosti i jacanja napretka", rekla je ona. Americki drzavni sekretar je takodje poslala i jasan signal da Vasington s velikim interesom posmatra dogadjaje u Iranu, koga su kao i Irak, clanice Saveta zemalja Zaliva ocenile kao potencijalnu pretnju i iskljucile iz ovog tela. Olbrajtova je ocenila da je izbor novog iranskog predsednika Mohameda Khatanija u Vasingtonu ocenjen kao " dogadjaj koji uliva nadu" ali da SAD jos uvek ne mogu racunati na promene u Iranu, iako je "narod Irana jasno pokazao zelju za promenom". {Iran o turneji Medlin Olbrajt Teheran, Rojter. - Gotovo svi iranski listovi su juce ocenili prvu bliskoistocnu turneju americkog drzavnog sekretara Medlin Olbrajt kao neuspesnu. "Da je Olbrajtova odlozila svoju posetu imajuci u vidu stanje u regionu, ne bi se suocila sa svojim prvim porazom", komentarise "Dzumhuri Islami". Persijski list smatra da je jedini uspeh Olbrajtove u tome sto je Izraelu potvrdila americka saosecanja. "Sve u svemu cak je i javno iznosenje podrske Izraelu, bilo na ustrb Olbrajtove i americke bliskoistocne politike, jer je ponistilo americke tvrdenje o navodnoj neutralnosti" - navodi ovaj list, naglasavajuci da je poseta bila "ponizavajuci i skandalozan pocetak za Olbrajtovu". Drugi iranski listovi ukljucujuci i "Teheran tajms" takodje ocenjuju misiju Olbrajtove kao promasaj. "Kejhan internesnl" pise da bi Arapi trebalo da zbiju redove i da se za svoja prava izbore bez pomoci SAD. Iran se protivi americkim naporima u posredovanju izmedju Izraelaca i Arapa, dok je po njenom imenovanju na novu funkciju, u decembru prosle godine, Olbrajtova u Teheranu nazvana "neuspesnim diplomatom" koji je u svetu poznat po neprijateljskoj politici prema islamu u Iranu. } #Armija podrzava Djiang Cemina ~KINESKI PARTIJSKI KONGRES ^Armija podrzava Djiang Cemina

Snazna podrska iz armijskih redova novim reformama koje predlaze kineski lider. Povoljno reagovanje javnosti. Privatizacija velikog dela drzavne svojine bice postepena

Aleksandar Novacic
dopisnik "Nase Borbe" iz Pekinga

Generali su prvi pruzili snaznu podrsku Djiang Ceminu i njegovim idejama o radikalizaciji privredne reforme koje je generalni sekretar izneo prvog dana 15. kongresa kineske komunisticke partije. Ta podrska stabilizuje i ucvrscuje polozaj lidera "trece generacije kineskih rukovodilaca". Djiang, koji je vec dobio podrsku partijskih kadrova ( 4.000 najvaznijih medju njima prihvatili su referat jos pre kongresa) racuna sada da ce Kina, bez vecih unutrasnjih potresa, nastaviti s produbljavanjem reforme jer ima podrsku najorganizovanijih snaga u drustvu - partije i armije. Tokom diskusija u komisijama na kongresu, armijska vrhuska je jednodusno i bez rezerve podrzala delove referata u kome se govori o Dengovoj teoriji koja je postala i zvanicno nova "zastava" kineske komunisticke partije. Jedan od generala koji je i potpredsednik Vojne komisije CK ( Dzang Vanien) istakao je da je najvazniji politicki zahtev Denga za vreme njegovog zivota bio da armija pruzi snaznu podrsku Centralnom komitetu na celu sa Djiang Ceminom. Nisu izostala ni licna priznanja sadasnjem kineskom vodji . ,,Praksa je pokazala da je Djiang Cemin lojalan, prouzdan i obecavajuci naslednik izgradnje socijalizma s kineskim karakteristikama - rekao je ovaj general. On je dodao da CK na celu s Djiangom predstavlja umni rukovodeci kolektiv koji moze da resava komplikovane probleme i situacije i da uziva veliko poverenje i postovanje citave partije, armije i naroda. Ministar odbrane general Ci Haotien naglasio je, pored ostalog, da ,,apsolutno rukovodjenje armijom od strane partije predstavlja osnovni politicki princip u Kini". Posle ovakvih izjava najvisih vojnih licnosti, Djiang Cemin moze da bude siguran u podrsku armije sto je uvek imalo izuzetan znacaj za stabilnost kineskog politickog vrha. Glavna politicka tema kongresa - kako se osloboditi nerentabilnih firmi u drzavnoj svojini - nailazi vec sada na podrsku medju delegatima kongresa, kao i kineske stampe. Djiang je uneo neke bitne promene i u teoretski tretman drzavne svojine sto otvara siroki prostor za privatizaciju ( iako se ova rec nigde ne pominje). Djiang Cemin je, pored ostalog, rekao da je akcionarska svojina takodje jedan od oblika javne svojine. Time je odbacio ideoloske kritike da se Kina odrice socijalizma. Pekinski "Biznis vik" pise da ce za promenu vlasnistva u nerentabilnim drzavnim firmama (ima ih vise od polovine, a neki kazu i celih 70 odsto) biti predvidjen rok od 10 godina. Drzava ce imati punu kontrolu nad sest ili sedam kljucnih sektora vitalnih za ekonomski rast zemlje, ali ce imati i jedan broj akcija u firmama cija je svojina "mesovita". Sudeci po ovome, iako su predlozi Djiang Cemina radikalnog karaktera - bar kada je rec o promeni svojinskih odnosa - oni ce biti provodjeni postepeno, korak po korak sto je i inace jedna od karakteristika kineske reforme. {Bolje manje, ali bolje Kineske vojne licnosti prvo su pozdravile odluku o smanjivanju oruzanih snaga za 500.000 ljudi u naredne tri godine i ovaj predlog generalnog sekretara ocenili kao "vaznu meru za jacanje kvaliteta kineske armije". "Njihov opsti zakljucak je identican Djiangovom: Bolje manje, ali bolje. Kineska armija je, inace, najbrojnija na svetu i ima trenutno 3 miliona ljudi pod oruzjem. Osamdesetih godina imala je milion vise, ali je u medjuvremenu broj smanjen, a akcenat je dat na tehnolosku i tehnicku njenu bolju opremljenost. Sadasnje smanjivanje kineske armije, naravno, ne znaci da ce njena borbena moc biti manja. Naprotiv. Pa ipak, dobar deo kineskih suseda vec je pozitivno reagovao na Djiangovu izjavu. Takodje, pozitivno je reagovanje u SAD sto doprinosi boljoj atmosferi pred posetu kineskog lidera u oktobru, kada ce biti odrzan prvi kinesko americki samit tokom Klintonove vladavine. } #Da li izlazite na izbore? ~DR MILENA DRAGICEVIC-SESIC, PROFESOR FDU ^Eticki stav - ne izaci Ne izlazim na izbore. Bicu na putovanju u vreme izbora, ali i kada bih bila tu, ne bih izasla jer je jasno da su ovi izbori neregularni. Naravno, i svi dosadasnji izbori su bili neregularni, ali sam mislila da je ovaj zimski protest nesto bitno promenio, odnosno da smo postali gradjani i da je stvoren imperativ za sve politicke faktore da vise nikada ne smeju pristati na izbore za koje se unapred zna da su lazirani. Svi mi koji smo zimus setali kao gradjani, a ne kao pripadnici bilo koje stranke, sada smo se nasli u situaciji da cemo, bilo kako da postupimo, postupiti lose. Jer, ocigledno je da ce izbori da se dogode i protiv nase volje posto su i neke velike i male opozicione partije pristale na sve nametnute neregularnosti. Jedino sto mozemo je da branimo nas eticki stav da ne pristanemo na izbore koji se odrzavaju nakon sto su prakticno amnestirani, ili, kao u slucaju Balse Govedarice, cak nagradjeni oni koji su odgovorni za poslednju izbornu kradju. Uzasna je i kampanja zastrasivanja koja se vodi na svim nivoima - na Univerzitetu, u kolektivima, po komsiluku. Meni je pre nekoliko dana na vrata dolazila nepoznata osoba da me pozove na promociju vladajuce koalicije. Takav cin mene ne moze zaplasiti, ali je mnogo starih, neupucenih ljudi koji su ionako u strahu od svega i koji se plase posledica koje bi nastale ako se ogluse na takav poziv. Moj eticki stav je da bi izaci na takve izbore bilo nemoralno.

O. M.

#Kragujevac prelepljen plakatima ~IZBORNA KAMPANJA U SUMADIJI ^Kragujevac prelepljen plakatima

Sve stranke potpisale sporazum o predstavljanju na RTV Kragujevac. Demokrate najavljuju od 22. septembra zahtev za nove izbore

Na RTV Kragujevac se, od nedavno predstavljaju samo one stranke koje izlaze na predstojece parlamentarne izbore. Dakle, leva koalicija (SPS, JUL, ND), SPO, SRS i veliki broj ostalih stranaka, strancica i grupa gradjana. Stranke koje bojkotuju izbore nemaju pravo na koriscenje termina koji su na RTV Kragujevac predvidjeni za predizbornu kampanju. Demokratska stranka, DSS i GSS i ostale partije iz antiizbornog bloka mogu da se oglasavaju u informativnim programima lokalnog radija i TV, a imaju pravo i na reklamni sektor. Doduse, mogu i da predstave svoje antiizborne stavove u specijalnim emisijama, ali samo ukoliko plate. Ovakvu odluku doneo je Upravni odbor RTV Kragujevac a na predlog Programsko-nadzornog odbora ove medijske kuce. Odluku su prihvatile sve ovdasnje vaznije stranke. Radikali su se dugo neckali da potpisu sporazum o "ravnopravnom predstavljanju stranaka", navodeci da RTV Kragujevac favorizuje SPO i Vuka Draskovica... Na kraju su ipak, legli na rudu i potpisali sporazum. Nezvanicne primedbe na nacin izvestavanja lokalne TV pre svega do skora je imao i ovdasnji ogranak DS. Poslednjih dana, medjutim, i demokrate su promenile misljenje. Sto se, pak, predizbornih plakata tice, tu je SPO bez premca posto su posterima Vuka Draskovica "oblepljeni" malte ne i grad i prigrad. U poslednje vreme po gradu su vidljivi i plakati SPS medju kojima dominiraju posteri Slobodana Milosevica i Zorana Lilica, a od skora i nosioca sumadijske izborne liste leve koalicije mr Slobodana Tomovica. Plakata, dakle, ima, ali nema onog ranijeg "neizbeznog" rata. Bilo je, doduse, manjih carki i nesuglasica izmedju SPO i DS ciji su celnici optuzivali jedni druge za prelepljivanje plakatima. Nesporazumi ove vrste su, ipak, zarad ocuvanja dobrih odnosa u zajednickoj lokalnoj vlasti - prevazidjeni. Antiizborni blok u kojem je najaktivnija DS u Kragujevcu svoje stavove o predstojecim predsednickim i parlamentarnim izborima uglavnom prezentuje deljenjem letaka i direktnim kontaktima sa gradjanima. Demokrate najavljuju da ce narednih dana pojacati svoju antiizbornu kampanju, a od sledece nedelje ce, kazu, krenuti "od vrata do vrata". Cilj im je, naglasavaju, da vec 22. septembra zatraze raspisivanje novih izbora.

Z. Radovanovic

#Za Vojvodinu, protiv "Vojvodine" ~OTIMACINA ZA VOJVODJANSKE GLASOVE ^Za Vojvodinu, protiv "Vojvodine"

Strah od jacanja autonomaskog pokreta ujedinio socijaliste i radikale, Draskovica i Paroskog

Mihal Ramac

Srbiji najveca opasnost preti iz Vojvodine, odnosno od nekih snaga koje deluju u Vojvodini i u njeno ime. Na taj zakljucak navode predizborne izjave gotovo svih stranaka koje imaju sediste u Beogradu, ali im je jako stalo i do glasova u severnoj pokrajini. Vojvodina je bila prva zrtva Miloseviceve "antibirokratske revolucije" koja je dovela do raspada Jugoslavije i tokom poslednjih devet godina platila je izuzetno visoku cenu "ponovnog povratka u okrilje Republike". Politicki obezvlascena, ekonomski osiromasena, s unistenom poljoprivredom i uplasena ratom, Vojvodina je zacudjujuce dugo cutke trpela, da bi se na proslogodisnjim izborima naglo okrenula samoj sebi. Koalicija "Vojvodina" je preko noci postala znacajan politicki cinilac, a status Vojvodine glavna tema predizbornih razmisljanja, obecanja i pretnji. Liga socijaldemokrata Vojvodine, Narodna seljacka stranka i Reformska demokratska stranka Vojvodine ni u svojim programima ni u predizbornim nastupima ni jednom recju ne pominju odvajanje Vojvodine o Srbije i Jugoslavije niti stvaranje vojvodjanske drzave. Uprkos tome, njihovi protivnici neprestano i slozno tvrde da je "Vojvodina" separatisticka koalicija i stoga zastrasuju birace da ce, glasajuci za "autonomase", izabrati pakao. Utisak da popularnost "Vojvodine" i dalje raste potvrdjuju mnogobrojne ankete. To je i razlog sto protiv "separatista" neumorno grmi i levica i desnica. Milosevic je na antiautonomaskoj platformi ponovo udruzio svoje pristalice i Seseljeve radikale, a uz njih je ovaj put i Srpski pokret obnove i Narodna stranka predsednikovog ratnog saveznika Milana Paroslog. Levi blok i ne pokusava da Vojvodini ponudi nesto vise od onog sto trenutno ima. Tacnije, od onog sto nema. Socijalisticki agitatori i njihovi koalicioni partneri uglavnom obecavaju ubrzanu izgradnju svega i svacega, razvoj poljoprivrede i nacionalnu ravnopravnost, a nemaju odgovor ni na pitanje kad ce seljacima platiti psenicu. Kod radikala ima jos manje nejasnoca: nikakve teritorijalne autonomije ne dolaze u obzir, Vojvodina je samo geografski pojam, nacionalne manjine ima da budu lojalne pa ce dobiti sva prava koja im pripadaju po socijalistickim, pardon, svetskim standardima. Srpski pokrt obnove se u lane donetoj "Deklaraciji o Vojvodini" zalaze za gotovo iste ciljeve kao Nenad Canak, Dragan Veselinov i Mile Isakov. U predizbornoj kampanji, medjutim, govori drugacije. Evo kojim argumentima je Vuk Draskovic pocetkom prosle nedelje pokusao da pridobije birace u Zrenjaninu: "Lokalna autonomija da, rasturanje i cerupanje Srbije ne. Pamtimo godine kada je Vojvodina bila drzava u nepostojecoj Srbiji. Vojvodjansko zito je tada najpre odlazilo u Albaniju, a kasnije je Vojvodina radila, a gradilo se Hrvatsko primorje..." Slicne "argumente" je u istom gradu izneo koordinator JUL za Vojvodinu Zivko Soklovacki, izjavivsi da koaliciju "Vojvodina" "vode deca dokazanih autonomasa cija je politika dozivela osudu i krah 1988. godine. Oni se bore za vlast i udruzuju se sa istomisljenicima iz Lige za Sandzak i s nekim sumadijskim autonomasima. Tu se ne radi samo o borbi za vlast nego o savezu protiv sopstvene drzave, sto je kaznjivo u svim demokratskim drzavama". Predsednicki kandidat i lider Narodne stranke Milan Paroski je, na recima, najvise preuzeo od koalicije "Vojvodina". On cak zahteva da severna pokrajina ima u Srbiji izdvojen ziro-racun i da se neka republicka ministarstva u celosti ili delimicno izmeste u Novi Sad. Medjutim, u njegovom recniku postoji samo "Vojvodina srpska", koju zamislja kao Vels u Ujedinjenom Kraljevstvu, u manjinama je spreman da pruzi priblizno onoliko kao i Seselj. Istupajuci u ime Srba-starosedelaca, Paroski pominje i nesto o cemu se dosad u Vojvodini nije govorilo javno: izrazava nezadovoljstvo sto i Jugoslavijom i Vojvodinom "vladaju Crnogorci". U prilog toj tezi navodi da su Crnogorci ne samo predsednici savezne drzave i vlade, vec i svih dvanaest direktora novosadskih srednjih skola, "kao da nema pismenih Srba". Ako su Crnogorci poseban narod, smatra on, treba da u Vojvodini budu nacionalna manjina, pa i da imaju svoje posebne skole. Bojkotaskog bloka sto se tice, Demokratskoj stranci nikad nisu bili ugodni razgovori u bilo kakvoj autonomiji Vojvodine, Demokratskoj stranci Srbije takodje, dok Demokratski centar i Gradjanski savez Srbije u Vojvodini ne predstavljaju snagu s kojom se ozbiljnje racuna. U koaliciji "Vojvodina" racunaju da im napadi sa svih strana vise koriste nego stete. Posto ni u ovoj kampanji nemaju para i kadrova za "pokrivanje" cele pokrajine u onoj meri kao njihovi udruzeni protivnici, "vojvodinasi" i ovom prilikom racunaju da se biraci nece povoditi za lepim recima ili pretnjama, vec da ce pre glasanja pogledati u prazan budjelar i dobro razmisliti. Milan Paroski svakako je u pravu kada tvrdi da je Vojvodina postala izuzetno trusno podrucje. Prosecni birac je na mukama i pribojava se da ce, kome god se privoleo, jos jednom "obrati bostan". Sa socijalistima bar (misli da) zna sta ga ceka. S radikalima takodje. O Draskovicu razmislja nesto manje jer mu je najmanje jasan. Najradije bi glasao za "svoje", "jedine prave Vojvodjane", ali se plasi nece li time izazvati bes Beograda. Sto je najgore, svestan je da za nekoga glasa i ako 21. septembra ostane kod kuce. #Najpoznatija imena u SPS i SPO ~PRED BIRACIMA KRUSEVACKE IZBORNE JEDINICE KANDIDATI DESETAK STRANAKA ^Najpoznatija imena u SPS i SPO

Realne izglede da osvoji poslanicki mandat ima i SRS. Nova radikalna stranka porodice Sakic

Krusevac. - Ako su za gradjane zemalja koje imaju parlamentarnu tradiciju izbori praznik, za stanovnike Srbije su svakako - vasar. Argument za ovakvu konstataciju nalazi se u jednoj neobicnosti parlamentarnog zivota u nas da se od izbora u izbore broj stranaka povecava. Kao nikada do sada biraci u izbornoj jedinici 22 - Krusevac (a ima ih oko 220.000 upisanih) 21. septembra ce birati izmedju devet, a mozda i svih deset stranaka, partija i koalicija. Najpoznatija imena su na listama Socijalisticke parije Srbije i Srpskog pokreta obnove, dve najjace stranke u ovom kraju. Predvode iz Miloje Mihajlovic Meda, predsednik opstinskog odbora SPS i dr Nikola Jovanovic, predsednik SO Trstenik. Pored ove dve partije realne izglede da osvoji neki poslanicki mandat ima jos Srpska radikalna stranka za koju je na proslogodisnjim izborima glasalo oko 25.000 biraca. Listu ove stranke predvodi, kao i prosle godine, Milic Dimitrijevic, predsednik Okruznog odbora. Dimitrijevic je u rasinskom kraju relativno nepoznata licnost, a vece interesovanje javnosti izazvao je krajem oktobra 1996. godine, neposredno pre izbora, kada je uhapsen zbog navodnog sverca oruzja. Pored Srpske radikalne stranke, koja je prva podnela listu izbornoj komisiji, biraci ce imati mogucnost da se opredele za jos dve radikalne stranke. Nova radikalna stranka - stranka naroda je jedna od dve stranke cije je sediste u Krusevcu (druga je Stranka visepartijskog socijalizma) a na listi je i Radikalna stranka "Nikola Pasic". Osnivac i predsednik Nove radikalne stranke je Dragan Sakic, predsednik odbora SPO u vreme izbora 1990. godine i narodni poslanik Srpske radikalne stranke u periodu izmedju 1993. i 1994. godine. Na drugom mestu liste Nove radikalne stranke je Ana Sakic, student prava i kcerka Dragana Sakica. Za odbor Radikalne stranke "Nikola Pasic" niko u Krusevcu nije ni znao da postoji do pre desetak dana kada je pred nekoliko novinara i slucajnih prolaznika odrzana televizijska promocija u Domu sindikata. Listu "radikala socijalisticke orijentacije" predvodi ton-majstor Vladica Kezovic. Izborna komisija je prihvatila i kandidature Novog komunistickog pokreta Jugoslavije - Branko Kitanovic (prvi na listi inzenjer Tomislav Milojevic), Penzionerske demokratske stranke Srbije (profesor u penziji iz Trstenika Risto Asentic), Jedinstvenu listu Seljacke stranke Srbije i Narodne stranke (zemljoradnik iz Milutovca Ljubomir Dodic, poslanik Skupstine u sazivu 1990. godine), te listu Socijaldemokratije. Prvi na listi ove partije bice Svetomir Milovanovic, bivsi direktor nekoliko krusevackih preduzeca koji je svojevremeno, tacnije 1992. godine, konkurisao za mesto u republickom parlamentu na listi Srpske radikalne stranke. Postoji mogucnost da se na listi nadje i deseta partija - Stranka drzavljana Jugoslavije. Njihovu dokumentaciju je izborna komisja vratila na dopunu. Pricu o "politickoj egzotici" rasinskog okruga dopunjuje i jedan predsednicki kandidat. Nova radikalna stranka - stranka naroda je za mesto predsednika Srbije kandidovala Gvozdena Sakica, rodjenog 1920. godine, inace oca nosioca liste ove stranke Dragana Sakica.

S. Milenkovic

#Komentar: Kratkonoga statistika ~ ^Kratkonoga statistika

Velimir Ilic

U politici su sva sredstva dozvoljena, u predizbornoj kampanji i mnogo vise od toga. Tako bi bar, imajuci u vidu ovdasnju politiku, politicare i aktuelni predizborni kalambur, moglo da glasi pravilo koje se precesto kosi i sa zdravim razumom, ali ga se takozvani domaci politicari usrdno pridrzavaju sledeci maksimu da cilj opravdava sredstva. Najsveziji primer ponudio je predsednicki kandidat levice Zoran Lilic na svojoj predizbornoj turneji, a pridruzio mu se i republicki premijer Mirko Marjanovic u Nisu. Nastojeci da Uzicane i Krusevljane preparira za potrebe leve koalicije i svojih, a nametnutih mu, predsednickih, ambicija, bivsi predsednik SRJ upotrebio je matematiku kontradiktornih brojeva. Recimo, prvo je Erama objasnjavao ucinak "reformskih zahvata SPS" rekavsi da je postignut realan rast standarda od 12 odsto, rast proizvodnje od osam odsto, te ocekivani rast drustvenog proizvoda od sest odsto i izvoza od 23 odsto. Potom su Carapani imali priliku da od Lilica cuju kako je proizvodnja veca za 53 odsto nego lane, ukupan izvoz veci za 23,1 a razmena sa Evropom za 53 odsto. E, sad - da li da Uzicani i Krusevljani proveravaju radi li se o povecanju proizvodnje od osam ili 53 odsto ili da Lilic vlastitu euforiju usaglasi s predizbornim samozadovoljstvom koalicionog izbornog staba? Mozda bi u tom utvrdjivanju istine (ili "istine") mogli da konsultuju i Nislije kojima je, u istom danu, premijer Marjanovic rekao kako smo "ostvarili stopu rasta koja je mozda najveca u svetu", odnosno da je "drustveni proizvod ukupno porastao iznad 15 odsto". Ovu enigmu bi verovatno mogao da resi i sasvim prosecan student ekonomije koji ima bar sedmicu iz predmeta statisticke analize a usput dobro vlada lekcijama o indeksu rasta i trendu. Naravno, preduslov je da dobije pouzdane i tacne podatke. Cini se, medjutim, da ni oni koji su u stabu koalicije SPS-JUL-ND-SM zaduzeni za servisiranje predizbornih nastupa svojih kandidata nemaju prave i istinite cifre ili su - sto je jos verovatnije - previse citali Orvelovu "1984" gde statistika ima samo jedan cilj - da dokaze neophodnost postojanja i vladavine Velikog Brata. Bez obzira na Makijavelija i njegovu teoriju o cilju i sredstvu, mozda bi u ovoj predizbornoj situaciji u koju se uvaljuju socijalisti i njihovi ideoloski srodnici ipak trebalo konsultovati Vuka. Karadzica, naravno. Njegova zbirka narodnih umotvorina ima i jednu koja kaze: "U lazi su kratke noge". Koliko su ove predizborne price o porastu zivotnog standarda i sveopsteg blagostanja kratkonoge mozda bi mogli da potvrde radnici na prinudnom odmoru ili "placenom" odsustvu, medicinari, prosvetari ili penzioneri kojima drzava duguje pet penzija. A nuzda je mazohizam ovdasnji takav i toliki da ce vox populi ponovo uciniti sve da mu se glasacki listic opet vrati poput bumeranga. #Komentar: Magla po glavi ~ ^Magla po glavi

Bojana Jager

S dostignutih 1.500 dolara drustvenog proizvoda po glavi stanovnika, srpski premijer je potkrepio svoju predizbornu tvrdnju da je njegova vlada vec osigurala ekonomski oporavak, jer zajedno s proizvodnjom raste i drustveni proizvod, pa ce sledstveno tome biti vise para za penzije, plate, socijalu i sveukupni "bolji zivot". To ce biti zanimljiva informacija i za inostrane poverioce, kad jugoslovenska strana ponovo sedne za pregovaracki sto s njima i zatrazi otpis najveceg dela uglavnom vec pristiglih obaveza po spoljnom dugu, objasnjavajuci da smo siromasna zemlja koja nema sredstva za buduci razvoj. Ono sto Marjanovic nije objasnio potencijalnim biracima jeste to kako je njegova vlada podstakla tekucu privrednu aktivnost. Prosto receno, prodala je postu, retku profitabilnu imovinu, i te pare je ulila u neprofitabilna drustvena preduzeca diljem Srbije, da bi pred izbore mogla da prorade, ponesto izvezu i odigraju na unutrasnjoj politickoj sceni jednokratnu predstavu o ekonomskom oporavku. Zabravio je da prizna da taj rast proizvodnje istovremeno ne znaci i adekvanto povecanje drustvenog proizvoda zemlje, jer se on smanjuje barem za iznos gubitaka koje ostvaruju preduzeca koja moraju da potrose deset dinara da bi proizvela robu koju mogu prodati za devet dinara, ukoliko za nju uopste nadju kupca. Tako se privredni rast, s kojim se vlast svakodnevno hvali, ostvaruje na racun bespovratnog gubitka kapitala, a koliko toga ima i u famoznih 1.500 dolara magle po glavi stanovnika, naravno, ne moze se saznati ni iz jednog predizbornog govora politicara iz vladajuce stranke i njihovih koalicionih partnera na predstojecim izborima. Razmatrajuci nemogucnost da preduzeca vrate dobijene devizne kredite u Institutu ekonomskih nauka iskopali su primer "jednog velikog proizvodjaca namestaja" (pogodite kojeg i ko mu je direktor), koji je dobio od drzave "zamasan kredit". Statistika istovremeno kaze da proizvodnja finalnih proizvoda od drveta (pretezno namestaja), stagnira na nivou od 30 odsto prosecne proizvodnje iz 1989. godine, dok zalihe gotovih proizvoda u ovoj grani rastu i vec se nalaze na nivou zaliha iz iste godine. Blago nama kada se poveca ta proizvodnja i drustveni proizvod poraste! Drugim recima, danas smo zbog takve proizvodnje prodali prvi unikat iz kolekcije "porodicnog srebra". Sutra ce drzava izneti na pazar neki drugi deo "svoje" imovine, da bi sacuvala iste fabrike i u foteljama iste politicare i direktore. Kad se bude sveo krajnji racun, moze ispasti da smo zemlja cije stanovnistvo po statistici ima evropske stope nacionalnog dohotka, a da su preduzeca ostala bez dinara sopstvenog kapitala. #Postizborni scenario antireformski ~OKSFORD ANALITIKA: OBECAVAJUCI ZVANICNI EKONOMSKI POKAZATELJI KRIJU DUBOKU KRIZU ^Postizborni scenario antireformski

Postizborni scenario ne nudi mnogo nada da bi se moglo krenuti u pravcu radikalnih ekonomskih reformi. Ako SPS pobedi i na jednim i na drugim izborima, vlasti ce biti spremne na marketinske ili liberalizacione korake samo ako su prisiljeni da to urade

Zvanicni ekonomski pokazatelji maskiraju duboku finansijsku krizu u privredi i bankarskom sektoru, smatraju analiticari Oksford Analitike. Takodje, nije verovatno da ce posle srpskih izbora uslediti radikalne ekonomske reforme. Sa ekonomskom situacijom koja ce se verovatno pogorsati do kraja godine, kljucni imperativi bice dalje usporavanje reformskog pristupa. Zvanicne cifre naime mogu biti zavodljive: na primer i industrijska proizvodnja i izvoz, cije su stope rasta relativno visoke, merene su s obzirom na veoma nisku bazu. Izvoz i dalje cini veoma mali udeo u bruto domacem drustvenom proizvodu. Uz to, nekoliko razlicitih problema lancano je povezano i izaziva neravnoteze. U sektoru preduzeca i dalje se beleze visoki gubici, koje neki analiticari procenjuju na preko tri milijarde DEM u prosloj, sa dobrim izgledima da se i do kraja ove, u najmanju ruku ponovi isti rezultat. |Nista od ciljeva Banke su pod izuzetnim pritiskom zbog visokog ucesca losih kredita - od oko milijardu DEM, plus zamrznuta devizna stednja koja se procenjuje na 6 do 8 milijardi nemackih maraka. Drzavna i kase preduzeca beleze znacajne deficite, sto izaziva kasnjenje u isplati penzija, plata i socijalnih davanja. Taj problem je, doduse, privremeno stavljen na stranu posto je prodat udeo u Telekomu Srbija, i deo novca iskoriscen za isplatu ovih dugovanja. Ipak najveci deo novca dat je drustvenim preduzecima za izvozne poslove. Taj novac medjutim nece biti dovoljan da poboljsa finansijsko zdravlje srpske ekonomije. Industrijska proizvodnja i izvoz jos nisu osetili efekte ulozenog PTT novca, ali ce po tom osnovu sigurno biti zabelezen delimicni rast. Cak i uz to, ciljevi koje je vlada postavila pocetkom godine ni u jednom sektoru nece moci da budu dostignuti. Prema podacima vlade, za sanaciju bankarskog sistema treba oko tri milijarde DEM (ne ukljucujuci tu servisiranje zamrznute stednje), dok bi za oporavak u sektoru preduzeca trebalo znatno vise novca. Prva posledica infuzije PTT novca bila je medjutim povecanje novcane mase, s obzirom da je centralna banka odstampala u periodu juli-avgust oko 700 miliona DEM. Obavezna rezerva banaka povecana je sa 15 na 20 odsto zbog straha da bi banke mogle da pocnu da kupuju cvrstu valutu ugrozavajuci tako stabilnost kursa. Novcana masa povecana je prvenstveno zbog odluke vlade da isplati zaostale penzije i plate, pre izbora. |Inflatorni pritisci S obzirom na takvo stanje stvari, logicno je ocekivati pogorsanje stanja do kraja godine. Sadasnje stope rasta, cak i u slucaju da su manje od onih zvanicno serviranih, bice tesko odrzati. Tako ce biti sve dok se sektor preduzeca ne restruktuira. Inflatorni pritisak ce verovatno porasti, dok ce spoljnotrgovinski deficit verovatno biti kao i proslogodisnji, sto ce doneti novi pritisak na kurs. Novi jugoslovenski predsednik Slobodan Milosevic i savezna vlada javno su se zalozili za ekonomske reforme. Ipak, malo je znakova konkretnih mera u ekonomskoj politici bilo na saveznom bilo na nivou vlade Srbije. Tri kljucne tacke vladine politike su odrzanje stabilnosti kursa, ekonomski rast i obnavljanje veza sa MMF i Svetskom bankom i potpisivanje sporazuma sa Londonskim klubom. Medjutim, nema znakova da bi se u rezimu kursa nesto moglo promeniti, sto znaci da ce razliciti kursevi na zvanicnom i crnom trzistu i dalje opstajati. Takodje vlada nije objasnila kako ce uspeti da ostvari ekonomski rast na stabilnim osnovama. Planovi o privatizaciji elektroprivrede i naftne industrije su bar za sad neizvesni. Srpska vlada tvrdi da ohrabruje strana ulaganja, ali nedavno objavljeni podaci o stranim investicijama pokazuju da sem Telekoma nije bilo znacajnijih priliva. Srpska vlada ipak je osigurala 100 do 200 miliona dolara kredita od Grcke. Sto se treceg cilja tice, nema znakova da bi spoljni zid sankcija uskoro mogao biti podignut, sto je preduslov za ulazak u medjunarodne finansijske institucije, dok se s Londonskim klubom ne ocekuje brz napredak. Bez obnavljanja veza sa MMF i Svetskom bankom, Jugoslavija se ne moze vratiti na svetska finansijska trzista. {Nema izgleda za skore pregovore sa MMF Postizborni scenario ne nudi mnogo nada da bi se moglo krenuti u pravcu radikalnih ekonomskih reformi. Ako SPS pobedi i na jednim i na drugim izborima, vlasti ce biti spremne na marketinske ili liberalizacione korake samo ako su prisiljeni da to urade, i nastojace da sa medjunarodnom finansijskom zajednicom komunicira na svoj nacin. Ukoliko bi rezultati izbora bili vise u korist opozicije, bilo bi logicnije ocekivati jacanje reformskog pristupa. Medjutim, cak i ako SPS pobedi, moguce je da ce uslediti pritisci da se ekonomska politika promeni: Socijalna ocekivanja. Raspodela novca od prodaje dela Telekoma Srbije povecala je ocekivanja stanovnistva da ce plate i socijalna davanja biti isplacivana redovnije, i uverenje industrijskog sektora da ce vlada nastaviti da podstice izvoz. Moguce je da ce vlada smatrati da treba da pribavi nove transe cvrste valute kroz privatizaciju, da bi izasla u susret takvim ocekivanjima, uprkos tome sto vise nece biti predizbornog pritiska. Medjunarodni pregovori. Moglo bi se ocekivati da se kontakti sa medjunarodnim finansijskim institucijama i Londonskim klubom intenziviraju, ako politicka nestabilnost posle izbora bude okoncana i obe strane shvate da na srednji rok nece biti unilateralne promene pozicija. Potrebe vlade za cvrstom valutom takodje bi mogli pospesiti njeno pristajanje na uslove medjunarodnih finansijskih institucija. Bilo kakav sporazum da bude postignut sa Londonskim klubom, on ce sigurno sadrzavati zahteve za jacanjem deviznih rezervi i platnog bilansa, sto ce dalje izazvati pritisak na privatizaciju, i restrukturiranje izvoznog sektora. MMF bi sa svoje strane svakako trazio od Beograda da devalvira domacu valutu, uvede cvrstu fiskalnu disciplinu, likvidira neprofitabilna preduzeca i udje u ozbiljnu privatizaciju. Ipak, u ovom trenutku malo je znakova da bi takvih intenzivnih kontakata, bar u narednom kracem periodu, moglo biti. }

Pripremila: T. J.

#Direktna prodaja firmi izaziva podozrenje ~PRIVATIZACIJA U CESKOJ SE NASTAVLJA ^Direktna prodaja firmi izaziva podozrenje

Privatizacija gubi transparentnost i zbog toga strane firme ne zele da investiraju u Ceskoj, tvrdi Rajt Louri iz savetnicke firme "Konsilium". Ceski ekonomisti tvrde da se bez potrebe prodaju firme koje vec dobro rade

Dragoljub Matic
specijalno za "Nasu Borbu" iz Praga

Proces privatizacije u Ceskoj najcesce je uziman kao primer uspesne prodaje bivse drzavne imovine u postkomunistickim zemljama. U majskom paketu mera ceske vlade, kao veoma vazan bod za poboljsanje ekonomske situacije, najavljena je dalja, ubrzana privatizacija. Ostalo je da se privatizuju najvece banke, energetska drustva i druge strateske firme, cija je cena preko 150 milijardi kruna. Nedavna prodaja trecine akcija Investicione i postanske banke japanskoj Nomuri izazvala je dosta nezadovoljstva, jer je kupac bio dosta unapred poznat. U pripremi je privatizacija Ceskoslovacke trgovinske banke, Ceske stedionice i Agrobanke. Medjutim, izgleda da ovaj talas privatizacije ne dozivljava aplauze ni na domacem terenu, niti u inostranstvu. Nedavno je na televiziji predsednik Fonda narodne imovine Roman Ceska kritikovao vladu zbog poteza koje je ucinila prilikom privatizacije nekoliko vecih firmi, smatra da direktna prodaja izaziva sumnju i da su transakcije nedovoljno transparentne. U tome se slazu i neki finansijski strucnjaci, koji misle da inostrani investitori ne dolaze, izmedju ostalog, i zbog toga sto su sadasnjim postupkom privatizacije uznemireni. |Korupcije i prevare "Privatizacija gubi svoju transparentnost i zbog toga strane firme ne zele da investiraju u Ceskoj", tvrdi Rajt Louri iz finansijske savetnicke firme "Konsilium". Neki od njegovih kolega su jos otvoreniji: "Samo nekoliko naivnih ljudi moze da misli da privatizacija prolazi bez korupcije i prevara", izjavio je Petar Palecek, sef predstavnistva americke firme "Artur D. Litl". Svi, medjutim, isticu da za svoje tvrdnje ne mogu pribaviti valjane dokaze. Kompetentni ceski ekonomista, koji radi u inostranstvu, nije zeleo da mu se ime pojavi u novinama, ali je u vezi direktne prodaje firmi izneo: "Kada bi se prodavale firme cija je aktivnost u padu, bila bi razumljiva zurba i direktna prodaja. Medjutim, nekoliko firmi koje su u poslednje vreme na takav nacin prodate, spadale su u bolje firme i donosile su novac i pored toga sto su bile u drzavnom vlasnistvu. Posto se nije radilo o pogorsanoj finansijskoj situaciji i porastu dugova, moze se pretpostaviti da su tu ulogu imali neki drugi razlozi". Svi politicari u koalicionoj vladi odbijaju da je doslo do pogorsanja nacina privatizacije. "Ne vidim kako se moze izgubiti transparentnost, kada o nekim stvarima odlucuje direktno vlada", navodi potpredsednik vlade Jozef Luks. |Investitori umorni od ocekivanja Martin Kocourek, savetnik premijera Klausa, odbija mogucnost da bi se na ovaj talas privatizacije moglo uticati na bilo koji nacin sa strane. Kriticare upucuje da ponovo prouce majski paket mera, gde je vlada izricito iznela potrebu ubrzanja privatizacije. Smatra da direktna prodaja firmi, sama po sebi, ne mora biti losa, i navodi primer fabrike automobila "Skoda" iz Mlade Boleslave, koju je sistemom direktne prodaje kupio nemacki "Folksvagen". Neki finansijski savetnici tvrde da plodno tlo za sumnju je stalno odlaganje definitivnih odluka o privatizaciji. "Investitori" su razocarani stalnim iscekivanjem, a vlada ne postuje ni svoje sopstvene termine", istice Evzen Kroupa, zamenik direktora "Austrian Konsalting Grup". Odugovlacenje sa privatizacijom i direktne prodaje idu na ruku raznim lobistickim firmama, koje u poslednje vreme zaradjuju veliki novac pokusavajuci da uticu na visoke drzavne sluzbenike u korist svojih klijenata. #Ekskluzivno: Razradjen program radikalnih ekonomskih reformi u Jugoslaviji (7) ~RAZRADJEN PROGRAM RADIKALNIH EKONOMSKIH REFORMI U JUGOSLAVIJI (7) ^Restitucija jeste slozena, ali i obavezna

Denacionalizaciji se bez odlaganja mora pristupiti, ali se precizno moraju odrediti uslovi pod kojima se denacionalizacija odredjenih dobara vrsi, nacela na kojima se denacionalizacija zasniva, njen nacin i postupak

Vracanje trzisnim ustanovama i vladavini prava podrazumeva da se u okviru privatizacije pristupi restituciji, ma koliko ona bila slozena. Bez odlaganja je potrebno doneti zakone koji ce balansirano voditi racuna o interesima predjasnjih i sadasnjih vlasnika i opstim, javnim interesima. Reprivatizacija, prelazak drzavne, odnosno drustvene svojine u privatnu vracanjem predjasnjem vlasniku, moze biti najpravicniji obilik privatizacije. Zavisno od oblika oduzimanja privatne svojine, reprivatizacija se moze izvrsiti kao denacionalizacija, dezeksproprijacija i dekonfiskacija. Denacionalizacija je vracanje ranijem vlasniku nacionalizovanog dobra, onog koje je u drzavnu ili drustvenu svojinu preslo zakonom. Radilo se o opstoj meri, koja je pogadjala sve stvari iste vrste (poljoprivredno, sumsko i gradjevinsko zemljiste, stanove, poslovne prostorije), uz ogranicenje obima privatne svojine ili pak iskljucenje dobra iz privatnosvojinskog rezima, ili se pak odnosila na (imovinu svih) preduzeca u odredjenoj privrednoj grani. Dekonfiskacija je vracanje imovine oduzete konfiskacijom. Konfiskacija je bila glavna ili sporedna kazna za krivicna ili druga kaznjiva dela, siroko primenjivana posle Drugog svetskog rata. Dezeksproprijacija je vracanje ranijim vlasnicima eksproprisanih nepokretnosti. Kako je nacionalizacija bila najsiri primenjivan zahvat u privatnu svojinu, ona je i najvazniji oblik reprivatizacije. U celini, razlozi koji govore u prilog denacionalizacije su ipak opstiji i snazniji. Razlozi protiv ukazuju samo na poteskoce koje se nuzno moraju pojaviti u njenoj realizaciji. Zbog toga se denacionalizaciji bez odlaganja mora pristupiti, ali se precizno moraju odrediti uslovi pod kojima se denacionalizacija odredjenih dobara vrsi, nacela na kojima se denacionalizacija zasniva, njen nacin i postupak. Da bi denacionalizacija bila opravdana ranija nacionalizacija (konfiskacija, eksproprijacija) mora biti kvalifikovnaa kao neopravdana. Ona je to kada je oduzimanje privatne svojine ucinjeno povredom standarda koji vaze za pravo na mirno uzivanje imovine u civilizovanom svetu. Treba prihvatiti resenje po kome ce se zakonom otvoriti mogucnost da se pojedinacnim resenjima ukinu, vracanjem stvari ili obestecenjem, pojedinacni akti kojima je izvrsena nacionalizacija (konsfiskacija, eksproprijacija), a koji su doneti na osnovu odredjenih (nabrojanih) propisa ili povredom kriterijuma koji oduzimanje imovine cine opravdanim. Radi se o srednjem resenju, koje zakone kojima je nacionalizacija izvrsena navodi samo da bi olaksala postupak denacionalizacije, ostavljajuci mogucnost utvrdjivanja slucajeva koji nisu predvidjeni tim zakonima (na primer kvazi dobrovoljnog ustupanja imovine drzavi), a da se ne pribegava retroaktivnosti koja je sama po sebi ozbiljan udar pravnoj sigurnosti. Pod navedenim uslovima, denacionalizacija moze biti predvidjena zakonom koji mora postovati sledeca nacela: - nacelo jednakog postupanja. Nuzno je sve predjasnje vlasnike dovesti u priblizno jednaku poziciju, pa je, kada je god to moguce, potrebno predvideti isti model denacionalizacije; - nacelo postovanja stecenih prava. U izboru oblika (vracanje dobra ili obestecenje) i obima denacionalizacije moraju se vagati interesi predjasnjih i sadasnjih vlasnika. Ako ce, primenom pravila o povracaju, novi vlasnik ostati bez stvari, mora mu se obezbediti bar onakav polozaj kakav bi imao predjasnji da mu se stvar ne vraca; - nacelo stvaranja logicne pravne situacije. Rezultat denacionalizacije ne sme biti stvaranje subjektivnog prava kakvo je inace nepoznato u pravnom sistemu, ili pravne situacije koja izaziva potrebu za trajnom intervencijom drzave; - nacelo ogranicenog obestecenja. Cilj denacionalizacije mora se ograniciti na to da se predjasnji vlasnik stavi u onaj pravni i ekonomski polozaj u kome je priblizno bio u momentu nacionalizacije. Zbog toga je moguce predvideti samo ograniceno obestecenje, jer bi za drzavu bio neopravdano prevelik teret isplata izmakle dobiti ili moralne stete; - nacelo efikasnosti. Denacionalizacija mora biti sprovedena efikasno i uz minimalne transakcione troskove. Predug i preskup postupak bi doveo denacionalizaciju u pitanje i neopravdano produzilo pravnu neizvesnost; - nacelo usaglasenosti denacionalizacije i privatizacije. Nije prihvatljiva denacionalizacija koja ce ugroziti proces privatizacije, bilo tako sto ce ga usporiti, bilo tako sto ce naknadno denacionalizacija ugroziti prava privatizacijom stecena. S druge strane, nuznost privatizacije nije izgovor da se denacionalizaciji ne pristupi. Ako se predvidi neposredna pravna i ekonomska veza izmedju (opste) privatizacije i denacionalizacije, tako sto ce se denacionalizacija vrsiti i davanjem deonica odnosno udela u preduzecu koje se privatizuje, ili iz sredstava dobijenih njegovom prodajom, moguce je pri privatizaciji rezervisati fond tome namenjen, bar na izvestan, ogranicen rok. {Razlozi "za"... Postoje brojni razlozi da se denacionalizacija prihvati kao logican nacin privatizacije, u delu u kome se preklapaju. Argumenti u prilog denacionalizcije su sledeci: - Razlog pravicnosti - vratiti imovinu onome od koga je oduzeta pravednije je nego li podeliti je svim gradjanima, radnicima nekog preduzeca, ili je povoljno nekom prodati. Dok drugi mogu pretendovati na udeo u drzavnom ili drustvenom kao zajednickom, kod denacionalizacije pravo na imovinu iskazuju raniji vlasnici ili njihovi naslednici. - Dencionalizacija je potencijalno najefikasniji oblik privatizacije, koji se moze izvrsiti uz minimalne troskove. Ona je svojevrstan nacin povracaja u predjasnje stanje, kod kog je unapred poznato sta i kome treba vratiti. - Denacionalizacija je prirodan oblik sanacije ucinjenih povreda nacela nepovredivosti svojine odnosno medjunarodno priznatog prava na mirno uzivanje imovine. Medjunarodne konvencije nalazu da se drzava mora uzdrzati od neopravdanog oduzimanja ili ogranicenja privatne svojine. Ako je to ucinila, najbolje je denacionalizacijom i drugim oblicima reprivatizacije otkloniti posledice neligetimnog postupanja. - Denacionalizacijom ce se doprineti izgradnji sistema vladavine prava, a bez toga nema trzisne ekonomije. Time je ona i prilog ponovnog uspostavljanju poverenja u drzavu i pravne institucije. } Kada se donese odluka o denacionalizaciji postavlja se pitanje kako joj pristupiti: vracanjem oduzetog dobra (kada je to uopste fakticki moguce) ili davanjem obestecenja u novcu. Ovo pitanje je povezano i sa problemom procene vrednosti oduzetog i onog sta se ima vratiti ili platiti, s obzirom na moguce promene vrednosti dobra koja je nastupila od momenta nacionalizacije do momenta denacionalizacije. Kada je predmet nacionalizacije (konfiskacije, eksproprijacije) bila neka stvar, u izboru izmedju vracanja stvari ili obestecenja, mora se voditi racuna: a) da li (individualno) odredjena stvar jos uvek postoji, tako sto je sacuvala svoj identitet odnosno da li se moze izdvojiti iz neke novonastale celine i b) da li jos uvek (ponovo) moze biti predmet privatne svojine ili je definitivno pretvorena u javno dobro (na primer: gradjevinska parcela je pretvorena u javnu saobracajnicu); c) da li je stvar jos uvek u svojini drzave; d) ako je u svojini treceg, po kakvom je pravnom osnovu novi vlasnik stekao pravo svojine. Stvar se najlakse moze vratiti ako je jos uvek postoji u relativno neizmenjenom obliku, u drzavnoj je svojini, ili je pak u drustvenoj svojini, u imovini subjekta kome ju je drzava pri osnivanju ili docnije "dodelila" (tzv. administrativnim prenosom prava koriscenja i/ili raspolaganja) ili pak ako je stvar u drustvenoj svojini, a u drzavini lica koje je aktom o oduzimanju privatne svojine naznaceno kao njen buduci korisnik; u svim ovim slucajevima postoji neposredna veza izmedju oduzimanja i vracanja stvari, u nacionalizaciji se mogu prepoznati elementi prinudne derivacije. Opravdano je vracanje stvari i kada je u svojini lica koje ju je steklo od drzave, ono ili njegov pravni prethodnik, besteretnim pravnim poslom Njegov interes je tada manje dostojan zastite od interesa predjasnjeg vlasnika. Od ovoga je nuzno, s obzirom na socijalne i istorijske razloge, izuzeti agrarne interesente odnosno njihove naslednike. Moze se prihvatiti vracanje stvari i ako je sadasnji vlasnik ili njegov pravni prethodnik (nakon nacionalizacije) do stvari dosao teretnim poslom, ali mu tada treba dati obestecenje kakvo bi dobio predjasnji vlasnik umesto oduzete stvari. U slucaju ovakvog naturalnog vracanja stvari, ako je ona od nacionalizacije izgubila na vrednosti usled uobicajene upotrebe ili istorijskog rabacenja, rizik ovog gubitka treba da padne na predjasnjeg vlasnika. Ako je stvar izgubila na vrednosti usled stetnog dogadjaja za koji se inace gradjansko-pravno odgovara ili usled neodrzavanja, predjasnji vlasnik bi imao pravo na naknadu stete, koju bi solidarno dugovali lice u cijim je rukama stvar bila u vreme nastupanja stete i drzava. Ako je stvar dobila na vrednosti indirektnim ulaganjima (na primer, u okolnu infrastrukturu) korist bi trebalo da pripadne predjasnjem vlasniku, a ako se radi o direktnom ulaganju, ulagac bi imao pravo na naknadu, ili odvajanje ugradjenog, uz mogucnost uspostavljanja susvojine ako korisnik denacionalizacije ulozeno ne moze da naknadi. Ako vracanje stvari nije moguce ili nije opravdano - jer je unistena, ili tako izmenjena da je izgubila identitet, ili bi vracanjem nastupila pravno nelogicna situacija - predjasnji vlasnik bi imao pravo na obestecenje. Pri odredjivanju visine obestecenja, trebalo bi poci od stanja u kome je stvar bila u trenutku oduzimanja i trzisne vrednosti takve stvari u momentu denacionalizacije; beneficija relativnog povecanja vrednosti ali i rizik gubitka vrednosti bili bi na predjasnjem vlasniku. {...i "protiv" Ima, medjutim, i znacajnih argumenata koji govore protiv denacionalizacije: - Vreme koje je proteklo od ucinjenih oduzimanja svojine nuzno je dovelo do nastupanja brojnih promena na nacionalizovanim dobrima: neka su propala, druga se izmenila do neprepoznatljivosti, treca znatno izgubila, a cetvrta dobila na vrednosti. Vrlo je tesko, ponekad nemoguce realno uspostaviti predjasnje stanje, organizovati denacionalizaciju kao opsti, jedinstven proces. U velikom broju slucajeva ona mora biti zamenjena obestecenjem, sto radja druge, brojne ekonomske i pravne probleme. - Doslo je do brojnih promena vlasnika nacionalizovanih dobara. Nacionalizacija je ponekad i vrsena da bi se dobra dodelila drugim licima (agrarna reforma). Denacionalizacija ne bi smela da linearno ugrozi nova stecena prava, odnosno, drugim recima, denacionalizacija ne moze biti istovremenom nacionalizacijom na stetu novih vlasnika. - U jednom broju slucajeva, oduzimanje privatne svojine se ne moze kvalifikovati kao neopravdano (neki slucajevi konfiskacije i eksproprijacije, na primer), pa u takvim slucajevima i vracanje imovine ne bi bilo opravdano. - Denacionalizacija moze dovesti do pravno nelogicnih i neodrzivih situacija, na primer vracanjem svojine na gradjevinskom zemljistu na kome je izgradjen objekt koji pripada drugome. U takvim slucajevima, u razresenju novonastalog sukoba interesa, morace (pravno) da intevrenise drzava, a to znaci da nije postignut primarni cilj privatizacije: trzisno uredjenje ekonomskih odnosa. - Za slucajeve kada se umesto denacionalizacije vracanjem stvari daje novcano obestecenje, za ovu potrebu moraju se rezervisati iznosi cije izdvajanje moze ugroziti tranzicione procese u celini. U krajnjoj liniji, to moze dovesti do povecanja fiskalnih zahvata, time i smanjenja efikasnosti privatizovanih preduzeca. } Poseban oblik naturalnog vracanja dobra je priznanje predjasnjem vlasniku udela (ili iskljucivog vlasnistva) u preduzecu ili drugom pravnom licu koje je bilo predmet nacionalizacije. Ovo je moguce ako je pravno lice kontinuirano sacuvalo svoj identitet, ili se moze prepoznati u sklopu pravnog lica kome je pripojeno, ili se mogu prepoznati lica nastala izdvajanjem iz nacionalizovanog. U odredjivanju visine udela koji se u ovim slucajevima ima priznati, mora se poci od dve procene: procene vrednosti nacionalizovanog preduzeca u momentu nacionalizacije, i procene u momentu denacionalizacije; procene se moraju izvrsiti istom metodom. Vrednost udela u momentu nacionalizacije izrazila bi se tada kao srazmeran udeo u novoj vrednosti preduzeca. Istim sistemom mogao bi se urediti i jedan oblik obestecenja, kada povracaj udela u nacionalizovanom preduzecu nije moguc. To bi bilo obestecenje davanjem udela (akcija) u drugom (bili kom) preduzecu koje je predmet privatizacije, umesto novca. U prilog ovog nacina obestecenja govori nacelo efikasnosti: denacionalizacija bi se sasvim vezala za privatizaciju, ne bi bilo neophodno angazovati druge resurse za isplatu obestecenja. Radi se, medjutim, o zasnivanju nevoljnog akcionarstva, bez mogucnosti izbora akcija (ili bi bila ugrozena efikasnost privatizacije), sto u nacelu nije prihvatljivo, jer korisnik denacionalizacije snosi rizik promena vrednosti dobijenog obestecenja a da se tu ne radi o poslovnom investicionom riziku. Ali se ovaj model ne moze sasvim odbaciti. On ostaje za slucaj da se pokaze da obestecenje na drugi nacin nije moguce obezbediti. Novcano obestecenje odredjivalo bi se revalorizacijom vrednosti udela u nacionalizovanom preduzecu. Aktom kojim se nalaze denacionalizacija nastace pravni odnos izmedju lica kome se imovina vraca (korisnika denacionalizacije) i drzave, izuzetno lia u cijoj se imovini nalazi nacionalizovana stvar. Korisnik denacionalizacije je predjasnji vlasnik ili njegov pravni sledbenik. Kao pravni sledbenik pojavice se naslednik, zakonski ili testamentalni. U drugom slucaju postavlja se pitanje konkurencije sa zakonskim naslednicima, ako ostavilac testamentom nije raspolagao i nacionalizovanom imovinom. Treba prihvatiti volju testatora da odredi univerzalnog sukcesora, a zakonskom nasledniku dati naknadni rok da eventualno trazi ponistenje ili redukciju testamentalnog raspolaganja, pozivom na opste razloge. Nije prihvatljivo ogranicavati korisnicki status drzavljanstvom, izuzev primenom opstih pravila o nasledjivanju. Kada je objekt denacionalizacije pravno lice, korisnici su fizicka lica - njegovi osnivaci odnosno udelnicari, proporcionalno velicini udela (broju akcija). Ako je u pitanju zavisno pravno lice to su osnivaci (udelnicari) pravnog lica osnivaca. Obaveza vracanja stvari - izuzev kada je vraca trece lice u cijoj je imovini u momentu denacionalizacije - je na drzavi. Kako je SR Jugoslavija federalna drzava, nuzno je raspodeliti obavezu izmedju federcije i federalnih jedinica. Moguce je koristiti dva kriterijuma: ko je sproveo nacionalizaciju i u cijoj se imovini nalazi nacionalizovano dobro. Tako bi federacija ili republika vracale dobro odnosno dugovale obestecene ako je nacionalizacija izvrsena njihovim aktom odnosno na osnovu njihovog propisa, ili nezakonitim aktom njihovog organa, a u svakom slucaju kada se dobro kod nje nalazi. Ovaj logican sistem moguce je ipak dovesti u pitanje kada se uzme u obzir raspad nekadasnje SFRJ odnosno u trazenju odgovora na pitanje na kojoj ce drzavi biti obaveza vracanja ili obestecenja ako je do nacionalizacije doslo primenom federalnog propisa, a znacajne nacionalizacije su upravo tako i ucinjene. Da li ce drzave ucestvovati u ovoj obavezi srazmerno ucescu u drugim obavezama, ili ce svaka biti duznik samo prema svojim drzavljanima? Cini se da je za nepokretnosti najjednostavnije primeniti princip lex et forum rei sitae, a za ostala dobra poci od mesta u kome je nacionalizacija ucinjena. SRJ (federacija) bi bila u obavezi samo ako se dobro nalazi u njenoj imovini. Usvajanjem ovakvog sistema moguce je izbeci potrebu za donosenjem paralelnog zakonodavstva, federalnog i republickog. Drzava ne samo da je obveznik povracaja stvari ili obestecenja, vec i donosi akta kojima se oni odredjuju, pa i konstituise pravni odnos izmedju korisnika denacionalizacije i lica koje stvar vraca odnosno placa obestecenje. (Nastavlja se) #Pale kamate, ali i potraznja ~ZASTO SU SMANJENE KAMATE NA NOVCANOM TRZISTU? ^Pale kamate, ali i potraznja

Glavno pitanje vise nije kolike su kamate, nego kome se uopste jos sme dati novac, posto ni stare kredite niko ne vraca, kazu bankari

Kamatne stope na novcanom trzistu stabilno padaju, tako da to po svoj prilici nije samo trenutna oscilacija, vec se moze tretirati kao trend - ovako bi se mogla sublimisati misljenja bankara o kretanjima kamata, koje se sada krecu u proseku izmedju 4 i 6 procenata mesecno. "Glavno pitanje nije koliko iznose kamate, nego kome se uopste sme dati novac, odnosno kome se moze ukazati poverenje da taj novac ne propadne", rekao nam je jedan od bankara na pitanje da li je nivo kamata sada podnosljiviji za privredu. Vec mesecima, naime, ako ne i godinama, dezurni izgovor za to sto preduzeca masovno ne vracaju kredite koje su od banaka uzele, jesu visoke kamate, koje se toliko nagomilavaju, da daleko premasuju mogucu zaradu. Sada su kamate znatno smanjene ali su, merene prema svetskoj ceni kapitala i dalje astronomske - u uredjenim finansijskim sistemima toliko iznose na godisnjem nivou. Do pada cene kapitala, prema svedocenju jednog od ovdasnjih bankara, doslo je usled smanjenja plasmana, izazvanih, opet, nepoverenjem banaka u trazioce kredita, jer niko nije sklon vracanju. "Naplata vec plasiranih kredita ide vrlo otezano, uglavnom putem dogovora o poravnanju uz skidanje kamata, kaze nas sagovornik. Duznici najcesce nude robu koju ni sami ne mogu da prodaju, pa mi posle treba da lupamo glavu kome da je utrapimo. Nudi se sve zivo - od namestaja, preko krastavaca, do marmelade. Zajednicko im je, po pravilu, da nema prodju na trzistu, jer da ima prodali bi sami duznici i namirili nasa potrazivanja. Jedini izuzetak je izvozna roba". {Kalkulacije nesudjenih izvoznika Bankari tvrde da su jedan od izvora povecane ponude novca na trzistu, krediti koji su preko Fonda za razvoj podeljeni preduzecima buducim izvoznicima. Postoje, naime, indicije da su neke od firmi koje su te kredite dobile po superpovoljnim kamatama od 4 odsto godisnje, umesto u proizvodnju za izvoz, taj novac plasirale na novcano trziste, s bar tolikim kamatama - ali na mesecnom nivou. Racunica je sasvim jednostavna - zasto da se zapocinje veoma rizican poduhvat pod imenom "proizvodnja za izvoz", za koju se ne zna da li ce na kraju biti realizovana, a ako i bude, da li ce doneti zaradu, kad se ovako "precicom" moze doci do sigurnijeg, lakseg i veceg prihoda. Ovako nesto moguce je zbog cinjenice da ti krediti, uprkos javnim tvrdnjama, ipak nisu deljeni uz cvrstu proveru da li doticna preduzeca zaista imaju sigurne i isplative izvozne aranzmane. Tako se lako moglo dogoditi da direktori firmi-dobitnika potpisu one cuvene izjave, uzmu novac i tek posle gledaju kako da ga, sa svoje tacke gledista, najisplativije plasiraju. Bankari tvrde da je to jedan od razloga za povecanu ponudu novca i pad kamatnih stopa na trzistu. } Na pitanje da li banke pribegavaju retroaktivnom obaranju kamata kako bi bar izvukle glavnicu, jedan od bankara kaze da cesto ni to nije moguce, pogotovu ukoliko je banka uzela novac na trzistu po, recimo, 12 odsto mesecno i plasirala ga po 15 odsto, mada joj se nekad isplati da u ovakvom slucaju izgubi deo razlike u kamati, ako ce se tako docepati bar glavnice. Poslednja opcija je da se preko suda trazi naplata potrazivanja, ali i to se uglavnom pokazuje kao uzaludan posao. Naime, kad se i stigne do izvrsne sudske presude i dodje do prodaje nekretnine kupca radi naplate potrazivanja, ispostavi se da niko nece da je kupi. I pored trenutno relativno niske cene nekretnina, niko ne zeli da tu "zarobi" pare, jer ne zna da li ce u buducnosti, ukoliko se situacija bude dalje pogorsavala, doci do daljeg pada cena nepokretnosti. Zato se oni koji imaju visak kapitala radije odlucuju da ga cuvaju u novcu i povremeno plasiraju po jos uvek isplativim kamatama. Cuvanje novca, sto znaci deviza, do sada se za mnoge banke pokazalo kao los poslovni potez, pogotovu ako su u ocekivanju inflacije, uzimale skupe dinarske kredite na novcanom trzistu, da bi ih dalje replasirale po jos vecoj ceni. Pokazalo se da je ocekivanje inflacije uzaludno, sacuvanim markama cena je uglavnom ista, a kamate na dinarske kredite su se nagomilale. Posto ih duznici sada, kao sto smo rekli, ne vracaju, ovaj problem neke ovdasnje banke (koje su imale izglednu perspektivu) moze oterati pod led. Na pitanje da li se inflacija i dalje iscekuje, posto se pad vrednosti dinara uglavnom povezuje s predstojecim izborima, misljenja pojedinih bankara se razlikuju. Dok jedni ocekuju da se nastavi pojacana primarna emisija i to neminovno poljulja kurs dinara, drugi misle da su takve bojazni (ili nade, zavisi od interesa) i ovoga puta uzaludne. "Tek kad prodju izbori i kad se bar malo primaknemo dogovoru sa MMF-om i ostalim svetskim finansijaskim organizacijama, doci ce na red razmatranje nase objektivne finansijske situacije i tek tada se mora utvrditi realni kurs dinara." Ovaj bankar smatra da ce posle izbora svakako biti povucena izvesna kolicina novca iz opticaja, izazvace se nova nelikvidnost, placanja drzave bice opet neredovna. "Sad se pare ubrzano dele, kako bi se narod odobrovoljio da glasa pravilno, a kad obavi svoj zadatak, sve ce se vratiti na staro", smatra nas sagovornik. Drugi bankar koji deli misljenje da posle izbora ne treba ocekivati ni inflaciju niti devalvaciju dinara, kaze da za to nema potrebe "posto nema socijalnih nemira, narod je u polusnu - gde to na svetu ima da ljudi primaju po 200 dinara mesecno, cene su svetske, a niko se ne buni". Hiperinflacija iz 1993. izazvana je da bi se finansirao rat, sad je to proslo, unutrasnjih opasnosti po vlast nema, smatra on, pa zato ne postoje razlozi da se pribegava pojacanoj emisiji novca.

Biljana M. Stepanovic

#Potemkin u bajci ~IZA KULISA NAJNOVIJE POSETE PREMIJERA MIRKA MARJANOVICA ELEKTRONSKOJ INDUSTRIJI U NISU ^Potemkin u bajci

Premijera docekalo saopstenje Asocijacije slobodnih sindikata EI, u kojem se navodi da su "najavljeni novi poslovi jos uvek samo u pripremi", bas kao i "poboljsanje materijalnog polozaja radnika". Sindikat "Nezavisnost" iz preduzeca EI "Sastavni delovi" za danas najavio pocetak generalnog strajka

Zorica Miladinovic

Nis. - "Uopste nismo znali da ce nas posetiti Mirko Marjanovic. Niko nas o tome nije obavestio, samo smo odjednom videli parkirane crne mercedese. Najpre smo culi da je dosao Dusan Matkovic, a posle od cuvara da je tu Marjanovic. Da smo znali da dolazi bilo je medju nama onih koji bi mu priredili i drugaciji docek od onog koji je imao. Dobio bi docek koji zasluzuje", rekli su nam juce neki od radnika Elektronske industrije (EI) Nis povodom prekjucerasnje posete srbijanskog premijera, koja je bila toliko tajnovita, da su i novinari za nju saznali u "minut do 12". Predsednika Vlade Srbije (i poslanickog kandidata leve koalicije) docekao je na fabrickoj kapiji prvi covek poslovodstva Elektronske industrije (EI) u Nisu dr Vojislav Mitic , koji mu je uputio manje vaspitno-prigodnih, a vise pretencioznih komplimenata za "nadljudske napore" koja Vlada "uspesno" cini u privrednoj oblasti. Egzaltiranost postignucima "predsednika Milosevica, Socijalisticke partije Srbije i Vlade" pokazao je i srbijanski premijer, koji je, sve u skladu sa predizbornom levicarskom euforijom, rekao da je vlast u Srbiji "izvrsila sve sto je obecala", te "privredu dovela do dugotrajne stabilizacije nezabelezene poslednjih decenija", pa "ostvarila stopu rasta koja je mozda najveca u svetu"... |Najveca promena - osisani travnjaci Autohvalospevi i samozadovoljstvo srbijanskog premijera i njegovih saradnika (medju kojima je doista bio i potpredsednik SPS Dusan Matkovic, koji je tom prilikom izabrao da cuti) uspesno je primio sastav "privrednika iz juzne i centralne Srbije", medju kojima su se videla lica mnogih poslanickih kandidata leve koalicije za izbornu jedinicu 23 Nis. Pristrasnim posmatracima leve provenijencije je ovakva socijalisticka privredna sesija mogla da lici na skup uspesnih persona, koje su doista potpuno sigurne u sebe, zbog evidentnih politicko-poslovnih rezultata koje sve-u-sesnaest postizu, uprkos "najtezoj situaciji u novijoj istoriji Srbije". Realna klinicka slika EI, medjutim, uprkos prilicno intenzivnim pokusajima novog rukovodstva ovog kolektiva da je preokrenu u pozitivnom smislu, izgleda sasvim drugacije. "Jadac" u citavoj privredno-elektronskoj bajci su radnici ovog kolektiva, koji jedva da zive manje lose nego u vreme drakonskih sankcija. Srbijanskog premijera docekalo je saopstenje Asocijacije slobodnih sindikata EI u kojem se navodi da su "najavljeni novi poslovi jos uvek samo u pripremi", bas kao i "poboljsanje materijalnog stanja radnika". "Neke promene u EI sistemu su ipak vidljive. Ociscen je fabricki krug, osisani su travnjaci, potkresane ruze i ziva ograda. Lepo za oci, a oni koji upravljaju sistemom EI kazu da ostavlja utisak na eventualne poslovne partnere. Radnici pak kazu da je to bacanje prasine u oci, odnosno prikrivanje istine i nenamensko trosenje preko potrebnih para, po sistemu Potemkinovih kulisa. Nezadovoljstvo radnika EI je realnost.Varljivi mir je samo stanje pre burnih dogadjaja", navodi se u saopstenju Asocijacije slobodnih sindikata EI. {Bez uticaja Dr Vojislav Mitic je na celo EI dosao po dolasku koalcije "Zajedno" na vlast u Nisu. Predstavnici ove koalicije tada "nisu imali nista protiv" da prvi covek najveceg (i posrnulog niskog giganta), na ciji "izbor gradska vlast nema uticaja", postane Mitic, koji je clan SPS. Protiv njegovog izbora, "nista protiv" nije imao ni niski gradonacelnik Zoran Zivkovic, koji je clan Rotari kluba u ovom gradu, ciji je osnivac i celnik dr Mitic. } |Optimizam se - "ne jede" Posle odlaska Mirka Marjanovica, juce, oglasio se i sindikat. "Nezavisnost" iz preduzeca EI "Sastavni delovi" koje je za ponedeljak (15. septembra) najavilo pocetak generalnog strajka. Ovaj sindikat zahteva isplatu svih zaostalih sest plata za ovu godinu, redovnu dinamiku isplata narednih zarada i uposljavanje svih 600 radnika. "Radnicima je dogorelo do nokata. Problemi koji vec godinama potresaju EI SD ovih dana dozivljavaju kulminaciju. Hronican nedostatak posla, visemesecna blokada racuna, neredovne i mizerne plate (ove godine smo primili samo tri cela licna dohotka), otezana nabavka repromaterijala, gubitak stalnih kupaca i ustaljeno slanje dela radnika na placeno odsustvo su samo deo problema koji vec mesecima potresaju ovaj kolektiv", navodi se u saopstenju "Nezavisnosti" EI SD povodom najave generalnog strajka. Posle posete poslanickog kandidata leve koalicije, u liku republickog premijera, koji je prosuo neverovatnu kolicinu pohvala na racun "svoje" vlade i "svoje" partije, zbog koje su je oni s osetljivijim zelucem vec nazvali "besramnom", poslovodstvo EI ce opet morati da pogleda u oci surove realnosti. Uprkos tvrdnjama nekih analiticara da ono doista ulaze velike napore da poboljsa status kolektiva i radnika, te da zbog takvih dobrih namera ne treba remetiti njegov "mir i dostojanstvo", neodoljivo se namece i drugacija ocena. Ona glasi da su predsednik EI Mitic i saradnici do sada uspeli samo da uspostave nesto bolje veze s poslovnim partnerima, koje se, naravno, "ne jedu". I pri tom vise nego dobrovoljno posluzili za promociju poslanickog kandidata leve koalicije Mirka Marjanovica, koji je docekan, prema Miticevim recima, kao covek koji je u EI "vise od predsednika Vlade". U svemu tome samo je Marjanovic sacuvao mir i dostojanstvo. #Postari postali pastorcad PTT ~KAKO RESITI PROBLEME ZAPOSLENIH U POSTI POSLE PRODAJE 49 ODSTO TELEKOMA SRBIJE ^Postari postali pastorcad PTT

Odvajanjem od telekomunikacija kao profitabilnog dela PTT, Posta je ostala bez znacajnog dela dotacija pa se oko 16.000 zaposlenih sada nalazi u nezavidnoj i neizvesnoj situaciji

Nedavna prodaja 49 odsto Telekoma Srbije, kojoj je prethodila reorganizacija PTT Srbije u holding preduzece, iznela je na videlo probleme u poslovanju jednog njegovog dela - Poste. Naime, odvajanjem od telekomunikacija, kao profitabilnog dela PTT, Posta je ostala bez znacajnog dela dotacija, a brzina kojom je izvrsena podela, pracena nedostatkom relevantnih zakonskih akata, samo je pojacala ubedjenje da se Posta u Srbiji nalazi na prekretnici. Prema misljenju jednog vrsnog poznavaoca stanja u Posti, kao organizaciji sa 16.000 zaposlenih i vise od 1.500 jedinica, resenje se mora traziti u jasnom definisanju odnosa drzave i Poste, Poste i Telekoma, uvodjenjem novih i poboljsanjem kvaliteta postojecih usluga i racionalizacijon poslovanja. Donosenje Zakona o posti kao i Zakona o telekomunikacijama je, istina, trebalo da bude uradjeno pre reorganizacije u holding, ali i dalje predstavlja prvi i neophodan korak koji drzava treba da ucini. Potom bi moralo da usledi davanje monopola za odredjene postanske usluge, sto je praksa svuda u svetu. U tom delu usluga, time bi stekla pravo da utice na njihove cene. - Ja cu uvek i po ovim cenama da prevozim posiljke izmedju Beograda i Novog Sada jer je promet veliki i to ce svaki privatnik da uzme. Medjutim, niko nece da nosi jedno pismo u recimo Vrsku Cuku, jer se to ne isplati, kaze sagovornik "Nase Borbe" koji je insistirao da ostane anoniman. Ako bi se dozvolilo da privatnici preuzmu samo delove postanskog saobracaja, Posta bi ostala sa skupom i nerentabilnom mrezom, a i u trenutnoj situaciji vise od polovine posta ne zaradi ni za svoje plate. Takva situacija je proizvod proslog vremena, u kome je bilo dovoljno da predstavnik Socijalistickog saveza podnese zahtev i da se u svakom selu otvori posta, bez obzira na njenu profitabilnost. Izlaz se moze naci u tome da opstina ili mesna zajednica ucestvuju u finansiranju postanske jedinice. Drugo resenje bi bilo otvaranje ugovornih posta gde bi se sa, recimo, vlasnicima privatnih radnji sklapali ugovori o pruzanju nekih postanskih usluga. I to je praksa u svetu, pa tako u Velikoj Britaniji ima samo 700 klasicnih posta ali i 17.000 agencija koje pruzaju postanske usluge. Oporavak Poste je takodje u velikoj meri vezan i za oporavak privrede, narocito kada se zna da su u vreme pre sankcija gotovo 95 odsto svih posiljki slale privredne organizacije. Visina cena usluga direktno je vezana i za kolicinu prometa. Krajem osamdesetih, na teritoriji sadasnje SRJ, godisnje se prevozilo vise od dva miliona posiljki, dok je pre sankcija obim pao na svega 50.000. Primera radi, samo posta u Frankfurtu dnevno obradi vise od milion posiljki. Sa takvim prometom, cena od jedne marke po pismu veoma je ekonomski opravdana. Upravo zbog toga ni povecanje cena usluga (umesto obima prometa), iako bi znacilo priliv sredstava, ne bi bitnije poboljsalo polozaj Poste. - Upravo radi povecanja obima, spremni smo da korisnicima ponudimo i neke nove usluge, kao sto su proiritetna posta u domacem, i ubrzana posta u medjunarodnom saobracaju. Tako bi se, na primer, garantovalo da ukoliko se paket preda danas u Subotici, sutra ujutru bude u Podgorici, kaze nas sagovornik. Normalno, takva vrsta usluga formirala bi se prema stanju na trzistu, a da potreba za njima postoji pokazuje i poslovanje vise stranih firmi kod nas, sa ne bas malim cenama. Od nove godine planira se i uvodjene ubrzane poste iz SRJ za sve zemlje sveta. Inertnost ponasanja rukovodstva u posti verovatno potice iz vremena kada su postanske usluge bile jeftine, navodno, zbog neugrozavanja standarda, dok su cene telekomunikacionih usluga postepeno povecavane. Zbog toga je deo sredstava prelivan iz Telekomunikacija u Postu, ali se u objekte investiralo zajednicki. Upravo zbog tog zajednickog zivota trebalo bi regulisati odnose ova dve dela bivseg PTT-a, a kao jedan od nacina nas sagovornik vidi i u davanju dela deonica Telekoma - Posti. Time bi se omogucio deo sredstava za buduce kapitalne investicije Poste. Alternativno resenje bilo bi odobravanje sredstava iz budzeta, sto nas sagovornik ne smatra dobrim resenjem, "jer se zna kako korisnici budzeta prolaze". Prema nekim podacima, visak radnika u Posti trenutno je oko 30 odsto, ali otpustanja ne bi bilo, vec bi se taj broj postepeno smanjivao odlaskom radnika u penziju. Ukoliko bi Posta pod ovakvim uslovima mogla da zaradi za plate svojih radnika, uz racionalizaciju poslovanja i uvodjenje novih usluga, praceno povecanjem njihovog obima - sasvim je sigurno da Posta moze da zivi na nivou proste reprodukcije i sa ovolikim brojem radnika, zakljucuje nas sagovornik.

R. Repija

#Dvostruka zrtva rata ~ZASTO SE ZORAN MALKOC SUDI S DRZAVOM ^Dvostruka zrtva rata

Nakon odsluzenja vojnog roka u Splitu, na pocetku rata, Malkoc se sa stambenom komisijom saveznih organa sudski spori zbog stana u kome je stanovao sa svojom bakom

Zivot nije nimalo mazio Zorana Malkoca. Od trece godine, umesto oca o njemu je brinuo Centar za socijalni rad. Majke se ne seca kao ni drzava njega, mada je proglasen vojnim invalidom kao ucesnik poslednjeg rata. Dve stvari mu, kaze, "zamera" drzava - to sto je Hrvat ali i sto je sirotinja, ona uboga, bez ikoga svoga. Poput junaka Kafkinog "Procesa", Malkoc vodi sestogodisnju bitku sa saveznom drzavom. Administracija je prvi put stavila sapu na stan u kojem zivi jos juna '91. godine dok je ratovao u Splitu kao vojnik na odsluzenju redovnog roka. Sporni, skromni jednosoban stan od 39 kvadrata u visespratnici u Ulici Otona Zupancica 20, formalno je vlasnistvo saveznih organa, pre procesa otkupljivanja. Stan je, svojevremeno, zamenom dobila Agata Malkoc, Zoranova baka po majci. Agata i njena sestra Ana bile su jedini rod za koji je on znao. Nakon Agatine smrti 1990. godine, Ana, mada prethodno zbog bolesti privremeno smestena u Dom za stare na Bezanijskoj kosi, ostaje kao korisnik stana. Novobeogradski Centar za socijalni rad Zorana Malkoca postavlja za njenog privremenog staraoca s obrazlozenjem da je ziveo u zajednickom domacinstvu i brinuo o njoj. Zoran Malkoc krajem '90. godine odlazi u Split na odsluzenje redovnog vojnog roka. U medjuvremenu, iz stambene komisije saveznih organa zdusno se raspituju kod socijalnog radnika "hoce li skoro Ana na onaj svet". Nestrpljivi pojedinci ne cekaju njenu smrt, sireci glasine da je Zoran dezertirao, a obijaju mu u dva navrata stan leta '91. godine. Na poziv komsija dolazi u Beograd i dobija obecanje savezne komisije da mu stan nece biti nasilno uzet. Dok on sluzi vojni rok u Splitu, savezni cinovnici natenane ruse njegov tesko steceni dom. Odnose mu stvari, deo dokumentacije. Kao invalid Malkoc se '92. vraca u Beograd. "Bili smo odseceni od sveta. Gledao sam kako mine raznose moje najbolje drugove, a morao je neko da posmrtne ostatke posalje rodbini", prica Malkoc, zamuckujuci, glasom koji se bori da iz kosmara izvuce jasnu misao. {Odbrana buradima benzina - Cekamo odluku Okruznog suda koji moze zatraziti reviziju postupka, kaze advokat Predrag Nikolic. Imajuci u vidu psihicko i fizicko zdravlje moga klijenta, tvrdim da on uopste ne bi mogao da podnese da izgubi stan. To se ne bi zavrsilo nimalo naivno, smatra Nikolic. U jednom od dosadasnjih pokusaja nasilnog iseljavanja, Malkoc je "minirao" stan buradima benzina. } Po povratku iz vojske, pocinje maratonski spor s drzavom. Saznaje da je njegov stan pripao "nekom Dragicu iz Podgorice", radniku savezne carine cije interese u svojstvu tuzenika, valjda zbog daljine, zastupa Mladen Skobalj, pomocnik saveznog ministra Miroslava Ivanisevica, zaduzenog, izmedju ostalog, i za brigu o borcima. Spor, odlukom sudije Cetvrtog opstinskog suda, okoncan je pravosnaznom presudom u korist Malkoca. U medjuvremenu, Zoran trazi svoje pokucstvo po saveznim magacinama. Deo nalazi kod Obrenovca, a televizor u jednoj od reprezentativnih zgrada Savezne vlade. Sledi novi sudski spor, po tuzbi drzave SRJ pod brojem 5609/92. Umesto Dragica, pojavljuje se Zoran Malic, takodje radnik saveznih organa, cije interese zastupa advokat Borozan. "Pojedincima covek vise odgovara mrtav, nego ziv. Rekao sam to i Borozanu, jer zastupa coveka, koji po mojim informacijama poseduje cak tri stana u Beogradu i cija se adresa ne obelodanjuje ni u jednom od sudskih spisa", kaze Zoran Malkoc i dodaje -"ovo sa stanom me dokusurilo". Pored njega brdo papira, pravne dokumentacije i molbi koje je slao saveznom ministru Ivanisevicu, premijeru Konticu, predsedniku Komisije za stambena pitanja saveznih organa, Jugoslavu Kosticu, Saveznom javnom pravobraniocu i centrima za socijalni rad. Naruseno zdravlje Zorana Malkoca, kao posledica ratnog ranjavanja, u medjuvremenu je proglaseno psihickim tegobama. Ove godine Cetvrti opstinski sud donosi presudu na stetu Malkoca. Nakon ulozene zalbe njegovog advokata Predraga Nikolica, na Okruznom sudu je da donese konacnu odluku. Zoran Malkoc se, uprkos svemu, ne prepusta ocajanju. Sa invalidninom od 69 dinara i crkavicom koju primi u "Ikarusu", ne moze da se prezivi. Popravlja automobile, kreci stanove, sredjuje ves-masine, kazu - ima zlatne ruke. "Jos uvek ne mogu da okrecim svoj stan. Nikako da skupim 100 dinara za kantu farbe. Uvek mi je bio cilj da imam svoju koru hleba, da ne budem socijalni slucaj", kaze Malkoc. {Propust Centra za socijalni rad Po misljenju pravnika Republickog udruzenja ratnih vojnih invalida svojevremeno je zemunski, odnosno novobeogradski Centar za socijalni rad, napravio drastican propust jer nije i formalno uveo Zorana Malkoca kao clana zajednickog domacinstva u periodu od '81. do '92 .godine kada je poceo sudski spor, cime bi se samo potvrdilo fakticko stanje. Ovu optuzbu komentarise Ljuba Pejakovic, sadasnji direktor gradskog, nekada zemunskog Centra, ciji je sticenik Malkoc bio. - Zoran Malkoc je nesretnik zbog svega sto mu se desavalo i nacina na koji mu je tekao zivot. Medjutim, s pravne strane slucaj ne mogu komentarisati, jer i ne znam koji su zakonski propisi bili vazeci pre sest godina. }

Zorica Mihajlovic

#Banovic skuplja jeftine poene za socijaliste ~DRAGAN MILOVANOVIC, PREDSEDNIK ASOCIJACIJE SLOBODNIH I NEZAVISNIH SINDIKATA TVRDI ^Banovic skuplja jeftine poene za socijaliste Zar celnik gradskog Samosatalnog sindikata komunalaca nedavno nije najavio strajk svoga clanstva iako je taj sindikat clan centrale, odnosno Veca Saveza sindikata Srbije, ciji je predsednik Tomislav Banovic, koji smatra da je svaki poziv na strajk u predizborno vreme samo jeftino prikupljanje politickih poena? Po Banovicu, nesumnjivo, nije uputno strajkove praviti samo u gradovima u kojima je na vlasti SPS, ali su pozeljni tamo gde je opozicija osvojila vlast. Sasvim je izvesno da Banoviceva izjava na skupu beogradskih privrednika u Centru "Sava", kako su svi pozivi na strajkove "jeftino prikupljanje politickcih poena", samo svedoci da on jeftino prikuplja politcke poene u korist SPS u predizbornoj kampanji, kaze za "Nasu Borbu" Dragan Milovanovic, predsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata. {Direktor ili ministar - Ne bi me cudilo da se uskoro Tomislav Banovic, kao i neki njegovi prethodnici, nadje u nekoj direktorskoj ili ministarskoj fotelji. Pouzdano znam i da mu veliki broj clanova Samostalnog sindikata sve vise okrece ledja i da vise nema poverenja u njega, kaze Dragan Milovanovic. } Milovanovic veli da bi, ako je Banovic pravi demokrata i sindikalista, od njega, posle istupanja na ovom skupu, valjalo ocekivati da bude vidjen i na skupovima opozicionih stranaka "pa da i na njima tvrdi kako kod nas teku med i mleko." - To sto je Banovic na pomenutom sastanku zahvaljivao drzavi na pomoci privredi moze se komentarisati tako sto treba reci da je ona pomogla samo delu fabrika, recimo proizvodjacima poljoprivrednih masina. Ali, sta je s ostalima - recimo tekstilcima, proizvodjacima automobila, elektronskom industrijom i jos mnogima? Pomoc samo jednom segmentu industrije dokaz je da i dalje imamo dirigovanu a ne trzisnu privredu, sto pravi sindikalista ne bi smeo da previdi. Vlada je, naime, finansijer svih direktora firmi koji kukaju i od nje kamce pare da bi se pokrenule masine, dok banke i dalje ne funkcionisu. I to Banovicu ne semeta da Vladu hvali punim ustima. Hvali i Privrednu komoru Srbije, uprkos cinjenici da kod nas nema tripartitnosti, te da izmedju Vlade, Privredne komore i Sindikata nema ni traga ravnopravnog partnerskog odnosa. Drzava, naime, ima svoju komoru i svoj sindikat, naglasava Milovanovic. Na kraju, Milovanovic je upozorio da posle svega, ako se Sindikat vec javlja na predizbornim skupovima vladajuce stranke, "nije uopste cudno sto nam je privreda krahirala, sto su zarade nedovoljne za golu egzistenciju i sto je sve izvesnija opasnost da ce jos oko dva miliona radnika biti otpusteno s posla i to bez adekvatnog socijalnog programa."

G. Djukic

#Stranputica u demokratiju ~MILORAD DJURIC, GLAVNI UREDNIK SKZ, POVODOM PRITUZBI NA NJEGOV RAD U OVOJ KULTURNOJ USTANOVI ^Stranputica u demokratiju

- U Zadruzi mogu objavljivati svi oni koji odlucuju o njenom izdavackom planu, a ne moze samo jedan pisac? Princip koji vazi samo za jednog coveka ne moze biti princip - kaze Djuric

Povodom pisma u kojem je akademik Niksa Stipcevic podneo ostavku na mesto u Upravnom odboru Srpske knjizevne zadruge, a koje je nedavno "Nasa Borba" gotovo u celosti prenela, potrazili smo reagovanje druge strane. Razgovor smo vodili sa glavnim urednikom SKZ Miloradom Djuricem na ciji je uredjivacki rad u ovoj kulturnoj ustanovi iznet veci broj prituzbi. - Od pocetka godine izlozen sam nizu napada koji su objavljeni u mnogim novinama. Nazalost, zivimo u vremenu kada se o svakom moze objaviti bilo sta, da se nista ne mora dokazati, niti iko to proverava. Mozda tako pocnje put u demokratiju, ali mozda tako pocinje stranputica u demokratiju. Rec je o pravoj hajki protiv jednog srpskog pisca i urednika, kakva se nije vodila od vremena Gojka Djoka i "Golubnjace" Jovana Radulovica. Kao svaka hajka i ova je zasnovana na neistinama i opadanju. Nju su predvodila cetvorica sluzbenika koje je SKZ udaljila s posla zbog toga sto su uveli kucu u velike dugove i sto su u najkracem sacinili Pravilnik o radnim odnosima koji bi Zadrugu preinacio u preduzece. Najvise sam bio na meti jer sam prvi na te probleme ukazao. Naravno, odluka o otpustanju doneta je na osnovu istrazivanja Nadzornog odbora i Upravnog odbora u kojem kao i svaki drugi clan imam samo jedan glas - kaze Djuric i dodaje da se toj hajci nedavno pridruzio i Niksa Stipcevic, clan Upravnog odbora, prakticno sa istim razlozima (iako je svojevremeno glasao da pomenuta cetvorica budu otpusteni). "Stipcevic spominje najstariju moralnu lestvicu kad govori o tome da ce u Zadruginom 'Kolu' izici i moja knjiga 'Izabranih pesama', ali gubi iz vida da je na svakoj moralnoj lestvici prva precaga, govoriti istinu, celu istinu. On prenebregava cinjenicu da je izdavacki plan SKZ donet na osnovu jednoglasnih odluka Knjizevnog odseka, Upravnog odbora i Glavnog odbora, prema tome vise od 30 uglednih ljudi je ucestvovalo u tim odlukama. Mora se reci da ima izvesne nadmenosti u tome da se svoje misljenje stavlja iznad misljenja tolikih ljudi." Djuric dalje navodi da Stipcevic oglasava za princip, ono sto u SKZ nikad nije bilo princip. "Naime, zna se da od osnivanja Zadruge, njeni aktuelni clanovi stampaju u SKZ, pa i u njenom 'Kolu', sto je i prirodno jer su upravo ugledni pisci njeni clanovi i bilo bi van pameti da se SKZ njihovih knjiga odrekne. Ispada da u Zadruzi mogu objavljivati svi oni koji odlucuju o njenom izdavackom planu, a ne moze samo jedan pisac. Princip koji vazi samo za jednog coveka ne moze biti princip. To Stipcevic vrlo dobro zna." - Iz pisma se vidi da Stipcevicu smeta i to sto je akademik Vojislav Djuric, moj otac, na pocetku pedesetih godina bio predsednik SKZ, u jednom mandatu od tri godine. S tim u vezi on upotrebljava termin porodicno leno (zemljisni posed koji je od feudalnog gospodara dobijao feudalni plemic za svoje zasluge i vernost na dozivotno uzivanje). Godinama prisustvujemo nastojanju jednog broja ljudi da se tradicija jednog naroda dovede u pitanje. Razlozi tome mogu biti samo politicki. Tradicija je nesto sto svi civilizovani narodi postuju i na Zapadu i na Istoku. Tu moze spadati i porodicna tradicija. Dogodilo se da sam dosao u SKZ, dvanaest godina posle moga oca i da sam u njoj proveo vise od polovine svog dosadasnjeg veka, skoro trideset godina. Moj urednicki rad za to vreme je javan, a sta sam uradio moze se lako proveriti, postoji bibliografija Zadruge. Poznato je i to da sam sledio i da sledim onu liniju koju su povukli Zadrugini osnivaci medju kojima su bili Novakovic i Zmaj, a to je da je Zadruga svesrpska ustanova i da je njen zadatak da deluje u kulturi srpskog naroda. Mozda na toj liniji mogu da se traze pravi uzroci napada na moju malenkost koji se kriju ispod neke druge maske", ocenio je na kraju razgovora za "Nasu Borbu" Milorad Djuric.

O. Milosavljevic

#Toples je u modi ~FILMSKI FESTIVAL U SARAJEVU ^Toples je u modi

Sredisnjicu filmskog festivala u Sarajevu obelezili dokumentarci: gostovanje Srdjana Karanovica i Branka Lustiga

Marinela Domancic
specijalno za "Nasu Borbu"

Press konferencije na Festivalu nesto su posebno. One su svaki dan u 11 sati i cesto potraju duze od planiranih pola sata po gostu. Bucni gosti hotela, redovito kasnjenje i povremeno nespretno prevodjenje nisu oduzeli ni svrhishodnost ni sarm dijelu Festivala neophodnom za kvalitetno informisanje javnosti. U press materijalu nije bilo navedeno pojavljivanje Srdjana Karanovica, ali je to bilo prijatno iznenadjenje! Nakon dugih godina nedolazenja u ovaj kraj svijeta, bio je vidno uzbudjen. "Ne mogu da dam neku pametnu izjavu o tome kako mi izgleda i kakav je stvarno zivot ovde i na filmu i oko njega, jer sam ovde manje od 48 sati, ali prvi utisci su izuzetno povoljni. Mislim da ovaj grad zivi na najlepsi moguci nacin i da zivi vrlo veselo - za razliku od mog rodnog grada Beograda koji krcka svoju agoniju i mislim da ce je jos dugo krckati. Cini mi se da se ovde stvari krecu nabolje, a plasim se da se u Beogradu jos uvek krecu nagore", bilo je prvo sto je rekao, i to je bio samo uvod u poduzi razgovor o tome sta se snima i ko snima u Srbiji, kakva je distribucija i reklama stranih filmova, sta je radio cetiri godine u Bostonu, sta sada radi... Na pitanje sta misli o tome koliko smo blizu ili daleko realne mogucnosti da se film poput "Savrsenog kruga" prikaze u Beogradu, gospodin Karanovic je rekao: "Sto se mene licno tice, taj film bi sutra mogao da bude prikazan u Beogradu i mislim da bi mnogo ljudi zelelo da ga vidi. Naravno, izmedju zelje i mogucnosti na ovim prostorima stvari su vrlo komplikovane. Tu postoje dva nacina - jedan je zvanicni, da te dve drzave konacno priznaju jedna drugu pa da se legalno taj film pozove na neki festival ili da se uvrsti u distribuciju, a drugi, mislim da nikom ko je ziveo na ovim prostorima nije stran, je da se jednostavno nekim kanalom dobaci tamo neka kopija i da se prikaze. A interes sigurno postoji, i najmanje od filmskih radnika zavisi hoce li biti prikazan ili ne". Oskarovac Branko Lustig bio je drugi specijalni i takodje nenajavljeni gost. Uz njegovu pomoc na Festival su stigli neki hit filmovi - prosle godine "Sindlerova" lista, a ove "Izgubljeni svijet". Gospodin Lustig, koji je i sam proveo dvije i po godine u Ausvicu, trenutno radi na prikupljanju dokumentarnih zapisa o zrtvama holokausta u okviru Fondacije za istrazivanje holokausta, a uz to ucestvuje i u pripremanju filma "Vrijeme vodolije" (The age of aquarius), cija je tematika direktno povezana za Sarajevo. {Krupne dileme "Svetac" mi je posluzio za ubijanje vremena dok ne pocne "Okus tresnje" (Ta'm e guilas), pobjednicki film iz Cannesa reditelja Abasa Kiarostamija. Mala pometnja na ulazu - tu je predsjednik Izetbegovic. Dok cekam na ulazu, cujem iza ledja zlobno pitanje: "Sta mislis, je l' dosao sto je film iranski, ili sto je dobio Palmu"? i jos zlobniji odgovor: "Poslao mu pozivnicu iranski ambasador, pa zato!"), i mislim kako vjerovatno ima od svega po malo. Ovo ostvarenje, inace, raspravlja problem samoubistva, koji se ovde pojavljuje kao krupna vjerska dilema, jer Islam tako nesto ne opravdava. Teska dilema pred odlazak na spavanje. } Novozelandjanin Harrdz Sinclair, simpaticni reditelj filma "Zene u toplesu pricaju u svojim zivotima" (Topless women talk about their lives) snimio je svoj prvi film radeci iskljucivo vikendima tokom sest mjeseci. Sam je radio i scenario, ali jednim nacinom obrnutim od uobicajenog - naime, on je prvo imao likove, a tek je onda pisao scenario, i ovo je jedini film na Novom Zelandu koji je tako dobio sredstva. Harrdz tvrdi da ce i dalje tako raditi. Reakcijom sarajevske publike bio je odusevljen ("Nisam mislio da ce se ljudi ovdje smijati potpuno istim stvarima kao na Novom Zelandu", rekao je). Festivali u Montrealu, Cannesu, Locarnu, Edinbourghu, Sidnedz i Aucklandu vec su prikazali "Zene u toplesu"... Film je otkacem, smijesan, ozbiljan, tuzan, mastovit i lagan, kao otrgnut iz svakodnevnice, spontan i obican kao i covjek koji ga je napravio. Jedini australijski film na festivalu je "Bunar" (Well) tridesetogodisnje Samanthe Lang. Prica se vrti oko zajednickog zivota jedne mlade i jedne postarije djevojke koje su upucene jedna na drugu i koje, i pored toga sto se dobro slazu, imaju razlicite zivotne zelje i potrebe. Katerina, mladja od njih, pregazi covjeka kojeg starija, Hester, ubaci u bunar. Sukob nastaje kada Katerine pocne halucinirati o covjeku u bunaru i kada se fantazije dvaju zena pocnu brkati u realnosti. Vecernja projekcija dva crno-bijela filma bila je vise nego zanimljiva. Kratki film "Vjetar" (Szel) naisao je na odlican prijem i dvadesetcetvorogodisnji Madjar Marcell Ivandzi, kojem je ovo sesti kratki film, imao je priliku da nakon projekcije porazgovara sa publikom i novinarima. Zanimljiva je stvar da je film nastao kao autorova imaginacija onoga sto posmatraju tri zene sa fotografije (koju vidimo na kraju filma), a sta je odmastao.... Odlican kratki film posluzio je kao zagrijavanje za cjelovecernji Mondo Bobo hrvatskog reditelja Gorana Rusinovica. Prica je nastala na osnovu isjecaka iz crnih hronika. Glavni lik u samoodbrani ubija jednog i rani drugog lokalnog mafijasa koji su ga maltretirali, i nakon ovoga pratimo ostatak njegovog zivota koji ne traje jos dugo. Hrvatska televizija nije htjela ucestvovati u finansiranju jer je smatrala scenario nedovoljno hrvatskim tako da ovaj film nije finansiran iz vladinog budzeta nego iz neovisnih izvora. Onda se desilo da ovaj neovisni projekat, kao totalni autsajder, odnese veliki broj nagrada u Puli, i dobije najdirektniju potvrdu vrijednosti. Na velikom platnu cetvrtog dana u ne bas prepunom ljetnom kinu, prikazana su dva filma - odlicni engleski "Karijeristkinje" (Career girls) i americki "Svetac" (The saint). Prvi film je prevazisao moja ocekivanja i oni koji su propustili prvu projekciju zarad Val Kilmera i Radeta Serbedzije mogu samo zaliti sto nisu krenuli u kino dva sata ranije. Reditelj-scenarista Mike Leigh zabavio se proslim i trenutnim zivotima dvaju bivsih cimerki, koje evociraju uspomene na studentske dane. I pored neveselog sadrzaja i niske komercijalnosti (ne mogu pogoditi otkud ovaj film medju hitovima, kvalitetom odskace, a daleko je od hita), gledljiv je i pristupacan. #ODBOJKA: "Srebrni" na zlatnom tragu ~FINALE PRVENSTVA EVROPE: JUGOSLAVIJA-HOLANDIJA 1:3 (11:15, 15:10, 10:15 i 9:15) ^"Srebrni" na zlatnom tragu Hala "Sport centrum" u Ajnhovenu. Gledalaca: 9.000. Sudije - Karbovih (Norveska) i Sokologlu (Turska). JUGOSLAVIJA: Djuric, Batez, Tanaskovic, Boskan, Mester, Kovac, N. Grbic, V. Grbic, Jokanovic, Geric, Vujevic i Vusurovic. HOLANDIJA: Latuhihin, Held, Numerdorf, Gercen, Suil, M. Van de Gor, B. Van de Gor, Van der Melen, Blanze, Kristina, Van Es i Gruter.
Istorijski uspeh:Odbojkaska
reprezentacija Jugoslavije
Vise od dva sata trajala je zestoka bitka dve velike odbojkaske nacije - Holandije i Jugoslavije u finalnoj utakmici 20. prvenstva Evrope u Holandiji. Dvorana "Sport centrum" bila je ispunjena do poslednjeg mesta i svih 9.000 navijaca zelelo je da bude svedokom prvog trijumfa "lala" na evropskim sampionatima. Zarko su zeleli da taj trijumf bude potpun i da se titula osvoji bez izgubljenog seta. To zadovoljstvo nisu im dozvolili momci u "plavom". Igrali su srcano, borbeno i bez pardona i jedini su na ovom sampionatu uspeli da buducem sampionu oduzmu set i u vecem delu utakmice budu ravnopravni rivali. Poveli su "plavi" u prvom setu cak sa 5:0 sto je bio pravi sok za sve u dvorani. Trener Holandjana Gerbrand primoran je da uzme tajm-aut, koji je urodio plodom. Jugoslavija je vodila sa 6:4 i 7:6, ali posle niza od 12 servis gresaka gube ovaj set sa 15:11 za 31 minut igre. Utisak - sasvim solidan. U drugom setu "plavi" igraju jos silovitije i ubrzo je na semaforu stajalo 7:1. Holandjani polako pristizu, a u tim trenucima obilato im pomazu sudije, koje nasem treneru Zoranu Gajicu dodeljuju zuti, pa zatim i crveni karton. Na srecu - to nije bilo sudbonosno za plavu "cetu". Zaigrala je bez greske i ovaj set posle 25 minuta igre osvojila sa 15:10. I u trecem setu vodila se izjednacen borba. Jugoslavija je vodila 5:3 i 9:8, ali vise se nije moglo. Posle brojnih izmena i 33 minuta u kojima je dominirao najbolji igrac sampionata Bas Van de Gor izgubljen je set sa 15:10. Samo na pocetku cetvrtog seta "plavi" su vodili sa 2:0, a zatim polako pocinju da posustaju. Stigao ih je i umor iz prethodnih zestokih utakmica. Trener Zoran Gajic pokusao je da nizom izmena dodje do preokreta. Umesto Vladimira Bateza u igru ulazi Djordje Djuric, a Slobodan Kovac menja Vladimira Grbica. Holandjani su u zaletu i vise nista ne moze da ih zaustavi u jurisu na sampionsku titulu. I pored dobrog utiska "plavi" gube i ovaj set sa 15:9, a time i utakmicu sa 3:1. {Italijanima "bronza" Rezultati polufinala: Holandija-Italija 3:0 (15:9, 15:6, 15:13); Jugoslavija- Francuska 3:0 (15:6, 17:15, 15:11). Za 3. mesto: Italija-Francuska 3:1 (15:2, 15:6, 10:15, 15:8). Italija je osvojila bronzanu medalju, Francuska je cetvrta. Od 5. do 8. mesta: Ceska-Slovacka 3:0 (15:5, 15:11, 15:11); Rusija- Ukrajina 3:0 (15:10, 15:5, 15:12); Rusija-Ceska 3:0 (15:10, 15:9, 15:9); Ukrajina- Slovacka 3:0 (15:3, 15:13, 15:3). Plasman: 5. Rusija, 6. Ceska, 7. Ukrajina i 8. Slovacka. } Na pocasnom postolju zasluzeno se nasla Holandija, druga je Jugoslavija, a treca Italija. Francuska - najprijatnije iznenadjenje prvenstva morala je da se zadovolji cetvrtim mestom. - Cestitam nasim momcima na sjajnoj igri - rekao je predsednik OSJ Aleksandar Boricic. - Nadam se da ce se u dogledno vreme i oni popeti na najvise postolje. Za to nam je potrebna pomoc citave Jugoslavije da omogucimo srebrnim momcima da jednoga dana postanu i - zlatni. { |PET MINUTA POSLE

Sudije - senka na finalu

Zoran Gajic: Bili smo dostojni velikog finala. Vise nismo mogli da postignemo protiv izuzetno spremnog protivnika i spremnih sudija. Nikola Grbic: Dali smo sve od sebe. Ovakve sudije nedostojne su finala evropskog prvenstva. Oni su tamna senka na finalu. Djordje Djuric: Najvecu satisfakciju doziveli smo posle ovacija koje nam je priredila holandska prilika. } Ruku na srce - "plavi" su vec samim plasmanom u finale ostvarili najveci uspeh u istoriji jugoslovenske odbojke. Niko od njih nije ni ocekivao da mogu da osvoje zlatnu medalju. Svi su se pribojavali da protiv Holandjana ne dozive debakl. Uzdignuta cela napustili su dvoranu u Ajndhovenu, a srebrne medalje oko vrata imaju zaista blistav sjaj. Do njih su stigli posle najkracih priprema i u situaciji kad niko nije hteo osim Bugara da nam bude sparing-partner. Ostace zabelezeno da su do srebrne medalje stigli pobedama nad Italijom, Slovackom, Nemackom i Francuskom sa po 3:0 u setovima, Grckom sa 3:1 - i porazima od Rusije (0:3) i Holandije (1:3). Glavni teret iznela je na svojim plecima prva postava - Nikola i Vladimir Grbic, Goran Vujevic, Vladimir Batez, Zeljko Tanaskovic i Djula Mester, ali komplimente zasluzuju - Djordje Djuric, Slobodan Kovac, Slobodan Boskan, Andrija Geric, Rajko Jokanovic, Igor Vusurovic i kompletan strucni stab. Oni su stvorili pobednicku atmosferu i bili najjaci kad im je bilo najteze. Bez preterivanja se moze reci da odbojkasi spadaju u prave dragulje jugoslovenskog sporta. {Naj... Najbolji tehnicar - Nikola Grbic (Jugoslavija) Najbolji igrac - Gvido Gercen (Holandija) Najbolji smecer - Bas Van de Gor (Holandija) Najbolji bloker - Andrea Djani (Italija) Najbolji server - Granvorka (Francuska) Najbolji u odbrani - Hadrljava (Ceska) Najbolji primac servisa - Numerdor (Holandija) }

S. N. B.

#Vodjama zapreceno spec. batinama ~POLICIJA SPRECILA NAJAVLJENI MITING STUDENATA U ZAJECARU ^Vodjama zapreceno spec. batinama Beograd, FoNet. - Pokret studenata Srbije saopstio je juce da su jake policijske snage preksinoc sprecile studente da odrze miting u Zajecaru, pri cemu su privedeni na informativni razgovor predsednik Studentskog parlamenta Slobodan Homen i sef sluzbe za sport Djordje Lalosevic, koji su tokom noci pusteni. Uz napomenu da je miting u Zajecaru, kao 50. tribina Pokreta, bio najavljen pet dana ranije, u saopstenju se navodi da je na Homenov zahtev da dobije pismenu zabranu skupa - odgovoreno negativno, uz pretnju batinama, cije posledice, kako je receno, "nece biti vidljive, jer postoje specijalne metode za to". Studentima je, kako se dodaje u saopstenju, pripreceno nakon toga da se "moze lako desiti da im kocnice otkazu i njihova vozila zavrse u Crnom Timoku". Napominjuci da je Zajecar prvi grad u kome je doslo do hapsenja i privodjenja studenata, u saopstenju se postavlja pitanje da li je "razlog za to cinjenica da je rec o rodnom kraju mnogih funkcionera Socijalisticke partije Srbije (SPS), poput Zorana Lilica, Nikole Sainovica, Zorana Sokolovica"... I da li su to "prvi koraci nedemokratskog rezima SPS i Jugoslovenske levice (JUL)", u skladu sa obecanjem predsednika gradskog odbora JUL-a Slobodana Cerovica da ce biti "silom sprecavani studenti koji drugacije misle da iznose svoje misljenje". #Italijanski gliseri kradom ponovo u luci Zelenika? ~TVRDNJE ANONIMNIH IZVORA MONTENE-FAKS ^Italijanski gliseri kradom ponovo u luci Zelenika? Kotor, Montena-faks. - Nakon kraceg zatisja i smetnji izazvanih energicnim akcijama brodova Ratne mornarice, u poslednje vrijeme se povecava broj italijanskih glisera vece tonaze, koji uplovljavaju u Bokokotorski zaliv. Prema izvorima koji su zeljeli ostati neimenovani, italijanski gliseri uplovljavaju, uglavnom nocu, sa pogasenih navigacionim svjetlima, sto je suprotno medjunarodnim propisima. Isti izvori ukazuju da poslednjih dana uplovljava po 20 do 30 italijanskih glisera, koji pristaju u luku Zelenika, ili, pak, na neka druga, manja pristanista, u Hercegnovskom zalivu. Nakon utovara tereta isplovljavaju ka otvorenom moru. Iako brodovi Ratne mornarice i dalje patroliraju morem na ulazu u Bokokotorski zaliv, agencijski izvor istice da minulih dana nije bilo nikakvih incidenata zbog uplovaljavanja italijanskih glisera. #Jos dva teroristicka napada na Kosovu ~PRETPROSLE NOCI ^Jos dva teroristicka napada na Kosovu Pristina, FoNet. - Na Kosovu su u noci izmedju nedelje i ponedeljka izvedena dva teroristicka napada u kojima srecom nije bilo stradalih ni povredjenih. Oko tri casa iza ponoci nepoznata lica bacila su bombu ispred zgrade policijske stanice u Kijevu kod Kline. Policija je odgovorila vatrom i napadaci su se razbezali. Slican napad izveden je oko 22 casa i u Luzanu, kod Podujeva. Policija je blokirala sve prilazne puteve napadnutim mestima i u toku je potraga za napadacima. U poslednja tri dana na Kosovu je bilo 12 teroristickih napada na policijske stanice. Za sada nema informacija da je bilo zrtava. Za slicne napade u poslednje dve godine odgovornost je preuzimala ilegalna teroristicka organizacija "Oslobodilacka vojska Kosova", cijih je dvadesetak clanova uhapseno januara ove godine. #Nove Bulatoviceve optuzbe protiv Ratka Knezevica ~PREMA PODGORICKOJ "POBJEDI" ^Nove Bulatoviceve optuzbe protiv Ratka Knezevica Podgorica. - Govoreci na tribini i izbornoj konferenciji DPS-a, na cijem je celu, Momir Bulatovic je u Zabljaku iznio nove optuzbe protiv bivseg sefa crnogorskog trgovackog predstavnistva u Vasingtonu, Ratka Knezevica. Prema pisanju podgoricke "Pobjede", Bulatovic je kazao da je izgledalo "da je Vasington otvorio predstavnistvo u Crnoj Gori, a ne obrnuto". Predsjednik Crne Gore je naveo i to da je u toj misiji potroseno mnogo novca, a da se za to nije znalo. "Postojali su neki fondovi za koje predsjednik Republike nije znao, ali na ciji utrosak nije mogao da ima ikakvog uticaja", navodi "Pobjeda" Bulatoviceve rijeci.

D. V.