Neprihvatljiva "Made in USA" globalizacija

MVranjican (MVranjican@aol.com)
Fri, 2 Jan 1998 00:20:42 EST


Dobar clanak, ali bilo bi od informativne vaznosti da je autor kvalifikovao
neke brojke, kao na primer stopu nezaposlenosti u SAD (4,6 odsto). Normalno,
sa malom stopom nezaposlenosti raste inflacija, ali to sada nije slucaj.
Razlog je sto je velika stopa zaposlenosti privremena, pa ljudi nisu voljni da
suvise trose. U stvari, mnoge americke kompanije su bile u stanju da
maksimalno zaposle ljude bez normalnih obaveza poslodavca koji uplacuju u
penzione fondove radnicima, placaju otsustva, itd. Ta obaveza ne postoji kod
privremenih radnika, pa je tako radna snaga "jeftinija" za poslodavca sto mu
omogucava da zaposli (i otpusti) vise ljudi po potrebi.

Normalno, da bi radna snaga bila protfitabilna, poslodavac zaposli sto manje
ljudi, ali ako zaposli vise, privremeno, ne samo da poslodavca to ne kosta
nego su i radnici zadovoljniji jer ne moraju da rade za dvoje.

Drugi nacin na koji se ljudi zaposljavaju je na tkz. "nezavisni kontrakt". Ti
nezavisni kontraktori poslodavca ne kostaju nista. Oni sami uplacuju sva
osiguranja i penziju i celosti, a godisnji odmor je na sopstvenom trosku.

Republikanci su zato kritikovali Klintona, jer je dobrobit momentalne visoke
stope zaposlenosti lazna (i nesigurna -- sto se vidi iz konzervativne
potrosacke tendecnije koja ne povecava inflaciju). Medjutim, ljudi su
relativno zadovoljni ne samo zato sto imaju posao nego i zato sto u uslovi na
poslu bolji. Sve je to, nazalost samo privremeno, jer kad-tad ti ljudima ce
trebati zdrastvena nega, itd., a najveci broj Amerikanaca je u velikom dugu
(prosecno osam kreditnih karata po glavi stanovnika) koji otplacuju najveci
deo svog zivota.

Druge cifre, 14 farmerki po porodici od 4 clana -- neke farmerke su tkz.
"design jeans" koje se nose na posao. U Americi je neuctivo doci na posao u
istom odelu dva dana uzastopce. Mercedesi -- sada je moguce kupti tkz.
mercedes "siromasnog coveka" (poor man's Mercedes) od manje kubikaze i
konkuretne cene. Mobilini telefoni -- prodaju se za jedan cent (1/100 dolara)
u radnjama kao sto je Radio Shack. Servis koji ga ukljuci u mrezu kosta
odprilike 27 dolara mesecno bez poziva ili za ogranicenom upotrebom. I tako
dalje. Brojke mogu da budu informativne, ali moraju biti i kvalifikovane da bi
dobile svoje "pravo" znacenje.