Broj 160

Deveta sednica Saveza slobodnih gradova i opstina odrzana 15. marta u Nisu

Slobodni gradovi i opstine traze da Ustavni sud zastiti njihovu imovinu

U prvi plan 9. sednice Saveza izbilo je pitanje imovine koja je nacionalizovana posle Drugog svetskog rata. Sve opstine zahtevaju da ta imovina bude izuzeta iz uknjizbe i da ne predje u vlasnistvo Republike. Opstine su spremne da zajedno izvrse pritisak na Ustavni sud kako bi se zaustavio postupak knjizenja njihove imovine, nezavisno od toga da li je rec o nacionalizovanoj ili imovini koja je stecena koriscenjem fondova ili sredstava gradjana. Necemo tolerisati pasivan stav Ustavnog suda, porucili su predstavnici slobodnih opstina i gradova.

Izrazeno je protivljenje zbog namere drzave da proda telekomunikacioni i elektroenergetski sistem. Stranci treba da znaju da cemo ih spreciti da udju u objekte, rekao je Zoran Zivkovic, gradonacelnik Nisa. O rasprodaji imovine Savez ce obavestiti Ustavni sud i javnost.

Ponovo je pokrenuto pitanje alarmantnog polozaja izbeglica u slobodnim opstinama i gradovima. Zakljuceno je da se s tim u vezi Savez obrati Republickom komesarijatu za izbeglice i da o toj temi organizuje savetovanje u Somboru, a nakon toga u Beogradu odrzi konferenciju za novinare da bi se pitanje izbeglica vratilo u srediste drustvene paznje i pocelo da resava uspesnije nego do sada.

Podrzani su planovi rada svih odbora i data je saglasnost da se nastave poslovi na realizaciji Pula nezavisnih televizija.

Usvojen je predracun budzeta Glasnika, Sekretarijata i odbora Saveza za period mart-decembar 1997. u iznosu od 580 000 dinara.

Naredna sednica Saveza odrzace se 12. aprila u Novom Sadu.

Prihvacen je poziv gradonacelnika Subotice Jozefa Kase da se majska sednica odrzi u tom gradu. Termin ce biti naknadno odredjen.

Predlozi Lige za zastitu privatne svojine i ljudskih prava

Predsednik Lige Slavenko Grgurevic rekao je da je za godinu dana postojanja Liga ostvarila brojne medjunarodne kontakte, dobila status nevladine organizacije pri UN i okupila 400 000 clanova. Liga se zalaze »za valjan zakon o privatizaciji i restituciji«. Zbog najnovijih akcija drzave da od 55 slobodnih opstina i gradova oduzima imovinu, pa i onu spornu koja je nekada imala privatne vlasnike, Liga se zalaze:

  • za zajednicku inicijativu Lige i Saveza za preispitivanje ustavnosti Zakona o sredstvima u svojini gradjana;

  • za dogovor Saveza, Lige i Udruzenja sudija Srbije da se spreci overa i uknjizba ugovora o otudjenju te imovine;

  • Liga se stavlja na raspolaganje Savezu i spremna je da radi na formiranju medjunarodnog ekspertskog i politickog lobija i pokretanju spora kod Evropskog suda za zastitu ljudskih prava u Luksemburgu.

Djordje Garabandic, predsednik nezavisnog sindikata zemljoradnika podrzao je nastojanje opstina da sacuvaju imovinu i predlozio da se obustavi promet nekretnina oduzetih po bilo kojem osnovu, a ugovori poniste, da se nacionalizovana imovina izdvoji iz drustvene i drzavne i popise. Liga je spremna da svakoj opstini ponudi po dva svoja clana radi pruzanja pomoci.

Radmilo Belic, clan IO - Vracar rekao je da ce vracanje nacionalizovane imovine biti najtezi problem nove vlasti. Predlozio je da se sacini popis imovine, nadju naslednici i da se pri dodeli poslovnog prostora postuje pravo preceg zakupa, cime bi se bivsim vlasnicima omogucila prednost. Na Vracaru to je vec pet godina praksa, a prema predlogu Belica tim nacelom trebalo bi da se rukovode sve opstine.

Dragica Stanojlovic, predsednica SO Vrsac upozorila je da cak i ako se svi sloze da se Republici ne dostavljaju podaci o imovini, opstinski sudovi su vec dobili nalog da knjize opstinsku imovinu. Tu opstrukcija nije dovoljna jer su gruntovne i katastarske knjige sredjene i uknjizba je jednostavna. Predlozila je da se ispita ustavnost odgovarajuceg zakona.

Jovan Kazic, predsednik SO Stari grad obavestio je da je ustavni spor pokrenut i da je prihvacena mera privremene zabrane uknjizbe. Moze se, medjutim, desiti da republicka vlada ostavi opstinama prostor, ali da uredbom blokira opstinske racune. Apelovao je da opstine odmah izvrse zajedno pritisak na Ustavni sud. Postoje razlozi da demonstriramo protiv Ustavnog suda koji ne radi svoj posao, rekao je Kazic. S tim u vezi podsetio je da je njegova opstina pokusala da preispita pet resenja o nacionalizaciji i da vlasnicima vrati lokale, ali je Ministarstvo finansija odluke ponistilo, a sud zbog opstrukcije jos nije doneo odluke po upravnom sporu.

Srdjan Mikovic, predsednik SO Pancevo predlozio je da se u obzir uzme i imovina koja je nekada pripadala SSRN-u, a sada je presla u ruke SPS-a. Republika duguje Pancevu 24 miliona dinara za socijalno najugrozenija lica, narod kuka pred opstinom, a ne ide u Beograd. Nasa je duznost da stitimo interes opstine, rekao je Mikovic.

Medjunarodna saradnja

Predsednik Odbora za medjunarodnu saradnju Trojan Stankovic pismeno je obavestio Savez da se ocekuje saradnja na medjunarodnom planu u oblasti lokalne samouprave, pruzanju tehnicke pomoci, davanju kredita za resavanje komunalnih problema, kao i saradnja u oblasti medija i zdravstva. Predlozio je da opstine iskazu svoje potrebe:

  • obuka kadra u opstinskoj i komunalnoj delatnosti;

  • da li poznaju strani jezik;

  • koja su im tehnicka sredstva potrebna za komunalne i kulturne sluzbe;

  • da se sacini bilans industrijskog sistema, vode za pice, energetike, gradskog saobracaja, vodoprivrede i njene ugrozenosti od hemikalija, bilans mernih agregata, mernih uredjaja, finansijskih potreba za komunalne objekte i sistem;

  • da se sacini izvestaj o broju medija, kulturnih ustanova, novinara i gradova za bratimljenje.

Kontakti opstina

Zrenjanin: Segedin, grad-pobratim od pre 15 godina; Temisvar, Arad, Bekescaba. Najave iz ambasada SAD, Svedske i Engleske.

Stari grad: kontakt sa britanskom ambasadom radi koriscenja fonda »knonj-honj« (znati kako). Mogucnosti tehnicke pomoci i u oblasti lokalne samouprave. Do sada je korisnik bila samo Crna Gora.

Pancevo: kontakt sa svajcarskom ambasadom, u izgledu bratimljenje sa jednim gradom, ponuda belgijske ambasade za povezivanje seoske sredine sa malim mestom u Belgiji.

Subotica: intenzivna saradnja sa okolnim opozicionim opstinama, sredinom aprila seminar o lokalnoj samoupravi i demokratiji za opozicione opstine iz Vojvodine i tri opstine iz Madjarske.

Nis: grad su posetili predstavnici ambasade Nemacke, Britanije i Austrije. Predstavnici grada su takodje posetili neke ambasade.

Izbeglice

Borivoje Jovanovic (Sombor) obavestio je da je taj grad odlucio da pitanje izbeglica podigne na sto visi javni nivo »jer se ocaj i agonija 20 hiljada izbeglica vise ne moze gledati mirno«.

Tihomir Marjanovic, predsednik SO Pozega, rekao je da Republika dize ruke od izbeglica, a opstine dovodi u tesku situaciju. Na jednom punktu imam sezdesetoro dece koja nemaju sta da jedu, rekao je.

Zakljuceno je da se u Somboru odrzi savetovanje, da se Savez obrati Komesarijatu za izbeglice i da se u Beogradu (Stari grad) odrzi konferencija za novinare.

Pitanja za pravni odbor

Bajina Basta: gradjanima koji ne mogu da plate struju i telefon iskljucuju se dovod i linija, a novo ukljucivanje kosta 11 dinara. Na taj nacin ubiraju se velika sredstva. U svetu se, uobicajeno, stimulise potrosnja. Kako stoje stvari sa stanovista antimonopolskog saveznog zakona koji je objavljen u Sluzbenom glasniku 29/96?

Bajina Basta ima hidroelektranu, a Srbija je 1990. donela zakon o usmeravanju sredstava za koriscenje dobara od opsteg interesa. Drzava duguje za rentu, a opstini je nepoznato kolika je ona za 95, 96 i 97. godinu. Da li je put za resenje da se sazove Odbor za energetiku Skupstine Srbije?

Predracun budzeta »Glasnika«, Sekretarijata i odbora

(za mart-decembar 97)

Glasnik - 10 brojeva (7 je vec objavljeno na racun izdavaca Republike) 118 000

Odbor za kulturu - knjiga o izborima,

o Savezu na srpskom i engleskom jeziku i deo troska za stampanje 88 000

Odbor za privredu 65 000

Odbor za medjunarodnu saradnju 42 000

Odbor za socijalnu politiku 45 000

Odbor za pravna pitanja 46 000

Odbor za urbanizam i komunalnu privredu 45 000

Odbor za zdravlje 49 000

Sekretar Saveza (sa doprinosima) 32 000

Materijalni troskovi 40 000

Mesecna kotizacija prema razvijenosti grada ili opstine:

I Beograd 10 000

II Novi Sad, Nis, Kragujevac po 3 000

III Vrsac, Jagodina, Kraljevo, Pirot, Pancevo, Smederevska Palanka,

Uzice, Cacak, Kragujevac, Kikinda, Zrenjanin i osam beogradskih

opstina po 2 000

IV Arilje, Bajina Basta, Zabalj, Lapovo, Lucani, Pozega, Srbobran,

Sokobanja, Trstenik, Titel, Mladenovac po 1 000

Ukupno: 580 000

Zakljucak

Do konacnog usvajanja, na racun korisnika uplatice se budzetska rata za mart, april i maj.

Olivija Rusovac

Dusan Kovacevic, potpredsednik SO Zrenjanin saglasio se da Belicev predlog bude nacelan stav opstina. Zalozio se da opstine ne daju podatke Republici o imovini jer se oglusila o svoje obaveze prema gradjanima. U Zrenjaninu od marta 96. nisu isplaceni decji dodaci - 27-28 miliona dinara, dug poljoprivrednicima za proslogodisnji rod iznosi 80 miliona dinara, cetiri godine ignorise se plan zdravstvene mreze usled cega su drzavne apoteke prazne, a privatne pune, 37 miliona dinara Zrenjanin je nasledio kao dug za gradjevinsko zemljiste. Sve u svemu, Zrenjaninu bi trebalo da se vrati 200 miliona dinara. Stanovnistvo je veoma neraspolozeno zbog »dugova Beograda« i u njega se uvlaci »crnogorska ideja«, rekao je Kovacevic.


© 1997. Republika & Yurope - Sva prava zadrzana
Posaljite nam vas komentar