IZMEDJU PRAVILA I KREATIVNOSTI

Razgovarala: Olivija Rusovac

Dobri dizajneri u Jugoslaviji imaju ideje i obrazovanje, ali ne i novac. On je na nekom drugom mestu. Mozda zato i ima toliko ruznih i nemastovitih oglasa i plakata. Song Dju Jong, Koreanka iz Tengua, magistrirala je iz oblasti grafickog dizajna na Univerzitetu u Beogradu.
Tema njenog magistarskog rada glasi: Graficka identifikacija Sportskog centa Mladost. Vodjena rukom mentora profesora Milosa Cirica, Song DJu Jong je, prema sopstvenom priznanju, shvatila da je za dobar dizajn najvaznija ideja.
Kao i mnoge moje kolege u Koreji, mislila sam o dizajnu samo u kategoriji estetskog. Misao o ideji kod nas nije razvijena i zato se u Koreji uglavnom u ovoj oblasti samo kopira ono sto donose Amerikanci! U Beogradu sam naucila sta je kreacija, dodaje Song DJu Jong na tecnom srpskom jeziku. Njen suprug Kim takodje govori srpski i uskoro ce magistrirati, takodje u Beogradu. Njegova magistarska teza odnosi se na pesnistvo Laze Kostica.
Song DJu Jong, je u Jugosalviju dosla pre tri godine. Iz zemlje svetla i reklame stigla je na beogradski aerodrom koji je bas tada bio u potpunom mraku. Mislila je da je dosla u pakao, plasila se rata, ali se kasnije privikla. Da sam ostala u Koreji imalia bih samo jedan svet. U Beogradu sam mnogo citala , diskutovala o umetnosti i knjizevnosti i to me je izmenilo. Postala sam nova licnost, kaze DJu Jong. Primecuje da je nas fakultet losije opremljen literaturom i ucilima nego u Koreji i da u prodavnicama nedostaje mnogo materijala potrebnog dizajnerima.

KAKO DIZAJNIRATI Mladost

Za razgovor sa Song DJu Jong odlucila sam se posto sam pogledala ilustracije njenog magistarskog rada kojima su bili ukraseni zidovi holova Univerziteta umetnosti. Izradjeni do perfekcije, bogato i mastovito, one svedoce o jasno i cisto sprovedenoj ideji jednog sportskog centra, o postovanju pravila i kreaciji i originalnosti.

Pocinje se od znaka, kaze DJu Jong i istice da je u sportu zahvalnija ljudska figura nego rekvizit. Potom sledi izbor izmedju jedno i mnogo, a tek se posle unose ostali idejni elementi znaka.

- Opredelila sam se da idejni projekat baziram na ideji kolo koja je zajednicka svim kulturama. To je vizuelni prikaz dobronamernog druzenja. Polaziste je piktogram za informaciju „mesto za okupljanje“ koji u sredini ima veliku tacku i cetiri strelice usmerene ka toj tacki. Umesto strelice stavila sam ljudske figure, kao kolo, jer se pojam Centra odnosi na ljude. Drugi deo ideje je olimpijski znak sa pet prepletenih krugova. Tako je dobijena kompozicija u obliku krsta. Posto je znak tako resen statican, crtez sam postavila u perspektivu i tako dobila utisak dinamicnosti. Ovo se postize primenom Albertinovog metoda kvadrata u ugaonoj perspektivi.

 

LOGOTIP I PIKTOGRAM

Nova istrazivanja vezana su za dvolinijsku tipografiju koja je ozivljena razlicitim debljinama slova: napred u sredini i pozadi. Takva resenja daju ritam logotipu.

Piktogram ima zanimljivu istoriju. Do polovine 20. veka piktogrami imaju resenu samo funkciju, da pokazu vrstu posla koju oznacava figura. Moderni piktogram je stilizovan i radi se u seriji. Za olimpijske igre u Tokiju 1964. strucnjaci su 4 godine analizirali piktograme, i tada su postavljeni temelji nove logike i resenja. Rec je o kombinaciji tamne ljudske siluete i prosecenog sportskog dresa u blagoj stilizaciji figura. Kreativni postupak kod piktograma najjasniji je u seriji.

 

MASKOTA, LOGOSIT I LOGOTIP

Maskota je neka vrsta savremene amajlije ili totema koja pomaze plasmanu proizvoda i treba da predstavlja zivi stvor. U grafickoj identifikaciji to je jedini “zivi“ element. Trazeci lik za maskotu Centra opredelila sam se za mladog vepra. Figuru veprove glave probodene strelom videla sam na pecatu Sovijeta iz Prvog srpskog ustanka 1804, kao grb Tribalije (Tribali su tracko pleme i najstariji stanovnici severnoistocne Srbije. Veprova glava javlja se u prvi put u 15. veku u grbovniku Ulriha Rihentala kao „grb srpskog carstva“, a docnije se smatrao grbom Braniceva, u istocnoj Srbiji.) Vepar je simbol hrabrosti, silovitosti i strasti. Moja maskota mladog vepra ima kracu njusku, „ruke“ se zavrsavaju u spicu kao kod piktograma, a noge su izvedene u obliku opanaka.
U logositu maskota nosi upaljenu baklju. Gornja polovina maskote je u pravougaoniku koji je isti kao i kod znaka Centra, kako bi se ispod logosita mogao postaviti logotip, pod istim uslovima kao kod znaka Centra. Osnovne boje logosita su crvena, plava i bela, cime je dobijen srpski trikolor.
Pored slogana „Mladost rumenih obraza“ koji podrazumeva da su „ rumeni obrazi“ vizuelni odraz zdravlja, preko bavljenja sportom u sportskom centru Mladost, zbog cega se slogan prikazuje sa znakom i logotipom, postoji i sara centra.
Ona je nastala od ideje i likovne logike logotipa: kretanje sleva na desno, od tamnog ka svetlom, u izlomljenoj liniji koja asocira na inicijal M u logotipu Mladost. Inicijal je zajednicki u cirilici i latinici. Ovaj geometrijski motiv ponavlja se beskrajno u plavoj boji.

Sadrzaj