#Izbori za predsednika Srbije ~IZBORI ZA PREDSEDNIKA SRBIJE ^Izbori za predsednika Srbije (prebrojana 3.278.504 glasa)
1. Zoran Lilic
1.234.596
2. Vojislav Seselj
936.533
3. Vuk Draskovic
752.029
PARLAMENTARNI IZBORI
(PREBROJANO 3.429.936 GLASOVA)
SPS-ND-JUL
1.241.501
SRS
1.025.375
SPO
728.656
#Gonsales ne dolazi? ~TRAGOM VESTI O POSTAVLJANJU NOVOG SPECIJALNOG PREDSTAVNIKA OEBS UBEOGRADU ^Gonsales ne dolazi?

Bivsi spanski premijer jos uvek nije zvanicno prihvatio ulogu "specijalnog izaslanika OEBS" koju mu je ponudio Nils Helveg Petersen

Vladimir Stankovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Barselone

Iako je cak i deo spanske stampe krajem proteklog vikenda objavio da ce bivsi spanski premijer Felipe Gonsales "biti specijalni predstavnik OEBS u Srbiji", stvari ne stoje bas tako i u ovom casu sasvim je neizvesno kada ce i da li ce uopste Felipe Gonsales ponovo putovati u Jugoslaviju. U sedistu PSOE u Madridu juce nam je gospodja Pilar Navaro, licna sekretarica bivseg premijera i bivseg generalnog sekretara PSOE, rekla: "Gospodin Gonsales nije jos prihvatio ulogu koja mu je ponudjena od strane OEBS a da li ce je uopste prihvatiti zavisi od ispunjenja odredjenih uslova koje je postavio". Uslovi o kojima govori gospodja Navaro su oni koje je Gonsales istakao u svom decembarskom izvestaju, posle posete Beogradu, i od kojih nije ispunjeno prakticno nista sto je krajem avgusta konstatovala i jedna komisija OEBS. Rec je o cetiri bazicna uslova: jednakom pristupu svih partija javnim medijima, sloboda za privatne medije i sporazum o podeli frekvencija, sporazum o novom izbornom zakonu i nezavisno sudstvo, posebno u odnosu na izborne procese. Zvanicno se nije moglo dobiti nista vise, ali iz svega proizlazi da na relaciji Gonsales-OEBS postoje izvesni nesporazumi jer bivsi spanski premijer ocito misli da je OEBS bio odgovoran za pritisak na Beograd kako bi se postavljeni uslovi ispunili. Posto to nije ucinjeno, Gonsales ocito nije voljan da tek tako ode u Beograd i ponovo konstatuje ono sto je video i rekao pre devet meseci. Saznali smo, takodje, da Gonsalesovo uslovljavanje ponovnog odlaska u Beograd nije "od juce" vec da je u kontaktima sa sedistem OEBS u Becu blagovremeno upozoravao na problem koji on sam, ocigledno, niti hoce niti moze da resava. Iz saopstenja OEBS, koje je ovde objavljeno u subotu, takodje se ne vidi osnov za neke novinske naslove u stilu da ce "Gonsales biti specijalni izaslanik za Srbiju" jer iz teksta jasno proizlazi da je rec "o zelji" Nils Helveg Petersena, danskog ministra inostranih poslova koji predsedava OEBS-om, koji je o svojoj nameri informisao i vlasti u Beogradu. Petersen je zeleo da Gonsales taj posao obavlja "ne duze nego do 18/19. decembra kada je ministarski sastanak u Kopenhagenu". Posto je rec "o zelji" za cije ispunjenje, bar zasad, nema Gonsalesove saglasnosti, ostaje neizvesno da li ce se i kada ce se bivsi spanski premijer ponovo upustiti u beogradsku misiju. Inace, spanska stampa je opsirno propratila jucerasnje izbore. Vecina listova poslala je u Beograd specijalne izvestace koji su u prvim izvestajima javili da ce izbori biti legitimni, jer je izislo vise od 51 odsto biraca, kao i procenu da ce Zoran Lilic i Vojislav Seselj u drugom krugu odluciti o predsedniku Srbije. 0102 #Glasalo oko 62 odsto biraca ~REPUBLICKA IZBORNA KOMISIJA SRBIJE ^Glasalo oko 62 odsto biraca

Najvise glasova predsednickim kandidatima Zoranu Lilicu, Vojislavu Seselju i Vuku Draskovicu. U parlamentu sigurno najvise poslanika leve koalicije SPS- JUL-ND, Srpske radikalne stranke i Srpskog pokreta obnove. Danas numericki podaci izbornih rezultata

Beograd. - Prema jos nepotpunim statistickim podacima koji su juce do 11,42 sati stigli u Republicku izbornu komisiju, od ukupno 7.205.366 upisanih biraca u nedelju je na biralista za predsednicke izbore izaslo 61,95 odsto gradjana Srbije. Svoje biracko pravo nije, dakle, iskoristilo 38,5 odsto biraca, saopstio je na jucerasnjoj konferenciji za stampu u podne sekretar RIK Nebojsa Rodic. Od sedamnaest predlozenih predsednickih kandidata najvise glasova dobili su: Zoran Lilic, Vojislav Seselj i Vuk Draskovic, dok je broj biraca koji je glasao za ostale predsednicke kandidate znatno manji od onog koji je pomenutoj trojici iskazao poverenje. Tom prilikom precizirano je da su od ukupno 9.827 birackih mesta do tog trenutka obradjeni podaci za izbor predsednika Srbije na samo 4.956 birackih mesta (54,14 odsto birackog tela). Kada je ovo novinarima juce saopstavano upravo su obradjivani podaci za biracka mesta u 25 od ukupno 29 izbornih jedinica. Ocekivalo se da u toku dana zapocne obrada podataka i za preostale cetiri izborne jedinice: Zajecar, Pec, Sabac i Prokuplje. Odziv gradjana za izbor 250 republickih poslanika je, prema u to vreme obradjenim podacima za 4.895 birackih mesta (53,48 odsto birackog tela) iznosio je 62,44 odsto. Na parlamentarni izbore nije, dakle, izaslo 37,56 odsto gradjana. Najvece poverenje gradjana, kako je saopstio Nebojsa Rodic, uzivaju liste kandidata leve koalicije SPS-JUL-ND, SRS i SPO. - Dalje komentarisanje podataka, njihovo iznosenje u javnost pre konacne obrade, ceneci ulogu Republicke izborne komisije kao drzavnog organa, pored podataka politickih stranaka, ne bi bilo celishodno. Nastojacemo da za sledecu konferenciju za stampu, sutra u 12, damo i numericke podatke rezultata izbora - objasnio je Nebojsa Rodic. Po njegovim recima informacije koje su do juce u podne prispele u Republicku izbornu komisiju potvrdjuju ocenu izrecenu posle zatvaranja birackih mesta da su izbori za narodne poslanike i za predsednika Republike bili fer i demokratski i da su se odvijali u tolerantnoj atmosferi. - Ceo postupak predizbornih i izbornih radnji realizovan je doslednom primenom zakonskih resenja, sto je na kraju rezultiralo zanemarljivim brojem prigovora upucenih izbornim komisijama izbornih jedinica i Republickoj izbornoj komisiji. To znaci da su ovi izbori afirmisali poverenje biraca u funkcionisanje izbornog sistema i doslednu primenu zakona - rekao je Nebojsa Rodic, dodajuci da u prilog ovoj oceni govore i tvrdnje medjunarodnih posmatraca koji su konstatovani da su izbori obavljeni u skladu sa zakonom i da nisu zabelezene vece primedbe na tok izbornog postupka.

M. Torov

{Zasto komisija kaska za drugima Najava Nebojse Rodica da ce Republicka izborna komisija odrzati narednu konferenciju za stampu tek danas u podne i nastojati da pribavi numericke podatke propracena je juce smehom mahom stranih novinara u dupke punoj sali Pres centra Skupstine Srbije. Ni sva sila najsavremenije tehnike instalisane specijalno zarad brzeg informisanja javnosti nije mogla da ubrza proces i razjasni neke nedoumice oko rezultata izbora. Stoga je direktor Saveznog zavoda za statistiku, Milovan Zivkovic licno, nakon zvanicnog saopstenja pritekao novinarima u pomoc, nudeci strucno tumacenje. Po njegovoj proceni obrada podataka mogla bi, do kraja dana, ako ne da bude okoncana, a ono prilicno da odmakne. Ali, uz sve razumevanje novinarske profesije nije zeleo da prejudicira saopstenje RIK najavljeno za danas, jer, kako rece, "Takav je dogovor da sve ide preko jednog punkta". } #Predizborni proces pun mana, glasanje uglavnom korektno ~PRELIMINARNO SAOPSTENJE POSMATRACKE MISIJE OEBS O IZBORIMA U SRBIJI ^Predizborni proces pun mana, glasanje uglavnom korektno

Prisustvo misije OEBS ne znaci i davanje legitimiteta izborima, za konacne ocene je prerano ali je jasno da je citava procedura pre i posle izbornog dana prilicno maglovita i otvorena za zloupotrebe

Beograd. - Predizborni proces bio je los ali na sam dan izbora nisu uocene vece nepravilnosti, osnovni je zakljucak preliminarnog izvestaja posmatracke misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju prezentovan na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Tim OEBS koji je nadgledao nedeljne predsednicke i parlamentarne izbore u Srbiji, a u kome je bilo 156 posmatraca ukljucujuci i 39 iz Parlamentarne skupstine OEBS, naglasio je da njihovo prisustvo ne znaci i davanje legitimiteta izbornom procesu vec da njihovo misljenje omogucava stvaranje osnovnog stava o toku izbora. Posmatracku misiju OEBS, koja je pocela nadgledanja od 29. avgusta, pred novinarima su juce predstavljali ambasador Dzerard Studman, sef biroa OEBS nadleznog za posmatranje izbora, Entoni Vels, izborni koordinator OEBS, Bjorg Hope Galtung, sef delegacije Parlamentarne skupstine OEBS i Penti Venenen, zamenik generalnog sekretara parlamentarne skupstine OEBS. Kako je saopstio ambasador Studman, izvestaj bivseg spanskog premijera Felipea Gonsalesa o proslogodisnjim saveznim i lokalnim izborima - na kojima je bilo "strukturalnih neregularnosti u izbornom sistemu koji omogucavaju falsifikovanje (...), problema u pravosudnom sistemu (...) koji izazivaju sumnju u (njegovu) nezavisnost (...) i ozbiljnih teskoca na putu slobodnom i fer pristupu javnim medijima" - predstavljao je polazisnu tacku za ovu misiju. Misija OEBS zakljucila je da je proces do pred sam dan izbora bio pogresan jer nije bilo jasnih pisanih propisa o svim aspektima izbornog procesa, jer su javni mediji pristrasno izvestavali o vladajucoj stranci dok su nezavisni mediji imali problema sa dobijanjem dozvola za rad, jer nije bilo dovoljno poverenja u neutralnost clanova izborne komisije na svim nivoima posto ih je imenovao jedan centar i jer nije bilo poverenja u nezavisnost sudstva. Ipak, rekao je koordinator Vels, sam dan izbora protekao je, kako su - do juce oko 13 sati kada je pristigla oko polovina izvestaja - ocenili posmatraci, tako da je tehnicka procedura glasanja bila dobra i u skladu sa zakonom. Bjorg Hope Galtung je dodala da su na svim birackim mestima koje su obisli - sto, prema recima Velsa, znaci oko 10 odsto od ukupnog broja - posmatraci nailazili na saradnju i da nije bilo vecih neregularnosti. Jedna od njenih, retkih, primedbi odnosila se na izgled birackih mesta koje bi trebalo poboljsati. Upitan koliko su ekipe OEBS imale mogucnost da prate brojanje glasova i kasniji proces prikupljanja rezultata, Vels je odgovorio da su jos tokom dana posmatraci odabirali biracka mesta na koja su se kasnije vracali, pratili brojanje a zatim u mnogim slucajevima i odlazili na mesta sakupljanja listica i pratili "proces agregacije". "Prema dosadasnjim izvestajima", naglasio je Vels, "opsti utisak sa 91 odsto posecenih birackih mesta ocenjen je kao vrlo dobar ili dobar, sa dva procenta birackih mesta kao los dok ocena veoma los nije data ni jednom mestu". Da utisak o relativno korektnom izbornom danu ne bi prevazisao znacaj predizbornih neregularnosti, ambasador Studman naveo je jos neke primere ovih potonjih. Prema njegovom, i stavu OEBS, izborni zakon donet je tek delimicno u skladu sa Gonsalesovim izvestajem, preopst je i otvoren za zloupotrebe. Veliki deo izbornog procesa, rekao je, zasnovan je na usmenim dogovorima pri cemu je posebno nezadovoljavajuce nepostojanje pisanih propisa o stampanju, pakovanju i distribuciji glasackih listica sto otvara prostor za manipulacije jer se to nije moglo kontrolisati. Studman smatra losim i povecanje izbornih jedinica u poslednji cas sa 9 na 29 i zakljucuje da citava procedura pre i posle samog glasanja deluje prilicno maglovito. {Konacni izvestaj za dve nedelje "U ovom trenutku", rekao je koordinator Vels, "bilo bi prerano izvlaciti zakljucke o izbornom procesu s obzirom da rezultati jos pristizu ali je bilo indikacija o poteskocama tehnicke prirode na jednom ili dva mesta. Medjutim, dok se proces posmatranja pa ni sam izborni proces ne zavrse ne zelim da dajem nikakve zakljucke (o regularnosti izbora)". Zavrsni izvestaj OEBS ocekuje se za dve nedelje. } Tim OEBS na kraju je konstatovao da ce njihovi posmatraci biti prisutni i na predsednickim izborima u Crnoj Gori 5. oktobra i tokom verovatnog drugog kruga predsednickih izbora u Srbiji. Receno je da su clanice OEBS pozvane da posalju nove ekipe koje bi nadgledale drugi krug ali da se za sada ne zna koliko ce posmatraca tada biti premda je OEBS svestan delikatnosti odlucujuce predsednicke runde. Upitan sta misli o uspehu kampanje stranaka koje su bile za bojkot, ambasador Studman je rekao da smatra da je bilo bolje da su te partije ucestvovale na izborima "Na kraju se ispostavilo da je bojkot samo ojacao vladajucu partiju. To je, takodje, jasan stav i o Kosovu jer smatram da neucestvovanje na izborima nije u interesu tamosnjih Albanaca. Medjutim, razumljivo je i da kod odredjenih stranaka postoje izvesne frustracije zbog nedostatka pozitivnog pomaka u izbornom procesu (u skladu sa Gonsalesovim preporukama)", kazao je Studman. Upitan da za "Nasu Borbu" prokomentarise spremnost vlasti u Srbiji da makar za neke buduce izbore ispostuje dosadasnje a i ove najnovije preporuke OEBS, koordinator misije Entoni Vels rekao je da je najbitnije da je posmatracka misija sada ukazala na ono sto je bilo dobro i ono sto je bilo lose na ovim izborima i da bi trebalo da vlada u Beogradu pristane da se razgovara o onome sto nije bilo dobro kako bi se to i ispravilo. Jasno je da nemamo nikakvih nacina da izvrsimo pritisak na vlasti da se upravljaju prema nasim preporukama ali se nadam da ce vremenom saradnja uroditi plodom, kazao je Vels.

Filip Slavkovic

{Cetiri preporuke za vracanje poverenja u izbore OEBS je preporucio i sta bi trebalo uciniti da bi se vratilo poverenje u izborni proces u Srbiji. Dakle: 1. jasno propisati svaki korak u izbornom procesu, ukljucujuci i glasanje vojnih obveznika, 2. istinski depolitizovati drzavne medije i otkloniti prepreke radu nezavisnih medija, 3. usvojiti amandmane na izborni zakon kako bi u izbornim komisijama na svim nivoima svi bili jednako zastupljeni od pocetka izbornog procesa, i 4. ustanoviti nezavisno sudstvo s posebnim osvrtom na izborni proces } #Klinton trazi osnivanje stalnog suda za ratne zlocine ~GOVOR PREDSEDNIKA SAD NA OTVARANJU 52. ZASEDANJA GENERALNE SKUPSTINE UN ^Klinton trazi osnivanje stalnog suda za ratne zlocine

Pored ove inicijative, americki predsednik je najavio da ce uskoro pozvati Senat da ratifikuje sporazum o zabrani eksperimenata nuklearnim naoruzanjem. Ocekuje se i debata o krizi u Jugoslaviji, koju ce Milan Milutinovic moci samo da slusa

Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona

"Sve cemo uciniti da izidju pred lice pravde oni koji su optuzeni za najteze zlocine protiv covecnosti" - objavio je americki predsednik Bil Klinton u jucerasnjem izlaganju kojim je otvorena debata na 52. zasedanju Generalne skupstine UN, najavljujuci americku inicijativu za formiranje stalnog medjunarodnog tribunala za ratne zlocine (prakticno, institucionalizovanje sadasnjeg Haskog suda, uspostavljenog da bi se sudilo optuzenim za ratne zlocine u bivsoj Jugoslaviji i Ruandi). Po peti put otkako je dosao na celo najmocnije sile sveta, Klinton se juce pojavio na jesenjoj svecanosti kojom se obelezava pocetak nove diplomatske sezone u svetskom parlamentu. Za razliku od ranijih istupanja, medjutim, jucerasnji Klintonov govor bio je sveden na desetak minuta - ali i njih, kao takvih, dovoljnih da bi se najavile neke znacajne akcije koje SAD pripremaju na najsiroj medjunarodnoj sceni. Pored pomenute inicijative za uspostavljanje stalnog tribunala za ratne zlocine (koji bi, prema americkom planu, trebalo da zazivi pre 2000. godine), Klinton je najavio da ce uskoro pozvati Senat da ratifikuje sporazum o zabrani eksperimenata nuklearnim naoruzanjem - sporazum koji je juce nazvao "najduze vodjenom pregovarackom bitkom i najteze izvojevanom pobedom u borbi za kontrolu naoruzanja". "Ovaj sporazum pomocice da se nuklearne sile sprece u razvijanju jos savrsenijeg i jos opasnijeg nuklearnog naoruzanja. Istovremeno, njime ce se smanjiti mogucnost da se ostale zemlje domognu tog naoruzanja" - rekao je americki predsednik tim povodom, potvrdjujuci da ce uskoro proslediti na usvajanje zakonodavcima na Kapitol hilu ovaj dokument, koji ima nemalo protivnika medju vladajucim republikancima, cime, kao takav, dobija priliku da bude povod za jos jednu od ozbiljnijih konfrontacija koje se ocekujuci predstojecem periodu na relacijama izmedju Kongresa i Bele kuce. Pored sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani eksperimenata nuklearnim oruzjem, Klinton je juce najavio da ce od Kongresa zatraziti da se pre isteka ove godine regulisu americka dugovanja UN, koja se - prema vasingtonskoj racunici - nalaze na domak od jedne milijarde dolara, dok se u Njujorku od SAD zvanicno potrazuje skoro 1,6 milijardi dolara. Bilo kako bilo, u kuloarima svetske organizacije od juce je vrlo primetno iscekivanje da ce pitanje ovog nagomilanog americkog duga uskoro prestati da opterecuje odnose UN sa SAD, s tim sto ce to, istovremeno, otvoriti i prolaz Klintonovoj inicijativi (zvanicno promovisanoj u jucerasnjem govoru) da Nemacka i Japan dobiju mesto stalnih clanova Saveta bezbednosti, a da se Latinskoj Americi, Africi i Aziji dodeli jos po jedno mesto medju onim tzv. rotirajucim clanovima izvrsnog tela svetske oragnizacije ciji mandat traje po dve godine, Klintonovim uvodnim izlaganjem, inace, juce je i zvanicno pocela debata na 52. redovnom zasedanju Generalne skupstine Ujedinjenih nacija - debata u kojoj se moze ocekivati da ce i te kako biti pominjana kriza u bivsoj Jugoslaviji, ali u kojoj nece moci da ucestvuje i zemlja koja pretenduje na zvanje naslednika te bivse SFR Jugoslavije. Sef jugodiplomatije Milan Milutinovic - shodno praksi koju su beogradske vlasti uspostavile posle zavodjenja medjunarodnih sankcija, '92. godine - boravice sledecih desetak dana u Njujorku i pratice u svojstvu posmatraca pocetak debate u svetskom parlamentu. Zbog zamrznutog statusa preostale Jugoslavije u svetskoj organizaciji, medjutim, ministar Milutinovic imace pristup u zgradu UN - ali ne dalje od salona za goste i delegate iz kojeg moze da se posmatra TV prenos debate iz generalne asambleje. Odlukom Saveta bezbednosti od maja '92. godine, naime, federacija Srbije i Crne Gore iskljucena je iz rada OUN, a to zamrznuto clanstvo ostalo je na snazi i posle potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora o Bosni, preko tzv. "spoljnog zida" medjunarodnih sankcija, cije se uklanjanje moze ocekivati tek kad vlasti u Beogradu budu ispunile niz poznatih preduslova, koje je postavila Amerika podrzana Evropskom unijom. #Bojkot izbora nije uspeo ~SRPSKI POKRET OBNOVE ^Bojkot izbora nije uspeo

Prema podacima izbornog staba SPO, naosnovu glasanja 75 odsto birackog tela, vodi Lilic sa 35,2 ispred Seselja sa 27 i Draskovica sa 22,3 odsto glasova

Beograd. - Srpski pokret obnove i predsednicki kandidat Vuk Draskovic, prema dosadasnjim rezultatima, osvojili su mnogo vise glasova nego nego sto je osvojila koalicija "Zajedno". Bojkot izbora nije uspeo, vec je samo doprineo tome da, za sada, vodi kandidat koalicije SPS-JUL-ND Zoran Lilic - rekao je juce clan Predsednistva SPO Ivan Kovacevic, na prvoj postizbornoj konferenciji za novinare, na kojoj su prezentovani rezultati glasanja tri cetvrtine birackog tela, koliko je do sada, obradio racunski centar te stranke. Lider SPO Vuk Draskovic, ni juce se nije pojavio pred novinarima. - Rezultati dobijeni na osnovu glasanja 75 odsto birackog tela, kada su u pitanju predsednicki izbori, pokazuju da je u vodjstvu Zoran Lilic, kandidat leve koalicije, koji je, za sada, osvojio 35,2 odsto glasova. Iza njega je kandidat Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj, koji je dobio poverenje 27 odsto biraca, a treci po redu je Vuk Draskovic sa 22,3 odsto osvojenih glasova - izneo je dobijene rezultate predsednickih izbora Andjelko Trpkovic, portparol stranke, dodajuci da slican procentualni odnos vazi i za parlamentarne izbore. Ivan Kovacevic je istakao da socijalisti jos uvek nemaju vecinu u parlamentu, ali je i naglasio da "rezultati jos uvek pristizu, posebno sa juga Srbije". Odgovarajuci na pitanje novinara kako komentarise izborni uspeh radikala i Vojislava Seselja, Kovacevic je rekao da je "glasacko telo vec jednom dalo milion glasova Seselju i da postoji deset odsto biraca koji, od izbora do izbora, luta izmedju SRS i SPS". Isticuci da posmatraci SPO u birackim odborima prikupljaju sve informacije o eventaualnim neregularnostima tokom izbora, Kovacevic je objasnio da ce prigovori, ako ih bude bilo, biti podneti u zakonskom roku. Predstavnici SPO juce nisu bili raspolozeni da daju detaljnije politicke ocene proteklih izbora, najavivsi da ce sa procenom razvoja politicke situacije izaci u javnost tek kada budu imali konacne rezultate izbora.

S. M.

{U Beogradu vode socijalisti i Lilic? Prema prispelim informacijama koji su juce prezentirani u SPO, u Beogradu, za sada, vode socijalisti i Zoran Lilic. U izbornoj jedinci 1- Palilula, na parlamentarnim izborima SPO je osvojio 30,61 odsto, SPS 36,56, a radikali 28,44 odsto glasova. U ovoj izbornoj jedinici vodi Zoran Lilic sa 38,20 odsto glasova, sledi ga Draskovic sa 31,19, a iza njega je Seselj sa 26,92 odsto glasova. U izbornoj jedinici 2 - Vozdovac, prema rezultatima glasanja tri cetvrtine birackog tela, socijalisti imaju 37,04 odsto, SPO 29,91 a radikali 30,93 odsto glasova. Slican raspored - Lilic - Seselj - Draskovic zabelezen je i u Novom Beogradu, a na Cukarici Draskovic je ispred Seselja. } #Odlucuje stotinak glasova ~ZESTOKA BITKA IZMEDJU LEVICE I SPO ZA JEDAN MANDAT U KRUSEVCU ^Odlucuje stotinak glasova Krusevac. - Odziv biraca u izbornoj jedinici 22 Krusevac bio je na nivou prosogodisnjih izbora ali su zato biraci sve iznenadili svojom cudljivom voljom jer je, u odnosu na 1996. godinu, levica na nivou ove izborne jedinice izgubila bezmalo 20.000 glasova. Za predsednicke izbore obradjeno je 98,18 odsto prispelih podataka. U vodjstvu je Zoran Lilic, za koga je glasalo 57.324 biraca, odnosno 36,75 odsto, drugi je Vojislav Seselj, kome su poverenje ukazala 41.364 gradjanina, ili 26,52 odsto, dok je treci Vuk Draskovic sa 40.327 glasova, tj. 25,85 odsto. Ostali kandidati dobili su zanemarljivo mali broj glasova. Za republicke parlamentarne izbore do 16 casova izborna komisija je obradila podatke za 93,32 odsto izaslih biraca i tu je u vodjstvo udruzena levica SPS-JUL-ND sa 52.836 glasova, ili 35,6 odsto. SPO je osvojio 40.082 glasa sto u procentima iznosi 27 odsto, dok je za SRS glasalo 38.445 biraca odnosno 25,95 odsto. Situacija sa mandatima je krajnje neizvesna jer ce, prema recima predstavnika SPO u izbornoj komisiji, odluciti najvise 50 do 100 glasova o tome da li ce SPO imati tri poslanicka mandata isto koliko i levica, ili ce ostati na dva mandata dok ce SPS-JUL-ND imati cetiri mesta u parlamentu.

S. M.

#Lilic i Seselj u drugom krugu ~PREMA PROCENAMA IZBORNOG STABA SOCIJALISTICKE PARTIJE SRBIJE ^Lilic i Seselj u drugom krugu

Od dosad obradjenih 3.278.504 glasa (izmedju 80 i 85 odsto) Zoran Lilic vodi sa 1.234.596 glasova. Slede Vojislav Seselj sa 936.533 i Vuk Draskovic sa 752.029 glasova, saopstio portparol SPS Ivica Dacic, najavljujuci kompletne rezultate tek za danas

Beograd. - Preliminarni rezultati proteklih predsednickih i parlamentarnih izbora, kako je na jucerasnjoj konferenciji za novinare rekao portparol Socijalisticke partije Srbije Ivica Dacic, znace se tek danas. Prema do sada obradjenim podacima, sto prema njegovim recima obuhvata izmedju 80 i 85 odsto (3.278.504 glasa), predsednicki kandidat jedinstvene liste "Socijalisticka partija Srbije, Jugoslovenska levica, Nova demokratija - Slobodan Milosevic", Zoran Lilic, nalazi se u "ubedljivom" vodjstvu sa ukupno 1.234.596 glasova. Sledi lider radikala Vojislav Seselj sa 936.533, dok trece mesto zauzima predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic sa 752.029 glasova. "Sasvim je izvesno da ce biti i drugog kruga u kome ce biti nas kandidat Zoran Lilic i, najverovatnije, Vojislav Seselj. Ocekujemo da ce u drugom nas kandidat ubedljivo da pobedi", istakao je Dacic. Portparol SPS kaze da i na pralamentarnim izborima ubedljivo vodi njihova jedinstvena lista. Prema do sada obradjenim podacima, (3.429.963) jedinstvena lista "SPS, JUL, ND - Slobodan Milosevic" osvojila je 1.241.501 glas. I na parlamentarnim izborima, drugo mesto - i to sa vecim brojem nego sto je osvojio njihov predsednicki kandidat - zauzimaju radikali sa 1.025.375 glasova dok je SPO, za sada, na trecem mestu 728.656 glasova. Ostale stranke i njihovi predsednicki kandidati osvojili su, kako je Dacic rekao, nekoliko desetina puta manje glasova. "Na ovim izborima, u Beogradu, ostvarili smo mnogo bolje rezultate nego na novembarskim izborima, iako je na vlasti takozvana koalicija 'Zajedno'. Jedinstvena lista vodi u izbornim jedinicama Palilula, Vozdovac i Cukarica, dok jedino na Novom Beogradu prednost imaju radikali. Ovakav trend vazi i za predsednicke izbore", naglasio je Dacic. Ivica Dacic je izrazio zadovoljstvo "sto su izbori uspeli", posto je na njih izasao daleko veci procenat od polovine birackog tela. Stranke koje su bojkotovale izbore, kako je rekao, dozivele su potpuni krah, sto ce potvrditi i zvanicni podaci koje ce objaviti Republicka izborna komisija. "Bojkot ne samo da nije uspeo, nego nije uopste uticao na odziv gradjana", naglasio je Dacic uz napomenu da su Albanci i ove izbore, u najvecem broju, bojkotovali. Sto se Kosova tice, portparol SPS kaze da podaci jos nisu obradjeni. SPS i njegovi koalicioni partneri, inace, zasad nemaju neki prigovor na sam tok izbora.

J. Ko. - B. C.

#Milan Panic: Veliki korak nazad ~IZJAVA MILANA PANICA POVODOM IZBORA U SRBIJI ^Veliki korak nazad Beograd. - Veliki broj ljudi koji je bojkotovao izbore - bez obzira na razlicite verzije, gotovo polovina nije izasla - potvrdjuje da nasi gradjani vise ne pristaju na izborne kradje i na zivot koji nije dostojan civilizovanih ljudi. Ti ljudi koji nisu izasli na izbore napravili su dobar izbor. U politickom smislu, bojkot je svakako uspeo, izjavio je juce Milan Panic, bivsi jugoslovenski premijer. "Legitimitet se ne dobija samo procentima nego vrednovanjem svih elemenata izbornog procesa. Vise je nego ocigledno da je mnogo elemenata nedostajalo da bi ovi izbori imali unutrasnji i medjunarodni legitimitet", ocenio je Panic. - Oni koji su izasli na izbore napravili su los korak; dali su poverenje nosiocima ekstremnih koncepcija. I u tom smislu, ovi su izbori veliki korak nazad. Oni nas primicu jednopartijskom sistemu i, kao izraz toga, diktatorskoj vladavini, i ponovo guraju Srbiju ka mracnim vremenima. Zato se nap posao - posao ljudi koji su za demokratiju - jucerasnjim glasanjem nije zavrsio. Nas napor i dalje mora biti usmeren na to da se u Srbiji uspostavi stvarni demokratski sistem - porucio je Panic i dodao: - Podela Srbije koja se ispoljila na ovim izborima moze da zabrinjava. Moja je vizija suprotna tome - ja zelim da vidim ujedinjenu zemlju i narod oko programa reformi i privatizacije, oko borbe za produktivnost i visi standard. Taj ideal moramo dostici. Da bi se ostvarile neophodne promene moraju se ujediniti sve demokratske stranke, pokreti i pojedinci. Nas jedini cilj mora da bude promena sistema i stvaranje uslova za bolji zivot svih nasih gradjana. #U Beogradu vode socijalisti ~PRELIMINARNI REZULTATI SRPSKE RADIKALNE STRANKE ^U Beogradu vode socijalisti

Iako do juce popodne nisu pristigli izvestaji sa svih birackih mesta, radikali napravili racunicu, po kojoj ce u republickoj skupstini osvojiti 80 mandata

Beograd. - U cetiri beogradske izborne jedinice, prema jucerasnjim podacima Srpske radikalne stranke, najvise poslanickih mandata osvojili su kandidati leve koalicije - 17. Radikali su, prema sopstvenim podacima, sa svih birackih mesta u te cetiri jedinice, osvojili 16 mandata, 11 bi trebalo da pripadne Srpskom pokretu obnove, a jedan - Demokratskoj alternativi. Konacan raspored mandata u beogradskim izbornim jedinicama, prema proracunima te stranke, trebalo bi da bude sledeci: najvise poslanickih mandata radikali su osvojili na Novom Beogradu - pet. Isti rezultat na toj jedinici zabelezili su i socijalisti (pet mandata) dok su Srpskom pokretu obnove pripala dva poslanicka mesta. {Lilic i Novi Beograd U izbornoj jedinici Novi Beograd, prema podacima radikala, skoro da je doslo do "mrtve trke" izmedju predsednickih kandidata levice i SRS: Zoran Lilic je, naime, osvojio 59.873 glasova, a Vojislav Seselj 59.307. Treceplasirani je Vuk Draskovic sa 33.306, a slede ga Nebojsa Covic (10.299) i Vuk Obradovic, sa osvojenih 10.190 glasova. } Na izbornoj jedinici Palilula socijalisti imaju cetiri, a radikali i SPO po tri poslanicka mandata. Na Vozdovcu je socijalistima i radikalima pripalo po cetiri, a SPO tri mandata. Isti odnos te tri stranke je i na Cukarici - radikali i socijalisti osvojili su po cetiri, SPO tri poslanicka mandata, a Demokratska alternativa Nebojse Covica - jedan mandat. Tokom jucerasnjeg popodneva, u centralu SRS jos nisu bili stigli rezultati sa svih birackih mesta. Tvrdilo se, medjutim, da toj stranci u izbornoj jedinici Pristina treba da pripadne cetiri mandata (socijalistima sedam, ostalima - nista). Odlicne rezultate stranka je zabelezila i u Vojvodini: u Zrenjaninu, od ukupno 11, radikali su osvojili cetiri, u Somboru tri mandata... Ocekujuci pristizanje svih zapisnika, radikali su napravili racunicu prema kojoj bi toj stranci u Skupstini trebalo da pripadne oko 80 mandata, a kao najbolji primer porasta sopstvene popularnosti, spominjali su podatak da je na izborima 1993. godine ta stranka u beogradskim izbornim jedinicama imala sedam, a sada - 16 poslanika.

V.D.

{Aleksandar Vucic porazio Goricu Gajevic Na parlamentarnim izborima u jedinici Novi Beograd radikalski generalni sekretar Aleksandar Vucic, prema podacima te stranke, ubedljivo je "potukao" svoju koleginicu iz SPS Goricu Gajevic: lista SRS koju predvodi Vucic osvojila je 63.974, a lista leve koalicije sa Goricom Gajevic na celu - 55.973 glasa. Na trecem mestu je SPO (listu je predvodio Bogoljub Pejcic) sa osvojenih 30.101 glasa. Socijaldemokratija, prema tim podacima, dobila je 11.023, a Demokratska alternativa 9.200 - ali to nije bilo dovoljno za osvajanje poslanickih mandata. } #Valjevo: Po tri poslanika za levu koaliciju i SPO ~IZBORNA JEDINICA 12 - VALJEVO ^Po tri poslanika za levu koaliciju i SPO Valjevo. - Prema nezvanicnim rezultatima, u izbornoj jedinici 12 - Valjevo po tri poslanika u novom sazivu Narodne skupstine Srbije imace liste SPS-JUL- ND i SPO, a jednog SRS. Procenat izlaska na izbore bio je oko 66 odsto, a glasovi su rasporedjeni ovako: "levi blok" 52.263, SPO 46.829, SRS 24.818. Na izborima za predsednika Srbije, Zoran Lilic dobio je 53.158 glasova, Vuk Draskovic 46.384, a Vojislav Seselj 24.912 glasa. Srpski pokret obnove i Vuk Draskovic pobedili su u valjevskoj i ljiskoj opstini, "tesno" je bilo u Podgorici (Osecina), "levi blok" spasli su biraci u Tamnavi (Ub), Azbukovici (Ljubovija, Krupanj), Mionici i Lajkovcu. Radikali su najvise glasova osvojili u Valjevu i Ubu, a u Krupnju su bili bolji od SPO.

B. V.

#SPO u drugom izbornom krugu nece podrzati ni Lilica ni Seselja ~IZJAVA VUKA DRASKOVICA ^SPO u drugom izbornom krugu nece podrzati ni Lilica ni Seselja

Lider Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Draskovic odlucno je juce odbacio mogucnost podnosenja ostavke na funkciju predsednika partije i istakao da SPO nece podrzati nijednog kandidata u eventualnom drugom krugu predsednickih izbora

Beograd. - Na pitanje agencije Beta da li razmislja o ostavci s obzirom da prvi zvanicni rezultati govore o vodjstvu njegova dva najveca konkurenta - Zorana Lilica i Vojislava Seselja - Draskovic je odgvorio: "Zasto bih razmisljao o ostavci neko ko je ostvario i pojedinacni i stranacki rezultat bolji nego ikad. Nastavljam na celu demokratske Srbije, jer nikog vise nema osim nas". Draskovic je ocenio da ce drugi krug predsednickih izbora biti neuspesan, jer "SPO zbog buducnosti i Srbije nece podrzati ni kandidata levice Zorana Lilica, niti kandidata radikala Vojislava Seselja". Lider SPO je takodje najavio "parlamentarnu krizu koja ce doprineti daljoj demokratizaciji Srbije", ali nije zeleo da precizira na koji nacin ce ta kriza biti izazvana. "SPO je osvojio vise glasova nego ceo Depos na izborima 1992. i 1993. godine i skoro kao cela koalicija "Zajedno" na proslogodisnjim saveznim izborima", kazao je Draskovic i dodao da se SPO sada "vratio sebi", posle sedam godina uludo potrosenih na razne koalicije". On je rekao da "zabrinjava nagli porast radikalizma", istakavsi da to "opravdava ucesce SPO na izborima". "Sprecili smo puni trijumf fasizma, komunizma i daljeg propadanja Srbije. Pokazali smo da ima nade i snage za buducnost i da je ta snaga samo SPO", rekao je Draskovic. #Zoran Djindjic: Ovi izbori nisu uspeli ~ZORAN DJINDJIC, PREDSEDNIK DEMOKRATSKE STRANKE ^Ovi izbori nisu uspeli

Umesto slobodnog izbora gradjanima su ponudjene dve lazne alternative: socijalnacionalizam SPS i nacionalsocijalizam SRS, rekao lider demokrata najavljujuci "produzetak ekonomske, politicke i mentalne krize"

Beograd. - Odluka da se izbori bojkotuju bila je ispravna jer Demokratska stranka ne zeli vise da ucestvuje u institucijama u kojima se unistava Srbija - izjavio je Zoran Djindjic, predsednik DS, na jucerasnjoj, prvoj postizbornoj, konferenciji za novinare. Zaledje za tu odluku, DS vidi u zimskom protestu. "Ako se u ovoj zemlji desi nesto pozitivno, to ce biti izvan parlamenta i vlade," smatra lider DS. Demokrate ce, kako je najavio Djindjic, u narednom periodu biti neprestano na terenu da bi uspostavile kontakt sa onima koji nisu izasli na izbore. Djindjic je uveren da ce DS opstati i kao vanparlamentarna partija, "iako ce biti izlozena velikim pritiscima". Glavno pitanje po Djindjicevom misljenju nije da li je uspeo bojkot, vec da li je to slucaj sa izborima. "Ovi izbori nisu uspeli jer predstavljaju samo produzetak ekonomske, politicke i mentalne krize," ocenio je lider DS. On je naglasio da na ovim izborima gradjani nisu imali mogucnost slobodnog izbora, vec da su se opredeljivali izmedju dve lazne alternative: socijalnacionalizma SPS i nacionalsocijalizma SRS. {Nepozvani na balu vampira Tumaceci razloge uspeha radikala, kojim je kako je sam izjavio pomalo iznenadjen, Djindjic je rekao da je Srpska radikalna stranka pokupila ono sto su socijalisti sejali. "Ako neko (SPS) godinama organizuje "lov na vestice", to jest na one koji, na primer, nose strane zastave, ne treba da se cudi ako se na njegovom balu vampira pojavi i nepozvani (SRS)," prokomentarisao je Djindjic. } Ocenivsi da Republicka izborna komisija kasni sa izbornim rezultatima, Djindjic je rekao da za to ne postoji nikakvo opravdanje, "osim ako se ne radi o manipulacijama". "U prvoj fazi, objavljuju se rezultatiti sa onih birackih mesta gde svi ucesnici izbora imaju svoje predstavnike u birackim odborima, a u drugoj fazi samo sa onih glasalista gde su samo socijalisti u komisijama. Tek na kraju ce biti objavljeni izborni rezultati sa Kosova koji sluze kao korektiv, ako nije osvojan onaj broj glasova koji su palnirali SPS i JUL", upozorio je Djindjic i dodao da je stoga realno ocekivati da ce koalcija SPS-JUL-ND osvojiti vecinu u parlamentu. Vuk Draskovic, kako je rekao lider DS, zavrsio je na trecem mestu, jer je izasao na izbore. "Da nije ucestvovao na njima, ne bi se ni odrzali izbori," dodao je Djindjic. Broj izaslih na izbore, prema procenama demokrata, iznosi izmedju 50 i 55 procenata, sto je, po Djindjicevim recima, deset do 15 procenata manje nego na poslednjim saveznim i lokalnim izborima.

I. Kisic

{Bojkot i u drugom krugu Demokratska stranka nece pozivati svoje clanstvo da glasa ni za jednog kandidata u drugom izbornom krugu. Djindjic, inace sumnja da ce ce u drugi krug izaci vise od 50 procenata biraca, koliko je neophodno da bude izabran predsednik, ali da ce 51 procenat izaslih biti montiran u racunskim centrima SPS- a. } #GSS: Bojkotu nedostajao - SPO ~GRADJANSKI SAVEZ SRBIJE ^Bojkotu nedostajao - SPO

Ako SPO ne dobije vise od milion glasova, to ce biti pokazatelj da se tapka u mestu u odnosu na prethodna glasanja, ocenio Goran Svilanovic, portparol GSS

Beograd. - Gradjanski savez Srbije otvoreno sumnja u rezultate koje je saopstila Republicka izborna komisija o odzivu biraca jer, kako je rekao portparol ove stranke Goran Svilanovic, daleko je od logike da na proslogodisnje savezne izbore izadje 60 procenata biraca, a na ovogodisnje republicke 61 odsto. Svilanovic je podsetio da se prosle godine prilikom saveznih izbora prvih dana baratalo cifrom o 65 odsto biraca, ali se tek kasnije nakon duzeg vremena ta brojka zaustavila na 60 procenata. - Neubedljiva informacija o odzivu rezultat je cinjenice da je nekim strankama sada vaznije da marginalizuju partije koje su bojkotovale izbore, posto ih bojkot jako zulja - rekao je portparol GSS. On je dodao da je bojkot uspeo i on je "referentna cinjenica", ali je sada ocigledno da je ovom bloku partija nedostajao Srpski pokret obnove. Da je i SPO ucestvovao u bojkotu, podvukao je Svilanovic, odziv biraca bi bio manji od 50 odsto, sto bi dovelo do novih izbora pod drugim uslovima. - Prvi rezultati su jasan znak da je SPO imao veliku nadu i da su za njih uglavnom glasali oni ljudi koji su se skupljali po trgovima, dok je kampanja u medijima drugih stranaka dala bolje rezultate - ocenio je Svilanovic. Po njegovim recima, ako SPO ne dobije vise od milion glasova "to ce biti pokazatelj da se tapka u mestu u odnosu na prethodna glasanja". GSS smatra da ce rezultat parlamentarnih izbora biti veoma znacajan, jer ce od sklapanja eventualnih koalicija u skupstini zavisiti pobeda Lilica ili Seselja u drugom krugu trke za predsednika Srbije. Procena GSS je da ce Koalicija "Vojvodina", Demokratska alternativa, Socijaldemokratija i druge manje stranke rasporediti medjusobno oko 25 mandata u parlamentu. Svilanovic je zakljucio da i dalje treba insistirati na odrzavanju okruglog stola o dijalogu vlasti i opozicije.

D. P.

{Srbija nije Poljska - Iako su izbori u Poljskoj i Srbiji odrzani istog dana, poljski rezultati bili su poznati vec u nedelju uvece, dok se ovde ne znaju precizne cifre ni o odzivu ni o rezultatima - rekao je potparol GSS. On je primetio da je Poljska veca drzava od Srbije i da je i tamo i ovde u pitanju modemski nacin komunikacije izmedju izbornih jedinica, ali su Poljaci iz nepoznatih razloga ipak brzi u saopstavanju rezultata. Svilanovic je rekao da je iz Republicke izborne komisije dobio obavestenje kako se cekaju rezultati glasanja u kasarnama, i zapitao se da li se oni salju pesice imajuci u vidu da je vojska glasala u subotu. } #Gonsales ce zahtevati sprovodjenje preporuka ~MELISA FLEMING, PORTPAROL OEBS, ZA "NASU BORBU" ^Gonsales ce zahtevati sprovodjenje preporuka Portparol OEBS Melisa Fleming izjavila je za "Nasu Borbu" da se misija bivseg spanskog premijera Felipea Gonsalesa, premda nije izvestan datum njegovog dolaska, ocekuje nakon zavrsetka posmatracke misije OEBS, kako bi se zaokruzio rad OEBS na ovim prostorima. Posmatracka misija je tu da da ocenu izborne procedure, dok bi kasnija misija Felipea Gonsalesa trebalo da, kako je sef proslogodisnje komisije OEBS za lokalne izbore u Srbiji nedavno dogovorio sa predsedavajucim Organizacije Nilsom Helvegom Petersenom, predstavlja logican politicki nastavak angazmana OEBS u Beogradu, rekla je Melisa Fleming. Gonsalesov napor verovatno ce se odnositi na to da ce on zahtevati sprovodjenje preporuka, okrugle stolove i tome slicno, dodala je Flemingova. #Nadzor nad Srbijom ~VOJIN DIMITRIJEVIC POVODOM NAJAVE DOLASKA FILIPE GONSALESA ^Nadzor nad Srbijom

Vlast nije sprovela nijednu od preporuka iz Gonsalesovog izvestaja. Moguc dogovor OEBS-a sa Milosevicem kako bi se iznudile demokratske promene

Nema razloga da se sumnja u izvestaj o politickim prilikama u Srbiji koji bi sacinio Filipe Gonsales, kaze Vojin Dimitrijevic, predsednik Spoljno-politickog odbora Gradjanskog saveza Srbije, povodom moguceg dolaska nekadasnjeg spanskog premijera kao licnog izaslanika predsedavajuceg OEBS-a. Medjutim, sta ce potom uraditi OEBS, i koliko ce se drzati izvestaja, ne moze da se prognozira. U OEBS-u ima mnogo razlicitih drzava, odluke se donose jednoglasno i prema objasnjenju Dimitrijevica nisu iskljuceni dogovori ove organizacije sa ovdasnjim vlastima. Jedna od mogucih varijanti je da socijalisti naduvaju opasnost od radikala, "od fasizma, i da se predstave kao branioci evropske civilizacije sto oni pokusavaju, do sada bezuspesno, da urade". Postojanje prostora za dogovor medjunarodne zajednice sa predsednikom Slobodanom Milosevicem potvrdjuje se u cinjenici da ga ona tretira kao licno odgovornog za ovdasnje prilike. Stvar je njenog izbora koja ce sredstva da koristi ako se odluci na dogovaranje sa Milosevicem kako bi dozvolio demokratske procese, kaze Dimitrijevic navodeci neke od sredstava (Kosovo, finansijska pomoc, Dejtonski sporazum...). Podsecajuci na rad Gonsalesa prilikom proslogodisnjih izbora, Dimitrijevic kaze kako je pokazao strucnost i preciznost, smatrajuci da on licno nema razloga da pristaje na kompromise i dogovore. Ukoliko dodje Gonsales ce sigurno analizirati prilike u Srbiji u odnosu na preporuke koje je zimus dao u svom izvestaju. Saopstenje sa najavom dolaska Gonsalesa, navodi Dimitrijevic, "daje pravo da zakljucimo da OEBS ocenjuje kako ovi izbori nisu odrzani u duhu preporuka" iz njegovog izvestaja, podsecajuci da se izmedju ostalog kaze kako je nedavno utvrdjeno da vlasti "ne sprovode dosledno nijednu" od tih preporuka. A onda je izlazenje na izbore bilo besmisleno, kaze Dimitrijevic. Dimitrijevic ocenjuje da se OEBS ocito "do zadnjeg momenta lomio" sta da radi. Namerom da Gonsales dodje nakon a ne pre izbora mozda je htela da se izbegne situacija da on upadne "u klopku" i bude primoran da se izjasnjava samo o tehnickim uslovima glasanja. Istovremeno, nakon izbora bice "cistija situacija", pa i medjunarodnoj zajednici jasnije sta treba da radi i da li da eventualno i preko samog Gonsalesa proba da pravi dogovor sa Milosevicem "jer ovakvi izbori nisu nista resili". Gonsalesovim izvestajem od zimus nije samo konstatovana kradja vec je zapoceo proces nadzora nad nasom drzavom, objasnjava Dimitrijevic. Kako jos procenjuje "mi nazalost idemo ka nekoj vrsti protektorata sto naravno nije dobro. Stranci ce traziti prvenstveno ono sto njima odgovara".

N. Todorovic

{Vels "promasio temu" Komentarisuci izjavu Entoni Velsa, Dimitrijevic kaze kako je sef misije OEBS-a podsticao gradjane da izadju na izbore, "nazalost ne shvatajuci da je jedna od osnovnih politickih tema upravo glasanje ili bojkot. On je cisto tehnicki posmatrao izbore i smatrao da bi za sve bilo dobro da sto vise gradjana izadje na biralista". Medjutim, prema njegovim saznanjima, u misiji ipak ima vrlo iskusnih ljudi koji su izrasli iz nezavisnih organizacija za posmatranje izbora kao i "ljudi iz Istocne Evrope koji znaju sve trikove" koje primenjuju realsocijalisti. } #Razocarani opozicionari glasali za radikale ~DR SRBOBRAN BRANKOVIC O PRVIM IZBORNIM REZULTATIMA ^Razocarani opozicionari glasali za radikale

Relativno dobar ucinak bojkota. U drugom krugu predsednickih izbora koalicija Milosevic-Draskovic, ili v. d. predsednika

"Nisu neocekivani rezultati koji govore o tome da Socijalisticka partija Srbije zadrzava dominaciju, ali je pomalo neocekivan uspeh Srpske radikalne stranke. Cinjenica je da su desavanja u koaliciji "Zajedno" doprinela tome da se velik broj opoziciono raspolozenih glasaca opredeli za radikale. U toj pat poziciji u kojoj se nasla opozicija najvise je profitirao onaj koji je tvrdio da ima resenje, dakle SRS", komentarise prve izborne rezultate za "Nasu Borbu" dr Srbobran Brankovic iz Instituta za politikoloska istrazivanja. Kampanja za bojkot izbora, prema misljenju dr Brankovica, postigla je relativno dobar ucinak. "Poredjenjem podataka o odzivu biraca na izborima od 1990. godine pa do novembara 1996, primecuje se da odziv ima stalnu tendenciju opadanja. Na izbore '90. izaslo je 70 odsto birackog tela, na izbore '92. izaslo je 69 odsto, na glasanje '93. izaslo je 61 odsto, a u novembru '96. oko 60 odsto. Buduci da je na ove izbore izaslo oko 53 odsto birackog tela, a da je realan kapacitet opozicije, odnosno glasackog tela Demokratske stranke i SPO, bio oko 15 odsto, moze se zakljuciti da je antiizborna kampanja delovala na oko sedam odsto glasacke populacije, dakle na otprilike polovinu opoziciono opredeljenih glasaca. Zahvaljujuci bojkotu izbora u maju '92 na biralista je izaslo 15 odsto manje biraca, tako da je uspeh antiizbornog bloka stranaka na ovim izborima prakticno jednak tom uspehu", objasnjava dr Brankovic. Ipak, efekat antiizborne kampanje, napominje sagovornik, mogao je da bude snazniji da se kampanja vodila ozbiljnije, da nije tekla suvise smuseno i da se nije naprasno odustalo od masovnih okupljanja nakon incidenta na mitingu u Kraljevu. "Druga prepreka bojkotu bila je u svojevrsnom strahu, buduci da ljudi ipak nisu bili spremni na individualnu akciju bojkota, na to da stoje imenom i prezimenom iza svoje odluke da ne izadju na biralista. Mnogo je lakse protestovati na mitingu medju 100.000 ljudi. Individualan cin ipak povlaci odredjene rezerve. Mislim da je odredjen broj zakletih opozicionara bio u strahu od neizlaska na izbore te da su upravo njihovi glasovi zbog razocarenja kolaboracionistickom politikom Vuka Draskovica i njegovim rasturanjem koalicije "Zajedno", zavrsili na radikalskim listama", kaze dr Srbobran Brankovic. Isticuci da u odnosu snaga sigurno nece biti spektakularnih promena iako jos svi glasovi nisu prebrojani, dr Brankovic kaze da ce biti interesantno posmatrati kako ce se odvijati drugi krug predsednickih izbora. "Cak i pod pretpostavkom da je izaslo 55 odsto glasaca, pet odsto glasova odlazi na kandidate nacionalnih manjina, 10 odsto na marginalne predsednicke kandidate, a najmanje 20 odsto glasova na Seselja i Draskovica. Pretpostavljam da ce zato Slobodan Milosevic napraviti neku vrstu koalicije sa Draskovicem, da bi zauzvrat pristalice SPO u drugom krugu dali glasove Lilicu. Ako se to i ne dogodi, potvrdice se da Milosevic zeli umesto jakog predsednika Srbije da uvede instituciju vrsioca duznosti", zakljucuje dr Brankovic.

O. Mamuzic

#Nis postao "Seseljgrad" ~U IZBORNOJ JEDINICI 23 GLASALA POLOVINA UPISANIH BIRACA ^Nis postao "Seseljgrad"

Nezvanicna izborna pobeda u Izbornom stabu SRS proslavljena tortom sa Seseljevom bistom. Tuga i neverica u sedistu SPO

Nis. - "Od danas se zovemo Seseljgrad", prokomentarisao je juce jedan od ulicnih analiticara u Nisu preliminarne i nezvanicne izborne rezultate, pristigle iz izbornih stabova stranaka, u nedostatku ovakvih podataka iz izborne komisije izborne jedinice 23 Nis. Predstavnici izborne komisije su najavili za juce "kasno popodne" pres konferenciju na kojoj bi trebalo da saopste prve nezvanicne rezultate izbora u Nisu, ali i celoj izbornoj jedinici. Kasno preksinoc oni su saopstili da je u celoj izbornoj jedinici, koja broji 324.684 biraca, po podacima dobijenim jedan cas pre zatvaranja biralista, na izbore izaslo "preko 50 odsto biraca". Prema njihovoj tvrdnji, u gradu Nisu, jedan cas do zatvaranja 200 birackih mesta, od 207.910 biraca izaslo je "oko 50 odsto". Sef izbornog staba SPO u Nisu dr Zvonimir Budic saopstio je juce da po preliminarnim rezultatima kojima raspolaze ova stranka u celoj izbornoj jedinici 23 Nis na predsednickim izborima vodi predsednicki kandidat leve koalicije Zoran Lilic, a na parlamentarnim Srpska radikalna stranka."Prema nasim podacima u celoj izbornoj jedinici Lilic je dobio 69.443 glasa (34,53 odsto), Vojislav Seselj 65.939 glasova (32,79 odsto), Vuk Draskovic 48.310 glasova (24,02 odsto), a ostali predsednicki kandidati 12.818 glasova (6,37 odsto). Prema istim podacima za izbornu jedinicu SRS je osvojila 68.890 glasova (34,32 odsto), SPS 66.466 glasova (33,12 odsto), a SPO 46.811 glasova (23,32 odsto)", kaze Budic i dodaje da bi iz ove izborne jedinice u republicki parlament radikali trebalo da posalju cetiri, socijalisti cetiri, a SPO tri poslanika. U izbornom stabu SRS saopstavaju da je po preliminarnim podacima ove stranke u samom Nisu njihov predsednicki kandidat Seselj dobio 41.845 glasova (32,7 odsto), Lilic 37.148 glasova (29,6 odsto), a Draskovic 34.321 glas (26,28 odsto). Prema njihovim preliminarnim podacima, u Nisu je SRS dobila 33,6 odsto glasova izaslih biraca, SPS 28,4 odsto, a SPO 25,9 odsto glasova Nislija koji su izasli na biralista. Nezvanicna izborna pobeda u gradu je proslavljena tortom sa Seseljevom bistom, ali novinari nisu uspeli da vide ko je "isekao Voju". Prilicno tuge, neverice i dilema bilo je ispred i u sedistu SPO. Kako su pristizali kontrolori sa birackih mesta, kroz "kordon" od stotinak okupljenih aktivista ove partije pronosio se glas pun neverice: "Opet Seselj". Okupljeni su veoma cesto komentarisali kako im nedostaje prilicno malo glasova da "Vuk udje u drugi krug" ili da "SPO bude prvi", i da bi se to "sigurno dogodilo da je Zoran Djindjic izasao". Gotovo kafkijanskoj izbornoj konfuziji, podvucenoj uglavnom neocekivanim apsurdima, doprinele su i Djindjiceve pristalice. U sedistu ove partije je prekjuce od podne trajala zurka, za one koji su "izneli antiizbornu kampanju", koja se u toku noci zavrsila pravim slavljem, kojem su prisustvovali svi stranacki funkcioneri. Razlog je bila lepa vest da je niski gradonacelnik i potpredsednik DS Zoran Zivkovic upravo dobio sina. "Zivkovic je jedini sigurni dobitnik na ovim izborima", komentarisao je jedan od funkcionera DS u Nisu, pracen glasnom muzickom mesavinom, uz koju su neki "demokratski omladinci" igrali svom snagom.

Z. Miladinovic

#Vise od stotinu prigovora ~CENTAR ZA SLOBODNE IZBORE I DEMOKRATIJU ^Vise od stotinu prigovora

Glasanje u kafani koja je normalno radila. Sufleri iza paravana. Pokojnici na birackim spiskovima

Beograd. - Posmatraci Centara za slobodne izbore i demokratiju prikupili su u nedelju vise od stotinu prigovora sa birackih mesta sirom Srbije. U CeSID-u su sacinili i top-listu najinteresantnijih prigovora o nepravilnostima, a na prvom mestu je Vitina, u izbornoj jedinici Vranje, gde biracka mesta 2, 5 i 46 uopste nisu ni bila otvorena. Portparol CeSID-a Marko Blagojevic saopstio je juce novinarima da lista prigovora jos nije konacna i da u Centar neprekidno pristizu svezi podaci. - Imali smo nase posmatrace na vise od hiljadu birackih mesta, a u velikom broju javljali su nam se i sami glasaci, obavestavajuci nas o nepravilnostima. Najvise prigovora odnosi se na pravilo da se propagandni materijal ne sme naci u krugu od 50 metara od birackog mesta, a to su u najvecoj meri krsili leva koalicija i SPO. U Novom Pazaru dva biracka mesta bila su izlepljena slikama Sulejmana Ugljanina i plakatima Koalicije za Sandzak. Ugljaninove pristalice su zaustavljale glasace, govoreci im da zaokruze brojeve devet i 13, naveo je Blagojevic. Prema podacima koje su prikupili dobrovoljci CeSID, na birackim mestima 27, 102 i 120, u izbornoj jedinici Vranje, aktivisti SPS-a delili su glasacima hemijske olovke, limenke koka-kole i sendvice, a u Gnjilanu se, kako je receno, brojanje glasova i popunjavanje glasackih listica odvijalo pod kontrolom Mladena Nikolica, clana izborne komisije, a nisu dati na potpis i ostalim clanovima birackog odbora. U Vranju su na birackom mestu 21 posmatraci CeSID zatekli jednog Roma, koji je sedeo iza paravana i sugerisao drugima kako i za koga da glasaju. U Bujanovcu je jedan Rom glasao za celu desetoclanu porodicu. Vranje je "sporno" i zbog toga sto je su velikom broju birackih mesta clanovi birackih odbora imali potpun uvid u to kako ko glasa, a na birackom mestu 10 ljudi su stajali u redu, tako da je svaki naredni mogao da vidi kako je glasala osoba ispred njega. Jedan od zanimljivijih slucajeva jesu i Poljane 2, u izbornoj jedinici Pozarevac, gde je biracko mesto 63 bilo smesteno u kafanu "Pink" koja je tog dana normalno radila. Precizno su zabelezeni i slucajevi u kojima su se na birackim spiskovima nasla imena umrlih lica, a da su izostavljena imena lica sa pravom glasa.

LJ. G.

#Lilic pobedio Seselja, Draskovic siguran - treci ~U IZBORNIM JEDINICAMA NOVI BEOGRAD I CUKARICA ^Lilic pobedio Seselja, Draskovic siguran - treci

Situacija neizvesna u izbornoj jedinici Vozdovac, dok su podaci sa Palilule direktno prosledjeni Republickoj izbornoj komisiji

Beograd. - U izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd vecinu glasova na parlamentarnim izborima osvojila je Srpska radikalna stranka (63.974), a na predsednickim je poverenje najveceg broja gradjana dobio kandidat leve koalicije Zoran Lilic (59.873 glasa), rekao je juce za "Nasu Borbu" Vladimir Ilic, predsednik Izborne komisije u izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd. Prema informacijama koje smo dobili u sedistu Izborne komisije u izbornoj jedinici 4 - Cukarica, pobedu na predsednickim izborima odneo je Zoran Lilic (58.867 glasova), a na parlamentarnim koalicija SPS-JUL-ND sa osvojenih 58.064 glasa. - U izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd obradjeni su podaci sa svih birackih mesta. Najvise glasova na poslanickim izborima su osvojili radikali, iza njih su socijalisti sa 55.973 glasa, potom SPO sa 30.101 glasom, Socijaldemokratija sa 11.023 i Demokratska alternativa sa 9.200 glasova - objasnio je Zoran Ilic, dodajuci da jos uvek nisu obradjeni podaci sa glasanja vojnika, pritvorenika i diplomatsko-konzularnih predstavnika kojih, ukupno, u ovoj izbornoj jedinici ima 1.400, ali da oni nece narusiti postojeci izborni rejting stranaka. Prema podacima koje nam je Ilic saopstio, vodila se vrlo tesna borba izmedju predsednickih kandidata Lilica i Seselja, ali je za pobedu kandidata levice bilo presudno svega 500 glasova vise (Lilic - 59.873 a Seselj 59.307 glasova). Vuk Draskovic je na trecem mestu sa 33.306, Nebojsa Covic na cetvrtom sa 10.299, a Vuk Obradovic na petom mestu sa 10.190 glasova. U izbornoj jedinici 4 - Cukarica, gde su obradjeni rezultati glasanja sa 276 birackih mesta, prema tabeli Republickog zavoda za statistiku, SPS je sa 58.064 glasa osvojio cetiri mandata u republickom parlamentu, radikali sa 48.333 glasova takodje cetiri, SPO, koji je dobio poverenje 44.311 glasaca, za sada ima tri mandata, a Demokratska alternativa je osvojila jedno poslanicko mesto. U ovoj izbornoj jedinici, u kojoj je najvise glasova odneo kandidat leve koalicije Zoran Lilic, redosled ostalih predsednickih kandidata izgleda ovako: Vuk Draskovic 45.887, Vojislav Seselj 43.697 i Nebojsa Covic 15.209 glasova. Vesna Babsek, zamenik predsednika Izborne komisije u izbornoj jedinici - 1 Palilula, rekla nam je juce da ce svi podaci ove komisije biti prosledjeni Republickoj izbornoj komisiji, te da oni nece objavljivati nikakve podatke posebno. Situacija je jos uvek neizvesna i u izbornoj jedinici 2 - Vozdovac, cija je komisija zasedala do zakljucenja ovog izdanja naseg lista.

S. M.

#I Mladenovac za levicu ~ ^I Mladenovac za levicu Mladenovac. - Od ukupno 41.109 upisanih biraca u mladenovackoj opstini na biralista je u nedelju izaslo 27.440 ili nesto preko 65 odsto. Od tog broja lista leve koalicije osvojila je 10.444 glasa, SRS 6.806 a SPO 6.433. Broj glasova koji su osvojili predsednicki kandidati samo donekle se razlikuje od onoga koje su dobile stranke. Kandidat levice Zoran Lilic osvojio je 10.343 glasa, Vojislav Seselj 7.258 a Vuk Draskovic 6.293 glasa. Od ostalih stranaka i predsednickih kandidata neznatno se izdvajaju Nebojsa Covic i njegova Demokratska aleternativa sa tek oko 800 glasova.

S. D. M.

#Prizren: Glasalo pet odsto biraca ~U PRIZRENU VODE SOCIJALISTI ^Glasalo pet odsto biraca Prizren. - Prema nepotpunim i nezvanicnim podacima, na jucerasnjim predsednickim i parlamentarnim izborima u prizrenskoj opstini ubedljivo vode socijalisti. Od 90.027 evidentiranih biraca ili pet odsto svoje pravo na glasanje je iskoristilo 17.150 punoletnih gradjana. Za republicke poslanike iz redova SPS-a glasalo je 14.811, a za Zorana Lilica kao predsednickog kandidata 14.429 glasaca. Svoje glasove za poslanike iz redova SRS dalo je 1.690, a za Vojislava Seselja kao predsednickog kandidata 1.835 biraca. SPO je za republicke poslanike dobio 424 a Vuk Draskovic kao predsednicki kandidat 398 glasova.

E. M.

#U Novom Sadu Seselj ispred Lilica ~U IZBORNOJ JEDINICI 9 NA BIRALISTA IZASLO MANJE OD 50 ODSTO BIRACA ^U Novom Sadu Seselj ispred Lilica

Zabrinjavajuci porast popularnosti SRS, ali posto su radikali cedo SPS oni su i njihova najveca briga - kaze Mile Isakov predsednicki kandidat "Vojvodine". Po tri poslanika iz SRS i Vojvodine, dva iz SPS, a jedan iz SPO?

Novi Sad. - Nijedna politicka stranka u Novom Sadu jos nije sumirala rezultate u Izbornoj jedinici 9, ali do sada obradjeni podaci i nezvanicni rezultati kazuju: Izborni stab SPO: Do sada obradjeno 75 odsto birackih mesta, glasalo je 57,27 odsto biraca. Na listi za izbor predsednika Republike za Vuka Draskovica je glasalo 13,78 odsto, za Zorana Lilica 27,28, za Vojislava Seselja 29,90, za Mileta Isakova 15,2, a za Vuka Obradovica 5,39 odsto biraca. Na listi za poslanike glasalo je 57,54 odsto biraca, a rezultati su: SPO 9,4, SRS 30,40, SPS 23,47, koalicija "Vojvodina" 20,91, Socijaldemokratija 4,39, a DZVM 1,18 odsto glasova. Clan Izbornog staba SPO u novosadskoj izbornoj jedinici Ksenija Popovic, dosadasnje rezultate je prokomentarisala ovako: "Ocekivali smo konacno budjenje svesti gradjana i izrazavanje potrebe za promenama. Ocekivali smo uspeh zajedno s koalicijom "Vojvodina". Medjutim, desilo se da se nezvanicna koalicija SPS-SRS reflektovala u volji naroda!" Izborni stab koalicije "Vojvodina": Od 182 biracka mesta, obradjeno 164. Pretpostavlja se da ce na cetiri biracka mesta na osnovu prigovora, izbori biti ponisteni. Za sada obradjeni podaci govore da su po tri poslanika iz ove izborne jedinice dobili SRS i koalicija "Vojvodina", dva SPS, a jedan SPO. Predsednicki kandidat Miodrag Isakov je izjavio: "Zadovoljni smo, jer je koalicija "Vojvodina" potvrdila svoj parlamentarni status i nasu snagu. Ocenjujemo da ce u narednom periodu u Srbiji doci do velikih pomeranja na opozicionoj sceni i radikalnih promena unutar pojedinih partija i izmedju stranaka. Pokazalo se da bez udruzivanja onih koji su cinili koaliciju "Zajedno" te partije ne postoje - izgubili su i oni koji su izasli i oni koji su bojkotovali izbore. U isto vreme na politickoj sceni se pojavljuju socijaldemokrate i Demokratska alternativa, koji vec nakon nekoliko meseci postojanja ulaze u parlament i koji bi mogli biti deo "treceg talasa". Ta cinjenica navodi na razmisljanje, jer oni zajedno sa koalicijom "Sumadija" i "Listom za Sandzak", zahtevaju decentralizaciju i regionalizam. Porast popularnosti SRS je zabrinjavajuci, ali s obzirom da su radikali cedo SPS, mi mislimo da su oni njihova najveca briga." Po dosadasnjim podacima, koji su novinarima prezentovani u Pokrajinskom odboru DS, u Novom Sadu i Beogradu na biralista je izaslo manje od 50 odsto biraca.

B. Opranovic

#Vuk Draskovic i SPO prvi u Sumadiji ~U IZBORNOJ JEDINICI 16 GLASALO 60 ODSTO UPISANIH BIRACA ^Vuk Draskovic i SPO prvi u Sumadiji

Na drugom mestu je Zoran Lilic, a na trecem Vojislav Seselj. Isti je i stranacki redosled parlamentarnih izbora

Kragujevac. - Kao sto se s velikom izvesnoscu i ocekivalo, u Sumadiji bojkot izbora nije uspeo, jer je na njih u izbornoj jedinici 16 (Kragujevac) koja obuhvata svih sedam opstina sumadijskog okruga, prema nezvanicnim ali sasvim pouzdanim rezultatima, izaslo preko 60 odsto od ukupno 240.053 upisana u biracke spiskove. Na predsednickim izborima, prema rezultatima izborne komisije, u izbornoj jedinici 16, koja je juce do 13 sati prebrojala 96,89 odsto birackih listica, Vuk Draskovic je prvi sa 57.120 glasova sto cini 34,27 odsto od broja biraca koji su glasali. Na drugom mestu u Sumadiji je Zoran Lilic sa 52.110 glasova, ili 31,26 odsto. Treci je lider radikala dr Vojislav Seselj koji je u sumadijskom ataru za sada dobio 43.187 glasova, odnosno 25,91 odsto od ukupnog broja izaslih na biralista. Cetvrti i peti su general Vuk Obradovic i magistar Nebojsa Covic sa 2.421, odnosno 2.217 glasova. Srpski pokret obnove je na "uzorku" od 92,66 odsto birackog tela, a prema rezultatima izborne komisije, u Sumadiji dobio najvise glasova - 53.329 sto cini 33,34 odsto od broja biraca izaslih na glasanje. Druga je lista leve koalicije (SPS- JUL-ND) s 50.329 glasova (30,85 odsto) i treci SRS za koju se, prema do sada prebrojanim glasackim listicima opredelilo 44.170 biraca, ili 27,61 odsto. Na cetvrtom mestu je Socijaldemokratija (2.949 glasova, na petom Radnicka stranka Jugoslavije...) Na osnovu ovih rezultata sasvim se osnovano moze zakljuciti da ce u izbornoj jedinici 16 (Kragujevac) u kojoj se biralo osam poslanika, po tri mandata dobiti SPO i SPS, dok ce SRS imati dva mesta u republickom parlamentu.

Z. Radovanovic

#Sabac: Socijalisti i radikali - nereseno ~PREMA NEZVANICNIM PODACIMA STRANAKA U SAPCU ^Socijalisti i radikali - nereseno Sabac. - Prvi nezvanicni podaci iz stabova stranaka ucesnica nedeljnih izbora govore da ce po tri mandata u republickom parlamentu imati zdruzena lista levice i Srpska radikalna stranka, dva Srpski pokret obnove. U procentima, koalicija SPS-JUL-ND osvojila je poverenje 35 odsto birackog tela, SRS 32 odsto, a SPO 22 odsto. Slican odnos zabelezen je i u odmeravanju snaga predsednickih kandidata Zorana Lilica, Vojislava Seselja i Vuka Draskovica.

D.N.B.

#U Vranju na pomolu cudo? ~IZBORNA JEDINICA 26 U "NADJACAVANJU" KOALICIJE LEVIH SNAGA I SRS ^U Vranju na pomolu cudo?

U tradicionalno socijalistickim opstinama Bujanovac, Surdulica i Vladicin Han tesan glasacki rezultat izmedju leve koalicije i SRS

Vranje. - Krsta Janjic, predsednik Okruznog odbora SPS za Pcinjski okrug juce je novinarima saopstio nekompletne rezultate za sedam opstina Pcinjskog okruga. Na izbore je izaslo 111.225 upisanih biraca ili 63,2 odsto. Koalicija SPS-JUL-ND dobila je 45.894 glasova a predsednicki kandidat Zoran Lilic 44.729 glasova. SRS je dobio 33.323 glasa a predsednicki kandidat Vojislav Seselj 31.329. Na trecem mestu je koalicija albanskih partija PDD i DPA iz Preseva i Bujanovca koja je dobila 13.900 a zatim sledi SPO sa 12.575 glasova i predsednicki kandidat Vuk Draskovic koji je dobio 13.013 glasova. U procentima izrazeno SPS 41,64, SRS 30,23, koalicija PDD DPA 12,61 i SPO 11,41. Interesantno je da je predsednicki kandidat dr Sulejman Ugljanin u sedam opstina Pcinjskog okruga dobio 7.329 glasova, pa se pretpostavlja da su to glasovi Albanaca iz Preseva i Bujanovca. U odnosu na prethodne savezne izbore najvece povecanje glasova belezi SRS (u Vranju cak 180 procenata), a generalno gledano povecanje na nivou Izborne jedinice 26 iznosi izmedju 40 i 70 procenata. Interesantno je da je razlika u glasovima izmedju SPS i SRS minimalna u tradicionalno socijalistickim opstinama Bujanovac, Surdulica, Vladicin Han. {Bomba zbog "dobrih vesti"? Preksinocna eksplozija koja se desila oko 20 casova u Ulici "29. novembra" kada je stradao dzip advokata Dragana Nikolica, poslanickog kandidata SRS izazvala je nedoumicu da li se radi o "eksploziji bombe ili eksplozivne naprave". Od eksplozije popucala su stakla na susednim radnjama, a stradalo je i vozilo koje je bilo parkirano pored Nikolicevog dzipa. Ovo je treca po redu eksplozija koja se za kratko vreme desava na kolima predsednika OO SRS, ovoga puta u vreme kada su stizali dosta dobri rezultati za ovu stranku. } Na pitanje novinara "Nase Borbe" koliko poslanickih mandata SRS ocekuje, s obzirom na dobre rezultate, dr Stanislav Momcilovic, potpresednik Okruznog odbora SRS u Pcinjskom okrugu je rekao: "Mi smo ozbiljna stranka i ne bavimo se prognozama. Cilj nam je da sacuvamo ono sto smo dobili i da sprecimo bilo kakve postizborne marifetluke." U izbornom stabu SPO imaju najvise posla s obzirom, kako kazu, na utvrdjene mahinacije u opstinama kosovsko-pomoravskog okruga. Stice se utisak da su u SPO ocekivali vise od izbora na jugu Srbije. Juce niko nije mogao da potvrdi datum kada ce biti saopsteni konacni izborni rezultati u ovoj izbornoj jedinici.

V. Ristic

{Leva koalicija pred porazom? Juce kasno popodne u Okruzni odbor SPS Pcinjskog okruga stigla je informacija o najnovijim rezultatima izbora iz IJ 26 Vranje, prema kojoj SRS ima pet poslanickih mandata, koalicija albanskih partija PDD i DPA iz Preseva i Bujanovca dva, isto koliko i blok levih snaga SPS-JUL-ND. Prema ovim rezultatima, jedan poslanicki mandat pripao bi SPO. - U najboljoj varijanti, jer je vec obradjeno vise od 50 odsto birackih zapisnika, blok levih snaga maksimalno moze da dobije cetiri poslanicka mandata, sto je za nas rezultat ravan totalnom neuspehu, s obzirom na kampanju koja je vodjena pod rukovodstvom ministra koordinatora Dragomira Tomica - rekao je za "Nasu Borbu" visoki funkcioner Okruznog odbora SPS Vranja, zeleci da ostane anoniman. Na pitanje zasto jos uvek nema rezultata iz Gnjilana, Kosovske Kamenice, Vitine i Novog Brda, opstina u kosovsko-pomoravskom okrugu koje pripadaju ovoj izbornoj jedinici, gde je na tok izbora bilo najvise primedbi, ovaj funkcioner SPS nam je rekao: - Imajte i vi razumevanja. Nastojimo da vremenom, ako mozemo, ovaj nas poraz pretvorimo u minimalnu pobedu. Ne mogu vam nista garantovati, jer o tome ce verovatno odlucivati i Beograd. } #Prizren: Policija otvorila biracko mesto ~IZ UDRUZENJA ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE U PRIZRENU ^Policija otvorila biracko mesto

Anif Muji priveden na informativni razgovor zato sto je odbio da otkljuca skolu za glasanje

Prizren. - Na osnovu informacije koju smo dobili u Udruzenju za ljudska prava i slobode u Prizrenu u selu Struzje u kojem zive iskljucivo Albanci, u nedelju u sedam sati ujutru dosla su kako se navodi, petorica Srba i od direktora O. S. "Meto Bajraktari" Anifa Muji trazili kljuceve da otvore skolu i biracko mesto. Direktor Muji je odbio da to uradi pravdajuci se da o tome nije dobio nikakve instrukcije od "nadleznih albanskih organa". Obavesten je SUP i ubrzo su u selo dosla desetorica naoruzanih policajaca. Uzeli su kljuceve, otvorili biracko mesto i ako niko iz sela nije glasao. Anif Muji je odveden u DB na trocasovni informativni razgovor. U informaciji Udruzenja se na kraju navodi da su se u DB-u korektno ponasali prema njemu.

E. M.

#Rezignacija zbog rezultata ~SDP CRNE GORE O IZBORIMA U SRBIJI ^Rezignacija zbog rezultata

Na snazi dobija stav crnogorskih socijaldemokrata da Crna Gora mora da se izbori za svoju pravu suverenost, izjavio potpredsednik SDP Dragisa Burzan

Podgorica. - Objasnjavajuci zbog cega SDP CG izrazava rezigniranost i rezervisanost prema izborima u Srbiji i rezultatu tih izbora, potpredsjednik ove partije dr Dragisa Burzan kaze da se u Srbiji nije pojavila jaka politicka grupacija koja bi napravila znacajan pomak prema gradjanskom drustvu i njegovim vrijednostima. Rezultati izbora u Srbiji, smatra Burzan, nece imati nikakav pozitivan refleks prema Crnoj Gori, u smislu odustajanja od hegemonistickih pretenzija. On istice da na snazi dobija stav crnogorskih socijaldemokrata - da Crna Gora mora da se izbori za svoju pravu suverenost. Na juce odrzanoj konferenciji za stampu, dr Burzan se osvrnuo i na nedavne lokalne izbore u BiH, naglasavajuci zadovoljstvo SDP CG zbog znacajnog jacanja SDP BiH i USDBH, koje su time postale relevantne politicke snage. Odgovarajuci na pitanje "Nase Borbe", koje se ticalo predsjednickih izbora u Crnoj Gori, dr Burzan je rekao da "SDP moze podrzati samo svoju politiku", naglasavajuci da Milo Djukanovic sada, doduse samo deklarativno, pokriva dio te politike, i da ce zbog toga sigurno imati podrsku socijaldemokratskih biraca.

D. V.

{Precutkivanje pitanja Prevlake Dr Burzan je nedavno izjavio da je vec postignut dogovor o tome da Prevlaka pripadne Hrvatskoj, a juce je jos jednom potvrdio da je ta informacija "vrlo vjerovatno tacna". Pri tom je primijetio da je ocekivao da ovo pitanje bude vise potencirano i eksploatisano u javnosti, kao i to da izostanak zvanicnih reakcija na ono sto je on saopstio govori "o tezini te informacije". Dr Burzan smatra da ce vlast biti tek za nekoliko mjeseci spremna da prizna gubitak Prevlake. } #Novi Sad: Radikali najbolje prosli ~SAOPSTENJE IZBORNE KOMISIJE U NOVOM SADU ^Radikali najbolje prosli

Na drugoj poziciji nalaze se Zoran Lilic i levi blok, dok je treceplasirani Miodrag Isakov i koalicija "Vojvodina". Izbori ponisteni na po jednom birackom mestu u Novom Sadu i Beocinu

Novi Sad. - Predsednicki kandidat Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj i poslanicki kandidati ove stranke postigli su u izbornoj jedinici 9 Novi Sad ubedljivo najveci uspeh na nedeljnim predsednickim i parlamentarnim izborima u Srbiji. Na drugom mestu su plasirani Zoran Lilic i poslanicki kandidati levog bloka, a na trecem koalicija "Vojvodina" i njen predsednicki kandidat Miodrag Isakov. Vuk Draskovic i Srpski pokret obnove zauzeli su tek cetvrto mesto. Ove rezultate, koji jos uvek nisu konacni, prezentovao je juce predsednik Izborne komisije u Novom Sadu Cedomir Prostran. On je ukazao da je za predsednicke izbore obradjeno 212.270, a za parlamentarne izbore 197.008 glasackih listica. Ukupan broj biraca u novosadskoj izbornoj jedinici iznosi 264.800 biraca, tako da je vec na osnovu ovih nepotpunih podataka izvesno da je na izbore izaslo znatno vise od 50 odsto biraca. Prostran je izneo podatke po kojima je za predsednickog kandidata Srpske radikalne stranke u Novom Sadu glasalo 34.144 biraca ili 28,93 odsto, za kandidata levog bloka Zorana Lilica 31.714 biraca ili 26 odsto, za kandidata koalicije "Vojvodina" Miodraga Isakova 18.304 biraca ili 13,82 odsto, za kandidata Srpskog pokreta obnove Vuka Draskovica 6.407 biraca ili 5,43 odsto, za kandidata Demokratske alternative Nebojsu Covica 1.671 ili 1,4 odsto, za kandidata Narodne stranke Milana Paroskog 1.426 ili 1,21 odsto, a za ostale kandidate ispod 1.000 biraca. Radikali su najbolje prosli i na izborima za poslanike za Skupstinu Srbije. Za njihove kandidate je glasalo 33.862 biraca ili 29,93 odsto, za levi blok je glasalo 26.473 ili 23,40 odsto, za koaliciju "Vojvodina" 23.552 ili 20,82 odsto, za Srpski pokret obnove 10.695 ili 9,45 odsto za Socijaldemokrate 5.075 ili 4,49 odsto, a za 12 ostalih stranaka i grupa gradjana znatno manje biraca. Prostran je rekao da izborna komisija jos uvek nije obradila rezultate glasanja u Beocinu, a isto tako nije prebrojala ni glasove biraca na sluzbi u Vojsci Jugoslavije i onih koji izdrzavaju kaznu zatvora. On je obavestio novinare da su izbori ponisteni na po jednom birackom mestu u Novom Sadu i Beocinu. Na njima je pronadjen po jedan glasacki listic vise nego sto je bio broj biraca koji su tamo glasali. Izbori na ovim glasackim mestima bice ponovljeni 28. septembra. #Smederevo: Vodi Lilic, na drugom mestu Seselj ~IZBORNA JEDINICA SMEDEREVO ^Vodi Lilic, na drugom mestu Seselj Smederevo, Beta. - U izbornoj jedinici 14-Smederevo nakon prebrojanih 85,69 odsto glasova vodi predsednicki kandidat leve koalicije Zoran Lilic, ispred kandidata Srpske radikalne stranke Vojislava Seselja. Predsednik izborne komisije Radislav Markovic je na konferenciji za novinare saopstio da na predsednickim izborima vodi Lilic sa osvojenih 37.132 glasa, sto iznosi 37,74 odsto obradjenih glasova. Drugo mesto zauzima Seselj sa osvojenih 25.006 glasova ili 25,41 odsto obradjenog birackog tela, a na trecem mestu nalazi se kandidat Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic sa 24.874 glasa ili 25,28 odsto. "Ostali kandidati za predsednika osvojili su znatno manji broj glasova i njih cemo saopstiti kada obradimo sve zapisnike", dodao je Markovic. Na izborima za poslanike Skupstine Srbije najvise glasova osvojila je koalicija Socijalisticka partija Srbije, Jugoslovenska levica, Nova demokratija - Slobodan Milosevic, sa 40.255 glasova sto iznosi 39,41 odsto. Na drugom mestu nalazi se lista SPO sa osvojenih 26.195 glasova (25,64 odsto), a trece mesto je zauzela Srpska radikalna stranka - 25.667 glasova (25,13 odsto). U izbornoj jedinici 14 bira se sest poslanika republickog parlamenta. #Subotica: SVM ocekuje pet mandata, leva koalicija zadovoljna ~IZBORNA JEDINICA SUBOTICA ^SVM ocekuje pet mandata, leva koalicija zadovoljna Subotica, Beta. - Savez vojvodjanskih Madjara (SVM) saopstio je danas da je u subotickoj izbornoj jedinici osvojio tri poslanicka mandata, lista leve koalicije dva, a Srpska radikalna stranka jedan poslanicki mandat. Na konferenciji za novinare celnici SVM izrazili su ocekivanje da ce, pored ta tri poslanicka mesta, dobiti jos dva u izbornoj jedinici Zrenjanin i ocenili da je to zadovoljilo njihova ocekivanja u "trenutnim okolnostima". Oni su, medjutim, ocenili da je SVM mogao da osvoji jos jedan poslanicki mandat, da je bilo veceg odziva glasaca u naseljima s madjarskim stanovnistvom. "Zao nam je sto nije doslo do sporazuma o zajednickom nastupu s nekom od ostalih partija vojvodjanskih Madjara", rekao je predsednik SVM Jozef Kasa i dodao da bi zajednicki nastup s nekom od drugih stranaka SVM sigurno obezbedio 1.500 glasova, koliko je nedostajalo. Savez vojvodjanskih Madjara je u subotickoj opstini dobio 28,72 odsto glasova, SPS 18,23 odsto, a SRS 15,31 odsto. U krugovima bliskim vrhu SVM, Beta saznaje da takav prodor SRS, koja na proslogodisnjim lokalnim izborima nije dobila nijedno mesto u Opstinskoj skupstini, pripisuju "beguncima" iz SPS, ali i nesposobnosti SPO da biracima na ovim prostorima ponudi prihvatljiviji program. #Uzice: Leva koalicija i SRS osvojile po tri poslanicka mesta ~U DESET OPSTINA IZBORNE JEDINICE UZICE ^Leva koalicija i SRS osvojile po tri poslanicka mesta Uzice, Beta. - U izbornoj jedinici broj 19 - Uzice po tri poslanicka mesta osvojile su koalicija SPS-JUL-Nova demokratija i Srpska radikalna stranka, dva mesta osvojio je Srpski pokret obnove, a jedno Lista za Sandzak, saopstila je sinoc izborna komisija u Uzicu, koja je obradila biracke materijale sa svih birackih mesta. Na predsednicke i parlamentarne izbore izaslo je 67 odsto glasaca. Najveci odziv je zabelezen u Kosjericu, gde je glasalo 74 odsto, a najmanji u Sjenici gde je na izbore izaslo 58 odsto, saopstila je izborna komisija. Najvise glasova na predsednickim izborima osvojio je kandidat leve koalicije Zoran Lilic za koga se izjasnilo 52.039 glasaca (30,34 odsto). Na drugom mestu nalazi se kandidat SRS Vojislav Seselj sa 46.437 (27, 08 odsto), a na trecem kandidat Vuk Draskovic sa 42.255 (24,64odsto) glasova. Lista za Sandzak osvojila je u Sjenici najveci broj glasova (58,44 odsto), dok su liste SPS-JUL-ND i radikala u toj opstini osvojile po 15 odsto glasova. #Cacak: Vode Draskovic i SPO ~IZBORNA JEDINICA CACAK ^Vode Draskovic i SPO Cacak, Beta. - U Moravickom okrugu, u izbornoj jedinici 29 - Cacak, prema obradjenim podacima sa 276 od 305 birackih mesta, vodi lider Srpski pokret obnove (SPO) Vuk Draskovic sa 36.596 glasova. Drugi je kandidat leve koalicije Zoran Lilic sa 36.551 glasom, dok je lider Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj osvojio 30.264 glasa. Na parlamentarnim izborima u Moravickom okrugu za sada vodi SPO za koji je glasalo 38.678 biraca. Druga je leva koalicija za koju je glasalo 36.477 biraca, dok je za SRS glasalo 29.657 biraca. U cacanskoj opstini za poslanicke kandidate SPO glasalo je 23.627 biraca, za levu koaliciju 17.366 biraca, dok su za SRS glasala 13.002 biraca. Prema trenutnim rezultatima u Moravickom okrugu, SPO ce osvojiti tri poslanicka mesta, dok ce leva koalicija i SRS osvojiti po dva mesta u republickom parlamentu. #Radikali uplasili socijaliste ~IZBORNA NOC U STABU SPS ^Radikali uplasili socijaliste

Zasto je Ivica Dacic odlagao izlazak pred novinare? Zebnja da Draskovic ne pozove gradjane na demonstracije. Spekulacije o "kumovskoj vezi"

Po zatvaranju birackih mesta, ocekivalo se da ce Socijalisticka partija Srbije po obicaju biti najobavestenija i najbrza u prezentiranju izbornih rezultata, ali je takva praksa (ustanovljena na svim prethodnim izborima) ovoga puta izostala. Naime, portparol SPS Ivica Dacic, u izbornoj noci, odrzao je konferenciju za novinare tek deset minuta posle ponoci i to sa podacima koji su obuhvatili samo jedan procenat birackog tela. Mnogobrojni domaci i strani novinari koji su zaposeli konferencijsku salu na osmom spratu Poslovnog centra "Usce", komentarisali su da Dacic odlaze izlazak pred novinare, jer se na novembarskim izborima "zatrcao i u 22.00 casa, objavio ubedljivu pobedu SPS, cak i u Beogradu, pa nije zeleo da se slicna situacija ponovi". Inace, u kabinetu, portparola SPS, okupila se ekipa novinara RTS- a koja je imala tu "cast i zadovoljstvo" da grickajuci lesnike, bademe i uz pice, direktno ucestvuje u kreiranju izvestaja koji Dacic treba da saopsti pred ostalim novinarima. Spomenka Jovic, Ljiljana Milanovic, Dusan Cukic i Zeljko Avramovic, zainteresovano su pratili kako Dacic barata podacima koji pristizu. Ostatak sedme sile za to vreme grickao je sendvice sa pecenjem, a interesantno je da je izgladnelim kolegama ponudjen i jogurt, tako da su se mnogi u Izbornom stabu SPS dobro ugostili. Groznicavost u redovima SPS bila je izuzetno velika sa povecanjem kolicine pristiglih rezultata. Jasno se pokazivalo da raste broj glasova Srpskoj radikalnoj stranci i da se takva tendencija nastavlja i u Vojvodini, na Kosovu, pa cak i u nekim gradovima na jugu Srbije gde je SPS imao stabilno biracko telo. {Milosevica "boli uvo" Do informacija sa desetog sprata bilo je tesko doci, jer su svuda bili postavljeni clanovi obezbedjenja. Ipak uspeli smo da saznamo da se predsednik SRJ Slobodan Milosevic, nije pojavio u zgradi, jer je bolestan. Nije rec o ozbiljnijoj bolesti, vec o upali uveta, koja je kako saznajemo, prikovala predsednika SRJ za krevet. Predsednik je inace izbornu noc proveo u Karadjordjevu, tvrdi nas izvor. } Kako saznajemo od pojedinih clanova Izbornog staba SPS, Gorica Gajevic je veoma tesko prihvatila cinjenicu da je u izbornoj jedinici Novi Beograd " ubedljivo tuce znatno mladji Aleksandar Vucic, takodje pravnik i generalni sekretar, ali druge stranke". Najvecu paniku u redovima SPS izazvalo je iscekivanje konferencije za novinare Srpskog pokreta obnove, koji opet, kao da je znao, istu je odlozio za posle ponoci. Na pojacanu tenziju uticalo je i pominjanje spekulacija, da bi Draskovic razocaran svojim losim rezultatom mogao da odredjene "sitne" nepravilnosti sa biralista, iskoristi kao poziv na demonstracije, pa se sa paznjom ocekivala prva reakcija SPO. Dacicu je, kako tvrdi nas izvor, zato i naredjeno da ceka sa objavljivanjem prvih rezultata. Interesantno, da je SPS sa zakasnjenjem plasirao rezultate i svojim koalicionim partnerima JUL-u i ND. Novodemokrate su tako bile prinudjene da se o rezultatima obavestavaju samo preko "skrtog" Ivice Dacica, koji je dobijao uputstva sa desetog sprata, i onda ih povremeno saopstavao Tahiru Hasanovicu, generalnom sekretatu ND, sa kojim je bio u stalnoj telefonskoj vezi. Strah u vladajucoj koaliciji, nije bio bezrazlozan, jer su pojedini funkcioneri, kako tvrdi nas izvor, razgovarali i o mogucnosti da ne osvoje ubedljivu vecinu u Parlamentu Srbije, sto bi kasnije moglo da se odrazi na obnavljanje "kumovske veze" izmedju Seselja i Vuka, koji bi, po proceni mogli da imaju vecinu. Pogresna se, medjutim pokazala prognoza da ce Zoran Lilic osvojiti manje glasova od jedinstvene liste SPS-JUL- ND, jer su rezultati koji su pristizali pokazivali da Lilic u velikom broju gradova, cak bolje stoji od liste poslanickih kandidata. Da li zbog silnog zadovoljstva povodom ove cinjenice, ili pak, razocarenja sto nije pobedio u prvom krugu, tek Zoran Lilic je PC "Usce" napustio vec oko pola dva, dok su ostali rukovodioci SPS ostali do svanuca.

Jelena Kosanic

{Rezultati iz RIK kod Gorice Gajevic Situacija na desetom spratu PC "Usce" nije bila ni priblizno idilicna i opustena, kao na osmom spratu, jer se tamo nalaze kancelarije najvisih funkcionera SPS-a i Zorana Lilica, Milorada Vuceluca, Gorice Gajevic, kod koje je inace bio i smesten obavestajni centar. Iako je Republicka izborna komisija, zatvorila vrata za novinare jos u 22.00 casa, kada je odrzana poslednja konferencija na kojoj gotovo nista od izbornih rezultata nije saopsteno, u kabinet Gorice Gajevic svi rezultati iz RIK-a pristizali su bez zastoja. Zagledana u monitore kompjutera sa izbornim rezultatima, Gajevic je, kako saznajemo, uporno sabirala glasove uz pomoc Milomira Minica, sefa koordinacionog tima leve koalicije. Trudila se da sve podatke u mrezi drzi pod kontrolom i o njima redovno obavestava partijske drugove. } #Novinari na gurmanskim mukama ~IZBORNA NOC U STABU SRPSKE RADIKALNE STRANKE ^Novinari na gurmanskim mukama Beograd. - Noc u izbornom stabu Srpske radikalne stranke obelezili su dobro posluzenje i postepena promena raspolozenja domacina - od pocetne napetosti do zadovoljstva podstaknutog prvim izvestajima sa terena. Za razliku od novembarskih izbora, kada su se svi rezultati slivali u centralu stranke, a na telefonske pozive se javljao bukvalno ko stigne - stranacki aktivisti, nestrpljivi novinari ili Vojislav Seselj licno, ovoga puta postojala je striktna podela zadataka. Rezultati iz birackih odbora dojavljivani su i obradjivani u racunskom centru SRS u opstini Zemun. Predsednicki kandidat Vojislav Seselj i ostali radikalski lideri sabrane glasove ocekivali su u Seseljevom kabinetu u Francuskoj ulici, pri cemu ih je od najezde nasrtljivih novinara stitilo nekoliko dobro nabildovanih momaka. A da se brojni izvestaci ne bi osecali suvisnim i dosadjivali se iscekujuci konferencije za stampu (odrzavane tokom cele noci), obezbedjene su velike kolicine prvoklasnog praseceg pecenja (poreklom iz Bijeljine) i odgovarajuce kolicine viskija "Dzoni voker". Kao uvod u gozbu, posluzene su razne vrste "grickalica", bogati sendvici i sokovi, sto je uspesno umanjilo nezadovoljstvo novinara zbog separisanja radikalskih celnika i sporog pristizanja rezultata. Celnici stranke tek povremeno su napustali "zasticene" kancelarije, sto je, ipak, bilo dovoljno za registrovanje upadljivog poboljsanja raspolozenja u odnosu na pocetak veceri.

V. D.

#SPO: Ko je kriv za neuspeh? ~REAGOVANJE NA PRVE IZBORNE REZULTATE U SEDISTU SPO ^Ko je kriv za neuspeh?

Raspolozenje se pogorsavalo kada su poceli da pristizu rezultati iz Vojvodine i sa juga Srbije

U Srpskom pokretu obnove preksinoc je vladao muk. Raspolozenje se iz minuta u minut sve vise pogorsavalo, narocito kad su poceli pristizati rezultati iz Vojvodine i juga Srbije. Kad se saznalo da je predsednicki kandidat, kao i poslanicka lista ove stranke i u Beogradu daleko od ocekivanog nastala je prava panika medju clanovima i simpatizerima koji su se nalazili u sedistu stranke. - Da li je moguce. Sta je ovom narodu. To mora da su socijalisti namestili rezultate, moglo se cuti u Srpskom pokretu obnove. I novinari, koji su pratili izborne rezultate u ovoj stranci, nisu bili nista manje iznenadjeni od ostalih. Medjutim, celnici i clanovi Srpskog pokreta obnove ekspresno su pronasli krivce za svoj izborni neuspeh. "Za ovu sramotu su krivi Djindjic i tzv. demokrate koji su nas minirali sa svojim bojkotom. Ma mora da su oni u koaliciji sa Seseljem samo da bi sprecili demokratske promene koje mi donosimo. Lepo je Dana govorila da nije nikada trebalo s njima u koaliciju. Ma i Studio B nas je upropastio", najcesci su komentari na izborni rezultat ove stranke. Koliko je nezadovoljstvo, te veceri, vladalo u Srpskom pokretu obnove najbolje govori podatak da lider ove stranke, Vuk Draskovic, cim su se pojavili prvi izborni rezultati, nije se nijednom obratio ili pozdravio sa mnogobrojnim novinarima koji su se nalazili u njegovoj stranci. Nesto iza ponoci i novinari su napustili SPO, sto je jos vise umrtvilo atmosferu. U klubu ispod Sprskog pokreta obnove svirao je bend "Baga-Baga". Slucajno ili ne kad je sve, sto se tice izbornih rezultata, bilo jasno iz kluba se orilo: "Sve je ovo baga-baga".

V. Djordjevic

#Najveci odziv biraca u Valjevu ~ ^Najveci odziv biraca u Valjevu Valjevo. - Sa 73,93 odsto biraca izaslih na nedeljne izbore, Izborna jedinica 12 - Valjevo je medju najzapazenijima u Srbiji - reci su Selimira Maksimovica, predsednika Izborne komisije u ovoj izbornoj jedinici, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Po tri mandata osvojili su koaliciona lista SPS-JUL-ND i SPO, jedan je pripao SRS. Medju predsednickim kandidatima najbolji je bio Zoran Lilic (52.409 glasova), ispred Vuka Draskovica (46.971) i Vojislava Seselja (24.816). U Valjevu, Srpski pokret obnove i Vuk Draskovic osvojili su najvise glasova, kao i u Ljigu. #Oruzani sukob dve policije iz RS ~JUCE UJUTRU U MESTU TROMEDJA ^Oruzani sukob dve policije iz RS

Specijalne policijske snage iz Janje verne Palama pokusale da ponovo preuzmu stanicu milicije u Prnjavoru

Banjaluka. - Nakon sto su u nedelju odgovorni ljudi u Centru javne bezbednosti Prnjavor iskazali lojalnost ministru unutrasnjih poslova Marku Pavicu, kojeg je imenovala predsednica RS Biljana Plavsic, juce su policijske snage iz Bijeljine lojalne rukovodstvu na Palama pokusale da ponovo preuzmu prnjavorsku stanicu policije. Specijalnim policijskim snagama iz Bijeljine rukovodi smenjeni zamenik ministra unutrasnjih poslova Milenko Karisik, koji se trenutno nalazi u Sluzbi javne bezbednosti Derventa, saopstilo je MUP iz Banjaluke lojalno predsednici Plavsic. Isti izvor tvrdi da je Karisik angazovao pripadnike specijalnih policijskih snaga iz Janje koji su u Derventu stigli u cetiri kombija. Juce ujutro u mestu Tromedja, izmedju Prnjavora i Dervente doslo je do sukoba Karisikovih ljudi i pripadnika banjalucke policije i tom prilikom ranjen je jedan policajac iz banjaluckog Centra javne bezbednosti. MUP RS na cijem celu je Marko Pavic angazovace jake policijske snage i spreciti bilo kakav pokusaj napada na CJB u Prnjavoru, kaze se na kraju saopstenja. Prnjavorska policijska stanica poslednja je od policijskih stanica u Krajini koja je iskazala lojalnost ministru unutrasnjih poslova kojeg je imenovala predsednica RS Biljana Plavsic. Za Prnjavor, tamosnje opstinsko rukovodstvo sa Nemanjom Vasicem i Draganom Djukicem na celu, vezuju se novcane afere u vrednosti od 11 miliona i 600 hiljada nemackih maraka.

LJ. K.

#Konacni rezultati u petak ~DEJVID FOLI, I PORTPAROL OEBS ^Konacni rezultati u petak Sarajevo, AFP. - Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) juce je saopstila da je ponovo odlozeno objavljivanje konacnih rezultata glasanja na lokalnim izborima u Bosni, odrzanim 13. i 14. septembra. Portparol OEBS Dejvid Foli izjavio je da ce zvanicni rezultati biti kompletirani tek u petak. Kao razloge odlaganja on je naveo slozenost procedure prebrojavanja glasova i umor osoblja. OEBS je prosle nedelje najavio da ce zvanicni rezultati lokalnih izbora u Bosni biti saopsteni do vikenda, ali je u petak taj rok pomeren za sredinu ove sedmice. #Beograd priznao novo rukovodstvo MUP ~POSLE NEOCEKIVANE POSETE JOVICE STANISICA BANJALUCI ^Beograd priznao novo rukovodstvo MUP Banjaluka/Beograd, Beta. - Sef Drzavne bezbednosti Srbije Jovica Stanisic je tokom nedavne posete Banjaluci zvanicno uspostavio kontakte sa rukovodstvom Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) koje je postavila predsednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavsic. Dobro obavesteni izvori u Banjaluci rekli su agenciji Beta da je Stanisic, tokom posete Banjaluci proslog petka, 19. septembra, time "priznao" novo rukovodstvo MUP u tom gradu. Dogovoreno je da policijske sluzbe iz Srbije saradjuju sa novim rukovodstvom MUP na podrucju Banjaluke. To znaci da iz Beograda nece biti pruzana podrska smenjenim rukovodiocima resora MUP, lojalnim rukovodstvu na Palama. Stanisic je, prema istom izvoru, novim policijskim vlastima u Banjaluci stavio do znanja da nece podrzavati nikakve akcije policijskih sluzbi i grupa lojalnih Palama na podrucju Banjaluke. Izvor u Banjaluci nije mogao da odgovori na pitanje da li Stanisiceva poseta oznacava i zahladjenje odnosa Beograda prema vlastima na Palama, ali je ta poseta svakako doprinela ucvrscivanju policijskih sluzbi lojalnih predsednici Plavsic. #Britanija podrzava predsednicu RS ~BILJANA PLAVSIC PRIMILA POLITICKOG DIREKTORA FORIN OFISA ^Britanija podrzava predsednicu RS Banjaluka. - Predsednik RS Biljana Plavsic razgovarala je juce u Banjaluci s politickim direktorom Forin ofisa Piterom Riketsom o aktuelnoj politickoj krizi u Republici Srpskoj. "Bio je to vrlo dobar razgovor o aktuelnim problemima u RS i BiH, predstojecim parlamentarnim izborima i medijima", izjavila je novinarima nakon sastanka predsednica Plavsic. Ona je naglasila da postoji potpuna podrska britanske Vlade u nastojanju da drzavni mediji u RS budu nezavisni. "Drzavni mediji nisu privatno vlasnistvo i oni pripadaju svakom gradjaninu", rekla je predsednica Plavsic i dodala da je najprihvatljivija varijanta da se program jedan dan emituje iz Studija SRT-a u Banjaluci, a drugi dan iz Studija na Palama jer bi na taj nacin postojala zdrava konkurencija, a gradjani bi imali priliku da procenjuju o profesionalnom aspektu svakog studija i budu objektivno informisani. "Takva vrsta medija nam je potrebna pred parlamentarne izbore, ali ova sema bi trebalo da krene koliko ove sedmice", zakljucila je predsednica RS. Politicki direktor Forin ofisa Piter Rikets istakao je da njegova Vlada podrzava predsednicu Plavsic i ideju o sprovodjenju parlamentarnih izbora, kao jedinom ispravnom putu za resenje politicke krize u RS. Osim toga, naglasio je Rikets, britanska Vlada podrzava nastojanja u ispitivanju finansijske korupcije. Predstavnik Forin ofisa slozio se i sa ocenom predsednice Plavsic da RS trebaju slobodni i nezavisni mediji i dodao da ce Velika Britanija pruziti pomoc gde god je to moguce.

LJ. K.

#Hrvatska ublazava ton osporavanja Tribunala ~JAVNA RASPRAVA PRED ZALBENIM VECEM MEDJUNARODNOG KRIVICNOG SUDA ZA BIVSU JUGOSLAVIJU ^Hrvatska ublazava ton osporavanja Tribunala

Predstavnik Hrvatske, dr Ivan Simonovic, neocekivano ali izricito, priznao da je Haski sud nadlezan da drzavama izdaje obavezujuce naloge za dostavljanje dokumenata

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Haga

Hrvatska je juce, neocekivano ali izricito, priznala da haski Tribunal ima ovlascenja da suverenim drzavama izdaje obavezujuce naloge za dostavljanje dokumenata. Sta vise, u zakljucku svoje izjave pred Zalbenim vecem, predstavnik Hrvatske je pozvao Savet bezbednosti da pojaca pritisak na drzave koje ne izvrsavaju obavezu efektivne saradnje s Medjunarodnim krivicnim sudom za bivsu Jugoslaviju. Po recima dr Ivana Simunovica, stalnog predstavnika Hrvatske u Ujedinjenim nacijama, u tome je "kljuc efikasnosti Tribunala" i u tome ce Tribunal "nastaviti da uziva punu podrsku Republike Hrvatske". Po oceni glavnog tuzioca Medjunarodnog krivicnog suda, Luize Arbur, to je "novi stav Hrvatske", koji ona "prvi put cuje". Taj novi stav, medjutim, ne znaci da je Hrvatska odustala od zalbe na odluku prvostepenog Pretresnog veca, kojom je vladi u Zagrebu i njenom ministru odbrane Gojku Susku nalozeno da - pod pretnjom kazne - dostave odredjena dokumenta relevantna za sudjenje generalu Blaskicu. |Zalba zbog forme O toj zalbi je juce vodjena javna rasprava pred drugostepenim, Zalbenim vecem haskog Tribunala, kojim predsedava Italijan Kaseze, a cine ga jos sudije Li iz Kine, Karibi-Vajt iz Nigerije, Stiven iz Australije i Vora iz Malezije. Hrvatska se, barem na prvi pogled, zali samo na formu u kojoj je njenoj vladi i pomenutom ministru upucen zahtev za dostavljanje dokumenata koji se odnose na ulogu Hrvatske Vojske u svojevremenom sukobu u centralnoj Bosni. Taj zahtev je, naime, upucen u formi tzv. supene (subpoena), sto ce reci pod pretnjom kazne, a Hrvatska smatra da Tribunal nema ovlascenja i moc da preti suverenim drzavama i njihovim zvanicnicima. Takvi nalozi pod pretnjom kazne, istakao je juce dr Simunovic, su "pravno neosnovani", "logicki nedosledni" i "politicki neprihvativi". Njima se, smatra hrvatski predstavnik, krse osnovni principi medjunarodnog prava: "Princip drzavne suverenosti i suverene jednakosti medju drzavama". Medjutim, odupiruci se pisanoj formi zahteva, Simunovic je istovremeno priznao kako je nesumnjivo da Tribunal "jeste nadlezan da drzavama izdaje obavezujuce naloge za dostavljanje dokumenata" i ukazao da se Hrvatska ne odrice obaveze da takve naloge izvrsi, uzimajuci u obzir "izvesna ogranicenja nacionalne sigurnosti". Da se, ipak, ne radi samo o formi, niti o semantickom sporu oko interpretacije pojma "supena", Zalbenom vecu je ukazala glavni tuzilac, Luiz Arbur. Ona je podsetila na istorijat odbijanja Hrvatske da dostavi Sudu trazene dokumente. Mesec dana nakon sto je 15. januara ove godine izdat sporni nalog pod pretnjom kazne, Hrvatska je - podsetila je Arbur - trazila da se on suspenduje, obecavajuci da ce dokumente predati "normalnim putem", tj. u saradnji s Tribunalom. Od tada je proslo sedam meseci, a tuzilastvo je tek pre cetiri dana dobilo pismo iz Zagreba u kojem se navodi da su neki od trazenih dokumenata "pronadjeni", da bi juce ujutro - 45 minuta pred pocetak rasprave - tuzilastvu bio predat manji broj tih dokumenata. Do danas, istakla je takodje Arbur, Hrvatska nije precizirala koje od trazenih dokumenata ne moze da preda zbog razloga nacionalne bezbednosti. |Obavezujuci nalog Arbur je, takodje, osporila tvrdnju hrvatskih predstavnika i njihovih americkih pravnih savetnika da se tuzilastvo - zahtevom za dokumentima hrvatskog Ministarstva odbrane - upustilo u "tipicnu ekspediciju pecanja", sto ce reci da je trazilo dokumente za koje ne zna ni sta sadrze ni da li postoje... u nadi da ce u njima vec naci nesto sto ce iskoristiti u slucaju Blaskic. Trazeni dokumenti su, istakla je Arbur, i te kako relevantni za dokazivanje medjunarodnog karaktera konflikta u centralnoj Bosni, tj. ucesca Hrvatske Vojske u njemu, kao i za dokazivanje komandne odgovornosti koja je pripisana generalu Blaskicu. Sto se, pak, forme naloga za dostavljanje dokaza - odnosno pojma "supena", tj. "pod kaznom" - tice, tuzilastvo nema nista protiv da ga Zalbeno vece, ukoliko oceni da je "neprikladan", zameni nekim drugim terminom, pod uslovom da on odrazi sustinu. A sustina je, po njoj, da se radi o obavezujucem nalogu koji, jasno, podrazumeva i sankcije u slucaju da se ne izvrsi. Barem sto se toga tice, nema spora izmedju zalioca i tuzioca. I Hrvatska i hasko tuzilastvo, naime, smatraju da je jedini "pravni lek" kojim Tribunal raspolaze u odnosu na suverene drzave - prijava Savetu bezbednosti. A Savet bezbednosti moze da "drzavi u prekrsaju" izrekne sankcije koje su mu na raspolaganju: od izraza "zaljenja" ili "osude" (sto je dosad pet puta ucinio u odgovoru na pisma kojima ga je predsednik Tribunala obavestio o "prekrsajima" SR Jugoslavije, Hrvatske i Republike Srpske), do nekih tezih ekonomskih, politickih ili cak vojnih sankcija, za kojima - barem kada je o neizvrsavanju obaveza prema Tribunalu rec - do sada jos nije posegao. #Debakl demokratske opozicije i jacanje ekstremnog nacionalizma ~AMERICKA VIDJENJA IZBORA U SRBIJI ^Debakl demokratske opozicije i jacanje ekstremnog nacionalizma

Mediji prognoziraju Lilicevu pobedu u finalu predsednicke trke 5. oktobra, a potom ocekuju Miloseviceve pripreme za svoju "glavnu politicku bitku" protiv Djukanovica u Crnoj Gori. Ukazivanje na izvestaj komisije OEBS o brojnim ozbiljnim propustima u pripremnoj fazi izbora

Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona

"Milosevicev kandidat u vodjstvu, protivrecni izvestaji o ucescu na izborima", "Miloseviceva levica ucvrstila vlast", "Srpski zvanicnici proglasili pobedu na izborima", "Srbija jos cetiri godine pod Milosevicevim poslusnicima" - glase samo neki od naslova kojima su americki listovi propratili juce nedeljne skupstinske i predsednicke izbore u Srbiji. U tekstovima koji slede ispod ovakvih naslova, americki izvestaci iz Beograda izvlace nekoliko kljucnih zakljucaka iz prvih rezultata izbora u Srbiji. Pocetna je konstatacija da se izborni bojkot dela opozicije pretvorio u promasaj, tako da je levica, predvodjena Milosevicem, zadrzala prakticno i u sledece cetiri godine kontrolu nad Skupstinom Srbije. "Mada leva koalicija nema apsolutnu vecinu u parlamentu, ocekuje se da ce SPS svojim uobicajenim manevrisanjem drzati u ruci srpsko zakonodavstvo, tim lakse sto je Skupstina, zbog izbornog bojkota, ostala bez poslanika Demokratske stranke i jos nekoliko manjih partija", kaze se tim povodom u izvestaju CNN, uz informaciju da nadlezna komsija nece do srede objaviti zvanicne rezultate o broju upisanih biraca koji su izisli na izbore, "ali da se ocekuje da ce taj procenat znatno nadmasiti neophodnih 50 odsto". U analizi izbornog procesa, CNN izvlaci u prvi plan masovni bojkot albanskog stanovnistva na Kosovu, s propratnom napomenom da je to u ovoj juznoj provinciji ucinjeno "iz razloga koji su sasvim razliciti od onih koji se pominju o ostalim delovima Srbije". Istovremeno, u izvestaju ove globalne TV mreze (a isto je i s ostalim medijima) posebno se ukazuje na cinjenicu da je posle nedeljnih izbora na srpskoj politickoj sceni veoma pojacano prisustvo i uticaj Seseljevih radikala, koji se u Americi pominju prevashodno kao "ekstremni nacionalisti, poznati po zverstvima svojih paramilitarnih jedinica u Hrvatskoj i Bosni". U prvim prognozama americkih medija, Zoran Lilic izdvaja se kao veliki favorit finalne predsednicke trke od 5. oktobra, pri cemu se navodi da ce njegova vlast nad Srbijom biti samo simbolicna imajuci u vidu funkcije koje (kako se navodi) Milosevic nastoji da prigrabi kao novi predsednik Jugoslavije. Prema oceni americkog Nacionalnog radija, sad kad se izbori u Srbiji privode kraju onako kako je ocekivano, Milosevic se priprema za svoju "glavnu politicku bitku" protiv Djukanovica u Podgorici, koji (kako se navodi u ovom izvestaju) ima odlicne izglede da dobije predsednicke izbore u Crnoj Gori , a potom da ucini sve sto je u njegovoj moci kako bi se ovoj federalnoj jedinici obezbedio ravnopravan status u okviru Jugoslavije. "Milosevicev pulen Zoran Lilic, doskorasnji predsednik Jugoslavije, smatra se sigurnim kandidatom za novog predsednika Srbije, cime ce se kompletirati rokada koju je Milosevic organizovao ovog leta u Beogradu", navodi se u prvoj izbornoj analizi agencije AP, uz konstataciju da je Slobodan Milosevic jedini istocnoevropski lider koji je politicki preziveo antikomunisticke revolucije iz 1989, kao i kasnije postkomunisticke preokrete i zakljucak da bi nedeljni izbori mogli da oznace smrt opozicione koalicije koja je prosle zime, kako se navodi, oslabila Milosevica serijom pobeda na lokalnim izborima, a zatim se podelila i raspala zbog nesaglasnosti oko uslova pod kojima ce se uci u izbornu trku. Elektronski mediji, sa svoje strane, registrovali su u popodnevnim emisijama prvi preliminarni izvestaj grupe od 156 posmatraca OEBS da je izborna procedura "u najvecem delu obavljena na efikasan nacin", ali da je istovremeno Vlada Srbije upozorena na "veoma ozbiljnu zabrinutost" medjunarodne zajednice zbog serije propusta u pripremnom periodu za izbore. Tim povodom - kako je receno u jednom radio-izvestaju - posebno je pomenuto izbegavanje rezima da u potrebnoj meri razgovara s opozicijom o novom izbornom zakonu, izostanak preciznih pravila o stampanju, pakovanju i raspodeli izbornih listica, kao i o glasanju vojnih obveznika i proceduri prikupljanja izbornih materijala posle zatvaranja izbornih mesta. "Ovi propusti uveliko su doprineli stvaranju klime nepoverenja" - konstatovao je americki Nacionalni radio, pominjuci kao ilustraciju drasticnih predizbornih nepravilnosti julsko usvajanje novog o povecanju broja izbornih jedinica u Srbiji sa 9 na 29, sto je - kako se konstatuje - u nedelju "izuzetno pomoglo vladajucoj SPS". #G17: Politicki osetljiv i rizican poduhvat (14) ~EKSKLUZIVNO: RAZRADJEN PROGRAM RADIKALNIH EKONOMSKIH REFORMI U JUGOSLAVIJI - LJUDSKA I SOCIJALNA DIMENZIJA (14) ^Politicki osetljiv i rizican poduhvat

Zbog politicke osetljivosti reforme trzista rada i zbog ogromnih razmera postojece i potencijalne nezaposlenosti, neophodno je da proces institucionalnih, finansijskih i organizacionih priprema traje dovoljno dugo da se rizici svedu na minimum

Nezaposlenost je prvorazredni ekonomski, ali i socijalni i politicki problem današnje Jugoslavije. I sama sastavljena od više slojeva razlicite transparentnosti, nezaposlenost je samo najdramaticniji, ali nikako ne i jedini, pokazatelj neefikasnog i u mnogim segmentima izvitoperenog funkcionisanja trzišta rada. Trzište rada, sa svoje strane, odslikava deformacije šire privredne strukture. Otuda sledi da se rešenje problema nezaposlenosti ne moze traziti izvan sveobuhvatnog procesa restrukturiranja trzišta rada; ali i samo restrukturiranje trzišta rada mora biti sastavni deo ukupnog radikalnog reformskog zahvata. Nove privredne vlasti morace stoga 1) da precizno identifikuju glavne probleme i postojece i potencijalne neuralgicne tacke na trzištu rada, 2) da deluju na institucije, procese i aktere na trzištu rada, kako bi uticale na njihovo utemeljenje na ekonomski efikasnim i društveno prihvatljivim osnovama i, što je verovatno najtezi zadatak, 3) da usklade sekvencu (redosled i tajming) reformskih poteza na trzištu rada sa ukupnom sekvencom reformi, tako da suma društvenih troškova i pojedinacnih patnji izazvanih restrukturiranjem bude što manja. Jedna jednostavna i gruba racunica moze da pomogne u sagledavanju razmera problema na trzištu rada. Statisticki registrovana nezaposlenost prelazi cifru od 830.000 (tokom 1997. ocekuje se dalji rast za najmanje 50.000), što daje stopu nezaposlenosti vecu od 26 odsto. Ako bi se, uz sve ograde, tom broju zvanicno nezaposlenih dodao procenjeni broj prikriveno nezaposlenih od 770.000, dobio bi se zbir od oko 1.600.000 stvarno nezaposlenih. Kada se od zvanicno registrovanih oduzme broj fiktivno, lazno zaposlenih, dobija se stvarna zaposlenost od 1.590.000, što daje stopu stvarne nezaposlenosti koja premašuje 50 odsto. Osim toga, broj penzionera (skoro 1.400.000 prema poslednjoj Anketi o radnoj snazi iz 1996) bio bi skoro jednak broju stvarno zaposlenih, a broj radno sposobnog izdrzavanog stanovništva (domacica, ucenika i studenata) bi znacajno (za oko 170.000) prevazilazio broj stvarno zaposlenih. To bi, najzad, znacilo da danas oko 2.300.000 ljudi (1.600.000 stvarno zaposlenih izvan poljoprivrede i još oko 700.000 poljoprivrednika) radi za ostatak desetipomilionskog stanovništva Jugoslavije, istovremeno noseci sav teret ogromne javne potrošnje. Ocigledno, ovakvo stanje je na dugi rok ekonomski i socijalno neodrzivo. Nijedan program privrednih reformi ne bi imao šanse na trajan uspeh ako bi trzište rada nastavilo da funkcioniše na stari nacin. Medjutim, moguci su razliciti pristupi restrukturiranju trzišta rada, koji mogu biti zasnovani na razlicitim bazicnim ekonomskim "ideologijama" (npr. liberalisticka, intervencionisticka), zamislima o brzini promena ("šok terapija", gradualizam), shvatanjima o uklapanju reforme trzišta rada u ukupan reformski tok (pre, zajedno sa, ili posle osnovnog reformskog paketa), pogledima na pozeljnu institucionalnu strukturu trzišta rada (decentralizovana ili centralizovana) i sa njom povezanim pitanjima oblikovanja radnog zakonodavstva, uloge institucija trzišta rada i aktera industrijskih odnosa itd. U zemljama u tranziciji, na pocetku njihovog reformskog procesa, u kasnim osamdesetim i ranim devedesetim, sve ove alternative prelamale su se kroz jedno osnovno pitanje: da li restrukturiranju trzišta rada pristupiti odlucno i radikalno na samom pocetku reformi, ili prethodno rešavati druga pitanja, ostavljajuci ozbiljniji zahvat na trzištu rada za kasnije faze tranzicije. Prema prvom stanovištu, bilo je neophodno trenutno zatvaranje mnogih neefikasnih drzavnih preduzeca, sa posledicnim masovnim otpuštanjem zaposlenih radnika. Visoka nezaposlenost koja bi se odmah pojavila smanjila bi pritisak na rast troškovne inflacije i istovremeno bi sluzila kao efikasno disciplinujuce sredstvo u prezivelim drzavnim preduzecima, indirektno doprinoseci povecanju produktivnosti rada u njima i njihovom ozdravljenju. Rast privatnog sektora apsorbovao bi u relativno kratkom roku dobar deo nezaposlenih, i najveci deo posla na restrukturiranju trzišta rada bio bi obavljen u prvih par godina tranzicije. Privreda bi postala efikasnija, a nezaposlenost bi se stabilizovala na prihvatljivom nivou. S druge strane, bili su izneti i argumenti da tranziciju treba obaviti sa što je moguce manjom nezaposlenošcu. Ovo stanovište polazilo je od toga da visoka nezaposlenost nije samo politicki rizicna, vec i ekonomski nepozeljna, buduci da neizbezni rast naknada za nezaposlenost vrši snazan pritisak na drzavni budzet, a uticaj nezaposlenosti na smanjivanje plata i kreiranje novih poslova u uslovima pada traznje ne treba precenjivati. Naime, zapošljavanje u privatnom sektoru ne zavisi toliko od endogenih faktora na trzištu rada, koliko od faktora iz šireg okruzenja, na primer od raspolozivosti finansijskih sredstava, prirode i obima spoljnotrgovinske zaštite, stranih investicija i tehnološke modernizacije. Dosadašnje iskustvo zemalja u tranziciji (uz sve ograde, jer se cesto i najautoritativnije ocene pokazuju nepouzdanim posle kratkog vremena, kao što je to bio slucaj sa rangiranjem zemalja prema uspešnosti tranzicije u World Development Report-u za 1996. godinu) pokazalo je da su najbolje ukupne privredne performanse ostvarile zemlje koje su odabrale radikalnu strategiju ukupne privredne reforme, tj. neku vrstu "šok terapije", ali uz oprezniji, više gradualisticki pristup u domenu reforme trzišta rada. Manevarski prostor koji ce nove privredne vlasti u Jugoslaviji imati u izboru izmedju alternativa u domenu reforme na trzištu rada bice veoma skucen, znatno uzi od onog kojim su na pocetku tranzicije raspolagale privredne vlasti bivših real- socijalistickih zemalja, u kojima je otvorena nezaposlenost bila nepoznata. S jedne strane, logika reforme zahtevace raskidanje sa dosadašnjim oslanjanjem na veštacko zadrzavanje viška zaposlenosti uz visoku elasticnost realnih plata. S druge strane, socijalni i politicki pritisak, s obzirom na vec postojece razmere nezaposlenosti, bice vrlo velik, tako da bi nepripremljeni ulazak u masovna otpuštanja mogao da bude fatalan po politicku stabilnost i dalju sudbinu celog reformskog poduhvata. Imajuci to u vidu, bice neophodno temeljno pripremiti strategiju reforme trzišta rada i obezbediti što širu podršku za nju. Reforma (restrukturiranje) trzišta rada je tehnicki tezak i politicki krajnje osetljiv i rizican poduhvat. Ona se ne moze izvesti izolovano od ukupne reforme, inace je besmislena i samo izaziva troškove. Stoga treba odrediti njeno mesto u ukupnoj reformi, jasno definisati osnovne ciljeve restrukturiranja i nacine i sredstva kojima ce ti ciljevi biti ostvarivani. Zbog njene politicke osetljivosti i zbog ogromnih razmera postojece i potencijalne nezaposlenosti, neophodno je da proces institucionalnih, finansijskih i organizacionih priprema traje dovoljno dugo da se rizici svedu na minimum. Realisticno definisani kratkorocni i srednjorocni ciljevi restrukturiranja trzišta rada bili bi sledeci: - drasticno smanjivanje postojeceg nagomilanog rada u društveno-drzavnim preduzecima; - zadrzavanje otvorene nezaposlenosti na postojecem apsolutnom nivou; alternativno, zadrzavanje stope otvorene nezaposlenosti na postojecem nivou, što bi znacilo da bi apsolutni nivo nezaposlenosti mogao da raste srazmerno porastu zaposlenosti; - promena sektorske i svojinske strukture zaposlenosti: povecanje ucešca u ukupnoj zaposlenosti zaposlenih u sektoru usluga i u modernim sektorima, u malim i srednjim preduzecima, i u preduzecima u privatnoj svojini; - promena strukture ugovora o zaposlenju: vece ucešce fleksibilnih oblika zapošljavanja, kao što su rad na odredjeno vreme, privremeno, sa skracenim radnim vremenom, po ugovoru, rad kod kuce itd; - ubrzavanje tokova iz nezaposlenosti u zaposlenost, što bi dovelo do šire disperzije nezaposlenosti na pripadnike aktivne radne snage i do smanjenja prosecne duzine trajanja nezaposlenosti i ucešca dugorocno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti; - povecavanje prostorne i profesionalne mobilnosti radne snage; prostorna mobilnost je uglavnom dugorocni problem vezan za stambenu oskudicu, dok povecanje profesionalne pokretljivosti zahteva usvajanje i primenu nove obrazovne koncepcije dozivotnog obrazovanja; - smanjivanje medjugranskih razlika u platama ukidanjem stecenih i kontrolom prirodnih monopola u granama i rešavanjem problema viška zaposlenih, koji je sada skoncentrisan u granama sa najnizim platama, u kojima sada zapravo više zaposlenih deli jedno radno mesto i jednu platu; - povecavanje raspona u platama povezanih sa obrazovnim i kvalifikacionim razlikama i sa razlikama u uspešnosti na radnom mestu, kako bi se povecala motivacija za obrazovanje i rad i sprecio odliv najkvalitetnijih pripadnika radne snage iz zemlje. Preduslov za ostvarivanje najveceg dela ovih ciljeva bice uspeh temeljnih makroekonomskih reformi i programa strukturnog prilagodjavanja. Medjutim, taj uspeh još uvek ne bi garantovao najpovoljniji rasplet na trzištu rada, bez specificnih mera na samom trzištu rada. Uklapanje institucionalnih promena i ekonomskopolitickih mera na trzištu rada u sekvencu ukupne reforme moglo bi, grubo, da izgleda ovako: {Reforma Zavoda za trziste rada Restrukturiranje trzišta rada, koliko god oprezno i dozirano bilo sprovodjeno, dovešce do naglog porasta broja nezaposlenih osiguranika sa pravom na primanje naknade, tako da se, bez obzira na sadašnju strukturu rashoda Zavoda, i celokupna sredstava kojima raspolaze Zavod mogu pokazati nedovoljnim da zadovolje samo ovu namenu. Tako, srpski Zakon o zapošljavanju propisuje pravo na naknadu u trajanju od devet do dvadeset cetiri meseca, osim za nezaposlene sa više od trideset godina staza, koji ga imaju do odlaska u penziju. Najnizi iznos naknade ne moze biti nizi od garantovane, a najviši viši od prosecne mesecne neto zarada u Republici. Pri sadašnjem nivou prava osiguranika i postojecoj strukturi prihoda i rashoda, vec broj od 120.000 nezaposlenih sa pravom na naknadu bi iscrpeo sva sredstva Zavoda. S druge strane, restrukturiranje ce dovesti do povecane potrebe za sredstvima za aktivne programe. Ocigledno, obezbedjivanje dodatnih izvora sredstava za delovanje Zavoda bice neophodno. Medjutim, Zavod treba i organizaciono rekonstruisati i kadrovski ojacati. Organizaciona rekonstrukcija sastojala bi se u decentralizaciji sada jedinstvenog Zavoda, jer su regionalne i lokalne specificnosti jako izrazene, a prostorna pokretljivost radne snage vrlo slaba. Kadrovsko jacanje odnosilo bi se pre svega na poboljšanje kvaliteta rada zaposlenih u Zavodu, kroz programe permanentne obuke i upoznavanja sa inostranim iskustvima. Takodje, broj zaposlenih u Zavodu bi trebalo povecati, jer je sadašnji odnos izmedju broja radnika Zavoda i radno aktivnog stanovništva, odnosno broja nezaposlenih, vrlo nepovoljan u komparativnoj perspektivi. Na jednog radnika Zavoda je 1995. dolazilo 3500 radno aktivnih stanovika i cak 560 nezaposlenih. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju snaznu pozitivnu vezu izmedju smanjivanja ovih odnosa i vece efikasnosti upotrebe sredstava za aktivne programe i bolje kontrole targetiranja i korišcenja sredstava za pasivne programe. } 1. Neophodan je jasan politicki izbor i obezbedjena masovna podrška za odlucno stupanje na stazu tranzicije; 2. Kompletira se zakonski i privrednosistemski okvir za sprovodjenje reformi. Neophodne promene u institucionalnom uredjivanju radnih odnosa odnosile bi se na uklanjanje ostataka samoupravne regulative radnih odnosa, povratak na centralizovani sistem kolektivnog ugovaranja, kao i na podsticanje fleksibilnih oblika zapošljavanja. Na osnovu projekcija kretanja nezaposlenosti lica sa pravom na primanje naknade za nezaposlenost povecavaju se stope doprinosa za nezaposlenost i redefiniše (suzava) maksimalno vreme primanja naknade. Medjutim, uvodi se obaveza drzave da nezaposlenima sa pravom primanja naknade obezbedi ucešce u nekom od aktivnih programa trzišta rada; 3. Formira se tripartitno telo na trzištu rada (Savet trzišta rada; alternativno: Ekonomsko-socijalni savet) koje bi bilo sastavljeno od predstavnika svih relevantnih aktera industrijskih odnosa, ukljucujuci nezavisne sindikate i nova udruzenja poslodavaca; 4. Donosi se program strukturnog prilagodjavanja (uz saglasnost i podršku medjunarodnih finansijskih institucija) i pocinje sa sprovodjenjem njegovog stabilizacionog dela, koji bi obezbedio monetarnu stabilnost i eksternu konvertibilnost. Kao heterodoksnu komponentu stabilizacionog programa moguce je ukljuciti politiku dohodaka (u osnovi, politiku plata), cije modalitete bi utvrdjivala vlada uz prethodno usaglašavanje na Savetu trzišta rada; 5. Paralelno sa usvajanjem stabilizacionog programa, formira se Fond za restrukturiranje trzišta rada. U njega bi se slivala sredstva iz dela doprinosa za nezaposlenost (koji bi prethodno trebalo povecati, s obzirom na povecani rizik od nezaposlenosti), opštih budzetskih prihoda, deo sredstava od prodaje društvene imovine u procesu privatizacije, kao i sredstva iz potencijalnih inostranih kredita i pomoci medjunarodnih finansijskih i razvojnih institucija. Savet trzišta rada bi trebalo da ima kontrolu i delimicno pravo odlucivanja o raspolaganju sredstvima Fonda; 6. Redefinišu se funkcije Zavoda za trzište rada i obavlja njegova modernizacija i reorganizacija. Njegovo ime, koje je izvor zabuna, menja se u Zavod za zapošljavanje. Modernizuje se postojeci informacioni sistem. U sklopu decentralizacije, filijale i lokalni zavodi dobijaju veca ovlašcenja u kreiranju sopstvenih programa prilagodjenih specificnostima lokalnih trzišta rada. Povecava se broj zaposlenih u Zavodu. Svi zaposleni prolaze kroz intenzivne programe obuke; 7. Tek u drugoj fazi programa strukturnog prilagodjavanja, šest ili devet meseci po njegovom otpocinjanju, masovnije se pristupa rešavanju problema viškova zaposlenih. Akcenat treba da bude na aktivnim programima, decentralizovano sprovodjenim po regionima ili opštinama. Ti programi istovremeno treba da budu što specificniji, sa jasno definisanim ciljnim grupama - mladima i nezaposlenima bez radnog iskustva, otpuštenima bez kvalifikacija, otpuštenima sa kvalifikacijama za koje ne postoji odgovarajuca traznja, starijima od 50 godina itd. Lokalni zavodi mogli bi razviti programe javnih radova na komunalnoj infrastrukturi, narocito tamo gde dominiraju nezaposleni bez kvalifikacija; 8. Savet trzišta rada bi neprekidno ocenjivao socijalnu izdrzljivost i pravednost u raspodeli troškova restrukturiranja, nadgledao rad Zavoda i kontrolisao korišcenje sredstava Fonda za restrukturiranje trzišta rada i redovno obaveštavao javnost o tome; 9. Ovaj centralizovani, korporativisticki mehanizam uredjivanja odnosa na trzištu rada trebalo bi zadrzati u najkriticnijem periodu restrukturiranja, kada ce postojati realna opasnost da nezaposlenost prekoraci granice ekonomske i socijalne podnošljivosti i ugrozi citav reformski poduhvat. Makroekonomska stabilizacija u okvirima otvorene trzišne privrede, rast privatnog sektora i zaposlenosti u njemu, širenje fleksibilnijih oblika ugovora o radu, kao i stvaranje uslova za dugorocno odrzivi privredni rast, dovešce do neminovnog jacanja konkurentskih i decentralizacijskih trendova na trzištu rada. Uloga drzave na trzištu rada ce oslabiti, a njegova nova institucionalna struktura tada nece morati da bude stvar politickog izbora, nego rezultanta odnosa snaga individualnih i kolektivnih aktera na trzištu rada. (Nastavlja se) {Argumenti za korporativizam S obzirom da su visoka nezaposlenost i velike medjugranske razlike u platama osnovna obelezja jugoslovenskog trzista rada, ocigledno je da je sadasnji izbor intermedijerne strukture kolektivnog ugovaranja upravo kontraindikovan. Posto ce drzava i u doglednoj buducnosti biti dominantan akter industrijskih odnosa, nove vlasti suocice se sa dilemom da li da se opredele za centralizovani ili za decentralizovani model kolektivnog pregovaranja. Cini se da su, imajuci u vidu konkretne okolnosti na jugoslovenskom trzistu rada i iskustva zemalja u tranziciji, argumenti za centralizaciju jaci. U cisto ekonomskom pogledu, kako centralizovani, tako i decentralizovani (konkurentski) model uredjivanja trzista rada i industrijskih odnosa smatraju se dobrim za obaranje nezaposlenosti. Medjutim, u politickom pogledu korporativisticki model ima jasne prednosti u odnosu na decentralizovani. U situaciji kada moze postojati opasnost da socijalni bunt srusi krhka reformska postignuca, bazicni konsenzus koji pruza korporativizam (koji najcesce podrazumeva i postojanje posebnog tripartitnog tela za usaglasavanje interesa rada, kapitala i drzave na nacionalnom nivou) predstavlja mnogo sigurniji izbor od konflikta koji implicira decentralizovani pristup. Korporativizam, naravno, nije carobni stapic koji ce resiti ogromne nagomilane probleme na jugoslovenskom trzistu rada i u industrijskim odnosima, nezavisno od drugih okolnosti. Uvodjenje korporativistickih institucija nema nikakve svrhe ako ne postoji siri drustveni, politicki i ekonomski ambijent u kojem one mogu da deluju kao demokratske institucije. One tada mogu biti zloupotrebljene od strane nedemokratskih rezima, kao sto pokazuju istorijski primeri fasisticke Italije i Frankove Spanije. Ipak, njihov znacaj za postizanje temeljnog drustvenog konsenzusa i za ucvrscivanje nastajuce politicke i industrijske demokratije posebno je velik u zemljama u tranziciji. To je razlog zbog kojeg Medjunarodna organizacija rada (ILO) snazno promovise praksu tripartizma u njima. } #"Ulicna igranka" za marku ~POMERANJE KURSA NA CRNOM TRZISTU NIJE UTICALO NA KRUPNE DEVIZNE TRANSAKCIJE ^"Ulicna igranka" za marku

Kretanje kursa na crnom trzistu jedino jos interesuje ovaj isfrustrirani i isprepadani narod, koji se boji poskupljenja, kaze jedan bankar. Krupan biznis preselio se u trgovinu berzanskim robama

- Sad se lepo videlo da se ovaj rezim dobro "zacementirao" i politicki i finansijski - nikad nije bio jaci i price o kursu dinara sada su deplasirane, posto je to "sitna boranija" - ovako je reagovao jedan krupni izvoznik kad smo ga pitali da nam prognozira kretanje deviznog kursa posle izbora. Juce je, naime, marka na ulicnom crnom trzistu vredela 3,8 dinara za otkup i cetiri dinara za prodaju deviza, mada se mogla kupiti i nesto jeftinije. Opet je u pitanju bila samo "ulicna igranka", tvrdi nas sagovornik, dok se u krupnim poslovima neko vece pomeranje kursa nije dogodilo - bankari su racunali da su napravili dobar posao ako su uspeli da prodaju marku po 3,7 do 3,8 dinara. Dinari koji su pred izbore isplaceni za penzije i plate otisli su na ulicu i izazvali blagi rast kursa, ali ni tamo nije doslo do nekog velikog prometa. Ovaj izvoznik predvidja skori pad cene marke na prethodni nivo od 3,6 do 3,7 dinara, posto vlast ima devizni priliv kojim ce "pokrivati" kurs i sad je definitivno jasno da nece u skorije vreme ekonomski propasti. Ovu tvrdnju podupire podatkom da vec od Nove godine treba da stigne ostatak novca od prodaje dela PTT Srbije, a pored toga sklopljeni su jos neki poslovi o investiranju u Srbiju. Kad ponestane para, prodavace se dalje, vlast je vec spremila dva-tri dzokera koje drzi "u rukavu". Povoljno po vlast je i to sto se ne otplacuju dospeli inostrani dugovi, i upravo zato rezim i ne zuri da normalizuje odnose sa MMF-om i ostalim finansijskim organizacijama. Kad do normalizacije dodje, smatra ovaj biznismen, otvorice se vrata za dobijanje novih kredita, ali ce poceti da se otplacuju i dugovi. Sada odliva deviza nema, krupan uvoz cvrsto kontrolise drzava, a izvoz je, kaze on, uprkos suprotnim tvrdnjama, ipak krenuo. Nije to neki spektakularni rast, ali deviznog priliva po osnovu izvoza ipak ima. Za bankare i biznismene sada vise uopste nije interesantno bavljenje deviznim transakcijama, na kojima se ranije dobro zaradjivalo, kaze jedan ovdasnji bankar. Tu se vise niti gubi niti dobija veliki novac, zarade i gubici preselili su se na trgovinu berzanskim robama, na primer cementom. Pojedinci su uspeli dobro da zarade na konverzijama maraka u dolare i obrnuto, a domaci kurs definitivno je, za krupan biznis prevazidjena tema. "To jos jedino interesuje ovaj isprepadani i isfrustrirani narod, koji se boji poskupljenja", kaze ovaj bankar. Ukoliko se ove procene pokazu kao tacne, vec ovih dana moze se ocekivati blagi pad cene deviza, odnosno vracanje na predjasnji nivo, ali je samo pitanje na koji nacin, sa tehnicke strane, ce se to obaviti - bankari strepe, ali ne mogu da veruju da ce se obavezna rezerva, koja vec sada iznosi 20 odsto, dalje povecavati "mada je svasta moguce". Zanimljivo je da poslednjih dana vec nema dovoljno novca u pojedinim ekspoziturama banaka za isplatu prispelih penzija. To bi mozda moglo dati za pravo tvrdnjama da ce novac koji je prethodno emitovan i pusten u opticaj, sada biti povucen. Izbori su prosli, po vlast povoljno, tako da sada moze ponovo da se vrati na stari obicaj po kome penzije, plate iz budzeta i razna socijalna davanja mogu kasniti po vise meseci. Gotovo svi "prognozeri" buduceg kretanja kursa dinara skrecu paznju na dosadasnje iskustvo, da ni logicne, niti ekonomski zasnovane prognoze u nasem slucaju uopste ne moraju da se pokazu kao tacne.

B. M. Stepanovic

#Kordon na rokoko plazi ~SA MILOSEM KRECKOVICEM, UPRAVNIKOM BEOGRADSKOG DRAMSKOG POZORISTA, O PEDESETOJ SEZONI OVOG TEATRA ^Kordon na rokoko plazi

Pozoriste ce u jubilarnu sezonu uci osvezeno i repertoarski i tehnicki, kaze Kreckovic

Beogradska pozorista u senci 31. Bitefa, osmisljavaju strategiju i prave planove za sezonu koja je prakticno vec pocela. Poseban razlog zbog koga se u Beogradskom dramskom pozoristu nova sezona docekuje sa povecanim ocekivanjima jeste taj sto se 20. februara iduce godine navrsava tacno 50. godina od kada je odigrana prva predstava u ovom pozoristu. Pripreme za obelezavanje jubileja su vec u toku i obuhvataju pored repertoarskog usaglasavanja sa istorijom pozorista i redizajniranje okoline same zgrade. Sinoc je Muzeju pozorisne umetnosti Srbije, kao prva manifestacija povodom obelezavanja 50. godina otvorena izlozba fotografija Dragane Colic Biljanovski "Pedeset godina BDP", koja ce potom biti preseljena u foaje ovog pozorista. |Eksterijer Upravnik pozorista Milos Kreckovic u razgovoru za "Nasu Borbu" kaze da se u Beogradskom dramskom pozoristu "radi na dva fronta". Prvo, spoljasnji izgled. Uredjenje prostora ispred pozorista poverili smo Todoru Lalickom koji je izradio projekat "Novi pogled", i ciju realizaciju zavrsavamo ovih dana. Glavni deo, koji ce prijatelji pozorista odmah uociti je transparentna kolonada od zutih tankih cevi sa jednim centralnim delom unutar koga ce se nalaziti rotirajuca statua radjena prema crtezu Oskara Slajmera, "Glumac u zakrivljenom prostoru", nastao 1930. godine u okviru pozorisne radionice Bauhausa. Ocekujemo da ce ovaj rad razbiti i uciniti podnosljivom socrealisticku i sumornu atmosferu, pri cemu valja naglasiti da je resenje do koga smo dosli usaglaseno sa svim nadleznim sluzbama u gradu. |Enterijer "Uz veliku i nenadoknadivu podrsku Skupstine grada, ovih dana se", kaze dalje Kreckovic, "obnavlja svetlosni park pozorista koji je do sada bio u takvom stanju da su recimo reditelji svoj rad, promene scena, prilagodjavali nasem dvokanalnom "stenverku" koji ne dozvoljava kratku scenu. Tako na primer ako glumac izgovara kraci monolog, on mora da ga produzi na bar dva minuta kako bi se pripremilo svetlo za sledecu scenu. Sada smo na pragu definitvivnog resenja koje cemo, naravno, tokom daljeg rada poboljsavati. |Scena Jubilarna sezona mora biti, ili je barem nas plan takav, veoma dobro osmisljena iz dva razloga, prvo zato sto je pedeseta. i drugo, jer je prva sledeca. Prvi projekat sa kojim cemo, kaze Milos Kreckovic, otvoriti sezonu je "Suparnici" Ricarda Seridana u reziji Milana Karadzica. Ono u cemu je nas pristup ovom komadu nesto drugaciji jeste to da uobicajeno citanje Seridana bazirano na salonskoj atmosferi, postupcima, ikonografiji i svemu ostalom nas ne zanima. Milan Karadzic je celu pricu smestio na rokoko plazu i time taj korpus konvecija ucinio jos apsurdnijim tako da one nece biti balast za predstavu vec jedan od izvora smesnog. Sto se podele za ovu predstavu tice, ona je u pocetku bila sastavljena od gostujucih, zatim studenata i nasih glumaca iz kuce, da bi sada to bili sve nasi glumci. Dakle, na Krstu ponovo igraju Goran Sultanovic i Vesna Cipcic, zatim su nasi clanovi postali Slobodan Tesic i Dejan Matic, studenti glume Pavle Pekic, Natasa Solak i Marko Zivic iz Novog Sada su sada nasi stipendisti, a pored njih tu su nasi stalni clanovi Milena Pavlovic, Dragisa Milojkovic, Milan Cucilovic i Danijela Stojanovic. Premijeru planiramo za pocetak oktobra. Nakon toga na Velikoj sceni krecemo sa drugim projektom, postavljamo novi komad Nebojse Romcevica "Kordon", koji obradjuje dogadjaje u jednom policijskom odeljenju tokom gradjanskog prostesta. U pitanju je prica o sudbini tih ljudi a ne drustvena satira, politicki komad ili nesto slicno. Radnja se doduse zbiva u politickom okruzenju, ili se politika pojavljuje na kraju kada ti ljudi budu povuceni, kao sto su bez razloga i dovedeni, pri cemu se u njihovim zivotima i te kako mnogo toga dogodilo. To je na izvestan nacin komad, koristim reci reditelja Dimitrija Jovanovica, o tome kako pogresan sistem od normalnih i obicnih ljudi, neminovno proizvodi monstrume. Ono sto mislim da je posebno vazno jeste rediteljeva namera da brani te ljude. Za zimski period je ugovorena saradnja sa Egonom Savinom na komadu Aleksandra Popovica "Smrtonosna motoristika" , koja ce se pojaviti u specijalnoj adapataciji Egona Savina i Nebojse Romcevica. Znacaj ponovnog postavljanja tog komada, pored njegovog nesumnjivog kvaliteta je i taj sto je prvi put postavljen na sceni beogradskog dramskog sredinom sezdesetih, reditelj je bio Nebojsa Komadina, u vreme kada je ovo pozoriste bilo veoma znacajno. Ostaje neizvestan jedan termin u drugom semestru koji cemo verovatno ostvariti ako bude para. |Mala scena Na maloj sceni ce prvo raditi Danica Ristovski koja ce izvrsiti izbor iz Brehtovih komada i uz pomoc Ivane Vujic postaviti na scenu predstavu pod naslovom "Svakodnevno pozoriste". To je jedan mali, apartan projekat koji ide uz stogodisnjicu Brehtovog rodjenja, kada cemo pokusati da izdamo kompakt disk sa muzikom iz predstave. Posle toga Mala scena ce biti podvrgnuta svakojakim istrazivanjima. Naime, nameravamo da i dalje dovodimo mlade i talentovane reditelje, znaci, Darijan Mihajlovic, Djordje Marjanovic, Irena Ristic, Duca Petrovic, Anja Susa, ukoliko oni naravno ne budu angazovani na nekim drugim vecim scenama.

Z. Jovanovic

#SAH ~PRED PRVO PRVENSTVO SVETA PO NOKAUT SISTEMU ^Karpov se poziva na zakon

Sinis Joksic

Svetski prvak Anatolij Karpov igrace u polufinalu ili finalu (ako Kasparov ne igra) prvog prvenstva sveta po nokaut sistemu, koji pocinje krajem godine u Groningenu (Holandija). To je odluceno na nedavno zavrsenom Kongresu FIDE odrzanom u Kisnjevu (Moldavija). Grupa velemajstora potpisala je pismo koje je srocio Zoel Lotje i u kome se izmedju ostalog trazi, da svetski prvak startuje od treceg kola. Argumente je pred Kongres izneo Kramnik (valjda zbog najviseg rejtinga). Prognoze su bile na strani velemajstora ali adut Tolje Karpova je bio neoboriv. "Potpisao sam jasan ugovor o nastupu u polufinalu ili finalu ako ne igra Kasparov. Ako dodje do bilo kakve promene, trazicu zastitu svojih prava preko suda" bio je konkretan svetski sampion. Konsultovani advokati iz razlicitih zemalja slazu se, zakon je na strani Tolje.
* * *
Od 99 buducih ucesnika Prvog prvenstva sveta po nokaut sistemu, nisu potvrdili ucesce, odnosno nisu potpisali ugovor o nastupu: Kasparov (nije odgovorio, tj. pisao je direktno Samaranu), Kamski (otkazao zbog studija), Topalov (trazi posebne uslove) i svetska prvakinja Zuza Polgar. Iz principa ne igra nigde ako ne dobije poziv sest meseci pre turnira. Ali ovoga puta bi igrala ako joj se da slican status, kao muskom prvaku sveta. Pod sadasnjim uslovima nece igrati ali rado bi dosla na otvaranje, odrzala "neko" predavanje ili odigrala simultanku. "Ako imate interesa za neki od mojih predloga, spremna sam na pregovore", porucuje Zuza, preko pisma koje je napisao njen muz i menadzer Jakov Sucman a ona potpisala. Predsednik FIDE Kirsan Iljuzimov ce do 3. oktobra ove godine obaviti razgovore sa njima i tek tada ce se odrediti rezerve i obaviti zreb za prvo kolo. Na sledecem prvenstvu, 1999. godine nece biti privilegija ni za svetskog prvaka. Krenuce od prvog ili drugog kola, odluceno je na Kongresu. Na 68. kongresu, na srecu, nije bilo politickih prepucavanja. Svi su bili iznenadjeni ponudom Iljuzimova i garancijom da ce organizovati jos 10 prvenstava, u toku sledecih 20 godina sa nagradnim fondom od pet miliona dolara.
* * *
Francuska uzdanica Etjen Bakro (15), najmladji velemajstor u istoriji saha, porazen je u prijateljskom mecu od Viktora Korcnoja (67). "Strasni" Viktor, skoro pet puta stariji od Francuza dobio je mec sa 4:2. (Dobio je 1, 4. i 6. partiju a izgubio trecu.) Partije su bile na najvisem nivou. Mec je igran u teatru Z d' Pam (Jue de Paume), malog gradica Albert, srez Som (de la Somme) na Atlantiku, na granici sa Belgijom, u cijoj blizini se nalazi selo u kome Bakro zivi. U istom ambijentu, prosle godine Bakro je pobedio bivseg prvaka sveta Vasju Smislova (77) sa neverovatnih 5:1. Izabrali smo 3. partiju, jedinu koju je dobio mladi Bakro. |Damin gambit: Bakro-Korcnoj 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 d5 4.Sc3 c5 5.cd5 Sd5 6.e4 Sc3 7.bc3 cd4 8.cd4 Sc6 9.Lc4 b5 10.Le2 (Ova pozicija analizirana je u prvom mecu Fiser-Spaski, Rejkjavik 1972. U 9. partiji meca beli Spaski je nastavio 10.Ld3 Lb4 11.Ld2 Ld2 12.Dd2 a6 13.a4 0-0 sa jednakom igrom) Lb4 11.Ld2 Ld2 (Na 11. Da5 12.d5 ed5 13.ed7 Se7 14.0-0 Ld2 15.Sd2 0-0 16.Sb3 Dd8 17.Lf3 Sf5 18.Tc1 Sd6 19.Da4 beli je malo bolji Jusupov-Ribli, Monpelje 1985) 12.Dd2 Tb8 (Ranije se igralo 12...a6 13.a4 b4 14.d5! beli je u prednosti Ftacnik- Paulsen, Dortmund 1981. ili 13...ba4 14.0-0 0-0 15.Ta4 beli je malo bolji Mars-Bizgajer, SAD 1973) 13.d5 /Beli mora igrati aktivno/ ed5 14.ed5 Se7 15.d6 Sf5 16.Td1 0-0 17.d7 (Udaljeni moze nekad biti slabost) Lb7 18.0-0 Df6 19.Df4 (Beli je postigao pozicionu prednost) a6 20.g4 Lf3 21.Lf3 Sh4 22.Df6 gf6 23.Le4 Tfd8 24.Td6 a5 25.f4 (Beli je postigao veliku prednost i Korcnoj je u cajtnotu) Sg6 dijagram 26.h4! (Sjajna realizacija pozicione prednosti. Zadivljujuce za decaka rodjenog 22. januara 1983) Kg7 27.h5 Sf8 28.h6 Kh6 29.g5 Kg7 30.gf6 Kg8 (Iskljucuje iz igre crnog kralja) 31.Lc6 Se6 32.f5 Sc7 33.Td3 Tb6 34.Tc1 Sa6 35.Te3 Tf8 36.Te8 Tb8 37.Lb5 1:0. Impresivna tehnika mladog Francuza.
* * *
Sahovski mecena Jop van Ostrem organizovao je u Monte Karlu mec, po rejtingu, najboljih Holandjana Luk Van Velija (25) i Jaruna Piketa (29). Posle zestoke borbe zavrsen je nereseno 4:4. (Van Veli je dobio 2 i 4 a Piket 5 i 7 partiju meca). Piket je "zaradio" 2,4 rejting poena.
* * *
JU-arena bez dobrih vesti ali sa novim skandalima. Zavrsene su druge lige, katastrofalne po nas sah. Klubovi su sasvim ispraznili vec prazne kase, zaduzili se, zbog nepotrebnog takmicenja. Besparica je mnoge naterala da odustanu. Mnogi su se snalazili, stanovali privatno, putovali po stotinak kilometara dnevno itd. Sa rezervama kvalitet saha pao je na kategorni nivo. Diletantske odluke najviseg rukovodstva, da umesto jedne druge lige sa 10 ekipa, uvede dve sa 12 timova omogucilo je samo "organizatorima" da napune dzepove novcem od pansionske provizije. Nekada je taj novac uplacivan na ziro racun SSJ a danas na volseban nacin nestaje. Nestaju uplate za strane sahiste (2.000 dinara po igracu). Nigde se ne vidi gde nestaju kotizacije koje placaju timovi za ekipna takmicenja (2.000 i 1.000 dinara). Prema proceni upucenih, sa takmicenja u poslednjih pet meseci, preko 400.000 dinara od sahovskih klubova i sahista (ili roditelja najmladjih sahista) nestalo je u sahovskom podzemlju. I SSJ je uzeo par stotina hiljada ali u kesu, koje niko ne moze da kontrolise. Jugoslovenski predstavnik na omladinskom prvenstvu Evrope do 20 godina, koje je u nedelju zavrseno u Talinu nije nastupio. Prica da niko nije hteo da ide ne pali. Novac je pravi razlog. U Kisnjevu na 68. kongresu FIDE nije bilo nikog iz nase sahovske vrhuske. Samozvanom delegatu Miodragu Vukovicu nije padalo na pamet da ide u Moldaviju. Da je bila Francuska i Pariz, kao pre par godina, ili Moskva, isla bi cela bulumenta. Velemajstor Matanovic u proslom mandatu nas delegat i potpredsednik FIDE, koga je Vukovic hladno "skinuo" i postavio sebe, nije imao nikakvu informaciju. (U Jerevanu, na prethodnom 67. kongresu bio je delegat jer se Vukovic, na srecu naseg saha, nije pojavio na Olimpijadi) Mesto naseg delegata zauzela je Slobodanka Milivojevic, koja je dosla na Kongres kao clan zenske komisije. Strani jezici joj nisu jaca strana ali se snalazila. U prevodu joj je, kako kaze, pomogao Boris Kutin, delegat Slovenije. U zenskoj komisiji nema problema, svi govore i razumeju nas jezik. Troskove boravka i puta za Milivojevicevu snosio je njen klub Gosa. U Canju je zavrsena Radnicka olimpijada. Ucestvovalo je 57 ekipa. Proviziju su uzeli privatni menadzeri. I neki "sahovski" radnici. Prvi put ucestvovali su i igraci sa najvisim medjunarodnim titulama. Niko ne bi imao nista protiv, da su oni stvarno zaposleni. Radi se o besramnoj prevari. Krivci su, pre svega, radne organizacije zeljne trofeja. I sahisti se ponekad jeftino prodaju. Na srecu jos uvek su posteni u vecini. I na Bankarskim igrama odrzanim u Ulcinju pukla je bruka. Osiguravajuce drustvo "Kopaonik" angazovalo je sahistkinju koja ne radi kod njih. Vrsacka banka se zalila i mec zavrsen 1:1 u poslednjem kolu, kontumacijom dobila sa 2:0. Pomenutu sahistkinju organizacioni odbor iskljucio je iz takmicenja. Zbog promene rezultata Vrsacka banka je stigla Vojvodjansku banku, koja je vec proslavila osvajanje prvog mesta i na osnovu boljeg Buholca, "otela" joj pobednicki trofej. I gle cuda, sahistkinja je supruga onog, koji je kreirao izmisljene turnire. U Ulcinju je sudila drugu ligu a muz joj pravio bilten i to veoma los. (Na izmisljenim turnirima nize kategorije "nastupao" je, da podsetimo i tast "organizatora" i odlicno prolazio). Pravnik Vojvodjanske banke Milos Piperski, koji je vodio sahovsku ekipu, obavestice SSJ i mozda podneti zahtev za pokretanje disciplinskog postupka. Gosa je bila 7. na jednom od sedam polufinalnih turnira Evropskog prvenstva za klubove. Prethodno su Jedinstvo Stare Pazove, Sahmatik i Stocar banka otkazali ucesce zbog para. Predsednik SSJ Miodrag Vukovic, glavni krivac za brodolom naseg saha, pokrovitelj sahovskog "zla", nema vise kvoruma za saziv predsednistva SSJ. Nekada su se sastajali 3-4 puta mesecno. #Ishrana ~MINI KUVARICA ^Sir za gurmane Ima ga mladog i starog, dimljenog, budjavog... Mnogo vrsta i mnogo nacina konzumiranja. Sir je jednako ukusan ako ga jedemo "klot" ili kao dodatak salatama, mesu, povrcu. Od sira se mogu pripremiti sva jela od predjela do deserta. |Krem supa od povrca Za cetiri osobe potrebno je 750 grama korenastog povrca (krompir, sargarepa, celer, paskanat), jedan manji karfiol, 3/4 supe od kocke (pileca), 200 grama topljenog sira, so, biber. Za knedle od sira 50 grama putera, cen belog luka, 120 grama narendane gaude,1 jaje, 65 grama brasna. Korenasto povrce ocistiti i narezati na kockice, karfiol iskidati na cvetove. U vodi skuvati koncentrat kocke i dodati povrce. Sve povrce iz supe kad je kuvano izvaditi i staviti u mikser sa topljenim sirom i izmiksati u pire pa vratiti u supu, po potrebi posoliti i pobiberiti. Za knedle je potrebno penasto umutiti maslac, dodajte narendan sir i zgnjecen beli luk. Pomalo dodajte brasno i jaje. Knedle kuvjate u provreloj slanoj vodi 8-10 minuta. Kad su gotove dodati supi. |Musaka od sira i krompira Potrebno je 750 grama krompira, 200 grama svezeg kravljeg sirva, 2-5 kasika parmezana, 100 grama dimljene slanine, so,biber, puter, prezle. Krompir skuvajte u ljusci, ogulite ga, narezite na kolutove. Dok se krompir kuvao vi ste dobro izgnjecili sir. Slaninu narezite na kockice i proprzite. Puterom namazite vatrostalnu posudu i pospite prezlama. Slazite red krompira, red sira, pospite slaninu i pobiberite. Na vrhu neka bude krompir na koji cete staviti puter narezan na listice. U dobro zagrejanoj rerni pece se oko pola sata. Kad je peceno posuti parmezanom. |Holandsko pecenje Za sest osoba potrebno je 1,5 kilogram svinjskih kremenadli bez kostiju, 300 grama sira gauda, 150 grama slatke pavlake, 50 grama masti, majcina dusica, dve kasicice brasna, ljuti senf, 2 decilitra belog vina, so,biber. Zagrejte mast i na njoj dobro proprzite pecenku sa svih strana. Po njoj namrvite majcinu dusicu, posolite i pobiberite. Poklopite folijom i pecite na 200 stepeni oko sat i petnaest minuta. S vremena na vreme dolivajte casu vode i okrecite meso. Gotovo meso izvadite i zarezite na komade ali ne do kraja u svaki zarez stavite krisku sira.Vratite u rernu da se pece desetak minuta dok se sir ne rastopi. Pecenje staviti na topli tanjir a u posudu u kojoj se meso peklo doliti dva decilitra vode. Mesajte na ringli da se otopi zapecen sok. Brasno razmutite u vinu, dodajte u pleh i kuvajte dok se ne dobije glatki umak. Ulijte pavlaku i jos malo prokuvajte. Meso sada vratite u posudu, razrezite do kraja pazljivo da se ne osteti sir. |Kolac sa jabukama Potrebno je 400 grama jabuka, 400 grama kravljeg sira, 3 jaja, 50 grama putera, kasika skrobnog brasna, pola kasicice praska za pecivo, 2 vanilin secera, dva decilitra ruma, 50 grama grozdjica, 1 limun, 120 grama secera, malo cimeta. Ociscene jabuke iseci na komade, grozdjice namociti u rum, limun narendajte koru i iscedite sok. Sir propasirati, dodati mu vanilin secer, 40 grama secera, grozdjice i rum, zumanca, brasno, prasak za pecivo, limunov sok i koru i na kraju dobro umucen sneg od belanaca. Posudu u kojoj cete peci kolac dobro namazite puterom i u nju rasporedite jabuke, preostali secer izmesajte sa cimetom i pospite jabuke. Izlijte masu od sira pa odozgo rasporedite listice putera. Peci oko sat vremena na 200 stepeni.