Nas sagovornik, potpredsednik opstine istocnog dela grada Mostara, inz. Rusmir Cisic, zaduzen je za izgradnju i obnovu citavog Mostara, kako stambenih, privrednih, tako i objekata infrastrukture

P: Cesto se Mostar uporedjuje sa Vukovarom. Koliko je u stvari razoren Mostar?

O: Ja ga ne bih uporedjivao sa Vukovarom, ja bih ga uporedio sa »Hirosimom Evrope«. Tako su ga bar u martu 1994. godine nazvali novinari BBC-a i CNN-a, poslije Vasingtonskog sporazuma. U tom trenutku Mostar je bio maltene sto posto razrusen. Niste imali nijednog krova ili stambenog objekta, a da nije bio unisten. Za vrijeme srpske agresije unisteno je od 15 do 20% stambenog fonda, ali je zato negdje oko 80% unisteno za vrijeme agresije HVO-a i hrvatske vojske. U tim sukobima za 10 do 11 mjeseci baceno je oko 130.000 granata, profila od 120 mm, gdje su sa zapaljivim granatama sprzili i zapalili grad. U Mostaru pored Bosnjaka zivi i radi i jedan dio Hrvata, i oko 400 Srba. Za vrijeme rata, zahvaljujuci slozi i zajednistvu tih ljudi mi smo i opstali. Moram naglasiti da zlikovci, bez obzira kome narodu pripadaju, moraju u Hagu odgovarati za svoja zlodjela, a da postene ljude puste da grade, izgradjuju i obnavljaju nas lijepi Mostar.

P: Da li se Srbi vracaju u Mostar?

O: Srbi se vracaju, ali tesko. Nedavno je u Mostaru boravila srpska delegacija, gdje su lijepo primljeni. Obisli su svoje spomenike, grobove, domove. Mi smo ih pozvali da se vrate, bilo bi nam drago da grade svoje kuce i da zivimo zajedno.

P: Kako ide sa tempom obnove grada - jeste li zadovoljni?

O: Nisam zadovoljan, mislim da bi obnovu grada trebalo pojacati, kako stambenu, tako i infrastrukturnu.

P: Pretpostavljam da je Vas najveci problem nedostatak stambenog prostora, u ovom trenutku, pogotovo kad se ima u vidu povratak izbjeglica iz Mostara.

O: Da, u svakom slucaju, stambeni fond je veliki problem, jer ne zaboravite da je iz Mostara protjerano 24 hiljade ljudi, prvenstveno intelektualaca, a jedan narod kada ostane bez njih postaje izbezumljen. E, sad ti ljudi zele da se vrate, ne mogu bez Mostara. Vi to znate. Medjutim, izgradnja stambenog fonda je i dalje usporena. Sada vodimo razgovore o izgradnji velikog naselja oko 2000 stanova, kako u sjevernoj tako i u juznoj zoni, da bi ljudima omogucili sto brzi povratak. Nazalost, povratak u zapadni dio Mostara ne ide, tamo imamo 3800 stanova Bosnjaka. HVO ne dozvoljava, hrvatska strana uopste nije zainteresovana za povratak tih ljudi. Ljudi ce se morati vratiti u svoje domove kao i u sve ostale djelove Bosne i Hercegovine. Veliki je broj gradjana koji su napustili podrucja Stolac, Capljina, Dubrava, a povratak se sporo odvija jer hrvatska strana nije zainteresovana da se oni vrate... a ljudi zele da se vrate.

P: Odgovorni ljudi u Evropskoj upravi nad Mostarom zalazu se iskljucivo da se porusenim objektima vrati njihov prvobitni izgled. Da li se Vi slazete sa tim, dolazi li, mozda, do nesporazuma, razmimoilazenja - i kakav je tu Vas stav?

O: Da, i na tom planu imamo povremene sukobe. Mi uglavnom insistiramo da staro jezgro nase bastine bude u potpunosti kao sto je nekad bilo. I na tome cemo insistirati, da se potpuno sacuva stari dio grada. Medjutim, na objektima novije, ove socijalisticke izgradnje, koji su potpuno razruseni, mi cemo ustrajati da pravimo savremene objekte. Mi moramo da izgradimo takav Mostar, da sacuvamo staro jezgro, a novi dio grada koji se gradi da bude tako ukomponovan u cjelinu, da ne postoji neki nagli prijelaz iz starog u novo, da ne strsi, naprotiv, da bude jedan blagi prijelaz sa starog na novo.

P: A sto se tice mostova?

O: Mostovi su za vrijeme agresije bili svi poruseni. I oni se sada grade. Carinski most je vec zavrsen, radi se most Hasana Brkica, Avijaticarski, a uskoro i Lucki ili Komadinov most, koji je gradila Austro-Ugarska 1918. godine. Pripremaju se i projekti za most Musala, a poceli su pripremni radovi za izgradnju Staroga mosta, odnosno vadjenju kamenja iz Neretve, te na pripremanju, sanaciji, ciscenju, rasciscavanju citavog dijela Starog grada, da bi zatim dosli strucnjaci i zapoceli sa izgradnjom Starog mosta.

P: Izgradnja Staroga mosta ce verovatno trajati jako dugo?

O: Da, jako dugo, jer je nemoguce raditi brzo. Osnovali smo Fond »Stari grad«, sto obuhvata izgradnju Staroga mosta i ostalog dijela staroga grada. Zbog ovih nasih ideja mi i nas Urbanisticki zavod, cesto dolazimo u malo konfliktnu situaciju sa Evropskom zajednicom, ali ipak na kraju nadjemo zajednicki jezik; jer i njima treba vremena da shvate arhitekturu, urbanizam ovih prostora, jer oni misle da su Balkanci kao poludivljaci, ni sam ne znam kako to da objasnim.

P: Imate li dovoljno kadrova?

O: Kadrova nemamo. Kadrovi su veliki problem. Mostar je nekada imao preko 220 arhitekata, pa gradjevinskih inzenjera itd., itd. Nazalost, svi su oni otisli. U obnovi 1994, 1995, 1996. dobrim dijelom su nam pomogle Sarajlije. Ljudi se vracaju, jos kad bi mogli da im obezbijedimo stanove, posao, jer kad covjek voli svoj grad on onda vise nema sta traziti, on ostaje u svom gradu, jer tudjina je ipak tudjina.

P: Od pocetka naseg razgovora sjedimo pored prozora i gledamo rusevine grada, da li to namjerno radite - da sebe stalno podsjecate ili mozda nas, koji vas posjecujemo?

O: Ja svaki put, kada dodju dobri ljudi, prijatelji, humanisti zelim da im kazem istinu o Mostaru, kao zivi svjedok; a mozda u ovom trenutku i vama, kao Mostarki, hocu dok sjedimo ovdje i gledamo kroz prozor ove rusevine, da i vi gledate njih, da vam na ovaj nacin docaram sva ta zlodjela koja su ovdje pocinjena.

Azra Cemalovic