#Izbori za predsednika Srbije
~IZBORI ZA PREDSEDNIKA SRBIJE
^Izbori za predsednika Srbije (prebrojana 3.278.504 glasa)
1. Zoran Lilic 1.234.596
|
|
2. Vojislav Seselj 936.533
|
3. Vuk Draskovic 752.029
|
|
PARLAMENTARNI IZBORI
(PREBROJANO 3.429.936 GLASOVA)
SPS-ND-JUL 1.241.501
|
|
SRS 1.025.375
|
SPO 728.656
|
|
#Gonsales ne dolazi?
~TRAGOM VESTI O POSTAVLJANJU NOVOG SPECIJALNOG PREDSTAVNIKA OEBS UBEOGRADU
^Gonsales ne dolazi?
Bivsi spanski premijer jos uvek nije zvanicno prihvatio ulogu "specijalnog
izaslanika OEBS" koju mu je ponudio Nils Helveg Petersen
Vladimir Stankovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Barselone
Iako je cak i deo spanske stampe krajem proteklog vikenda objavio da ce
bivsi spanski premijer Felipe Gonsales "biti specijalni predstavnik OEBS u Srbiji",
stvari ne stoje bas tako i u ovom casu sasvim je neizvesno kada ce i da li ce uopste
Felipe Gonsales ponovo putovati u Jugoslaviju. U sedistu PSOE u Madridu juce
nam je gospodja Pilar Navaro, licna sekretarica bivseg premijera i bivseg
generalnog sekretara PSOE, rekla:
"Gospodin Gonsales nije jos prihvatio ulogu koja mu je ponudjena od strane
OEBS a da li ce je uopste prihvatiti zavisi od ispunjenja odredjenih uslova koje je
postavio".
Uslovi o kojima govori gospodja Navaro su oni koje je Gonsales istakao u
svom decembarskom izvestaju, posle posete Beogradu, i od kojih nije ispunjeno
prakticno nista sto je krajem avgusta konstatovala i jedna komisija OEBS. Rec je o
cetiri bazicna uslova: jednakom pristupu svih partija javnim medijima, sloboda za
privatne medije i sporazum o podeli frekvencija, sporazum o novom izbornom
zakonu i nezavisno sudstvo, posebno u odnosu na izborne procese.
Zvanicno se nije moglo dobiti nista vise, ali iz svega proizlazi da na relaciji
Gonsales-OEBS postoje izvesni nesporazumi jer bivsi spanski premijer ocito misli
da je OEBS bio odgovoran za pritisak na Beograd kako bi se postavljeni uslovi
ispunili. Posto to nije ucinjeno, Gonsales ocito nije voljan da tek tako ode u
Beograd i ponovo konstatuje ono sto je video i rekao pre devet meseci. Saznali
smo, takodje, da Gonsalesovo uslovljavanje ponovnog odlaska u Beograd nije "od
juce" vec da je u kontaktima sa sedistem OEBS u Becu blagovremeno upozoravao
na problem koji on sam, ocigledno, niti hoce niti moze da resava.
Iz saopstenja OEBS, koje je ovde objavljeno u subotu, takodje se ne vidi
osnov za neke novinske naslove u stilu da ce "Gonsales biti specijalni izaslanik za
Srbiju" jer iz teksta jasno proizlazi da je rec "o zelji" Nils Helveg Petersena,
danskog ministra inostranih poslova koji predsedava OEBS-om, koji je o svojoj
nameri informisao i vlasti u Beogradu. Petersen je zeleo da Gonsales taj posao
obavlja "ne duze nego do 18/19. decembra kada je ministarski sastanak u
Kopenhagenu". Posto je rec "o zelji" za cije ispunjenje, bar zasad, nema
Gonsalesove saglasnosti, ostaje neizvesno da li ce se i kada ce se bivsi spanski
premijer ponovo upustiti u beogradsku misiju.
Inace, spanska stampa je opsirno propratila jucerasnje izbore. Vecina listova
poslala je u Beograd specijalne izvestace koji su u prvim izvestajima javili da ce
izbori biti legitimni, jer je izislo vise od 51 odsto biraca, kao i procenu da ce Zoran
Lilic i Vojislav Seselj u drugom krugu odluciti o predsedniku Srbije. 0102
#Glasalo oko 62 odsto biraca
~REPUBLICKA IZBORNA KOMISIJA SRBIJE
^Glasalo oko 62 odsto biraca
Najvise glasova predsednickim kandidatima Zoranu Lilicu, Vojislavu Seselju
i Vuku Draskovicu. U parlamentu sigurno najvise poslanika leve koalicije SPS-
JUL-ND, Srpske radikalne stranke i Srpskog pokreta obnove. Danas numericki
podaci izbornih rezultata
Beograd. - Prema jos nepotpunim statistickim podacima koji su juce do
11,42 sati stigli u Republicku izbornu komisiju, od ukupno 7.205.366 upisanih
biraca u nedelju je na biralista za predsednicke izbore izaslo 61,95 odsto gradjana
Srbije. Svoje biracko pravo nije, dakle, iskoristilo 38,5 odsto biraca, saopstio je na
jucerasnjoj konferenciji za stampu u podne sekretar RIK Nebojsa Rodic.
Od sedamnaest predlozenih predsednickih kandidata najvise glasova dobili
su: Zoran Lilic, Vojislav Seselj i Vuk Draskovic, dok je broj biraca koji je glasao
za ostale predsednicke kandidate znatno manji od onog koji je pomenutoj trojici
iskazao poverenje.
Tom prilikom precizirano je da su od ukupno 9.827 birackih mesta do tog
trenutka obradjeni podaci za izbor predsednika Srbije na samo 4.956 birackih
mesta (54,14 odsto birackog tela). Kada je ovo novinarima juce saopstavano
upravo su obradjivani podaci za biracka mesta u 25 od ukupno 29 izbornih
jedinica. Ocekivalo se da u toku dana zapocne obrada podataka i za preostale cetiri
izborne jedinice: Zajecar, Pec, Sabac i Prokuplje.
Odziv gradjana za izbor 250 republickih poslanika je, prema u to vreme
obradjenim podacima za 4.895 birackih mesta (53,48 odsto birackog tela) iznosio
je 62,44 odsto.
Na parlamentarni izbore nije, dakle, izaslo 37,56 odsto gradjana. Najvece
poverenje gradjana, kako je saopstio Nebojsa Rodic, uzivaju liste kandidata leve
koalicije SPS-JUL-ND, SRS i SPO.
- Dalje komentarisanje podataka, njihovo iznosenje u javnost pre konacne
obrade, ceneci ulogu Republicke izborne komisije kao drzavnog organa, pored
podataka politickih stranaka, ne bi bilo celishodno. Nastojacemo da za sledecu
konferenciju za stampu, sutra u 12, damo i numericke podatke rezultata izbora -
objasnio je Nebojsa Rodic. Po njegovim recima informacije koje su do juce u
podne prispele u Republicku izbornu komisiju potvrdjuju ocenu izrecenu posle
zatvaranja birackih mesta da su izbori za narodne poslanike i za predsednika
Republike bili fer i demokratski i da su se odvijali u tolerantnoj atmosferi.
- Ceo postupak predizbornih i izbornih radnji realizovan je doslednom
primenom zakonskih resenja, sto je na kraju rezultiralo zanemarljivim brojem
prigovora upucenih izbornim komisijama izbornih jedinica i Republickoj izbornoj
komisiji. To znaci da su ovi izbori afirmisali poverenje biraca u funkcionisanje
izbornog sistema i doslednu primenu zakona - rekao je Nebojsa Rodic, dodajuci
da u prilog ovoj oceni govore i tvrdnje medjunarodnih posmatraca koji su
konstatovani da su izbori obavljeni u skladu sa zakonom i da nisu zabelezene vece
primedbe na tok izbornog postupka.
M. Torov
{Zasto komisija kaska za drugima
Najava Nebojse Rodica da ce Republicka izborna komisija odrzati narednu
konferenciju za stampu tek danas u podne i nastojati da pribavi numericke podatke
propracena je juce smehom mahom stranih novinara u dupke punoj sali Pres centra
Skupstine Srbije. Ni sva sila najsavremenije tehnike instalisane specijalno zarad
brzeg informisanja javnosti nije mogla da ubrza proces i razjasni neke nedoumice
oko rezultata izbora.
Stoga je direktor Saveznog zavoda za statistiku, Milovan Zivkovic licno,
nakon zvanicnog saopstenja pritekao novinarima u pomoc, nudeci strucno
tumacenje. Po njegovoj proceni obrada podataka mogla bi, do kraja dana, ako ne
da bude okoncana, a ono prilicno da odmakne. Ali, uz sve razumevanje novinarske
profesije nije zeleo da prejudicira saopstenje RIK najavljeno za danas, jer, kako
rece, "Takav je dogovor da sve ide preko jednog punkta".
}
#Predizborni proces pun mana, glasanje uglavnom korektno
~PRELIMINARNO SAOPSTENJE POSMATRACKE MISIJE OEBS O IZBORIMA U SRBIJI
^Predizborni proces pun mana, glasanje uglavnom korektno
Prisustvo misije OEBS ne znaci i davanje legitimiteta izborima, za konacne
ocene je prerano ali je jasno da je citava procedura pre i posle izbornog dana
prilicno maglovita i otvorena za zloupotrebe
Beograd. - Predizborni proces bio je los ali na sam dan izbora nisu uocene
vece nepravilnosti, osnovni je zakljucak preliminarnog izvestaja posmatracke
misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju prezentovan na jucerasnjoj
konferenciji za novinare.
Tim OEBS koji je nadgledao nedeljne predsednicke i parlamentarne izbore u
Srbiji, a u kome je bilo 156 posmatraca ukljucujuci i 39 iz Parlamentarne
skupstine OEBS, naglasio je da njihovo prisustvo ne znaci i davanje legitimiteta
izbornom procesu vec da njihovo misljenje omogucava stvaranje osnovnog stava o
toku izbora.
Posmatracku misiju OEBS, koja je pocela nadgledanja od 29. avgusta, pred
novinarima su juce predstavljali ambasador Dzerard Studman, sef biroa OEBS
nadleznog za posmatranje izbora, Entoni Vels, izborni koordinator OEBS, Bjorg
Hope Galtung, sef delegacije Parlamentarne skupstine OEBS i Penti Venenen,
zamenik generalnog sekretara parlamentarne skupstine OEBS.
Kako je saopstio ambasador Studman, izvestaj bivseg spanskog premijera
Felipea Gonsalesa o proslogodisnjim saveznim i lokalnim izborima - na kojima je
bilo "strukturalnih neregularnosti u izbornom sistemu koji omogucavaju
falsifikovanje (...), problema u pravosudnom sistemu (...) koji izazivaju sumnju u
(njegovu) nezavisnost (...) i ozbiljnih teskoca na putu slobodnom i fer pristupu
javnim medijima" - predstavljao je polazisnu tacku za ovu misiju.
Misija OEBS zakljucila je da je proces do pred sam dan izbora bio pogresan
jer nije bilo jasnih pisanih propisa o svim aspektima izbornog procesa, jer su javni
mediji pristrasno izvestavali o vladajucoj stranci dok su nezavisni mediji imali
problema sa dobijanjem dozvola za rad, jer nije bilo dovoljno poverenja u
neutralnost clanova izborne komisije na svim nivoima posto ih je imenovao jedan
centar i jer nije bilo poverenja u nezavisnost sudstva.
Ipak, rekao je koordinator Vels, sam dan izbora protekao je, kako su - do
juce oko 13 sati kada je pristigla oko polovina izvestaja - ocenili posmatraci, tako
da je tehnicka procedura glasanja bila dobra i u skladu sa zakonom. Bjorg Hope
Galtung je dodala da su na svim birackim mestima koje su obisli - sto, prema
recima Velsa, znaci oko 10 odsto od ukupnog broja - posmatraci nailazili na
saradnju i da nije bilo vecih neregularnosti. Jedna od njenih, retkih, primedbi
odnosila se na izgled birackih mesta koje bi trebalo poboljsati.
Upitan koliko su ekipe OEBS imale mogucnost da prate brojanje glasova i
kasniji proces prikupljanja rezultata, Vels je odgovorio da su jos tokom dana
posmatraci odabirali biracka mesta na koja su se kasnije vracali, pratili brojanje a
zatim u mnogim slucajevima i odlazili na mesta sakupljanja listica i pratili "proces
agregacije".
"Prema dosadasnjim izvestajima", naglasio je Vels, "opsti utisak sa 91 odsto
posecenih birackih mesta ocenjen je kao vrlo dobar ili dobar, sa dva procenta
birackih mesta kao los dok ocena veoma los nije data ni jednom mestu".
Da utisak o relativno korektnom izbornom danu ne bi prevazisao znacaj
predizbornih neregularnosti, ambasador Studman naveo je jos neke primere ovih
potonjih. Prema njegovom, i stavu OEBS, izborni zakon donet je tek delimicno u
skladu sa Gonsalesovim izvestajem, preopst je i otvoren za zloupotrebe.
Veliki deo izbornog procesa, rekao je, zasnovan je na usmenim dogovorima
pri cemu je posebno nezadovoljavajuce nepostojanje pisanih propisa o stampanju,
pakovanju i distribuciji glasackih listica sto otvara prostor za manipulacije jer se to
nije moglo kontrolisati. Studman smatra losim i povecanje izbornih jedinica u
poslednji cas sa 9 na 29 i zakljucuje da citava procedura pre i posle samog
glasanja deluje prilicno maglovito.
{Konacni izvestaj za dve nedelje
"U ovom trenutku", rekao je koordinator Vels, "bilo bi prerano izvlaciti
zakljucke o izbornom procesu s obzirom da rezultati jos pristizu ali je bilo
indikacija o poteskocama tehnicke prirode na jednom ili dva mesta. Medjutim, dok
se proces posmatranja pa ni sam izborni proces ne zavrse ne zelim da dajem
nikakve zakljucke (o regularnosti izbora)".
Zavrsni izvestaj OEBS ocekuje se za dve nedelje.
}
Tim OEBS na kraju je konstatovao da ce njihovi posmatraci biti prisutni i na
predsednickim izborima u Crnoj Gori 5. oktobra i tokom verovatnog drugog kruga
predsednickih izbora u Srbiji. Receno je da su clanice OEBS pozvane da posalju
nove ekipe koje bi nadgledale drugi krug ali da se za sada ne zna koliko ce
posmatraca tada biti premda je OEBS svestan delikatnosti odlucujuce
predsednicke runde.
Upitan sta misli o uspehu kampanje stranaka koje su bile za bojkot,
ambasador Studman je rekao da smatra da je bilo bolje da su te partije ucestvovale
na izborima
"Na kraju se ispostavilo da je bojkot samo ojacao vladajucu partiju. To je,
takodje, jasan stav i o Kosovu jer smatram da neucestvovanje na izborima nije u
interesu tamosnjih Albanaca.
Medjutim, razumljivo je i da kod odredjenih stranaka postoje izvesne
frustracije zbog nedostatka pozitivnog pomaka u izbornom procesu (u skladu sa
Gonsalesovim preporukama)", kazao je Studman.
Upitan da za "Nasu Borbu" prokomentarise spremnost vlasti u Srbiji da
makar za neke buduce izbore ispostuje dosadasnje a i ove najnovije preporuke
OEBS, koordinator misije Entoni Vels rekao je da je najbitnije da je posmatracka
misija sada ukazala na ono sto je bilo dobro i ono sto je bilo lose na ovim izborima
i da bi trebalo da vlada u Beogradu pristane da se razgovara o onome sto nije bilo
dobro kako bi se to i ispravilo.
Jasno je da nemamo nikakvih nacina da izvrsimo pritisak na vlasti da se
upravljaju prema nasim preporukama ali se nadam da ce vremenom saradnja
uroditi plodom, kazao je Vels.
Filip Slavkovic
{Cetiri preporuke za vracanje poverenja u izbore
OEBS je preporucio i sta bi trebalo uciniti da bi se vratilo poverenje u
izborni proces u Srbiji. Dakle:
1. jasno propisati svaki korak u izbornom procesu, ukljucujuci i glasanje
vojnih obveznika,
2. istinski depolitizovati drzavne medije i otkloniti prepreke radu nezavisnih
medija,
3. usvojiti amandmane na izborni zakon kako bi u izbornim komisijama na
svim nivoima svi bili jednako zastupljeni od pocetka izbornog procesa, i
4. ustanoviti nezavisno sudstvo s posebnim osvrtom na izborni proces
}
#Klinton trazi osnivanje stalnog suda za ratne zlocine
~GOVOR PREDSEDNIKA SAD NA OTVARANJU 52. ZASEDANJA GENERALNE SKUPSTINE UN
^Klinton trazi osnivanje stalnog suda za ratne zlocine
Pored ove inicijative, americki predsednik je najavio da ce uskoro pozvati
Senat da ratifikuje sporazum o zabrani eksperimenata nuklearnim naoruzanjem.
Ocekuje se i debata o krizi u Jugoslaviji, koju ce Milan Milutinovic moci samo da
slusa
Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona
"Sve cemo uciniti da izidju pred lice pravde oni koji su optuzeni za najteze
zlocine protiv covecnosti" - objavio je americki predsednik Bil Klinton u
jucerasnjem izlaganju kojim je otvorena debata na 52. zasedanju Generalne
skupstine UN, najavljujuci americku inicijativu za formiranje stalnog
medjunarodnog tribunala za ratne zlocine (prakticno, institucionalizovanje
sadasnjeg Haskog suda, uspostavljenog da bi se sudilo optuzenim za ratne zlocine
u bivsoj Jugoslaviji i Ruandi).
Po peti put otkako je dosao na celo najmocnije sile sveta, Klinton se juce
pojavio na jesenjoj svecanosti kojom se obelezava pocetak nove diplomatske
sezone u svetskom parlamentu. Za razliku od ranijih istupanja, medjutim,
jucerasnji Klintonov govor bio je sveden na desetak minuta - ali i njih, kao takvih,
dovoljnih da bi se najavile neke znacajne akcije koje SAD pripremaju na najsiroj
medjunarodnoj sceni.
Pored pomenute inicijative za uspostavljanje stalnog tribunala za ratne
zlocine (koji bi, prema americkom planu, trebalo da zazivi pre 2000. godine),
Klinton je najavio da ce uskoro pozvati Senat da ratifikuje sporazum o zabrani
eksperimenata nuklearnim naoruzanjem - sporazum koji je juce nazvao "najduze
vodjenom pregovarackom bitkom i najteze izvojevanom pobedom u borbi za
kontrolu naoruzanja".
"Ovaj sporazum pomocice da se nuklearne sile sprece u razvijanju jos
savrsenijeg i jos opasnijeg nuklearnog naoruzanja. Istovremeno, njime ce se
smanjiti mogucnost da se ostale zemlje domognu tog naoruzanja" - rekao je
americki predsednik tim povodom, potvrdjujuci da ce uskoro proslediti na
usvajanje zakonodavcima na Kapitol hilu ovaj dokument, koji ima nemalo
protivnika medju vladajucim republikancima, cime, kao takav, dobija priliku da
bude povod za jos jednu od ozbiljnijih konfrontacija koje se ocekujuci
predstojecem periodu na relacijama izmedju Kongresa i Bele kuce.
Pored sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani eksperimenata nuklearnim
oruzjem, Klinton je juce najavio da ce od Kongresa zatraziti da se pre isteka ove
godine regulisu americka dugovanja UN, koja se - prema vasingtonskoj racunici -
nalaze na domak od jedne milijarde dolara, dok se u Njujorku od SAD zvanicno
potrazuje skoro 1,6 milijardi dolara. Bilo kako bilo, u kuloarima svetske
organizacije od juce je vrlo primetno iscekivanje da ce pitanje ovog nagomilanog
americkog duga uskoro prestati da opterecuje odnose UN sa SAD, s tim sto ce to,
istovremeno, otvoriti i prolaz Klintonovoj inicijativi (zvanicno promovisanoj u
jucerasnjem govoru) da Nemacka i Japan dobiju mesto stalnih clanova Saveta
bezbednosti, a da se Latinskoj Americi, Africi i Aziji dodeli jos po jedno mesto
medju onim tzv. rotirajucim clanovima izvrsnog tela svetske oragnizacije ciji
mandat traje po dve godine,
Klintonovim uvodnim izlaganjem, inace, juce je i zvanicno pocela debata na
52. redovnom zasedanju Generalne skupstine Ujedinjenih nacija - debata u kojoj
se moze ocekivati da ce i te kako biti pominjana kriza u bivsoj Jugoslaviji, ali u
kojoj nece moci da ucestvuje i zemlja koja pretenduje na zvanje naslednika te
bivse SFR Jugoslavije.
Sef jugodiplomatije Milan Milutinovic - shodno praksi koju su beogradske
vlasti uspostavile posle zavodjenja medjunarodnih sankcija, '92. godine - boravice
sledecih desetak dana u Njujorku i pratice u svojstvu posmatraca pocetak debate u
svetskom parlamentu. Zbog zamrznutog statusa preostale Jugoslavije u svetskoj
organizaciji, medjutim, ministar Milutinovic imace pristup u zgradu UN - ali ne
dalje od salona za goste i delegate iz kojeg moze da se posmatra TV prenos debate
iz generalne asambleje.
Odlukom Saveta bezbednosti od maja '92. godine, naime, federacija Srbije i
Crne Gore iskljucena je iz rada OUN, a to zamrznuto clanstvo ostalo je na snazi i
posle potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora o Bosni, preko tzv. "spoljnog
zida" medjunarodnih sankcija, cije se uklanjanje moze ocekivati tek kad vlasti u
Beogradu budu ispunile niz poznatih preduslova, koje je postavila Amerika
podrzana Evropskom unijom.
#Bojkot izbora nije uspeo
~SRPSKI POKRET OBNOVE
^Bojkot izbora nije uspeo
Prema podacima izbornog staba SPO, naosnovu glasanja 75 odsto birackog
tela, vodi Lilic sa 35,2 ispred Seselja sa 27 i Draskovica sa 22,3 odsto glasova
Beograd. - Srpski pokret obnove i predsednicki kandidat Vuk Draskovic,
prema dosadasnjim rezultatima, osvojili su mnogo vise glasova nego nego sto je
osvojila koalicija "Zajedno". Bojkot izbora nije uspeo, vec je samo doprineo tome
da, za sada, vodi kandidat koalicije SPS-JUL-ND Zoran Lilic - rekao je juce clan
Predsednistva SPO Ivan Kovacevic, na prvoj postizbornoj konferenciji za
novinare, na kojoj su prezentovani rezultati glasanja tri cetvrtine birackog tela,
koliko je do sada, obradio racunski centar te stranke. Lider SPO Vuk Draskovic,
ni juce se nije pojavio pred novinarima.
- Rezultati dobijeni na osnovu glasanja 75 odsto birackog tela, kada su u
pitanju predsednicki izbori, pokazuju da je u vodjstvu Zoran Lilic, kandidat leve
koalicije, koji je, za sada, osvojio 35,2 odsto glasova. Iza njega je kandidat Srpske
radikalne stranke Vojislav Seselj, koji je dobio poverenje 27 odsto biraca, a treci
po redu je Vuk Draskovic sa 22,3 odsto osvojenih glasova - izneo je dobijene
rezultate predsednickih izbora Andjelko Trpkovic, portparol stranke, dodajuci da
slican procentualni odnos vazi i za parlamentarne izbore. Ivan Kovacevic je
istakao da socijalisti jos uvek nemaju vecinu u parlamentu, ali je i naglasio da
"rezultati jos uvek pristizu, posebno sa juga Srbije".
Odgovarajuci na pitanje novinara kako komentarise izborni uspeh radikala i
Vojislava Seselja, Kovacevic je rekao da je "glasacko telo vec jednom dalo milion
glasova Seselju i da postoji deset odsto biraca koji, od izbora do izbora, luta
izmedju SRS i SPS". Isticuci da posmatraci SPO u birackim odborima prikupljaju
sve informacije o eventaualnim neregularnostima tokom izbora, Kovacevic je
objasnio da ce prigovori, ako ih bude bilo, biti podneti u zakonskom roku.
Predstavnici SPO juce nisu bili raspolozeni da daju detaljnije politicke ocene
proteklih izbora, najavivsi da ce sa procenom razvoja politicke situacije izaci u
javnost tek kada budu imali konacne rezultate izbora.
S. M.
{U Beogradu vode socijalisti i Lilic?
Prema prispelim informacijama koji su juce prezentirani u SPO, u Beogradu,
za sada, vode socijalisti i Zoran Lilic. U izbornoj jedinci 1- Palilula, na
parlamentarnim izborima SPO je osvojio 30,61 odsto, SPS 36,56, a radikali 28,44
odsto glasova. U ovoj izbornoj jedinici vodi Zoran Lilic sa 38,20 odsto glasova,
sledi ga Draskovic sa 31,19, a iza njega je Seselj sa 26,92 odsto glasova. U
izbornoj jedinici 2 - Vozdovac, prema rezultatima glasanja tri cetvrtine birackog
tela, socijalisti imaju 37,04 odsto, SPO 29,91 a radikali 30,93 odsto glasova.
Slican raspored - Lilic - Seselj - Draskovic zabelezen je i u Novom Beogradu, a
na Cukarici Draskovic je ispred Seselja.
}
#Odlucuje stotinak glasova
~ZESTOKA BITKA IZMEDJU LEVICE I SPO ZA JEDAN MANDAT U KRUSEVCU
^Odlucuje stotinak glasova
Krusevac. - Odziv biraca u izbornoj jedinici 22 Krusevac bio je na nivou
prosogodisnjih izbora ali su zato biraci sve iznenadili svojom cudljivom voljom jer
je, u odnosu na 1996. godinu, levica na nivou ove izborne jedinice izgubila
bezmalo 20.000 glasova.
Za predsednicke izbore obradjeno je 98,18 odsto prispelih podataka. U
vodjstvu je Zoran Lilic, za koga je glasalo 57.324 biraca, odnosno 36,75 odsto,
drugi je Vojislav Seselj, kome su poverenje ukazala 41.364 gradjanina, ili 26,52
odsto, dok je treci Vuk Draskovic sa 40.327 glasova, tj. 25,85 odsto. Ostali
kandidati dobili su zanemarljivo mali broj glasova.
Za republicke parlamentarne izbore do 16 casova izborna komisija je
obradila podatke za 93,32 odsto izaslih biraca i tu je u vodjstvo udruzena levica
SPS-JUL-ND sa 52.836 glasova, ili 35,6 odsto. SPO je osvojio 40.082 glasa sto u
procentima iznosi 27 odsto, dok je za SRS glasalo 38.445 biraca odnosno 25,95
odsto.
Situacija sa mandatima je krajnje neizvesna jer ce, prema recima
predstavnika SPO u izbornoj komisiji, odluciti najvise 50 do 100 glasova o tome
da li ce SPO imati tri poslanicka mandata isto koliko i levica, ili ce ostati na dva
mandata dok ce SPS-JUL-ND imati cetiri mesta u parlamentu.
S. M.
#Lilic i Seselj u drugom krugu
~PREMA PROCENAMA IZBORNOG STABA SOCIJALISTICKE PARTIJE SRBIJE
^Lilic i Seselj u drugom krugu
Od dosad obradjenih 3.278.504 glasa (izmedju 80 i 85 odsto) Zoran Lilic vodi
sa 1.234.596 glasova. Slede Vojislav Seselj sa 936.533 i Vuk Draskovic sa
752.029 glasova, saopstio portparol SPS Ivica Dacic, najavljujuci kompletne
rezultate tek za danas
Beograd. - Preliminarni rezultati proteklih predsednickih i parlamentarnih
izbora, kako je na jucerasnjoj konferenciji za novinare rekao portparol
Socijalisticke partije Srbije Ivica Dacic, znace se tek danas. Prema do sada
obradjenim podacima, sto prema njegovim recima obuhvata izmedju 80 i 85 odsto
(3.278.504 glasa), predsednicki kandidat jedinstvene liste "Socijalisticka partija
Srbije, Jugoslovenska levica, Nova demokratija - Slobodan Milosevic", Zoran
Lilic, nalazi se u "ubedljivom" vodjstvu sa ukupno 1.234.596 glasova. Sledi lider
radikala Vojislav Seselj sa 936.533, dok trece mesto zauzima predsednik Srpskog
pokreta obnove Vuk Draskovic sa 752.029 glasova.
"Sasvim je izvesno da ce biti i drugog kruga u kome ce biti nas kandidat
Zoran Lilic i, najverovatnije, Vojislav Seselj. Ocekujemo da ce u drugom nas
kandidat ubedljivo da pobedi", istakao je Dacic.
Portparol SPS kaze da i na pralamentarnim izborima ubedljivo vodi njihova
jedinstvena lista. Prema do sada obradjenim podacima, (3.429.963) jedinstvena
lista "SPS, JUL, ND - Slobodan Milosevic" osvojila je 1.241.501 glas. I na
parlamentarnim izborima, drugo mesto - i to sa vecim brojem nego sto je osvojio
njihov predsednicki kandidat - zauzimaju radikali sa 1.025.375 glasova dok je
SPO, za sada, na trecem mestu 728.656 glasova. Ostale stranke i njihovi
predsednicki kandidati osvojili su, kako je Dacic rekao, nekoliko desetina puta
manje glasova.
"Na ovim izborima, u Beogradu, ostvarili smo mnogo bolje rezultate nego na
novembarskim izborima, iako je na vlasti takozvana koalicija 'Zajedno'.
Jedinstvena lista vodi u izbornim jedinicama Palilula, Vozdovac i Cukarica, dok
jedino na Novom Beogradu prednost imaju radikali. Ovakav trend vazi i za
predsednicke izbore", naglasio je Dacic.
Ivica Dacic je izrazio zadovoljstvo "sto su izbori uspeli", posto je na njih
izasao daleko veci procenat od polovine birackog tela. Stranke koje su bojkotovale
izbore, kako je rekao, dozivele su potpuni krah, sto ce potvrditi i zvanicni podaci
koje ce objaviti Republicka izborna komisija. "Bojkot ne samo da nije uspeo, nego
nije uopste uticao na odziv gradjana", naglasio je Dacic uz napomenu da su
Albanci i ove izbore, u najvecem broju, bojkotovali.
Sto se Kosova tice, portparol SPS kaze da podaci jos nisu obradjeni. SPS i
njegovi koalicioni partneri, inace, zasad nemaju neki prigovor na sam tok izbora.
J. Ko. - B. C.
#Milan Panic: Veliki korak nazad
~IZJAVA MILANA PANICA POVODOM IZBORA U SRBIJI
^Veliki korak nazad
Beograd. - Veliki broj ljudi koji je bojkotovao izbore - bez obzira na
razlicite verzije, gotovo polovina nije izasla - potvrdjuje da nasi gradjani vise ne
pristaju na izborne kradje i na zivot koji nije dostojan civilizovanih ljudi. Ti ljudi
koji nisu izasli na izbore napravili su dobar izbor. U politickom smislu, bojkot je
svakako uspeo, izjavio je juce Milan Panic, bivsi jugoslovenski premijer.
"Legitimitet se ne dobija samo procentima nego vrednovanjem svih
elemenata izbornog procesa. Vise je nego ocigledno da je mnogo elemenata
nedostajalo da bi ovi izbori imali unutrasnji i medjunarodni legitimitet", ocenio je
Panic.
- Oni koji su izasli na izbore napravili su los korak; dali su poverenje
nosiocima ekstremnih koncepcija. I u tom smislu, ovi su izbori veliki korak nazad.
Oni nas primicu jednopartijskom sistemu i, kao izraz toga, diktatorskoj vladavini, i
ponovo guraju Srbiju ka mracnim vremenima. Zato se nap posao - posao ljudi koji
su za demokratiju - jucerasnjim glasanjem nije zavrsio. Nas napor i dalje mora biti
usmeren na to da se u Srbiji uspostavi stvarni demokratski sistem - porucio je
Panic i dodao:
- Podela Srbije koja se ispoljila na ovim izborima moze da zabrinjava. Moja
je vizija suprotna tome - ja zelim da vidim ujedinjenu zemlju i narod oko
programa reformi i privatizacije, oko borbe za produktivnost i visi standard. Taj
ideal moramo dostici. Da bi se ostvarile neophodne promene moraju se ujediniti
sve demokratske stranke, pokreti i pojedinci. Nas jedini cilj mora da bude
promena sistema i stvaranje uslova za bolji zivot svih nasih gradjana.
#U Beogradu vode socijalisti
~PRELIMINARNI REZULTATI SRPSKE RADIKALNE STRANKE
^U Beogradu vode socijalisti
Iako do juce popodne nisu pristigli izvestaji sa svih birackih mesta, radikali
napravili racunicu, po kojoj ce u republickoj skupstini osvojiti 80 mandata
Beograd. - U cetiri beogradske izborne jedinice, prema jucerasnjim
podacima Srpske radikalne stranke, najvise poslanickih mandata osvojili su
kandidati leve koalicije - 17. Radikali su, prema sopstvenim podacima, sa svih
birackih mesta u te cetiri jedinice, osvojili 16 mandata, 11 bi trebalo da pripadne
Srpskom pokretu obnove, a jedan - Demokratskoj alternativi.
Konacan raspored mandata u beogradskim izbornim jedinicama, prema
proracunima te stranke, trebalo bi da bude sledeci: najvise poslanickih mandata
radikali su osvojili na Novom Beogradu - pet. Isti rezultat na toj jedinici zabelezili
su i socijalisti (pet mandata) dok su Srpskom pokretu obnove pripala dva
poslanicka mesta.
{Lilic i Novi Beograd
U izbornoj jedinici Novi Beograd, prema podacima radikala, skoro da je
doslo do "mrtve trke" izmedju predsednickih kandidata levice i SRS: Zoran Lilic
je, naime, osvojio 59.873 glasova, a Vojislav Seselj 59.307. Treceplasirani je Vuk
Draskovic sa 33.306, a slede ga Nebojsa Covic (10.299) i Vuk Obradovic, sa
osvojenih 10.190 glasova.
}
Na izbornoj jedinici Palilula socijalisti imaju cetiri, a radikali i SPO po tri
poslanicka mandata. Na Vozdovcu je socijalistima i radikalima pripalo po cetiri, a
SPO tri mandata. Isti odnos te tri stranke je i na Cukarici - radikali i socijalisti
osvojili su po cetiri, SPO tri poslanicka mandata, a Demokratska alternativa
Nebojse Covica - jedan mandat.
Tokom jucerasnjeg popodneva, u centralu SRS jos nisu bili stigli rezultati sa
svih birackih mesta. Tvrdilo se, medjutim, da toj stranci u izbornoj jedinici Pristina
treba da pripadne cetiri mandata (socijalistima sedam, ostalima - nista). Odlicne
rezultate stranka je zabelezila i u Vojvodini: u Zrenjaninu, od ukupno 11, radikali
su osvojili cetiri, u Somboru tri mandata... Ocekujuci pristizanje svih zapisnika,
radikali su napravili racunicu prema kojoj bi toj stranci u Skupstini trebalo da
pripadne oko 80 mandata, a kao najbolji primer porasta sopstvene popularnosti,
spominjali su podatak da je na izborima 1993. godine ta stranka u beogradskim
izbornim jedinicama imala sedam, a sada - 16 poslanika.
V.D.
{Aleksandar Vucic porazio Goricu Gajevic
Na parlamentarnim izborima u jedinici Novi Beograd radikalski generalni
sekretar Aleksandar Vucic, prema podacima te stranke, ubedljivo je "potukao"
svoju koleginicu iz SPS Goricu Gajevic: lista SRS koju predvodi Vucic osvojila je
63.974, a lista leve koalicije sa Goricom Gajevic na celu - 55.973 glasa. Na
trecem mestu je SPO (listu je predvodio Bogoljub Pejcic) sa osvojenih 30.101
glasa. Socijaldemokratija, prema tim podacima, dobila je 11.023, a Demokratska
alternativa 9.200 - ali to nije bilo dovoljno za osvajanje poslanickih mandata.
}
#Valjevo: Po tri poslanika za levu koaliciju i SPO
~IZBORNA JEDINICA 12 - VALJEVO
^Po tri poslanika za levu koaliciju i SPO
Valjevo. - Prema nezvanicnim rezultatima, u izbornoj jedinici 12 - Valjevo
po tri poslanika u novom sazivu Narodne skupstine Srbije imace liste SPS-JUL-
ND i SPO, a jednog SRS. Procenat izlaska na izbore bio je oko 66 odsto, a glasovi
su rasporedjeni ovako: "levi blok" 52.263, SPO 46.829, SRS 24.818. Na izborima
za predsednika Srbije, Zoran Lilic dobio je 53.158 glasova, Vuk Draskovic
46.384, a Vojislav Seselj 24.912 glasa.
Srpski pokret obnove i Vuk Draskovic pobedili su u valjevskoj i ljiskoj
opstini, "tesno" je bilo u Podgorici (Osecina), "levi blok" spasli su biraci u
Tamnavi (Ub), Azbukovici (Ljubovija, Krupanj), Mionici i Lajkovcu. Radikali su
najvise glasova osvojili u Valjevu i Ubu, a u Krupnju su bili bolji od SPO.
B. V.
#SPO u drugom izbornom krugu nece podrzati ni Lilica ni Seselja
~IZJAVA VUKA DRASKOVICA
^SPO u drugom izbornom krugu nece podrzati ni Lilica ni Seselja
Lider Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Draskovic odlucno je juce odbacio
mogucnost podnosenja ostavke na funkciju predsednika partije i istakao da SPO
nece podrzati nijednog kandidata u eventualnom drugom krugu predsednickih
izbora
Beograd. - Na pitanje agencije Beta da li razmislja o ostavci s obzirom da
prvi zvanicni rezultati govore o vodjstvu njegova dva najveca konkurenta - Zorana
Lilica i Vojislava Seselja - Draskovic je odgvorio:
"Zasto bih razmisljao o ostavci neko ko je ostvario i pojedinacni i stranacki
rezultat bolji nego ikad. Nastavljam na celu demokratske Srbije, jer nikog vise
nema osim nas".
Draskovic je ocenio da ce drugi krug predsednickih izbora biti neuspesan, jer
"SPO zbog buducnosti i Srbije nece podrzati ni kandidata levice Zorana Lilica, niti
kandidata radikala Vojislava Seselja".
Lider SPO je takodje najavio "parlamentarnu krizu koja ce doprineti daljoj
demokratizaciji Srbije", ali nije zeleo da precizira na koji nacin ce ta kriza biti
izazvana.
"SPO je osvojio vise glasova nego ceo Depos na izborima 1992. i 1993.
godine i skoro kao cela koalicija "Zajedno" na proslogodisnjim saveznim
izborima", kazao je Draskovic i dodao da se SPO sada "vratio sebi", posle sedam
godina uludo potrosenih na razne koalicije".
On je rekao da "zabrinjava nagli porast radikalizma", istakavsi da to
"opravdava ucesce SPO na izborima".
"Sprecili smo puni trijumf fasizma, komunizma i daljeg propadanja Srbije.
Pokazali smo da ima nade i snage za buducnost i da je ta snaga samo SPO", rekao
je Draskovic.
#Zoran Djindjic: Ovi izbori nisu uspeli
~ZORAN DJINDJIC, PREDSEDNIK DEMOKRATSKE STRANKE
^Ovi izbori nisu uspeli
Umesto slobodnog izbora gradjanima su ponudjene dve lazne alternative:
socijalnacionalizam SPS i nacionalsocijalizam SRS, rekao lider demokrata
najavljujuci "produzetak ekonomske, politicke i mentalne krize"
Beograd. - Odluka da se izbori bojkotuju bila je ispravna jer Demokratska
stranka ne zeli vise da ucestvuje u institucijama u kojima se unistava Srbija -
izjavio je Zoran Djindjic, predsednik DS, na jucerasnjoj, prvoj postizbornoj,
konferenciji za novinare.
Zaledje za tu odluku, DS vidi u zimskom protestu. "Ako se u ovoj zemlji desi
nesto pozitivno, to ce biti izvan parlamenta i vlade," smatra lider DS. Demokrate
ce, kako je najavio Djindjic, u narednom periodu biti neprestano na terenu da bi
uspostavile kontakt sa onima koji nisu izasli na izbore. Djindjic je uveren da ce DS
opstati i kao vanparlamentarna partija, "iako ce biti izlozena velikim pritiscima".
Glavno pitanje po Djindjicevom misljenju nije da li je uspeo bojkot, vec da li
je to slucaj sa izborima. "Ovi izbori nisu uspeli jer predstavljaju samo produzetak
ekonomske, politicke i mentalne krize," ocenio je lider DS. On je naglasio da na
ovim izborima gradjani nisu imali mogucnost slobodnog izbora, vec da su se
opredeljivali izmedju dve lazne alternative: socijalnacionalizma SPS i
nacionalsocijalizma SRS.
{Nepozvani na balu vampira
Tumaceci razloge uspeha radikala, kojim je kako je sam izjavio pomalo
iznenadjen, Djindjic je rekao da je Srpska radikalna stranka pokupila ono sto su
socijalisti sejali. "Ako neko (SPS) godinama organizuje "lov na vestice", to jest na
one koji, na primer, nose strane zastave, ne treba da se cudi ako se na njegovom
balu vampira pojavi i nepozvani (SRS)," prokomentarisao je Djindjic.
}
Ocenivsi da Republicka izborna komisija kasni sa izbornim rezultatima,
Djindjic je rekao da za to ne postoji nikakvo opravdanje, "osim ako se ne radi o
manipulacijama". "U prvoj fazi, objavljuju se rezultatiti sa onih birackih mesta gde
svi ucesnici izbora imaju svoje predstavnike u birackim odborima, a u drugoj fazi
samo sa onih glasalista gde su samo socijalisti u komisijama. Tek na kraju ce biti
objavljeni izborni rezultati sa Kosova koji sluze kao korektiv, ako nije osvojan
onaj broj glasova koji su palnirali SPS i JUL", upozorio je Djindjic i dodao da je
stoga realno ocekivati da ce koalcija SPS-JUL-ND osvojiti vecinu u parlamentu.
Vuk Draskovic, kako je rekao lider DS, zavrsio je na trecem mestu, jer je
izasao na izbore. "Da nije ucestvovao na njima, ne bi se ni odrzali izbori," dodao
je Djindjic. Broj izaslih na izbore, prema procenama demokrata, iznosi izmedju 50 i
55 procenata, sto je, po Djindjicevim recima, deset do 15 procenata manje nego na
poslednjim saveznim i lokalnim izborima.
I. Kisic
{Bojkot i u drugom krugu
Demokratska stranka nece pozivati svoje clanstvo da glasa ni za jednog
kandidata u drugom izbornom krugu. Djindjic, inace sumnja da ce ce u drugi krug
izaci vise od 50 procenata biraca, koliko je neophodno da bude izabran
predsednik, ali da ce 51 procenat izaslih biti montiran u racunskim centrima SPS-
a.
}
#GSS: Bojkotu nedostajao - SPO
~GRADJANSKI SAVEZ SRBIJE
^Bojkotu nedostajao - SPO
Ako SPO ne dobije vise od milion glasova, to ce biti pokazatelj da se tapka u
mestu u odnosu na prethodna glasanja, ocenio Goran Svilanovic, portparol GSS
Beograd. - Gradjanski savez Srbije otvoreno sumnja u rezultate koje je
saopstila Republicka izborna komisija o odzivu biraca jer, kako je rekao portparol
ove stranke Goran Svilanovic, daleko je od logike da na proslogodisnje savezne
izbore izadje 60 procenata biraca, a na ovogodisnje republicke 61 odsto. Svilanovic
je podsetio da se prosle godine prilikom saveznih izbora prvih dana baratalo
cifrom o 65 odsto biraca, ali se tek kasnije nakon duzeg vremena ta brojka
zaustavila na 60 procenata.
- Neubedljiva informacija o odzivu rezultat je cinjenice da je nekim
strankama sada vaznije da marginalizuju partije koje su bojkotovale izbore, posto
ih bojkot jako zulja - rekao je portparol GSS. On je dodao da je bojkot uspeo i on
je "referentna cinjenica", ali je sada ocigledno da je ovom bloku partija nedostajao
Srpski pokret obnove. Da je i SPO ucestvovao u bojkotu, podvukao je Svilanovic,
odziv biraca bi bio manji od 50 odsto, sto bi dovelo do novih izbora pod drugim
uslovima.
- Prvi rezultati su jasan znak da je SPO imao veliku nadu i da su za njih
uglavnom glasali oni ljudi koji su se skupljali po trgovima, dok je kampanja u
medijima drugih stranaka dala bolje rezultate - ocenio je Svilanovic. Po njegovim
recima, ako SPO ne dobije vise od milion glasova "to ce biti pokazatelj da se
tapka u mestu u odnosu na prethodna glasanja".
GSS smatra da ce rezultat parlamentarnih izbora biti veoma znacajan, jer ce
od sklapanja eventualnih koalicija u skupstini zavisiti pobeda Lilica ili Seselja u
drugom krugu trke za predsednika Srbije. Procena GSS je da ce Koalicija
"Vojvodina", Demokratska alternativa, Socijaldemokratija i druge manje stranke
rasporediti medjusobno oko 25 mandata u parlamentu.
Svilanovic je zakljucio da i dalje treba insistirati na odrzavanju okruglog
stola o dijalogu vlasti i opozicije.
D. P.
{Srbija nije Poljska
- Iako su izbori u Poljskoj i Srbiji odrzani istog dana, poljski rezultati bili su
poznati vec u nedelju uvece, dok se ovde ne znaju precizne cifre ni o odzivu ni o
rezultatima - rekao je potparol GSS. On je primetio da je Poljska veca drzava od
Srbije i da je i tamo i ovde u pitanju modemski nacin komunikacije izmedju
izbornih jedinica, ali su Poljaci iz nepoznatih razloga ipak brzi u saopstavanju
rezultata. Svilanovic je rekao da je iz Republicke izborne komisije dobio
obavestenje kako se cekaju rezultati glasanja u kasarnama, i zapitao se da li se oni
salju pesice imajuci u vidu da je vojska glasala u subotu.
}
#Gonsales ce zahtevati sprovodjenje preporuka
~MELISA FLEMING, PORTPAROL OEBS, ZA "NASU BORBU"
^Gonsales ce zahtevati sprovodjenje preporuka
Portparol OEBS Melisa Fleming izjavila je za "Nasu Borbu" da se misija
bivseg spanskog premijera Felipea Gonsalesa, premda nije izvestan datum
njegovog dolaska, ocekuje nakon zavrsetka posmatracke misije OEBS, kako bi se
zaokruzio rad OEBS na ovim prostorima.
Posmatracka misija je tu da da ocenu izborne procedure, dok bi kasnija
misija Felipea Gonsalesa trebalo da, kako je sef proslogodisnje komisije OEBS za
lokalne izbore u Srbiji nedavno dogovorio sa predsedavajucim Organizacije
Nilsom Helvegom Petersenom, predstavlja logican politicki nastavak angazmana
OEBS u Beogradu, rekla je Melisa Fleming.
Gonsalesov napor verovatno ce se odnositi na to da ce on zahtevati
sprovodjenje preporuka, okrugle stolove i tome slicno, dodala je Flemingova.
#Nadzor nad Srbijom
~VOJIN DIMITRIJEVIC POVODOM NAJAVE DOLASKA FILIPE GONSALESA
^Nadzor nad Srbijom
Vlast nije sprovela nijednu od preporuka iz Gonsalesovog izvestaja. Moguc
dogovor OEBS-a sa Milosevicem kako bi se iznudile demokratske promene
Nema razloga da se sumnja u izvestaj o politickim prilikama u Srbiji koji bi
sacinio Filipe Gonsales, kaze Vojin Dimitrijevic, predsednik Spoljno-politickog
odbora Gradjanskog saveza Srbije, povodom moguceg dolaska nekadasnjeg
spanskog premijera kao licnog izaslanika predsedavajuceg OEBS-a. Medjutim, sta
ce potom uraditi OEBS, i koliko ce se drzati izvestaja, ne moze da se prognozira.
U OEBS-u ima mnogo razlicitih drzava, odluke se donose jednoglasno i
prema objasnjenju Dimitrijevica nisu iskljuceni dogovori ove organizacije sa
ovdasnjim vlastima. Jedna od mogucih varijanti je da socijalisti naduvaju opasnost
od radikala, "od fasizma, i da se predstave kao branioci evropske civilizacije sto
oni pokusavaju, do sada bezuspesno, da urade".
Postojanje prostora za dogovor medjunarodne zajednice sa predsednikom
Slobodanom Milosevicem potvrdjuje se u cinjenici da ga ona tretira kao licno
odgovornog za ovdasnje prilike. Stvar je njenog izbora koja ce sredstva da koristi
ako se odluci na dogovaranje sa Milosevicem kako bi dozvolio demokratske
procese, kaze Dimitrijevic navodeci neke od sredstava (Kosovo, finansijska
pomoc, Dejtonski sporazum...).
Podsecajuci na rad Gonsalesa prilikom proslogodisnjih izbora, Dimitrijevic
kaze kako je pokazao strucnost i preciznost, smatrajuci da on licno nema razloga
da pristaje na kompromise i dogovore. Ukoliko dodje Gonsales ce sigurno
analizirati prilike u Srbiji u odnosu na preporuke koje je zimus dao u svom
izvestaju.
Saopstenje sa najavom dolaska Gonsalesa, navodi Dimitrijevic, "daje pravo
da zakljucimo da OEBS ocenjuje kako ovi izbori nisu odrzani u duhu preporuka"
iz njegovog izvestaja, podsecajuci da se izmedju ostalog kaze kako je nedavno
utvrdjeno da vlasti "ne sprovode dosledno nijednu" od tih preporuka. A onda je
izlazenje na izbore bilo besmisleno, kaze Dimitrijevic.
Dimitrijevic ocenjuje da se OEBS ocito "do zadnjeg momenta lomio" sta da
radi. Namerom da Gonsales dodje nakon a ne pre izbora mozda je htela da se
izbegne situacija da on upadne "u klopku" i bude primoran da se izjasnjava samo o
tehnickim uslovima glasanja. Istovremeno, nakon izbora bice "cistija situacija", pa
i medjunarodnoj zajednici jasnije sta treba da radi i da li da eventualno i preko
samog Gonsalesa proba da pravi dogovor sa Milosevicem "jer ovakvi izbori nisu
nista resili".
Gonsalesovim izvestajem od zimus nije samo konstatovana kradja vec je
zapoceo proces nadzora nad nasom drzavom, objasnjava Dimitrijevic. Kako jos
procenjuje "mi nazalost idemo ka nekoj vrsti protektorata sto naravno nije dobro.
Stranci ce traziti prvenstveno ono sto njima odgovara".
N. Todorovic
{Vels "promasio temu"
Komentarisuci izjavu Entoni Velsa, Dimitrijevic kaze kako je sef misije
OEBS-a podsticao gradjane da izadju na izbore, "nazalost ne shvatajuci da je jedna
od osnovnih politickih tema upravo glasanje ili bojkot. On je cisto tehnicki
posmatrao izbore i smatrao da bi za sve bilo dobro da sto vise gradjana izadje na
biralista". Medjutim, prema njegovim saznanjima, u misiji ipak ima vrlo iskusnih
ljudi koji su izrasli iz nezavisnih organizacija za posmatranje izbora kao i "ljudi iz
Istocne Evrope koji znaju sve trikove" koje primenjuju realsocijalisti.
}
#Razocarani opozicionari glasali za radikale
~DR SRBOBRAN BRANKOVIC O PRVIM IZBORNIM REZULTATIMA
^Razocarani opozicionari glasali za radikale
Relativno dobar ucinak bojkota. U drugom krugu predsednickih izbora
koalicija Milosevic-Draskovic, ili v. d. predsednika
"Nisu neocekivani rezultati koji govore o tome da Socijalisticka partija Srbije
zadrzava dominaciju, ali je pomalo neocekivan uspeh Srpske radikalne stranke.
Cinjenica je da su desavanja u koaliciji "Zajedno" doprinela tome da se velik broj
opoziciono raspolozenih glasaca opredeli za radikale. U toj pat poziciji u kojoj se
nasla opozicija najvise je profitirao onaj koji je tvrdio da ima resenje, dakle SRS",
komentarise prve izborne rezultate za "Nasu Borbu" dr Srbobran Brankovic iz
Instituta za politikoloska istrazivanja.
Kampanja za bojkot izbora, prema misljenju dr Brankovica, postigla je
relativno dobar ucinak. "Poredjenjem podataka o odzivu biraca na izborima od
1990. godine pa do novembara 1996, primecuje se da odziv ima stalnu tendenciju
opadanja. Na izbore '90. izaslo je 70 odsto birackog tela, na izbore '92. izaslo je 69
odsto, na glasanje '93. izaslo je 61 odsto, a u novembru '96. oko 60 odsto. Buduci
da je na ove izbore izaslo oko 53 odsto birackog tela, a da je realan kapacitet
opozicije, odnosno glasackog tela Demokratske stranke i SPO, bio oko 15 odsto,
moze se zakljuciti da je antiizborna kampanja delovala na oko sedam odsto
glasacke populacije, dakle na otprilike polovinu opoziciono opredeljenih glasaca.
Zahvaljujuci bojkotu izbora u maju '92 na biralista je izaslo 15 odsto manje biraca,
tako da je uspeh antiizbornog bloka stranaka na ovim izborima prakticno jednak
tom uspehu", objasnjava dr Brankovic.
Ipak, efekat antiizborne kampanje, napominje sagovornik, mogao je da bude
snazniji da se kampanja vodila ozbiljnije, da nije tekla suvise smuseno i da se nije
naprasno odustalo od masovnih okupljanja nakon incidenta na mitingu u Kraljevu.
"Druga prepreka bojkotu bila je u svojevrsnom strahu, buduci da ljudi ipak nisu
bili spremni na individualnu akciju bojkota, na to da stoje imenom i prezimenom
iza svoje odluke da ne izadju na biralista. Mnogo je lakse protestovati na mitingu
medju 100.000 ljudi. Individualan cin ipak povlaci odredjene rezerve. Mislim da je
odredjen broj zakletih opozicionara bio u strahu od neizlaska na izbore te da su
upravo njihovi glasovi zbog razocarenja kolaboracionistickom politikom Vuka
Draskovica i njegovim rasturanjem koalicije "Zajedno", zavrsili na radikalskim
listama", kaze dr Srbobran Brankovic.
Isticuci da u odnosu snaga sigurno nece biti spektakularnih promena iako jos
svi glasovi nisu prebrojani, dr Brankovic kaze da ce biti interesantno posmatrati
kako ce se odvijati drugi krug predsednickih izbora. "Cak i pod pretpostavkom da
je izaslo 55 odsto glasaca, pet odsto glasova odlazi na kandidate nacionalnih
manjina, 10 odsto na marginalne predsednicke kandidate, a najmanje 20 odsto
glasova na Seselja i Draskovica. Pretpostavljam da ce zato Slobodan Milosevic
napraviti neku vrstu koalicije sa Draskovicem, da bi zauzvrat pristalice SPO u
drugom krugu dali glasove Lilicu. Ako se to i ne dogodi, potvrdice se da
Milosevic zeli umesto jakog predsednika Srbije da uvede instituciju vrsioca
duznosti", zakljucuje dr Brankovic.
O. Mamuzic
#Nis postao "Seseljgrad"
~U IZBORNOJ JEDINICI 23 GLASALA POLOVINA UPISANIH BIRACA
^Nis postao "Seseljgrad"
Nezvanicna izborna pobeda u Izbornom stabu SRS proslavljena tortom sa
Seseljevom bistom. Tuga i neverica u sedistu SPO
Nis. - "Od danas se zovemo Seseljgrad", prokomentarisao je juce jedan od
ulicnih analiticara u Nisu preliminarne i nezvanicne izborne rezultate, pristigle iz
izbornih stabova stranaka, u nedostatku ovakvih podataka iz izborne komisije
izborne jedinice 23 Nis.
Predstavnici izborne komisije su najavili za juce "kasno popodne" pres
konferenciju na kojoj bi trebalo da saopste prve nezvanicne rezultate izbora u
Nisu, ali i celoj izbornoj jedinici. Kasno preksinoc oni su saopstili da je u celoj
izbornoj jedinici, koja broji 324.684 biraca, po podacima dobijenim jedan cas pre
zatvaranja biralista, na izbore izaslo "preko 50 odsto biraca". Prema njihovoj
tvrdnji, u gradu Nisu, jedan cas do zatvaranja 200 birackih mesta, od 207.910
biraca izaslo je "oko 50 odsto".
Sef izbornog staba SPO u Nisu dr Zvonimir Budic saopstio je juce da po
preliminarnim rezultatima kojima raspolaze ova stranka u celoj izbornoj jedinici
23 Nis na predsednickim izborima vodi predsednicki kandidat leve koalicije Zoran
Lilic, a na parlamentarnim Srpska radikalna stranka."Prema nasim podacima u
celoj izbornoj jedinici Lilic je dobio 69.443 glasa (34,53 odsto), Vojislav Seselj
65.939 glasova (32,79 odsto), Vuk Draskovic 48.310 glasova (24,02 odsto), a
ostali predsednicki kandidati 12.818 glasova (6,37 odsto). Prema istim podacima
za izbornu jedinicu SRS je osvojila 68.890 glasova (34,32 odsto), SPS 66.466
glasova (33,12 odsto), a SPO 46.811 glasova (23,32 odsto)", kaze Budic i dodaje
da bi iz ove izborne jedinice u republicki parlament radikali trebalo da posalju
cetiri, socijalisti cetiri, a SPO tri poslanika.
U izbornom stabu SRS saopstavaju da je po preliminarnim podacima ove
stranke u samom Nisu njihov predsednicki kandidat Seselj dobio 41.845 glasova
(32,7 odsto), Lilic 37.148 glasova (29,6 odsto), a Draskovic 34.321 glas (26,28
odsto). Prema njihovim preliminarnim podacima, u Nisu je SRS dobila 33,6 odsto
glasova izaslih biraca, SPS 28,4 odsto, a SPO 25,9 odsto glasova Nislija koji su
izasli na biralista.
Nezvanicna izborna pobeda u gradu je proslavljena tortom sa Seseljevom
bistom, ali novinari nisu uspeli da vide ko je "isekao Voju".
Prilicno tuge, neverice i dilema bilo je ispred i u sedistu SPO. Kako su
pristizali kontrolori sa birackih mesta, kroz "kordon" od stotinak okupljenih
aktivista ove partije pronosio se glas pun neverice: "Opet Seselj". Okupljeni su
veoma cesto komentarisali kako im nedostaje prilicno malo glasova da "Vuk udje u
drugi krug" ili da "SPO bude prvi", i da bi se to "sigurno dogodilo da je Zoran
Djindjic izasao".
Gotovo kafkijanskoj izbornoj konfuziji, podvucenoj uglavnom neocekivanim
apsurdima, doprinele su i Djindjiceve pristalice. U sedistu ove partije je prekjuce od
podne trajala zurka, za one koji su "izneli antiizbornu kampanju", koja se u toku
noci zavrsila pravim slavljem, kojem su prisustvovali svi stranacki funkcioneri.
Razlog je bila lepa vest da je niski gradonacelnik i potpredsednik DS Zoran
Zivkovic upravo dobio sina. "Zivkovic je jedini sigurni dobitnik na ovim
izborima", komentarisao je jedan od funkcionera DS u Nisu, pracen glasnom
muzickom mesavinom, uz koju su neki "demokratski omladinci" igrali svom
snagom.
Z. Miladinovic
#Vise od stotinu prigovora
~CENTAR ZA SLOBODNE IZBORE I DEMOKRATIJU
^Vise od stotinu prigovora
Glasanje u kafani koja je normalno radila. Sufleri iza paravana. Pokojnici na
birackim spiskovima
Beograd. - Posmatraci Centara za slobodne izbore i demokratiju prikupili su
u nedelju vise od stotinu prigovora sa birackih mesta sirom Srbije. U CeSID-u su
sacinili i top-listu najinteresantnijih prigovora o nepravilnostima, a na prvom
mestu je Vitina, u izbornoj jedinici Vranje, gde biracka mesta 2, 5 i 46 uopste nisu
ni bila otvorena.
Portparol CeSID-a Marko Blagojevic saopstio je juce novinarima da lista
prigovora jos nije konacna i da u Centar neprekidno pristizu svezi podaci.
- Imali smo nase posmatrace na vise od hiljadu birackih mesta, a u velikom
broju javljali su nam se i sami glasaci, obavestavajuci nas o nepravilnostima.
Najvise prigovora odnosi se na pravilo da se propagandni materijal ne sme naci u
krugu od 50 metara od birackog mesta, a to su u najvecoj meri krsili leva koalicija
i SPO. U Novom Pazaru dva biracka mesta bila su izlepljena slikama Sulejmana
Ugljanina i plakatima Koalicije za Sandzak. Ugljaninove pristalice su zaustavljale
glasace, govoreci im da zaokruze brojeve devet i 13, naveo je Blagojevic.
Prema podacima koje su prikupili dobrovoljci CeSID, na birackim mestima
27, 102 i 120, u izbornoj jedinici Vranje, aktivisti SPS-a delili su glasacima
hemijske olovke, limenke koka-kole i sendvice, a u Gnjilanu se, kako je receno,
brojanje glasova i popunjavanje glasackih listica odvijalo pod kontrolom Mladena
Nikolica, clana izborne komisije, a nisu dati na potpis i ostalim clanovima
birackog odbora. U Vranju su na birackom mestu 21 posmatraci CeSID zatekli
jednog Roma, koji je sedeo iza paravana i sugerisao drugima kako i za koga da
glasaju. U Bujanovcu je jedan Rom glasao za celu desetoclanu porodicu.
Vranje je "sporno" i zbog toga sto je su velikom broju birackih mesta clanovi
birackih odbora imali potpun uvid u to kako ko glasa, a na birackom mestu 10
ljudi su stajali u redu, tako da je svaki naredni mogao da vidi kako je glasala osoba
ispred njega.
Jedan od zanimljivijih slucajeva jesu i Poljane 2, u izbornoj jedinici
Pozarevac, gde je biracko mesto 63 bilo smesteno u kafanu "Pink" koja je tog dana
normalno radila.
Precizno su zabelezeni i slucajevi u kojima su se na birackim spiskovima
nasla imena umrlih lica, a da su izostavljena imena lica sa pravom glasa.
LJ. G.
#Lilic pobedio Seselja, Draskovic siguran - treci
~U IZBORNIM JEDINICAMA NOVI BEOGRAD I CUKARICA
^Lilic pobedio Seselja, Draskovic siguran - treci
Situacija neizvesna u izbornoj jedinici Vozdovac, dok su podaci sa Palilule
direktno prosledjeni Republickoj izbornoj komisiji
Beograd. - U izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd vecinu glasova na
parlamentarnim izborima osvojila je Srpska radikalna stranka (63.974), a na
predsednickim je poverenje najveceg broja gradjana dobio kandidat leve koalicije
Zoran Lilic (59.873 glasa), rekao je juce za "Nasu Borbu" Vladimir Ilic,
predsednik Izborne komisije u izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd. Prema
informacijama koje smo dobili u sedistu Izborne komisije u izbornoj jedinici 4 -
Cukarica, pobedu na predsednickim izborima odneo je Zoran Lilic (58.867
glasova), a na parlamentarnim koalicija SPS-JUL-ND sa osvojenih 58.064 glasa.
- U izbornoj jedinici 3 - Novi Beograd obradjeni su podaci sa svih birackih
mesta. Najvise glasova na poslanickim izborima su osvojili radikali, iza njih su
socijalisti sa 55.973 glasa, potom SPO sa 30.101 glasom, Socijaldemokratija sa
11.023 i Demokratska alternativa sa 9.200 glasova - objasnio je Zoran Ilic,
dodajuci da jos uvek nisu obradjeni podaci sa glasanja vojnika, pritvorenika i
diplomatsko-konzularnih predstavnika kojih, ukupno, u ovoj izbornoj jedinici ima
1.400, ali da oni nece narusiti postojeci izborni rejting stranaka. Prema podacima
koje nam je Ilic saopstio, vodila se vrlo tesna borba izmedju predsednickih
kandidata Lilica i Seselja, ali je za pobedu kandidata levice bilo presudno svega
500 glasova vise (Lilic - 59.873 a Seselj 59.307 glasova). Vuk Draskovic je na
trecem mestu sa 33.306, Nebojsa Covic na cetvrtom sa 10.299, a Vuk Obradovic
na petom mestu sa 10.190 glasova.
U izbornoj jedinici 4 - Cukarica, gde su obradjeni rezultati glasanja sa 276
birackih mesta, prema tabeli Republickog zavoda za statistiku, SPS je sa 58.064
glasa osvojio cetiri mandata u republickom parlamentu, radikali sa 48.333 glasova
takodje cetiri, SPO, koji je dobio poverenje 44.311 glasaca, za sada ima tri
mandata, a Demokratska alternativa je osvojila jedno poslanicko mesto. U ovoj
izbornoj jedinici, u kojoj je najvise glasova odneo kandidat leve koalicije Zoran
Lilic, redosled ostalih predsednickih kandidata izgleda ovako: Vuk Draskovic
45.887, Vojislav Seselj 43.697 i Nebojsa Covic 15.209 glasova.
Vesna Babsek, zamenik predsednika Izborne komisije u izbornoj jedinici - 1
Palilula, rekla nam je juce da ce svi podaci ove komisije biti prosledjeni
Republickoj izbornoj komisiji, te da oni nece objavljivati nikakve podatke
posebno. Situacija je jos uvek neizvesna i u izbornoj jedinici 2 - Vozdovac, cija je
komisija zasedala do zakljucenja ovog izdanja naseg lista.
S. M.
#I Mladenovac za levicu
~
^I Mladenovac za levicu
Mladenovac. - Od ukupno 41.109 upisanih biraca u mladenovackoj opstini
na biralista je u nedelju izaslo 27.440 ili nesto preko 65 odsto. Od tog broja lista
leve koalicije osvojila je 10.444 glasa, SRS 6.806 a SPO 6.433. Broj glasova koji
su osvojili predsednicki kandidati samo donekle se razlikuje od onoga koje su
dobile stranke. Kandidat levice Zoran Lilic osvojio je 10.343 glasa, Vojislav
Seselj 7.258 a Vuk Draskovic 6.293 glasa. Od ostalih stranaka i predsednickih
kandidata neznatno se izdvajaju Nebojsa Covic i njegova Demokratska
aleternativa sa tek oko 800 glasova.
S. D. M.
#Prizren: Glasalo pet odsto biraca
~U PRIZRENU VODE SOCIJALISTI
^Glasalo pet odsto biraca
Prizren. - Prema nepotpunim i nezvanicnim podacima, na jucerasnjim
predsednickim i parlamentarnim izborima u prizrenskoj opstini ubedljivo vode
socijalisti. Od 90.027 evidentiranih biraca ili pet odsto svoje pravo na glasanje je
iskoristilo 17.150 punoletnih gradjana. Za republicke poslanike iz redova SPS-a
glasalo je 14.811, a za Zorana Lilica kao predsednickog kandidata 14.429 glasaca.
Svoje glasove za poslanike iz redova SRS dalo je 1.690, a za Vojislava Seselja
kao predsednickog kandidata 1.835 biraca. SPO je za republicke poslanike dobio
424 a Vuk Draskovic kao predsednicki kandidat 398 glasova.
E. M.
#U Novom Sadu Seselj ispred Lilica
~U IZBORNOJ JEDINICI 9 NA BIRALISTA IZASLO MANJE OD 50 ODSTO BIRACA
^U Novom Sadu Seselj ispred Lilica
Zabrinjavajuci porast popularnosti SRS, ali posto su radikali cedo SPS oni su
i njihova najveca briga - kaze Mile Isakov predsednicki kandidat "Vojvodine". Po
tri poslanika iz SRS i Vojvodine, dva iz SPS, a jedan iz SPO?
Novi Sad. - Nijedna politicka stranka u Novom Sadu jos nije sumirala
rezultate u Izbornoj jedinici 9, ali do sada obradjeni podaci i nezvanicni rezultati
kazuju:
Izborni stab SPO: Do sada obradjeno 75 odsto birackih mesta, glasalo je
57,27 odsto biraca. Na listi za izbor predsednika Republike za Vuka Draskovica je
glasalo 13,78 odsto, za Zorana Lilica 27,28, za Vojislava Seselja 29,90, za Mileta
Isakova 15,2, a za Vuka Obradovica 5,39 odsto biraca. Na listi za poslanike
glasalo je 57,54 odsto biraca, a rezultati su: SPO 9,4, SRS 30,40, SPS 23,47,
koalicija "Vojvodina" 20,91, Socijaldemokratija 4,39, a DZVM 1,18 odsto
glasova. Clan Izbornog staba SPO u novosadskoj izbornoj jedinici Ksenija
Popovic, dosadasnje rezultate je prokomentarisala ovako: "Ocekivali smo konacno
budjenje svesti gradjana i izrazavanje potrebe za promenama. Ocekivali smo uspeh
zajedno s koalicijom "Vojvodina". Medjutim, desilo se da se nezvanicna koalicija
SPS-SRS reflektovala u volji naroda!"
Izborni stab koalicije "Vojvodina": Od 182 biracka mesta, obradjeno 164.
Pretpostavlja se da ce na cetiri biracka mesta na osnovu prigovora, izbori biti
ponisteni. Za sada obradjeni podaci govore da su po tri poslanika iz ove izborne
jedinice dobili SRS i koalicija "Vojvodina", dva SPS, a jedan SPO. Predsednicki
kandidat Miodrag Isakov je izjavio: "Zadovoljni smo, jer je koalicija "Vojvodina"
potvrdila svoj parlamentarni status i nasu snagu. Ocenjujemo da ce u narednom
periodu u Srbiji doci do velikih pomeranja na opozicionoj sceni i radikalnih
promena unutar pojedinih partija i izmedju stranaka. Pokazalo se da bez
udruzivanja onih koji su cinili koaliciju "Zajedno" te partije ne postoje - izgubili
su i oni koji su izasli i oni koji su bojkotovali izbore. U isto vreme na politickoj
sceni se pojavljuju socijaldemokrate i Demokratska alternativa, koji vec nakon
nekoliko meseci postojanja ulaze u parlament i koji bi mogli biti deo "treceg
talasa". Ta cinjenica navodi na razmisljanje, jer oni zajedno sa koalicijom
"Sumadija" i "Listom za Sandzak", zahtevaju decentralizaciju i regionalizam.
Porast popularnosti SRS je zabrinjavajuci, ali s obzirom da su radikali cedo SPS,
mi mislimo da su oni njihova najveca briga."
Po dosadasnjim podacima, koji su novinarima prezentovani u Pokrajinskom
odboru DS, u Novom Sadu i Beogradu na biralista je izaslo manje od 50 odsto
biraca.
B. Opranovic
#Vuk Draskovic i SPO prvi u Sumadiji
~U IZBORNOJ JEDINICI 16 GLASALO 60 ODSTO UPISANIH BIRACA
^Vuk Draskovic i SPO prvi u Sumadiji
Na drugom mestu je Zoran Lilic, a na trecem Vojislav Seselj. Isti je i
stranacki redosled parlamentarnih izbora
Kragujevac. - Kao sto se s velikom izvesnoscu i ocekivalo, u Sumadiji
bojkot izbora nije uspeo, jer je na njih u izbornoj jedinici 16 (Kragujevac) koja
obuhvata svih sedam opstina sumadijskog okruga, prema nezvanicnim ali sasvim
pouzdanim rezultatima, izaslo preko 60 odsto od ukupno 240.053 upisana u
biracke spiskove.
Na predsednickim izborima, prema rezultatima izborne komisije, u izbornoj
jedinici 16, koja je juce do 13 sati prebrojala 96,89 odsto birackih listica, Vuk
Draskovic je prvi sa 57.120 glasova sto cini 34,27 odsto od broja biraca koji su
glasali. Na drugom mestu u Sumadiji je Zoran Lilic sa 52.110 glasova, ili 31,26
odsto. Treci je lider radikala dr Vojislav Seselj koji je u sumadijskom ataru za
sada dobio 43.187 glasova, odnosno 25,91 odsto od ukupnog broja izaslih na
biralista. Cetvrti i peti su general Vuk Obradovic i magistar Nebojsa Covic sa
2.421, odnosno 2.217 glasova.
Srpski pokret obnove je na "uzorku" od 92,66 odsto birackog tela, a prema
rezultatima izborne komisije, u Sumadiji dobio najvise glasova - 53.329 sto cini
33,34 odsto od broja biraca izaslih na glasanje. Druga je lista leve koalicije (SPS-
JUL-ND) s 50.329 glasova (30,85 odsto) i treci SRS za koju se, prema do sada
prebrojanim glasackim listicima opredelilo 44.170 biraca, ili 27,61 odsto. Na
cetvrtom mestu je Socijaldemokratija (2.949 glasova, na petom Radnicka stranka
Jugoslavije...)
Na osnovu ovih rezultata sasvim se osnovano moze zakljuciti da ce u
izbornoj jedinici 16 (Kragujevac) u kojoj se biralo osam poslanika, po tri mandata
dobiti SPO i SPS, dok ce SRS imati dva mesta u republickom parlamentu.
Z. Radovanovic
#Sabac: Socijalisti i radikali - nereseno
~PREMA NEZVANICNIM PODACIMA STRANAKA U SAPCU
^Socijalisti i radikali - nereseno
Sabac. - Prvi nezvanicni podaci iz stabova stranaka ucesnica nedeljnih
izbora govore da ce po tri mandata u republickom parlamentu imati zdruzena lista
levice i Srpska radikalna stranka, dva Srpski pokret obnove. U procentima,
koalicija SPS-JUL-ND osvojila je poverenje 35 odsto birackog tela, SRS 32 odsto,
a SPO 22 odsto. Slican odnos zabelezen je i u odmeravanju snaga predsednickih
kandidata Zorana Lilica, Vojislava Seselja i Vuka Draskovica.
D.N.B.
#U Vranju na pomolu cudo?
~IZBORNA JEDINICA 26 U "NADJACAVANJU" KOALICIJE LEVIH SNAGA I SRS
^U Vranju na pomolu cudo?
U tradicionalno socijalistickim opstinama Bujanovac, Surdulica i Vladicin
Han tesan glasacki rezultat izmedju leve koalicije i SRS
Vranje. - Krsta Janjic, predsednik Okruznog odbora SPS za Pcinjski okrug juce
je novinarima saopstio nekompletne rezultate za sedam opstina Pcinjskog okruga.
Na izbore je izaslo 111.225 upisanih biraca ili 63,2 odsto. Koalicija SPS-JUL-ND
dobila je 45.894 glasova a predsednicki kandidat Zoran Lilic 44.729 glasova. SRS
je dobio 33.323 glasa a predsednicki kandidat Vojislav Seselj 31.329. Na trecem
mestu je koalicija albanskih partija PDD i DPA iz Preseva i Bujanovca koja je
dobila 13.900 a zatim sledi SPO sa 12.575 glasova i predsednicki kandidat Vuk
Draskovic koji je dobio 13.013 glasova. U procentima izrazeno SPS 41,64, SRS
30,23, koalicija PDD DPA 12,61 i SPO 11,41.
Interesantno je da je predsednicki kandidat dr Sulejman Ugljanin u sedam
opstina Pcinjskog okruga dobio 7.329 glasova, pa se pretpostavlja da su to glasovi
Albanaca iz Preseva i Bujanovca.
U odnosu na prethodne savezne izbore najvece povecanje glasova belezi SRS
(u Vranju cak 180 procenata), a generalno gledano povecanje na nivou Izborne
jedinice 26 iznosi izmedju 40 i 70 procenata. Interesantno je da je razlika u
glasovima izmedju SPS i SRS minimalna u tradicionalno socijalistickim opstinama
Bujanovac, Surdulica, Vladicin Han.
{Bomba zbog "dobrih vesti"?
Preksinocna eksplozija koja se desila oko 20 casova u Ulici "29. novembra"
kada je stradao dzip advokata Dragana Nikolica, poslanickog kandidata SRS
izazvala je nedoumicu da li se radi o "eksploziji bombe ili eksplozivne naprave".
Od eksplozije popucala su stakla na susednim radnjama, a stradalo je i vozilo koje
je bilo parkirano pored Nikolicevog dzipa.
Ovo je treca po redu eksplozija koja se za kratko vreme desava na kolima
predsednika OO SRS, ovoga puta u vreme kada su stizali dosta dobri rezultati za
ovu stranku.
}
Na pitanje novinara "Nase Borbe" koliko poslanickih mandata SRS ocekuje, s
obzirom na dobre rezultate, dr Stanislav Momcilovic, potpresednik Okruznog
odbora SRS u Pcinjskom okrugu je rekao: "Mi smo ozbiljna stranka i ne bavimo se
prognozama. Cilj nam je da sacuvamo ono sto smo dobili i da sprecimo bilo kakve
postizborne marifetluke."
U izbornom stabu SPO imaju najvise posla s obzirom, kako kazu, na
utvrdjene mahinacije u opstinama kosovsko-pomoravskog okruga. Stice se utisak
da su u SPO ocekivali vise od izbora na jugu Srbije.
Juce niko nije mogao da potvrdi datum kada ce biti saopsteni konacni izborni
rezultati u ovoj izbornoj jedinici.
V. Ristic
{Leva koalicija pred porazom?
Juce kasno popodne u Okruzni odbor SPS Pcinjskog okruga stigla je
informacija o najnovijim rezultatima izbora iz IJ 26 Vranje, prema kojoj SRS ima
pet poslanickih mandata, koalicija albanskih partija PDD i DPA iz Preseva i
Bujanovca dva, isto koliko i blok levih snaga SPS-JUL-ND. Prema ovim
rezultatima, jedan poslanicki mandat pripao bi SPO.
- U najboljoj varijanti, jer je vec obradjeno vise od 50 odsto birackih
zapisnika, blok levih snaga maksimalno moze da dobije cetiri poslanicka
mandata, sto je za nas rezultat ravan totalnom neuspehu, s obzirom na kampanju
koja je vodjena pod rukovodstvom ministra koordinatora Dragomira Tomica -
rekao je za "Nasu Borbu" visoki funkcioner Okruznog odbora SPS Vranja, zeleci
da ostane anoniman.
Na pitanje zasto jos uvek nema rezultata iz Gnjilana, Kosovske Kamenice,
Vitine i Novog Brda, opstina u kosovsko-pomoravskom okrugu koje pripadaju
ovoj izbornoj jedinici, gde je na tok izbora bilo najvise primedbi, ovaj funkcioner
SPS nam je rekao:
- Imajte i vi razumevanja. Nastojimo da vremenom, ako mozemo, ovaj nas
poraz pretvorimo u minimalnu pobedu. Ne mogu vam nista garantovati, jer o tome
ce verovatno odlucivati i Beograd.
}
#Prizren: Policija otvorila biracko mesto
~IZ UDRUZENJA ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE U PRIZRENU
^Policija otvorila biracko mesto
Anif Muji priveden na informativni razgovor zato sto je odbio da otkljuca
skolu za glasanje
Prizren. - Na osnovu informacije koju smo dobili u Udruzenju za ljudska
prava i slobode u Prizrenu u selu Struzje u kojem zive iskljucivo Albanci, u
nedelju u sedam sati ujutru dosla su kako se navodi, petorica Srba i od direktora O.
S. "Meto Bajraktari" Anifa Muji trazili kljuceve da otvore skolu i biracko mesto.
Direktor Muji je odbio da to uradi pravdajuci se da o tome nije dobio nikakve
instrukcije od "nadleznih albanskih organa". Obavesten je SUP i ubrzo su u selo
dosla desetorica naoruzanih policajaca. Uzeli su kljuceve, otvorili biracko mesto i
ako niko iz sela nije glasao. Anif Muji je odveden u DB na trocasovni informativni
razgovor. U informaciji Udruzenja se na kraju navodi da su se u DB-u korektno
ponasali prema njemu.
E. M.
#Rezignacija zbog rezultata
~SDP CRNE GORE O IZBORIMA U SRBIJI
^Rezignacija zbog rezultata
Na snazi dobija stav crnogorskih socijaldemokrata da Crna Gora mora da se
izbori za svoju pravu suverenost, izjavio potpredsednik SDP Dragisa Burzan
Podgorica. - Objasnjavajuci zbog cega SDP CG izrazava rezigniranost i
rezervisanost prema izborima u Srbiji i rezultatu tih izbora, potpredsjednik ove
partije dr Dragisa Burzan kaze da se u Srbiji nije pojavila jaka politicka grupacija
koja bi napravila znacajan pomak prema gradjanskom drustvu i njegovim
vrijednostima. Rezultati izbora u Srbiji, smatra Burzan, nece imati nikakav
pozitivan refleks prema Crnoj Gori, u smislu odustajanja od hegemonistickih
pretenzija. On istice da na snazi dobija stav crnogorskih socijaldemokrata - da
Crna Gora mora da se izbori za svoju pravu suverenost.
Na juce odrzanoj konferenciji za stampu, dr Burzan se osvrnuo i na nedavne
lokalne izbore u BiH, naglasavajuci zadovoljstvo SDP CG zbog znacajnog jacanja
SDP BiH i USDBH, koje su time postale relevantne politicke snage.
Odgovarajuci na pitanje "Nase Borbe", koje se ticalo predsjednickih izbora u
Crnoj Gori, dr Burzan je rekao da "SDP moze podrzati samo svoju politiku",
naglasavajuci da Milo Djukanovic sada, doduse samo deklarativno, pokriva dio te
politike, i da ce zbog toga sigurno imati podrsku socijaldemokratskih biraca.
D. V.
{Precutkivanje pitanja Prevlake
Dr Burzan je nedavno izjavio da je vec postignut dogovor o tome da Prevlaka
pripadne Hrvatskoj, a juce je jos jednom potvrdio da je ta informacija "vrlo
vjerovatno tacna". Pri tom je primijetio da je ocekivao da ovo pitanje bude vise
potencirano i eksploatisano u javnosti, kao i to da izostanak zvanicnih reakcija na
ono sto je on saopstio govori "o tezini te informacije". Dr Burzan smatra da ce
vlast biti tek za nekoliko mjeseci spremna da prizna gubitak Prevlake.
}
#Novi Sad: Radikali najbolje prosli
~SAOPSTENJE IZBORNE KOMISIJE U NOVOM SADU
^Radikali najbolje prosli
Na drugoj poziciji nalaze se Zoran Lilic i levi blok, dok je treceplasirani
Miodrag Isakov i koalicija "Vojvodina". Izbori ponisteni na po jednom birackom
mestu u Novom Sadu i Beocinu
Novi Sad. - Predsednicki kandidat Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj i
poslanicki kandidati ove stranke postigli su u izbornoj jedinici 9 Novi Sad
ubedljivo najveci uspeh na nedeljnim predsednickim i parlamentarnim izborima u
Srbiji. Na drugom mestu su plasirani Zoran Lilic i poslanicki kandidati levog
bloka, a na trecem koalicija "Vojvodina" i njen predsednicki kandidat Miodrag
Isakov. Vuk Draskovic i Srpski pokret obnove zauzeli su tek cetvrto mesto.
Ove rezultate, koji jos uvek nisu konacni, prezentovao je juce predsednik
Izborne komisije u Novom Sadu Cedomir Prostran. On je ukazao da je za
predsednicke izbore obradjeno 212.270, a za parlamentarne izbore 197.008
glasackih listica. Ukupan broj biraca u novosadskoj izbornoj jedinici iznosi
264.800 biraca, tako da je vec na osnovu ovih nepotpunih podataka izvesno da je
na izbore izaslo znatno vise od 50 odsto biraca.
Prostran je izneo podatke po kojima je za predsednickog kandidata Srpske
radikalne stranke u Novom Sadu glasalo 34.144 biraca ili 28,93 odsto, za
kandidata levog bloka Zorana Lilica 31.714 biraca ili 26 odsto, za kandidata
koalicije "Vojvodina" Miodraga Isakova 18.304 biraca ili 13,82 odsto, za
kandidata Srpskog pokreta obnove Vuka Draskovica 6.407 biraca ili 5,43 odsto, za
kandidata Demokratske alternative Nebojsu Covica 1.671 ili 1,4 odsto, za
kandidata Narodne stranke Milana Paroskog 1.426 ili 1,21 odsto, a za ostale
kandidate ispod 1.000 biraca.
Radikali su najbolje prosli i na izborima za poslanike za Skupstinu Srbije. Za
njihove kandidate je glasalo 33.862 biraca ili 29,93 odsto, za levi blok je glasalo
26.473 ili 23,40 odsto, za koaliciju "Vojvodina" 23.552 ili 20,82 odsto, za Srpski
pokret obnove 10.695 ili 9,45 odsto za Socijaldemokrate 5.075 ili 4,49 odsto, a za
12 ostalih stranaka i grupa gradjana znatno manje biraca.
Prostran je rekao da izborna komisija jos uvek nije obradila rezultate glasanja
u Beocinu, a isto tako nije prebrojala ni glasove biraca na sluzbi u Vojsci
Jugoslavije i onih koji izdrzavaju kaznu zatvora. On je obavestio novinare da su
izbori ponisteni na po jednom birackom mestu u Novom Sadu i Beocinu. Na njima
je pronadjen po jedan glasacki listic vise nego sto je bio broj biraca koji su tamo
glasali. Izbori na ovim glasackim mestima bice ponovljeni 28. septembra.
#Smederevo: Vodi Lilic, na drugom mestu Seselj
~IZBORNA JEDINICA SMEDEREVO
^Vodi Lilic, na drugom mestu Seselj
Smederevo, Beta. - U izbornoj jedinici 14-Smederevo nakon
prebrojanih 85,69 odsto glasova vodi predsednicki kandidat leve
koalicije Zoran Lilic, ispred kandidata Srpske radikalne stranke
Vojislava Seselja. Predsednik izborne komisije Radislav Markovic je
na konferenciji za novinare saopstio da na predsednickim izborima
vodi Lilic sa osvojenih 37.132 glasa, sto iznosi 37,74 odsto obradjenih
glasova.
Drugo mesto zauzima Seselj sa osvojenih 25.006 glasova ili 25,41
odsto obradjenog birackog tela, a na trecem mestu nalazi se kandidat
Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic sa 24.874 glasa ili 25,28 odsto.
"Ostali kandidati za predsednika osvojili su znatno manji broj glasova i
njih cemo saopstiti kada obradimo sve zapisnike", dodao je Markovic.
Na izborima za poslanike Skupstine Srbije najvise glasova
osvojila je koalicija Socijalisticka partija Srbije, Jugoslovenska
levica, Nova demokratija - Slobodan Milosevic, sa 40.255 glasova sto
iznosi 39,41 odsto. Na drugom mestu nalazi se lista SPO sa osvojenih
26.195 glasova (25,64 odsto), a trece mesto je zauzela Srpska radikalna
stranka - 25.667 glasova (25,13 odsto). U izbornoj jedinici 14 bira se sest
poslanika republickog parlamenta.
#Subotica: SVM ocekuje pet mandata, leva koalicija zadovoljna
~IZBORNA JEDINICA SUBOTICA
^SVM ocekuje pet mandata, leva koalicija zadovoljna
Subotica, Beta. - Savez vojvodjanskih Madjara (SVM) saopstio je
danas da je u subotickoj izbornoj jedinici osvojio tri poslanicka
mandata, lista leve koalicije dva, a Srpska radikalna stranka jedan
poslanicki mandat. Na konferenciji za novinare celnici SVM izrazili
su ocekivanje da ce, pored ta tri poslanicka mesta, dobiti jos dva u
izbornoj jedinici Zrenjanin i ocenili da je to zadovoljilo njihova
ocekivanja u "trenutnim okolnostima". Oni su, medjutim, ocenili da je
SVM mogao da osvoji jos jedan poslanicki mandat, da je bilo veceg odziva
glasaca u naseljima s madjarskim stanovnistvom. "Zao nam je sto nije
doslo do sporazuma o zajednickom nastupu s nekom od ostalih partija
vojvodjanskih Madjara", rekao je predsednik SVM Jozef Kasa i dodao da bi
zajednicki nastup s nekom od drugih stranaka SVM sigurno obezbedio
1.500 glasova, koliko je nedostajalo.
Savez vojvodjanskih Madjara je u subotickoj opstini dobio 28,72
odsto glasova, SPS 18,23 odsto, a SRS 15,31 odsto. U krugovima bliskim
vrhu SVM, Beta saznaje da takav prodor SRS, koja na proslogodisnjim
lokalnim izborima nije dobila nijedno mesto u Opstinskoj skupstini,
pripisuju "beguncima" iz SPS, ali i nesposobnosti SPO da biracima na
ovim prostorima ponudi prihvatljiviji program.
#Uzice: Leva koalicija i SRS osvojile po tri poslanicka mesta
~U DESET OPSTINA IZBORNE JEDINICE UZICE
^Leva koalicija i SRS osvojile po tri poslanicka mesta
Uzice, Beta. - U izbornoj jedinici broj 19 - Uzice po tri
poslanicka mesta osvojile su koalicija SPS-JUL-Nova demokratija i
Srpska radikalna stranka, dva mesta osvojio je Srpski pokret obnove, a
jedno Lista za Sandzak, saopstila je sinoc izborna komisija u Uzicu, koja
je obradila biracke materijale sa svih birackih mesta.
Na predsednicke i parlamentarne izbore izaslo je 67 odsto glasaca.
Najveci odziv je zabelezen u Kosjericu, gde je glasalo 74 odsto, a najmanji
u Sjenici gde je na izbore izaslo 58 odsto, saopstila je izborna
komisija. Najvise glasova na predsednickim izborima osvojio je
kandidat leve koalicije Zoran Lilic za koga se izjasnilo 52.039 glasaca
(30,34 odsto). Na drugom mestu nalazi se kandidat SRS Vojislav Seselj sa
46.437 (27, 08 odsto), a na trecem kandidat Vuk Draskovic sa 42.255
(24,64odsto) glasova. Lista za Sandzak osvojila je u Sjenici najveci broj
glasova (58,44 odsto), dok su liste SPS-JUL-ND i radikala u toj opstini
osvojile po 15 odsto glasova.
#Cacak: Vode Draskovic i SPO
~IZBORNA JEDINICA CACAK
^Vode Draskovic i SPO
Cacak, Beta. - U Moravickom okrugu, u izbornoj jedinici 29 - Cacak,
prema obradjenim podacima sa 276 od 305 birackih mesta, vodi lider
Srpski pokret obnove (SPO) Vuk Draskovic sa 36.596 glasova. Drugi je
kandidat leve koalicije Zoran Lilic sa 36.551 glasom, dok je lider
Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj osvojio 30.264 glasa.
Na parlamentarnim izborima u Moravickom okrugu za sada vodi
SPO za koji je glasalo 38.678 biraca. Druga je leva koalicija za koju je
glasalo 36.477 biraca, dok je za SRS glasalo 29.657 biraca. U cacanskoj
opstini za poslanicke kandidate SPO glasalo je 23.627 biraca, za levu
koaliciju 17.366 biraca, dok su za SRS glasala 13.002 biraca. Prema
trenutnim rezultatima u Moravickom okrugu, SPO ce osvojiti tri
poslanicka mesta, dok ce leva koalicija i SRS osvojiti po dva mesta u
republickom parlamentu.
#Radikali uplasili socijaliste
~IZBORNA NOC U STABU SPS
^Radikali uplasili socijaliste
Zasto je Ivica Dacic odlagao izlazak pred novinare? Zebnja da
Draskovic ne pozove gradjane na demonstracije. Spekulacije o
"kumovskoj vezi"
Po zatvaranju birackih mesta, ocekivalo se da ce Socijalisticka
partija Srbije po obicaju biti najobavestenija i najbrza u prezentiranju
izbornih rezultata, ali je takva praksa (ustanovljena na svim prethodnim
izborima) ovoga puta izostala. Naime, portparol SPS Ivica Dacic, u
izbornoj noci, odrzao je konferenciju za novinare tek deset minuta
posle ponoci i to sa podacima koji su obuhvatili samo jedan procenat
birackog tela. Mnogobrojni domaci i strani novinari koji su zaposeli
konferencijsku salu na osmom spratu Poslovnog centra "Usce",
komentarisali su da Dacic odlaze izlazak pred novinare, jer se na
novembarskim izborima "zatrcao i u 22.00 casa, objavio ubedljivu pobedu
SPS, cak i u Beogradu, pa nije zeleo da se slicna situacija ponovi".
Inace, u kabinetu, portparola SPS, okupila se ekipa novinara RTS-
a koja je imala tu "cast i zadovoljstvo" da grickajuci lesnike, bademe i uz
pice, direktno ucestvuje u kreiranju izvestaja koji Dacic treba da
saopsti pred ostalim novinarima. Spomenka Jovic, Ljiljana Milanovic,
Dusan Cukic i Zeljko Avramovic, zainteresovano su pratili kako
Dacic barata podacima koji pristizu. Ostatak sedme sile za to vreme
grickao je sendvice sa pecenjem, a interesantno je da je izgladnelim
kolegama ponudjen i jogurt, tako da su se mnogi u Izbornom stabu SPS
dobro ugostili.
Groznicavost u redovima SPS bila je izuzetno velika sa povecanjem
kolicine pristiglih rezultata. Jasno se pokazivalo da raste broj glasova
Srpskoj radikalnoj stranci i da se takva tendencija nastavlja i u
Vojvodini, na Kosovu, pa cak i u nekim gradovima na jugu Srbije gde je
SPS imao stabilno biracko telo.
{Milosevica "boli uvo"
Do informacija sa desetog sprata bilo je tesko doci, jer su svuda
bili postavljeni clanovi obezbedjenja. Ipak uspeli smo da saznamo da se
predsednik SRJ Slobodan Milosevic, nije pojavio u zgradi, jer je
bolestan. Nije rec o ozbiljnijoj bolesti, vec o upali uveta, koja je kako
saznajemo, prikovala predsednika SRJ za krevet. Predsednik je inace
izbornu noc proveo u Karadjordjevu, tvrdi nas izvor.
}
Kako saznajemo od pojedinih clanova Izbornog staba SPS, Gorica
Gajevic je veoma tesko prihvatila cinjenicu da je u izbornoj jedinici
Novi Beograd " ubedljivo tuce znatno mladji Aleksandar Vucic, takodje
pravnik i generalni sekretar, ali druge stranke".
Najvecu paniku u redovima SPS izazvalo je iscekivanje
konferencije za novinare Srpskog pokreta obnove, koji opet, kao da je
znao, istu je odlozio za posle ponoci. Na pojacanu tenziju uticalo je i
pominjanje spekulacija, da bi Draskovic razocaran svojim losim
rezultatom mogao da odredjene "sitne" nepravilnosti sa biralista,
iskoristi kao poziv na demonstracije, pa se sa paznjom ocekivala prva
reakcija SPO. Dacicu je, kako tvrdi nas izvor, zato i naredjeno da ceka
sa objavljivanjem prvih rezultata. Interesantno, da je SPS sa
zakasnjenjem plasirao rezultate i svojim koalicionim partnerima JUL-u
i ND. Novodemokrate su tako bile prinudjene da se o rezultatima
obavestavaju samo preko "skrtog" Ivice Dacica, koji je dobijao uputstva
sa desetog sprata, i onda ih povremeno saopstavao Tahiru Hasanovicu,
generalnom sekretatu ND, sa kojim je bio u stalnoj telefonskoj vezi.
Strah u vladajucoj koaliciji, nije bio bezrazlozan, jer su pojedini
funkcioneri, kako tvrdi nas izvor, razgovarali i o mogucnosti da ne
osvoje ubedljivu vecinu u Parlamentu Srbije, sto bi kasnije moglo da se
odrazi na obnavljanje "kumovske veze" izmedju Seselja i Vuka, koji bi, po
proceni mogli da imaju vecinu. Pogresna se, medjutim pokazala prognoza
da ce Zoran Lilic osvojiti manje glasova od jedinstvene liste SPS-JUL-
ND, jer su rezultati koji su pristizali pokazivali da Lilic u velikom
broju gradova, cak bolje stoji od liste poslanickih kandidata. Da li zbog
silnog zadovoljstva povodom ove cinjenice, ili pak, razocarenja sto nije
pobedio u prvom krugu, tek Zoran Lilic je PC "Usce" napustio vec oko
pola dva, dok su ostali rukovodioci SPS ostali do svanuca.
Jelena Kosanic
{Rezultati iz RIK kod Gorice Gajevic
Situacija na desetom spratu PC "Usce" nije bila ni priblizno
idilicna i opustena, kao na osmom spratu, jer se tamo nalaze kancelarije
najvisih funkcionera SPS-a i Zorana Lilica, Milorada Vuceluca,
Gorice Gajevic, kod koje je inace bio i smesten obavestajni centar.
Iako je Republicka izborna komisija, zatvorila vrata za novinare jos u
22.00 casa, kada je odrzana poslednja konferencija na kojoj gotovo nista
od izbornih rezultata nije saopsteno, u kabinet Gorice Gajevic svi
rezultati iz RIK-a pristizali su bez zastoja.
Zagledana u monitore kompjutera sa izbornim rezultatima, Gajevic
je, kako saznajemo, uporno sabirala glasove uz pomoc Milomira Minica,
sefa koordinacionog tima leve koalicije. Trudila se da sve podatke u
mrezi drzi pod kontrolom i o njima redovno obavestava partijske
drugove.
}
#Novinari na gurmanskim mukama
~IZBORNA NOC U STABU SRPSKE RADIKALNE STRANKE
^Novinari na gurmanskim mukama
Beograd. - Noc u izbornom stabu Srpske radikalne stranke
obelezili su dobro posluzenje i postepena promena raspolozenja
domacina - od pocetne napetosti do zadovoljstva podstaknutog prvim
izvestajima sa terena.
Za razliku od novembarskih izbora, kada su se svi rezultati slivali
u centralu stranke, a na telefonske pozive se javljao bukvalno ko stigne -
stranacki aktivisti, nestrpljivi novinari ili Vojislav Seselj licno,
ovoga puta postojala je striktna podela zadataka. Rezultati iz birackih
odbora dojavljivani su i obradjivani u racunskom centru SRS u opstini
Zemun. Predsednicki kandidat Vojislav Seselj i ostali radikalski
lideri sabrane glasove ocekivali su u Seseljevom kabinetu u
Francuskoj ulici, pri cemu ih je od najezde nasrtljivih novinara stitilo
nekoliko dobro nabildovanih momaka.
A da se brojni izvestaci ne bi osecali suvisnim i dosadjivali se
iscekujuci konferencije za stampu (odrzavane tokom cele noci),
obezbedjene su velike kolicine prvoklasnog praseceg pecenja (poreklom
iz Bijeljine) i odgovarajuce kolicine viskija "Dzoni voker". Kao uvod u
gozbu, posluzene su razne vrste "grickalica", bogati sendvici i sokovi,
sto je uspesno umanjilo nezadovoljstvo novinara zbog separisanja
radikalskih celnika i sporog pristizanja rezultata.
Celnici stranke tek povremeno su napustali "zasticene"
kancelarije, sto je, ipak, bilo dovoljno za registrovanje upadljivog
poboljsanja raspolozenja u odnosu na pocetak veceri.
V. D.
#SPO: Ko je kriv za neuspeh?
~REAGOVANJE NA PRVE IZBORNE REZULTATE U SEDISTU SPO
^Ko je kriv za neuspeh?
Raspolozenje se pogorsavalo kada su poceli da pristizu rezultati
iz Vojvodine i sa juga Srbije
U Srpskom pokretu obnove preksinoc je vladao muk. Raspolozenje se
iz minuta u minut sve vise pogorsavalo, narocito kad su poceli
pristizati rezultati iz Vojvodine i juga Srbije. Kad se saznalo da je
predsednicki kandidat, kao i poslanicka lista ove stranke i u Beogradu
daleko od ocekivanog nastala je prava panika medju clanovima i
simpatizerima koji su se nalazili u sedistu stranke.
- Da li je moguce. Sta je ovom narodu. To mora da su socijalisti
namestili rezultate, moglo se cuti u Srpskom pokretu obnove. I
novinari, koji su pratili izborne rezultate u ovoj stranci, nisu bili
nista manje iznenadjeni od ostalih.
Medjutim, celnici i clanovi Srpskog pokreta obnove ekspresno su
pronasli krivce za svoj izborni neuspeh. "Za ovu sramotu su krivi
Djindjic i tzv. demokrate koji su nas minirali sa svojim bojkotom. Ma
mora da su oni u koaliciji sa Seseljem samo da bi sprecili demokratske
promene koje mi donosimo. Lepo je Dana govorila da nije nikada trebalo s
njima u koaliciju. Ma i Studio B nas je upropastio", najcesci su
komentari na izborni rezultat ove stranke. Koliko je nezadovoljstvo, te
veceri, vladalo u Srpskom pokretu obnove najbolje govori podatak da
lider ove stranke, Vuk Draskovic, cim su se pojavili prvi izborni
rezultati, nije se nijednom obratio ili pozdravio sa mnogobrojnim
novinarima koji su se nalazili u njegovoj stranci.
Nesto iza ponoci i novinari su napustili SPO, sto je jos vise
umrtvilo atmosferu. U klubu ispod Sprskog pokreta obnove svirao je
bend "Baga-Baga". Slucajno ili ne kad je sve, sto se tice izbornih
rezultata, bilo jasno iz kluba se orilo: "Sve je ovo baga-baga".
V. Djordjevic
#Najveci odziv biraca u Valjevu
~
^Najveci odziv biraca u Valjevu
Valjevo. - Sa 73,93 odsto biraca izaslih na nedeljne izbore, Izborna
jedinica 12 - Valjevo je medju najzapazenijima u Srbiji - reci su
Selimira Maksimovica, predsednika Izborne komisije u ovoj izbornoj
jedinici, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Po tri mandata
osvojili su koaliciona lista SPS-JUL-ND i SPO, jedan je pripao SRS.
Medju predsednickim kandidatima najbolji je bio Zoran Lilic (52.409
glasova), ispred Vuka Draskovica (46.971) i Vojislava Seselja (24.816).
U Valjevu, Srpski pokret obnove i Vuk Draskovic osvojili su najvise
glasova, kao i u Ljigu.
#Oruzani sukob dve policije iz RS
~JUCE UJUTRU U MESTU TROMEDJA
^Oruzani sukob dve policije iz RS
Specijalne policijske snage iz Janje verne Palama pokusale da
ponovo preuzmu stanicu milicije u Prnjavoru
Banjaluka. - Nakon sto su u nedelju odgovorni ljudi u Centru javne
bezbednosti Prnjavor iskazali lojalnost ministru unutrasnjih poslova
Marku Pavicu, kojeg je imenovala predsednica RS Biljana Plavsic, juce
su policijske snage iz Bijeljine lojalne rukovodstvu na Palama pokusale
da ponovo preuzmu prnjavorsku stanicu policije. Specijalnim
policijskim snagama iz Bijeljine rukovodi smenjeni zamenik ministra
unutrasnjih poslova Milenko Karisik, koji se trenutno nalazi u
Sluzbi javne bezbednosti Derventa, saopstilo je MUP iz Banjaluke
lojalno predsednici Plavsic. Isti izvor tvrdi da je Karisik
angazovao pripadnike specijalnih policijskih snaga iz Janje koji su u
Derventu stigli u cetiri kombija. Juce ujutro u mestu Tromedja, izmedju
Prnjavora i Dervente doslo je do sukoba Karisikovih ljudi i
pripadnika banjalucke policije i tom prilikom ranjen je jedan policajac
iz banjaluckog Centra javne bezbednosti.
MUP RS na cijem celu je Marko Pavic angazovace jake policijske
snage i spreciti bilo kakav pokusaj napada na CJB u Prnjavoru, kaze se
na kraju saopstenja.
Prnjavorska policijska stanica poslednja je od policijskih stanica
u Krajini koja je iskazala lojalnost ministru unutrasnjih poslova kojeg
je imenovala predsednica RS Biljana Plavsic. Za Prnjavor, tamosnje
opstinsko rukovodstvo sa Nemanjom Vasicem i Draganom Djukicem na
celu, vezuju se novcane afere u vrednosti od 11 miliona i 600 hiljada
nemackih maraka.
LJ. K.
#Konacni rezultati u petak
~DEJVID FOLI, I PORTPAROL OEBS
^Konacni rezultati u petak
Sarajevo, AFP. - Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju
(OEBS) juce je saopstila da je ponovo odlozeno objavljivanje konacnih
rezultata glasanja na lokalnim izborima u Bosni, odrzanim 13. i 14.
septembra.
Portparol OEBS Dejvid Foli izjavio je da ce zvanicni rezultati
biti kompletirani tek u petak. Kao razloge odlaganja on je naveo
slozenost procedure prebrojavanja glasova i umor osoblja.
OEBS je prosle nedelje najavio da ce zvanicni rezultati lokalnih
izbora u Bosni biti saopsteni do vikenda, ali je u petak taj rok pomeren
za sredinu ove sedmice.
#Beograd priznao novo rukovodstvo MUP
~POSLE NEOCEKIVANE POSETE JOVICE STANISICA BANJALUCI
^Beograd priznao novo rukovodstvo MUP
Banjaluka/Beograd, Beta. - Sef Drzavne bezbednosti Srbije Jovica
Stanisic je tokom nedavne posete Banjaluci zvanicno uspostavio
kontakte sa rukovodstvom Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) koje
je postavila predsednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavsic.
Dobro obavesteni izvori u Banjaluci rekli su agenciji Beta da je
Stanisic, tokom posete Banjaluci proslog petka, 19. septembra, time
"priznao" novo rukovodstvo MUP u tom gradu. Dogovoreno je da
policijske sluzbe iz Srbije saradjuju sa novim rukovodstvom MUP na
podrucju Banjaluke. To znaci da iz Beograda nece biti pruzana podrska
smenjenim rukovodiocima resora MUP, lojalnim rukovodstvu na Palama.
Stanisic je, prema istom izvoru, novim policijskim vlastima u
Banjaluci stavio do znanja da nece podrzavati nikakve akcije
policijskih sluzbi i grupa lojalnih Palama na podrucju Banjaluke.
Izvor u Banjaluci nije mogao da odgovori na pitanje da li
Stanisiceva poseta oznacava i zahladjenje odnosa Beograda prema
vlastima na Palama, ali je ta poseta svakako doprinela ucvrscivanju
policijskih sluzbi lojalnih predsednici Plavsic.
#Britanija podrzava predsednicu RS
~BILJANA PLAVSIC PRIMILA POLITICKOG DIREKTORA FORIN OFISA
^Britanija podrzava predsednicu RS
Banjaluka. - Predsednik RS Biljana Plavsic razgovarala je juce u
Banjaluci s politickim direktorom Forin ofisa Piterom Riketsom o
aktuelnoj politickoj krizi u Republici Srpskoj.
"Bio je to vrlo dobar razgovor o aktuelnim problemima u RS i BiH,
predstojecim parlamentarnim izborima i medijima", izjavila je
novinarima nakon sastanka predsednica Plavsic.
Ona je naglasila da postoji potpuna podrska britanske Vlade u
nastojanju da drzavni mediji u RS budu nezavisni. "Drzavni mediji nisu
privatno vlasnistvo i oni pripadaju svakom gradjaninu", rekla je
predsednica Plavsic i dodala da je najprihvatljivija varijanta da se
program jedan dan emituje iz Studija SRT-a u Banjaluci, a drugi dan iz
Studija na Palama jer bi na taj nacin postojala zdrava konkurencija, a
gradjani bi imali priliku da procenjuju o profesionalnom aspektu svakog
studija i budu objektivno informisani.
"Takva vrsta medija nam je potrebna pred parlamentarne izbore, ali
ova sema bi trebalo da krene koliko ove sedmice", zakljucila je
predsednica RS.
Politicki direktor Forin ofisa Piter Rikets istakao je da
njegova Vlada podrzava predsednicu Plavsic i ideju o sprovodjenju
parlamentarnih izbora, kao jedinom ispravnom putu za resenje politicke
krize u RS. Osim toga, naglasio je Rikets, britanska Vlada podrzava
nastojanja u ispitivanju finansijske korupcije. Predstavnik Forin
ofisa slozio se i sa ocenom predsednice Plavsic da RS trebaju
slobodni i nezavisni mediji i dodao da ce Velika Britanija pruziti
pomoc gde god je to moguce.
LJ. K.
#Hrvatska ublazava ton osporavanja Tribunala
~JAVNA RASPRAVA PRED ZALBENIM VECEM MEDJUNARODNOG KRIVICNOG SUDA ZA BIVSU JUGOSLAVIJU
^Hrvatska ublazava ton osporavanja Tribunala
Predstavnik Hrvatske, dr Ivan Simonovic, neocekivano ali
izricito, priznao da je Haski sud nadlezan da drzavama izdaje
obavezujuce naloge za dostavljanje dokumenata
Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Haga
Hrvatska je juce, neocekivano ali izricito, priznala da haski
Tribunal ima ovlascenja da suverenim drzavama izdaje obavezujuce
naloge za dostavljanje dokumenata. Sta vise, u zakljucku svoje izjave pred
Zalbenim vecem, predstavnik Hrvatske je pozvao Savet bezbednosti da
pojaca pritisak na drzave koje ne izvrsavaju obavezu efektivne saradnje
s Medjunarodnim krivicnim sudom za bivsu Jugoslaviju. Po recima dr
Ivana Simunovica, stalnog predstavnika Hrvatske u Ujedinjenim
nacijama, u tome je "kljuc efikasnosti Tribunala" i u tome ce Tribunal
"nastaviti da uziva punu podrsku Republike Hrvatske".
Po oceni glavnog tuzioca Medjunarodnog krivicnog suda, Luize
Arbur, to je "novi stav Hrvatske", koji ona "prvi put cuje". Taj novi stav,
medjutim, ne znaci da je Hrvatska odustala od zalbe na odluku
prvostepenog Pretresnog veca, kojom je vladi u Zagrebu i njenom ministru
odbrane Gojku Susku nalozeno da - pod pretnjom kazne - dostave
odredjena dokumenta relevantna za sudjenje generalu Blaskicu.
|Zalba zbog forme
O toj zalbi je juce vodjena javna rasprava pred drugostepenim,
Zalbenim vecem haskog Tribunala, kojim predsedava Italijan Kaseze, a
cine ga jos sudije Li iz Kine, Karibi-Vajt iz Nigerije, Stiven iz
Australije i Vora iz Malezije. Hrvatska se, barem na prvi pogled, zali
samo na formu u kojoj je njenoj vladi i pomenutom ministru upucen zahtev
za dostavljanje dokumenata koji se odnose na ulogu Hrvatske Vojske u
svojevremenom sukobu u centralnoj Bosni. Taj zahtev je, naime, upucen u
formi tzv. supene (subpoena), sto ce reci pod pretnjom kazne, a Hrvatska
smatra da Tribunal nema ovlascenja i moc da preti suverenim drzavama i
njihovim zvanicnicima. Takvi nalozi pod pretnjom kazne, istakao je juce
dr Simunovic, su "pravno neosnovani", "logicki nedosledni" i
"politicki neprihvativi". Njima se, smatra hrvatski predstavnik, krse
osnovni principi medjunarodnog prava: "Princip drzavne suverenosti i
suverene jednakosti medju drzavama". Medjutim, odupiruci se pisanoj
formi zahteva, Simunovic je istovremeno priznao kako je nesumnjivo da
Tribunal "jeste nadlezan da drzavama izdaje obavezujuce naloge za
dostavljanje dokumenata" i ukazao da se Hrvatska ne odrice obaveze da
takve naloge izvrsi, uzimajuci u obzir "izvesna ogranicenja nacionalne
sigurnosti".
Da se, ipak, ne radi samo o formi, niti o semantickom sporu oko
interpretacije pojma "supena", Zalbenom vecu je ukazala glavni tuzilac,
Luiz Arbur. Ona je podsetila na istorijat odbijanja Hrvatske da dostavi
Sudu trazene dokumente. Mesec dana nakon sto je 15. januara ove godine
izdat sporni nalog pod pretnjom kazne, Hrvatska je - podsetila je Arbur -
trazila da se on suspenduje, obecavajuci da ce dokumente predati
"normalnim putem", tj. u saradnji s Tribunalom. Od tada je proslo sedam
meseci, a tuzilastvo je tek pre cetiri dana dobilo pismo iz Zagreba u
kojem se navodi da su neki od trazenih dokumenata "pronadjeni", da bi juce
ujutro - 45 minuta pred pocetak rasprave - tuzilastvu bio predat manji
broj tih dokumenata. Do danas, istakla je takodje Arbur, Hrvatska nije
precizirala koje od trazenih dokumenata ne moze da preda zbog razloga
nacionalne bezbednosti.
|Obavezujuci nalog
Arbur je, takodje, osporila tvrdnju hrvatskih predstavnika i njihovih
americkih pravnih savetnika da se tuzilastvo - zahtevom za
dokumentima hrvatskog Ministarstva odbrane - upustilo u "tipicnu
ekspediciju pecanja", sto ce reci da je trazilo dokumente za koje ne zna
ni sta sadrze ni da li postoje... u nadi da ce u njima vec naci nesto sto
ce iskoristiti u slucaju Blaskic. Trazeni dokumenti su, istakla je
Arbur, i te kako relevantni za dokazivanje medjunarodnog karaktera
konflikta u centralnoj Bosni, tj. ucesca Hrvatske Vojske u njemu, kao i
za dokazivanje komandne odgovornosti koja je pripisana generalu
Blaskicu.
Sto se, pak, forme naloga za dostavljanje dokaza - odnosno pojma
"supena", tj. "pod kaznom" - tice, tuzilastvo nema nista protiv da ga
Zalbeno vece, ukoliko oceni da je "neprikladan", zameni nekim drugim
terminom, pod uslovom da on odrazi sustinu. A sustina je, po njoj, da se
radi o obavezujucem nalogu koji, jasno, podrazumeva i sankcije u slucaju da
se ne izvrsi. Barem sto se toga tice, nema spora izmedju zalioca i
tuzioca. I Hrvatska i hasko tuzilastvo, naime, smatraju da je jedini
"pravni lek" kojim Tribunal raspolaze u odnosu na suverene drzave -
prijava Savetu bezbednosti. A Savet bezbednosti moze da "drzavi u
prekrsaju" izrekne sankcije koje su mu na raspolaganju: od izraza
"zaljenja" ili "osude" (sto je dosad pet puta ucinio u odgovoru na pisma
kojima ga je predsednik Tribunala obavestio o "prekrsajima" SR
Jugoslavije, Hrvatske i Republike Srpske), do nekih tezih ekonomskih,
politickih ili cak vojnih sankcija, za kojima - barem kada je o
neizvrsavanju obaveza prema Tribunalu rec - do sada jos nije posegao.
#Debakl demokratske opozicije i jacanje ekstremnog nacionalizma
~AMERICKA VIDJENJA IZBORA U SRBIJI
^Debakl demokratske opozicije i jacanje ekstremnog nacionalizma
Mediji prognoziraju Lilicevu pobedu u finalu predsednicke trke 5. oktobra, a
potom ocekuju Miloseviceve pripreme za svoju "glavnu politicku bitku" protiv
Djukanovica u Crnoj Gori. Ukazivanje na izvestaj komisije OEBS o brojnim
ozbiljnim propustima u pripremnoj fazi izbora
Slobodan Pavlovic
dopisnik "Nase Borbe" iz Vasingtona
"Milosevicev kandidat u vodjstvu, protivrecni izvestaji o ucescu na izborima",
"Miloseviceva levica ucvrstila vlast", "Srpski zvanicnici proglasili pobedu na
izborima", "Srbija jos cetiri godine pod Milosevicevim poslusnicima" - glase samo
neki od naslova kojima su americki listovi propratili juce nedeljne skupstinske i
predsednicke izbore u Srbiji.
U tekstovima koji slede ispod ovakvih naslova, americki izvestaci iz
Beograda izvlace nekoliko kljucnih zakljucaka iz prvih rezultata izbora u Srbiji.
Pocetna je konstatacija da se izborni bojkot dela opozicije pretvorio u
promasaj, tako da je levica, predvodjena Milosevicem, zadrzala prakticno i u
sledece cetiri godine kontrolu nad Skupstinom Srbije. "Mada leva koalicija nema
apsolutnu vecinu u parlamentu, ocekuje se da ce SPS svojim uobicajenim
manevrisanjem drzati u ruci srpsko zakonodavstvo, tim lakse sto je Skupstina,
zbog izbornog bojkota, ostala bez poslanika Demokratske stranke i jos nekoliko
manjih partija", kaze se tim povodom u izvestaju CNN, uz informaciju da
nadlezna komsija nece do srede objaviti zvanicne rezultate o broju upisanih biraca
koji su izisli na izbore, "ali da se ocekuje da ce taj procenat znatno nadmasiti
neophodnih 50 odsto".
U analizi izbornog procesa, CNN izvlaci u prvi plan masovni bojkot
albanskog stanovnistva na Kosovu, s propratnom napomenom da je to u ovoj
juznoj provinciji ucinjeno "iz razloga koji su sasvim razliciti od onih koji se
pominju o ostalim delovima Srbije".
Istovremeno, u izvestaju ove globalne TV mreze (a isto je i s ostalim
medijima) posebno se ukazuje na cinjenicu da je posle nedeljnih izbora na srpskoj
politickoj sceni veoma pojacano prisustvo i uticaj Seseljevih radikala, koji se u
Americi pominju prevashodno kao "ekstremni nacionalisti, poznati po zverstvima
svojih paramilitarnih jedinica u Hrvatskoj i Bosni".
U prvim prognozama americkih medija, Zoran Lilic izdvaja se kao veliki
favorit finalne predsednicke trke od 5. oktobra, pri cemu se navodi da ce njegova
vlast nad Srbijom biti samo simbolicna imajuci u vidu funkcije koje (kako se
navodi) Milosevic nastoji da prigrabi kao novi predsednik Jugoslavije.
Prema oceni americkog Nacionalnog radija, sad kad se izbori u Srbiji privode
kraju onako kako je ocekivano, Milosevic se priprema za svoju "glavnu politicku
bitku" protiv Djukanovica u Podgorici, koji (kako se navodi u ovom izvestaju) ima
odlicne izglede da dobije predsednicke izbore u Crnoj Gori , a potom da ucini sve
sto je u njegovoj moci kako bi se ovoj federalnoj jedinici obezbedio ravnopravan
status u okviru Jugoslavije.
"Milosevicev pulen Zoran Lilic, doskorasnji predsednik Jugoslavije, smatra
se sigurnim kandidatom za novog predsednika Srbije, cime ce se kompletirati
rokada koju je Milosevic organizovao ovog leta u Beogradu", navodi se u prvoj
izbornoj analizi agencije AP, uz konstataciju da je Slobodan Milosevic jedini
istocnoevropski lider koji je politicki preziveo antikomunisticke revolucije iz
1989, kao i kasnije postkomunisticke preokrete i zakljucak da bi nedeljni izbori
mogli da oznace smrt opozicione koalicije koja je prosle zime, kako se navodi,
oslabila Milosevica serijom pobeda na lokalnim izborima, a zatim se podelila i
raspala zbog nesaglasnosti oko uslova pod kojima ce se uci u izbornu trku.
Elektronski mediji, sa svoje strane, registrovali su u popodnevnim emisijama
prvi preliminarni izvestaj grupe od 156 posmatraca OEBS da je izborna procedura
"u najvecem delu obavljena na efikasan nacin", ali da je istovremeno Vlada Srbije
upozorena na "veoma ozbiljnu zabrinutost" medjunarodne zajednice zbog serije
propusta u pripremnom periodu za izbore. Tim povodom - kako je receno u
jednom radio-izvestaju - posebno je pomenuto izbegavanje rezima da u potrebnoj
meri razgovara s opozicijom o novom izbornom zakonu, izostanak preciznih
pravila o stampanju, pakovanju i raspodeli izbornih listica, kao i o glasanju vojnih
obveznika i proceduri prikupljanja izbornih materijala posle zatvaranja izbornih
mesta.
"Ovi propusti uveliko su doprineli stvaranju klime nepoverenja" -
konstatovao je americki Nacionalni radio, pominjuci kao ilustraciju drasticnih
predizbornih nepravilnosti julsko usvajanje novog o povecanju broja izbornih
jedinica u Srbiji sa 9 na 29, sto je - kako se konstatuje - u nedelju "izuzetno
pomoglo vladajucoj SPS".
#G17: Politicki osetljiv i rizican poduhvat (14)
~EKSKLUZIVNO: RAZRADJEN PROGRAM RADIKALNIH EKONOMSKIH REFORMI U JUGOSLAVIJI - LJUDSKA I SOCIJALNA DIMENZIJA (14)
^Politicki osetljiv i rizican poduhvat
Zbog politicke osetljivosti reforme trzista rada i zbog ogromnih razmera
postojece i potencijalne nezaposlenosti, neophodno je da proces institucionalnih,
finansijskih i organizacionih priprema traje dovoljno dugo da se rizici svedu na
minimum
Nezaposlenost je prvorazredni ekonomski, ali i socijalni i politicki problem
današnje Jugoslavije. I sama sastavljena od više slojeva razlicite transparentnosti,
nezaposlenost je samo najdramaticniji, ali nikako ne i jedini, pokazatelj
neefikasnog i u mnogim segmentima izvitoperenog funkcionisanja trzišta rada.
Trzište rada, sa svoje strane, odslikava deformacije šire privredne strukture. Otuda
sledi da se rešenje problema nezaposlenosti ne moze traziti izvan sveobuhvatnog
procesa restrukturiranja trzišta rada; ali i samo restrukturiranje trzišta rada mora
biti sastavni deo ukupnog radikalnog reformskog zahvata. Nove privredne vlasti
morace stoga 1) da precizno identifikuju glavne probleme i postojece i
potencijalne neuralgicne tacke na trzištu rada, 2) da deluju na institucije, procese i
aktere na trzištu rada, kako bi uticale na njihovo utemeljenje na ekonomski
efikasnim i društveno prihvatljivim osnovama i, što je verovatno najtezi zadatak,
3) da usklade sekvencu (redosled i tajming) reformskih poteza na trzištu rada sa
ukupnom sekvencom reformi, tako da suma društvenih troškova i pojedinacnih
patnji izazvanih restrukturiranjem bude što manja.
Jedna jednostavna i gruba racunica moze da pomogne u sagledavanju
razmera problema na trzištu rada. Statisticki registrovana nezaposlenost prelazi
cifru od 830.000 (tokom 1997. ocekuje se dalji rast za najmanje 50.000), što daje
stopu nezaposlenosti vecu od 26 odsto. Ako bi se, uz sve ograde, tom broju
zvanicno nezaposlenih dodao procenjeni broj prikriveno nezaposlenih od 770.000,
dobio bi se zbir od oko 1.600.000 stvarno nezaposlenih. Kada se od zvanicno
registrovanih oduzme broj fiktivno, lazno zaposlenih, dobija se stvarna
zaposlenost od 1.590.000, što daje stopu stvarne nezaposlenosti koja premašuje 50
odsto. Osim toga, broj penzionera (skoro 1.400.000 prema poslednjoj Anketi o
radnoj snazi iz 1996) bio bi skoro jednak broju stvarno zaposlenih, a broj radno
sposobnog izdrzavanog stanovništva (domacica, ucenika i studenata) bi znacajno
(za oko 170.000) prevazilazio broj stvarno zaposlenih. To bi, najzad, znacilo da
danas oko 2.300.000 ljudi (1.600.000 stvarno zaposlenih izvan poljoprivrede i još
oko 700.000 poljoprivrednika) radi za ostatak desetipomilionskog stanovništva
Jugoslavije, istovremeno noseci sav teret ogromne javne potrošnje.
Ocigledno, ovakvo stanje je na dugi rok ekonomski i socijalno neodrzivo.
Nijedan program privrednih reformi ne bi imao šanse na trajan uspeh ako bi trzište
rada nastavilo da funkcioniše na stari nacin. Medjutim, moguci su razliciti pristupi
restrukturiranju trzišta rada, koji mogu biti zasnovani na razlicitim bazicnim
ekonomskim "ideologijama" (npr. liberalisticka, intervencionisticka), zamislima o
brzini promena ("šok terapija", gradualizam), shvatanjima o uklapanju reforme
trzišta rada u ukupan reformski tok (pre, zajedno sa, ili posle osnovnog
reformskog paketa), pogledima na pozeljnu institucionalnu strukturu trzišta rada
(decentralizovana ili centralizovana) i sa njom povezanim pitanjima oblikovanja
radnog zakonodavstva, uloge institucija trzišta rada i aktera industrijskih odnosa
itd.
U zemljama u tranziciji, na pocetku njihovog reformskog procesa, u kasnim
osamdesetim i ranim devedesetim, sve ove alternative prelamale su se kroz jedno
osnovno pitanje: da li restrukturiranju trzišta rada pristupiti odlucno i radikalno na
samom pocetku reformi, ili prethodno rešavati druga pitanja, ostavljajuci ozbiljniji
zahvat na trzištu rada za kasnije faze tranzicije. Prema prvom stanovištu, bilo je
neophodno trenutno zatvaranje mnogih neefikasnih drzavnih preduzeca, sa
posledicnim masovnim otpuštanjem zaposlenih radnika. Visoka nezaposlenost
koja bi se odmah pojavila smanjila bi pritisak na rast troškovne inflacije i
istovremeno bi sluzila kao efikasno disciplinujuce sredstvo u prezivelim drzavnim
preduzecima, indirektno doprinoseci povecanju produktivnosti rada u njima i
njihovom ozdravljenju. Rast privatnog sektora apsorbovao bi u relativno kratkom
roku dobar deo nezaposlenih, i najveci deo posla na restrukturiranju trzišta rada
bio bi obavljen u prvih par godina tranzicije. Privreda bi postala efikasnija, a
nezaposlenost bi se stabilizovala na prihvatljivom nivou.
S druge strane, bili su izneti i argumenti da tranziciju treba obaviti sa što je
moguce manjom nezaposlenošcu. Ovo stanovište polazilo je od toga da visoka
nezaposlenost nije samo politicki rizicna, vec i ekonomski nepozeljna, buduci da
neizbezni rast naknada za nezaposlenost vrši snazan pritisak na drzavni budzet, a
uticaj nezaposlenosti na smanjivanje plata i kreiranje novih poslova u uslovima
pada traznje ne treba precenjivati. Naime, zapošljavanje u privatnom sektoru ne
zavisi toliko od endogenih faktora na trzištu rada, koliko od faktora iz šireg
okruzenja, na primer od raspolozivosti finansijskih sredstava, prirode i obima
spoljnotrgovinske zaštite, stranih investicija i tehnološke modernizacije.
Dosadašnje iskustvo zemalja u tranziciji (uz sve ograde, jer se cesto i
najautoritativnije ocene pokazuju nepouzdanim posle kratkog vremena, kao što je
to bio slucaj sa rangiranjem zemalja prema uspešnosti tranzicije u World
Development Report-u za 1996. godinu) pokazalo je da su najbolje ukupne
privredne performanse ostvarile zemlje koje su odabrale radikalnu strategiju
ukupne privredne reforme, tj. neku vrstu "šok terapije", ali uz oprezniji, više
gradualisticki pristup u domenu reforme trzišta rada.
Manevarski prostor koji ce nove privredne vlasti u Jugoslaviji imati u izboru
izmedju alternativa u domenu reforme na trzištu rada bice veoma skucen, znatno
uzi od onog kojim su na pocetku tranzicije raspolagale privredne vlasti bivših real-
socijalistickih zemalja, u kojima je otvorena nezaposlenost bila nepoznata. S
jedne strane, logika reforme zahtevace raskidanje sa dosadašnjim oslanjanjem na
veštacko zadrzavanje viška zaposlenosti uz visoku elasticnost realnih plata. S
druge strane, socijalni i politicki pritisak, s obzirom na vec postojece razmere
nezaposlenosti, bice vrlo velik, tako da bi nepripremljeni ulazak u masovna
otpuštanja mogao da bude fatalan po politicku stabilnost i dalju sudbinu celog
reformskog poduhvata. Imajuci to u vidu, bice neophodno temeljno pripremiti
strategiju reforme trzišta rada i obezbediti što širu podršku za nju.
Reforma (restrukturiranje) trzišta rada je tehnicki tezak i politicki krajnje
osetljiv i rizican poduhvat. Ona se ne moze izvesti izolovano od ukupne reforme,
inace je besmislena i samo izaziva troškove. Stoga treba odrediti njeno mesto u
ukupnoj reformi, jasno definisati osnovne ciljeve restrukturiranja i nacine i
sredstva kojima ce ti ciljevi biti ostvarivani. Zbog njene politicke osetljivosti i
zbog ogromnih razmera postojece i potencijalne nezaposlenosti, neophodno je da
proces institucionalnih, finansijskih i organizacionih priprema traje dovoljno dugo
da se rizici svedu na minimum.
Realisticno definisani kratkorocni i srednjorocni ciljevi restrukturiranja
trzišta rada bili bi sledeci:
- drasticno smanjivanje postojeceg nagomilanog rada u društveno-drzavnim
preduzecima;
- zadrzavanje otvorene nezaposlenosti na postojecem apsolutnom nivou;
alternativno, zadrzavanje stope otvorene nezaposlenosti na postojecem nivou, što
bi znacilo da bi apsolutni nivo nezaposlenosti mogao da raste srazmerno porastu
zaposlenosti;
- promena sektorske i svojinske strukture zaposlenosti: povecanje ucešca u
ukupnoj zaposlenosti zaposlenih u sektoru usluga i u modernim sektorima, u
malim i srednjim preduzecima, i u preduzecima u privatnoj svojini;
- promena strukture ugovora o zaposlenju: vece ucešce fleksibilnih oblika
zapošljavanja, kao što su rad na odredjeno vreme, privremeno, sa skracenim radnim
vremenom, po ugovoru, rad kod kuce itd;
- ubrzavanje tokova iz nezaposlenosti u zaposlenost, što bi dovelo do šire
disperzije nezaposlenosti na pripadnike aktivne radne snage i do smanjenja
prosecne duzine trajanja nezaposlenosti i ucešca dugorocno nezaposlenih u
ukupnoj nezaposlenosti;
- povecavanje prostorne i profesionalne mobilnosti radne snage; prostorna
mobilnost je uglavnom dugorocni problem vezan za stambenu oskudicu, dok
povecanje profesionalne pokretljivosti zahteva usvajanje i primenu nove
obrazovne koncepcije dozivotnog obrazovanja;
- smanjivanje medjugranskih razlika u platama ukidanjem stecenih i
kontrolom prirodnih monopola u granama i rešavanjem problema viška
zaposlenih, koji je sada skoncentrisan u granama sa najnizim platama, u kojima
sada zapravo više zaposlenih deli jedno radno mesto i jednu platu;
- povecavanje raspona u platama povezanih sa obrazovnim i kvalifikacionim
razlikama i sa razlikama u uspešnosti na radnom mestu, kako bi se povecala
motivacija za obrazovanje i rad i sprecio odliv najkvalitetnijih pripadnika radne
snage iz zemlje.
Preduslov za ostvarivanje najveceg dela ovih ciljeva bice uspeh temeljnih
makroekonomskih reformi i programa strukturnog prilagodjavanja. Medjutim, taj
uspeh još uvek ne bi garantovao najpovoljniji rasplet na trzištu rada, bez
specificnih mera na samom trzištu rada. Uklapanje institucionalnih promena i
ekonomskopolitickih mera na trzištu rada u sekvencu ukupne reforme moglo bi,
grubo, da izgleda ovako:
{Reforma Zavoda za trziste rada
Restrukturiranje trzišta rada, koliko god oprezno i dozirano bilo sprovodjeno,
dovešce do naglog porasta broja nezaposlenih osiguranika sa pravom na primanje
naknade, tako da se, bez obzira na sadašnju strukturu rashoda Zavoda, i celokupna
sredstava kojima raspolaze Zavod mogu pokazati nedovoljnim da zadovolje samo
ovu namenu. Tako, srpski Zakon o zapošljavanju propisuje pravo na naknadu u
trajanju od devet do dvadeset cetiri meseca, osim za nezaposlene sa više od
trideset godina staza, koji ga imaju do odlaska u penziju. Najnizi iznos naknade ne
moze biti nizi od garantovane, a najviši viši od prosecne mesecne neto zarada u
Republici. Pri sadašnjem nivou prava osiguranika i postojecoj strukturi prihoda i
rashoda, vec broj od 120.000 nezaposlenih sa pravom na naknadu bi iscrpeo sva
sredstva Zavoda. S druge strane, restrukturiranje ce dovesti do povecane potrebe
za sredstvima za aktivne programe. Ocigledno, obezbedjivanje dodatnih izvora
sredstava za delovanje Zavoda bice neophodno.
Medjutim, Zavod treba i organizaciono rekonstruisati i kadrovski ojacati.
Organizaciona rekonstrukcija sastojala bi se u decentralizaciji sada jedinstvenog
Zavoda, jer su regionalne i lokalne specificnosti jako izrazene, a prostorna
pokretljivost radne snage vrlo slaba. Kadrovsko jacanje odnosilo bi se pre svega
na poboljšanje kvaliteta rada zaposlenih u Zavodu, kroz programe permanentne
obuke i upoznavanja sa inostranim iskustvima. Takodje, broj zaposlenih u Zavodu
bi trebalo povecati, jer je sadašnji odnos izmedju broja radnika Zavoda i radno
aktivnog stanovništva, odnosno broja nezaposlenih, vrlo nepovoljan u
komparativnoj perspektivi. Na jednog radnika Zavoda je 1995. dolazilo 3500
radno aktivnih stanovika i cak 560 nezaposlenih. Iskustva razvijenih zemalja
pokazuju snaznu pozitivnu vezu izmedju smanjivanja ovih odnosa i vece
efikasnosti upotrebe sredstava za aktivne programe i bolje kontrole targetiranja i
korišcenja sredstava za pasivne programe.
}
1. Neophodan je jasan politicki izbor i obezbedjena masovna podrška za
odlucno stupanje na stazu tranzicije;
2. Kompletira se zakonski i privrednosistemski okvir za sprovodjenje reformi.
Neophodne promene u institucionalnom uredjivanju radnih odnosa odnosile bi se
na uklanjanje ostataka samoupravne regulative radnih odnosa, povratak na
centralizovani sistem kolektivnog ugovaranja, kao i na podsticanje fleksibilnih
oblika zapošljavanja. Na osnovu projekcija kretanja nezaposlenosti lica sa pravom
na primanje naknade za nezaposlenost povecavaju se stope doprinosa za
nezaposlenost i redefiniše (suzava) maksimalno vreme primanja naknade.
Medjutim, uvodi se obaveza drzave da nezaposlenima sa pravom primanja naknade
obezbedi ucešce u nekom od aktivnih programa trzišta rada;
3. Formira se tripartitno telo na trzištu rada (Savet trzišta rada; alternativno:
Ekonomsko-socijalni savet) koje bi bilo sastavljeno od predstavnika svih
relevantnih aktera industrijskih odnosa, ukljucujuci nezavisne sindikate i nova
udruzenja poslodavaca;
4. Donosi se program strukturnog prilagodjavanja (uz saglasnost i podršku
medjunarodnih finansijskih institucija) i pocinje sa sprovodjenjem njegovog
stabilizacionog dela, koji bi obezbedio monetarnu stabilnost i eksternu
konvertibilnost. Kao heterodoksnu komponentu stabilizacionog programa moguce
je ukljuciti politiku dohodaka (u osnovi, politiku plata), cije modalitete bi
utvrdjivala vlada uz prethodno usaglašavanje na Savetu trzišta rada;
5. Paralelno sa usvajanjem stabilizacionog programa, formira se Fond za
restrukturiranje trzišta rada. U njega bi se slivala sredstva iz dela doprinosa za
nezaposlenost (koji bi prethodno trebalo povecati, s obzirom na povecani rizik od
nezaposlenosti), opštih budzetskih prihoda, deo sredstava od prodaje društvene
imovine u procesu privatizacije, kao i sredstva iz potencijalnih inostranih kredita i
pomoci medjunarodnih finansijskih i razvojnih institucija. Savet trzišta rada bi
trebalo da ima kontrolu i delimicno pravo odlucivanja o raspolaganju sredstvima
Fonda;
6. Redefinišu se funkcije Zavoda za trzište rada i obavlja njegova
modernizacija i reorganizacija. Njegovo ime, koje je izvor zabuna, menja se u
Zavod za zapošljavanje. Modernizuje se postojeci informacioni sistem. U sklopu
decentralizacije, filijale i lokalni zavodi dobijaju veca ovlašcenja u kreiranju
sopstvenih programa prilagodjenih specificnostima lokalnih trzišta rada. Povecava
se broj zaposlenih u Zavodu. Svi zaposleni prolaze kroz intenzivne programe
obuke;
7. Tek u drugoj fazi programa strukturnog prilagodjavanja, šest ili devet
meseci po njegovom otpocinjanju, masovnije se pristupa rešavanju problema
viškova zaposlenih. Akcenat treba da bude na aktivnim programima,
decentralizovano sprovodjenim po regionima ili opštinama. Ti programi
istovremeno treba da budu što specificniji, sa jasno definisanim ciljnim grupama -
mladima i nezaposlenima bez radnog iskustva, otpuštenima bez kvalifikacija,
otpuštenima sa kvalifikacijama za koje ne postoji odgovarajuca traznja, starijima
od 50 godina itd. Lokalni zavodi mogli bi razviti programe javnih radova na
komunalnoj infrastrukturi, narocito tamo gde dominiraju nezaposleni bez
kvalifikacija;
8. Savet trzišta rada bi neprekidno ocenjivao socijalnu izdrzljivost i
pravednost u raspodeli troškova restrukturiranja, nadgledao rad Zavoda i
kontrolisao korišcenje sredstava Fonda za restrukturiranje trzišta rada i redovno
obaveštavao javnost o tome;
9. Ovaj centralizovani, korporativisticki mehanizam uredjivanja odnosa na
trzištu rada trebalo bi zadrzati u najkriticnijem periodu restrukturiranja, kada ce
postojati realna opasnost da nezaposlenost prekoraci granice ekonomske i
socijalne podnošljivosti i ugrozi citav reformski poduhvat. Makroekonomska
stabilizacija u okvirima otvorene trzišne privrede, rast privatnog sektora i
zaposlenosti u njemu, širenje fleksibilnijih oblika ugovora o radu, kao i stvaranje
uslova za dugorocno odrzivi privredni rast, dovešce do neminovnog jacanja
konkurentskih i decentralizacijskih trendova na trzištu rada. Uloga drzave na
trzištu rada ce oslabiti, a njegova nova institucionalna struktura tada nece morati
da bude stvar politickog izbora, nego rezultanta odnosa snaga individualnih i
kolektivnih aktera na trzištu rada.
(Nastavlja se)
{Argumenti za korporativizam
S obzirom da su visoka nezaposlenost i velike medjugranske razlike u
platama osnovna obelezja jugoslovenskog trzista rada, ocigledno je da je sadasnji
izbor intermedijerne strukture kolektivnog ugovaranja upravo kontraindikovan.
Posto ce drzava i u doglednoj buducnosti biti dominantan akter industrijskih
odnosa, nove vlasti suocice se sa dilemom da li da se opredele za centralizovani ili
za decentralizovani model kolektivnog pregovaranja. Cini se da su, imajuci u vidu
konkretne okolnosti na jugoslovenskom trzistu rada i iskustva zemalja u tranziciji,
argumenti za centralizaciju jaci. U cisto ekonomskom pogledu, kako
centralizovani, tako i decentralizovani (konkurentski) model uredjivanja trzista
rada i industrijskih odnosa smatraju se dobrim za obaranje nezaposlenosti.
Medjutim, u politickom pogledu korporativisticki model ima jasne prednosti u
odnosu na decentralizovani. U situaciji kada moze postojati opasnost da socijalni
bunt srusi krhka reformska postignuca, bazicni konsenzus koji pruza
korporativizam (koji najcesce podrazumeva i postojanje posebnog tripartitnog tela
za usaglasavanje interesa rada, kapitala i drzave na nacionalnom nivou)
predstavlja mnogo sigurniji izbor od konflikta koji implicira decentralizovani
pristup.
Korporativizam, naravno, nije carobni stapic koji ce resiti ogromne
nagomilane probleme na jugoslovenskom trzistu rada i u industrijskim odnosima,
nezavisno od drugih okolnosti. Uvodjenje korporativistickih institucija nema
nikakve svrhe ako ne postoji siri drustveni, politicki i ekonomski ambijent u kojem
one mogu da deluju kao demokratske institucije. One tada mogu biti
zloupotrebljene od strane nedemokratskih rezima, kao sto pokazuju istorijski
primeri fasisticke Italije i Frankove Spanije. Ipak, njihov znacaj za postizanje
temeljnog drustvenog konsenzusa i za ucvrscivanje nastajuce politicke i
industrijske demokratije posebno je velik u zemljama u tranziciji. To je razlog
zbog kojeg Medjunarodna organizacija rada (ILO) snazno promovise praksu
tripartizma u njima.
}
#"Ulicna igranka" za marku
~POMERANJE KURSA NA CRNOM TRZISTU NIJE UTICALO NA KRUPNE DEVIZNE TRANSAKCIJE
^"Ulicna igranka" za marku
Kretanje kursa na crnom trzistu jedino jos interesuje ovaj isfrustrirani i
isprepadani narod, koji se boji poskupljenja, kaze jedan bankar. Krupan biznis
preselio se u trgovinu berzanskim robama
- Sad se lepo videlo da se ovaj rezim dobro "zacementirao" i politicki i
finansijski - nikad nije bio jaci i price o kursu dinara sada su deplasirane, posto je
to "sitna boranija" - ovako je reagovao jedan krupni izvoznik kad smo ga pitali da
nam prognozira kretanje deviznog kursa posle izbora. Juce je, naime, marka na
ulicnom crnom trzistu vredela 3,8 dinara za otkup i cetiri dinara za prodaju deviza,
mada se mogla kupiti i nesto jeftinije.
Opet je u pitanju bila samo "ulicna igranka", tvrdi nas sagovornik, dok se u
krupnim poslovima neko vece pomeranje kursa nije dogodilo - bankari su racunali
da su napravili dobar posao ako su uspeli da prodaju marku po 3,7 do 3,8 dinara.
Dinari koji su pred izbore isplaceni za penzije i plate otisli su na ulicu i izazvali
blagi rast kursa, ali ni tamo nije doslo do nekog velikog prometa.
Ovaj izvoznik predvidja skori pad cene marke na prethodni nivo od 3,6 do 3,7
dinara, posto vlast ima devizni priliv kojim ce "pokrivati" kurs i sad je definitivno
jasno da nece u skorije vreme ekonomski propasti. Ovu tvrdnju podupire
podatkom da vec od Nove godine treba da stigne ostatak novca od prodaje dela
PTT Srbije, a pored toga sklopljeni su jos neki poslovi o investiranju u Srbiju. Kad
ponestane para, prodavace se dalje, vlast je vec spremila dva-tri dzokera koje drzi
"u rukavu".
Povoljno po vlast je i to sto se ne otplacuju dospeli inostrani dugovi, i
upravo zato rezim i ne zuri da normalizuje odnose sa MMF-om i ostalim
finansijskim organizacijama. Kad do normalizacije dodje, smatra ovaj biznismen,
otvorice se vrata za dobijanje novih kredita, ali ce poceti da se otplacuju i dugovi.
Sada odliva deviza nema, krupan uvoz cvrsto kontrolise drzava, a izvoz je, kaze
on, uprkos suprotnim tvrdnjama, ipak krenuo. Nije to neki spektakularni rast, ali
deviznog priliva po osnovu izvoza ipak ima.
Za bankare i biznismene sada vise uopste nije interesantno bavljenje
deviznim transakcijama, na kojima se ranije dobro zaradjivalo, kaze jedan ovdasnji
bankar. Tu se vise niti gubi niti dobija veliki novac, zarade i gubici preselili su se
na trgovinu berzanskim robama, na primer cementom. Pojedinci su uspeli dobro
da zarade na konverzijama maraka u dolare i obrnuto, a domaci kurs definitivno
je, za krupan biznis prevazidjena tema. "To jos jedino interesuje ovaj isprepadani i
isfrustrirani narod, koji se boji poskupljenja", kaze ovaj bankar.
Ukoliko se ove procene pokazu kao tacne, vec ovih dana moze se ocekivati
blagi pad cene deviza, odnosno vracanje na predjasnji nivo, ali je samo pitanje na
koji nacin, sa tehnicke strane, ce se to obaviti - bankari strepe, ali ne mogu da
veruju da ce se obavezna rezerva, koja vec sada iznosi 20 odsto, dalje povecavati
"mada je svasta moguce". Zanimljivo je da poslednjih dana vec nema dovoljno
novca u pojedinim ekspoziturama banaka za isplatu prispelih penzija. To bi mozda
moglo dati za pravo tvrdnjama da ce novac koji je prethodno emitovan i pusten u
opticaj, sada biti povucen. Izbori su prosli, po vlast povoljno, tako da sada moze
ponovo da se vrati na stari obicaj po kome penzije, plate iz budzeta i razna
socijalna davanja mogu kasniti po vise meseci. Gotovo svi "prognozeri" buduceg
kretanja kursa dinara skrecu paznju na dosadasnje iskustvo, da ni logicne, niti
ekonomski zasnovane prognoze u nasem slucaju uopste ne moraju da se pokazu
kao tacne.
B. M. Stepanovic
#Kordon na rokoko plazi
~SA MILOSEM KRECKOVICEM, UPRAVNIKOM BEOGRADSKOG DRAMSKOG POZORISTA, O PEDESETOJ SEZONI OVOG TEATRA
^Kordon na rokoko plazi
Pozoriste ce u jubilarnu sezonu uci osvezeno i repertoarski i tehnicki, kaze
Kreckovic
Beogradska pozorista u senci 31. Bitefa, osmisljavaju strategiju i prave
planove za sezonu koja je prakticno vec pocela. Poseban razlog zbog koga se u
Beogradskom dramskom pozoristu nova sezona docekuje sa povecanim
ocekivanjima jeste taj sto se 20. februara iduce godine navrsava tacno 50. godina
od kada je odigrana prva predstava u ovom pozoristu. Pripreme za obelezavanje
jubileja su vec u toku i obuhvataju pored repertoarskog usaglasavanja sa istorijom
pozorista i redizajniranje okoline same zgrade. Sinoc je Muzeju pozorisne
umetnosti Srbije, kao prva manifestacija povodom obelezavanja 50. godina
otvorena izlozba fotografija Dragane Colic Biljanovski "Pedeset godina BDP",
koja ce potom biti preseljena u foaje ovog pozorista.
|Eksterijer
Upravnik pozorista Milos Kreckovic u razgovoru za "Nasu Borbu" kaze da
se u Beogradskom dramskom pozoristu "radi na dva fronta". Prvo, spoljasnji
izgled. Uredjenje prostora ispred pozorista poverili smo Todoru Lalickom koji je
izradio projekat "Novi pogled", i ciju realizaciju zavrsavamo ovih dana. Glavni
deo, koji ce prijatelji pozorista odmah uociti je transparentna kolonada od zutih
tankih cevi sa jednim centralnim delom unutar koga ce se nalaziti rotirajuca statua
radjena prema crtezu Oskara Slajmera, "Glumac u zakrivljenom prostoru", nastao
1930. godine u okviru pozorisne radionice Bauhausa. Ocekujemo da ce ovaj rad
razbiti i uciniti podnosljivom socrealisticku i sumornu atmosferu, pri cemu valja
naglasiti da je resenje do koga smo dosli usaglaseno sa svim nadleznim sluzbama
u gradu.
|Enterijer
"Uz veliku i nenadoknadivu podrsku Skupstine grada, ovih dana se", kaze
dalje Kreckovic, "obnavlja svetlosni park pozorista koji je do sada bio u takvom
stanju da su recimo reditelji svoj rad, promene scena, prilagodjavali nasem
dvokanalnom "stenverku" koji ne dozvoljava kratku scenu. Tako na primer ako
glumac izgovara kraci monolog, on mora da ga produzi na bar dva minuta kako bi
se pripremilo svetlo za sledecu scenu. Sada smo na pragu definitvivnog resenja
koje cemo, naravno, tokom daljeg rada poboljsavati.
|Scena
Jubilarna sezona mora biti, ili je barem nas plan takav, veoma dobro
osmisljena iz dva razloga, prvo zato sto je pedeseta. i drugo, jer je prva sledeca.
Prvi projekat sa kojim cemo, kaze Milos Kreckovic, otvoriti sezonu je "Suparnici"
Ricarda Seridana u reziji Milana Karadzica. Ono u cemu je nas pristup ovom
komadu nesto drugaciji jeste to da uobicajeno citanje Seridana bazirano na
salonskoj atmosferi, postupcima, ikonografiji i svemu ostalom nas ne zanima.
Milan Karadzic je celu pricu smestio na rokoko plazu i time taj korpus konvecija
ucinio jos apsurdnijim tako da one nece biti balast za predstavu vec jedan od
izvora smesnog. Sto se podele za ovu predstavu tice, ona je u pocetku bila
sastavljena od gostujucih, zatim studenata i nasih glumaca iz kuce, da bi sada to
bili sve nasi glumci. Dakle, na Krstu ponovo igraju Goran Sultanovic i Vesna
Cipcic, zatim su nasi clanovi postali Slobodan Tesic i Dejan Matic, studenti glume
Pavle Pekic, Natasa Solak i Marko Zivic iz Novog Sada su sada nasi stipendisti, a
pored njih tu su nasi stalni clanovi Milena Pavlovic, Dragisa Milojkovic, Milan
Cucilovic i Danijela Stojanovic. Premijeru planiramo za pocetak oktobra.
Nakon toga na Velikoj sceni krecemo sa drugim projektom, postavljamo
novi komad Nebojse Romcevica "Kordon", koji obradjuje dogadjaje u jednom
policijskom odeljenju tokom gradjanskog prostesta. U pitanju je prica o sudbini tih
ljudi a ne drustvena satira, politicki komad ili nesto slicno. Radnja se doduse zbiva
u politickom okruzenju, ili se politika pojavljuje na kraju kada ti ljudi budu
povuceni, kao sto su bez razloga i dovedeni, pri cemu se u njihovim zivotima i te
kako mnogo toga dogodilo. To je na izvestan nacin komad, koristim reci reditelja
Dimitrija Jovanovica, o tome kako pogresan sistem od normalnih i obicnih ljudi,
neminovno proizvodi monstrume. Ono sto mislim da je posebno vazno jeste
rediteljeva namera da brani te ljude.
Za zimski period je ugovorena saradnja sa Egonom Savinom na komadu
Aleksandra Popovica "Smrtonosna motoristika" , koja ce se pojaviti u specijalnoj
adapataciji Egona Savina i Nebojse Romcevica. Znacaj ponovnog postavljanja tog
komada, pored njegovog nesumnjivog kvaliteta je i taj sto je prvi put postavljen na
sceni beogradskog dramskog sredinom sezdesetih, reditelj je bio Nebojsa
Komadina, u vreme kada je ovo pozoriste bilo veoma znacajno. Ostaje neizvestan
jedan termin u drugom semestru koji cemo verovatno ostvariti ako bude para.
|Mala scena
Na maloj sceni ce prvo raditi Danica Ristovski koja ce izvrsiti izbor iz
Brehtovih komada i uz pomoc Ivane Vujic postaviti na scenu predstavu pod
naslovom "Svakodnevno pozoriste". To je jedan mali, apartan projekat koji ide uz
stogodisnjicu Brehtovog rodjenja, kada cemo pokusati da izdamo kompakt disk sa
muzikom iz predstave. Posle toga Mala scena ce biti podvrgnuta svakojakim
istrazivanjima. Naime, nameravamo da i dalje dovodimo mlade i talentovane
reditelje, znaci, Darijan Mihajlovic, Djordje Marjanovic, Irena Ristic, Duca
Petrovic, Anja Susa, ukoliko oni naravno ne budu angazovani na nekim drugim
vecim scenama.
Z. Jovanovic
#SAH
~PRED PRVO PRVENSTVO SVETA PO NOKAUT SISTEMU
^Karpov se poziva na zakon
Sinis Joksic
Svetski prvak Anatolij Karpov igrace u polufinalu ili finalu (ako Kasparov ne
igra) prvog prvenstva sveta po nokaut sistemu, koji pocinje krajem godine u
Groningenu (Holandija). To je odluceno na nedavno zavrsenom Kongresu FIDE
odrzanom u Kisnjevu (Moldavija). Grupa velemajstora potpisala je pismo koje je
srocio Zoel Lotje i u kome se izmedju ostalog trazi, da svetski prvak startuje od
treceg kola. Argumente je pred Kongres izneo Kramnik (valjda zbog najviseg
rejtinga). Prognoze su bile na strani velemajstora ali adut Tolje Karpova je bio
neoboriv. "Potpisao sam jasan ugovor o nastupu u polufinalu ili finalu ako ne igra
Kasparov. Ako dodje do bilo kakve promene, trazicu zastitu svojih prava preko
suda" bio je konkretan svetski sampion.
Konsultovani advokati iz razlicitih zemalja slazu se, zakon je na strani Tolje.
* * *
Od 99 buducih ucesnika Prvog prvenstva sveta po nokaut sistemu, nisu
potvrdili ucesce, odnosno nisu potpisali ugovor o nastupu: Kasparov (nije
odgovorio, tj. pisao je direktno Samaranu), Kamski (otkazao zbog studija),
Topalov (trazi posebne uslove) i svetska prvakinja Zuza Polgar. Iz principa ne
igra nigde ako ne dobije poziv sest meseci pre turnira. Ali ovoga puta bi igrala ako
joj se da slican status, kao muskom prvaku sveta. Pod sadasnjim uslovima nece
igrati ali rado bi dosla na otvaranje, odrzala "neko" predavanje ili odigrala
simultanku. "Ako imate interesa za neki od mojih predloga, spremna sam na
pregovore", porucuje Zuza, preko pisma koje je napisao njen muz i menadzer
Jakov Sucman a ona potpisala.
Predsednik FIDE Kirsan Iljuzimov ce do 3. oktobra ove godine obaviti
razgovore sa njima i tek tada ce se odrediti rezerve i obaviti zreb za prvo kolo.
Na sledecem prvenstvu, 1999. godine nece biti privilegija ni za svetskog
prvaka. Krenuce od prvog ili drugog kola, odluceno je na Kongresu.
Na 68. kongresu, na srecu, nije bilo politickih prepucavanja. Svi su bili
iznenadjeni ponudom Iljuzimova i garancijom da ce organizovati jos 10
prvenstava, u toku sledecih 20 godina sa nagradnim fondom od pet miliona dolara.
* * *
Francuska uzdanica Etjen Bakro (15), najmladji velemajstor u istoriji saha,
porazen je u prijateljskom mecu od Viktora Korcnoja (67). "Strasni" Viktor, skoro
pet puta stariji od Francuza dobio je mec sa 4:2. (Dobio je 1, 4. i 6. partiju a
izgubio trecu.) Partije su bile na najvisem nivou.
Mec je igran u teatru Z d' Pam (Jue de Paume), malog gradica Albert, srez
Som (de la Somme) na Atlantiku, na granici sa Belgijom, u cijoj blizini se nalazi
selo u kome Bakro zivi. U istom ambijentu, prosle godine Bakro je pobedio
bivseg prvaka sveta Vasju Smislova (77) sa neverovatnih 5:1.
Izabrali smo 3. partiju, jedinu koju je dobio mladi Bakro.
|Damin gambit: Bakro-Korcnoj
1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 d5 4.Sc3 c5 5.cd5 Sd5 6.e4 Sc3 7.bc3 cd4 8.cd4 Sc6
9.Lc4 b5 10.Le2 (Ova pozicija analizirana je u prvom mecu Fiser-Spaski,
Rejkjavik 1972. U 9. partiji meca beli Spaski je nastavio 10.Ld3 Lb4 11.Ld2 Ld2
12.Dd2 a6 13.a4 0-0 sa jednakom igrom) Lb4 11.Ld2 Ld2 (Na 11. Da5 12.d5 ed5
13.ed7 Se7 14.0-0 Ld2 15.Sd2 0-0 16.Sb3 Dd8 17.Lf3 Sf5 18.Tc1 Sd6 19.Da4 beli
je malo bolji Jusupov-Ribli, Monpelje 1985) 12.Dd2 Tb8 (Ranije se igralo
12...a6 13.a4 b4 14.d5! beli je u prednosti Ftacnik- Paulsen, Dortmund 1981. ili
13...ba4 14.0-0 0-0 15.Ta4 beli je malo bolji Mars-Bizgajer, SAD 1973) 13.d5
/Beli mora igrati aktivno/ ed5 14.ed5 Se7 15.d6 Sf5 16.Td1 0-0 17.d7 (Udaljeni
moze nekad biti slabost) Lb7 18.0-0 Df6 19.Df4 (Beli je postigao pozicionu
prednost) a6 20.g4 Lf3 21.Lf3 Sh4 22.Df6 gf6 23.Le4 Tfd8 24.Td6 a5 25.f4 (Beli
je postigao veliku prednost i Korcnoj je u cajtnotu) Sg6
dijagram
26.h4! (Sjajna realizacija pozicione prednosti. Zadivljujuce za decaka
rodjenog 22. januara 1983) Kg7 27.h5 Sf8 28.h6 Kh6 29.g5 Kg7 30.gf6 Kg8
(Iskljucuje iz igre crnog kralja) 31.Lc6 Se6 32.f5 Sc7 33.Td3 Tb6 34.Tc1 Sa6
35.Te3 Tf8 36.Te8 Tb8 37.Lb5 1:0. Impresivna tehnika mladog Francuza.
* * *
Sahovski mecena Jop van Ostrem organizovao je u Monte Karlu mec, po
rejtingu, najboljih Holandjana Luk Van Velija (25) i Jaruna Piketa (29). Posle
zestoke borbe zavrsen je nereseno 4:4. (Van Veli je dobio 2 i 4 a Piket 5 i 7
partiju meca).
Piket je "zaradio" 2,4 rejting poena.
* * *
JU-arena bez dobrih vesti ali sa novim skandalima. Zavrsene su druge lige,
katastrofalne po nas sah. Klubovi su sasvim ispraznili vec prazne kase, zaduzili
se, zbog nepotrebnog takmicenja. Besparica je mnoge naterala da odustanu. Mnogi
su se snalazili, stanovali privatno, putovali po stotinak kilometara dnevno itd. Sa
rezervama kvalitet saha pao je na kategorni nivo.
Diletantske odluke najviseg rukovodstva, da umesto jedne druge lige sa 10
ekipa, uvede dve sa 12 timova omogucilo je samo "organizatorima" da napune
dzepove novcem od pansionske provizije. Nekada je taj novac uplacivan na ziro
racun SSJ a danas na volseban nacin nestaje.
Nestaju uplate za strane sahiste (2.000 dinara po igracu). Nigde se ne vidi
gde nestaju kotizacije koje placaju timovi za ekipna takmicenja (2.000 i 1.000
dinara).
Prema proceni upucenih, sa takmicenja u poslednjih pet meseci, preko 400.000
dinara od sahovskih klubova i sahista (ili roditelja najmladjih sahista) nestalo je u
sahovskom podzemlju.
I SSJ je uzeo par stotina hiljada ali u kesu, koje niko ne moze da kontrolise.
Jugoslovenski predstavnik na omladinskom prvenstvu Evrope do 20 godina,
koje je u nedelju zavrseno u Talinu nije nastupio. Prica da niko nije hteo da ide ne
pali. Novac je pravi razlog.
U Kisnjevu na 68. kongresu FIDE nije bilo nikog iz nase sahovske vrhuske.
Samozvanom delegatu Miodragu Vukovicu nije padalo na pamet da ide u
Moldaviju. Da je bila Francuska i Pariz, kao pre par godina, ili Moskva, isla bi
cela bulumenta. Velemajstor Matanovic u proslom mandatu nas delegat i
potpredsednik FIDE, koga je Vukovic hladno "skinuo" i postavio sebe, nije imao
nikakvu informaciju. (U Jerevanu, na prethodnom 67. kongresu bio je delegat jer
se Vukovic, na srecu naseg saha, nije pojavio na Olimpijadi)
Mesto naseg delegata zauzela je Slobodanka Milivojevic, koja je dosla na
Kongres kao clan zenske komisije. Strani jezici joj nisu jaca strana ali se snalazila.
U prevodu joj je, kako kaze, pomogao Boris Kutin, delegat Slovenije. U zenskoj
komisiji nema problema, svi govore i razumeju nas jezik. Troskove boravka i puta
za Milivojevicevu snosio je njen klub Gosa.
U Canju je zavrsena Radnicka olimpijada. Ucestvovalo je 57 ekipa. Proviziju
su uzeli privatni menadzeri. I neki "sahovski" radnici. Prvi put ucestvovali su i
igraci sa najvisim medjunarodnim titulama. Niko ne bi imao nista protiv, da su oni
stvarno zaposleni. Radi se o besramnoj prevari. Krivci su, pre svega, radne
organizacije zeljne trofeja. I sahisti se ponekad jeftino prodaju. Na srecu jos uvek
su posteni u vecini.
I na Bankarskim igrama odrzanim u Ulcinju pukla je bruka. Osiguravajuce
drustvo "Kopaonik" angazovalo je sahistkinju koja ne radi kod njih. Vrsacka banka
se zalila i mec zavrsen 1:1 u poslednjem kolu, kontumacijom dobila sa 2:0.
Pomenutu sahistkinju organizacioni odbor iskljucio je iz takmicenja. Zbog promene
rezultata Vrsacka banka je stigla Vojvodjansku banku, koja je vec proslavila
osvajanje prvog mesta i na osnovu boljeg Buholca, "otela" joj pobednicki trofej. I
gle cuda, sahistkinja je supruga onog, koji je kreirao izmisljene turnire. U Ulcinju je
sudila drugu ligu a muz joj pravio bilten i to veoma los. (Na izmisljenim turnirima
nize kategorije "nastupao" je, da podsetimo i tast "organizatora" i odlicno
prolazio). Pravnik Vojvodjanske banke Milos Piperski, koji je vodio sahovsku
ekipu, obavestice SSJ i mozda podneti zahtev za pokretanje disciplinskog
postupka.
Gosa je bila 7. na jednom od sedam polufinalnih turnira Evropskog prvenstva
za klubove. Prethodno su Jedinstvo Stare Pazove, Sahmatik i Stocar banka otkazali
ucesce zbog para.
Predsednik SSJ Miodrag Vukovic, glavni krivac za brodolom naseg saha,
pokrovitelj sahovskog "zla", nema vise kvoruma za saziv predsednistva SSJ.
Nekada su se sastajali 3-4 puta mesecno.
#Ishrana
~MINI KUVARICA
^Sir za gurmane
Ima ga mladog i starog, dimljenog, budjavog... Mnogo vrsta i mnogo nacina
konzumiranja. Sir je jednako ukusan ako ga jedemo "klot" ili kao dodatak
salatama, mesu, povrcu. Od sira se mogu pripremiti sva jela od predjela do
deserta.
|Krem supa od povrca
Za cetiri osobe potrebno je 750 grama korenastog povrca (krompir,
sargarepa, celer, paskanat), jedan manji karfiol, 3/4 supe od kocke (pileca), 200
grama topljenog sira, so, biber. Za knedle od sira 50 grama putera, cen belog luka,
120 grama narendane gaude,1 jaje, 65 grama brasna.
Korenasto povrce ocistiti i narezati na kockice, karfiol iskidati na cvetove. U
vodi skuvati koncentrat kocke i dodati povrce. Sve povrce iz supe kad je kuvano
izvaditi i staviti u mikser sa topljenim sirom i izmiksati u pire pa vratiti u supu, po
potrebi posoliti i pobiberiti.
Za knedle je potrebno penasto umutiti maslac, dodajte narendan sir i
zgnjecen beli luk. Pomalo dodajte brasno i jaje. Knedle kuvjate u provreloj slanoj
vodi 8-10 minuta. Kad su gotove dodati supi.
|Musaka od sira i krompira
Potrebno je 750 grama krompira, 200 grama svezeg kravljeg sirva, 2-5
kasika parmezana, 100 grama dimljene slanine, so,biber, puter, prezle.
Krompir skuvajte u ljusci, ogulite ga, narezite na kolutove. Dok se krompir
kuvao vi ste dobro izgnjecili sir. Slaninu narezite na kockice i proprzite. Puterom
namazite vatrostalnu posudu i pospite prezlama. Slazite red krompira, red sira,
pospite slaninu i pobiberite. Na vrhu neka bude krompir na koji cete staviti puter
narezan na listice. U dobro zagrejanoj rerni pece se oko pola sata. Kad je peceno
posuti parmezanom.
|Holandsko pecenje
Za sest osoba potrebno je 1,5 kilogram svinjskih kremenadli bez kostiju, 300
grama sira gauda, 150 grama slatke pavlake, 50 grama masti, majcina dusica, dve
kasicice brasna, ljuti senf, 2 decilitra belog vina, so,biber.
Zagrejte mast i na njoj dobro proprzite pecenku sa svih strana. Po njoj
namrvite majcinu dusicu, posolite i pobiberite. Poklopite folijom i pecite na 200
stepeni oko sat i petnaest minuta. S vremena na vreme dolivajte casu vode i
okrecite meso. Gotovo meso izvadite i zarezite na komade ali ne do kraja u svaki
zarez stavite krisku sira.Vratite u rernu da se pece desetak minuta dok se sir ne
rastopi. Pecenje staviti na topli tanjir a u posudu u kojoj se meso peklo doliti dva
decilitra vode. Mesajte na ringli da se otopi zapecen sok. Brasno razmutite u vinu,
dodajte u pleh i kuvajte dok se ne dobije glatki umak. Ulijte pavlaku i jos malo
prokuvajte. Meso sada vratite u posudu, razrezite do kraja pazljivo da se ne osteti
sir.
|Kolac sa jabukama
Potrebno je 400 grama jabuka, 400 grama kravljeg sira, 3 jaja, 50 grama
putera, kasika skrobnog brasna, pola kasicice praska za pecivo, 2 vanilin secera,
dva decilitra ruma, 50 grama grozdjica, 1 limun, 120 grama secera, malo cimeta.
Ociscene jabuke iseci na komade, grozdjice namociti u rum, limun narendajte koru
i iscedite sok. Sir propasirati, dodati mu vanilin secer, 40 grama secera, grozdjice i
rum, zumanca, brasno, prasak za pecivo, limunov sok i koru i na kraju dobro
umucen sneg od belanaca. Posudu u kojoj cete peci kolac dobro namazite puterom
i u nju rasporedite jabuke, preostali secer izmesajte sa cimetom i pospite jabuke.
Izlijte masu od sira pa odozgo rasporedite listice putera. Peci oko sat vremena na
200 stepeni.