Ljudska prava*

Ideja, izvori, ostvarivanje

Nista novog necemo reci ako konstatujemo da su svijest svakog covjeka o svojim neotudjivim pravima i poznavanje zastite tih prava kljucni momenat u ostvarivanju ljudskih prava. Ipak, da bi bio svjestan sta za svakog pojedinca i drustvo u cjelini znace ljudska prava i njihova dosljedna primjena, covjek ih mora poznavati. Izvjesna ljudska prava su nam prirodno data, i bez njih ne mozemo zivjeti kao ljudska bica, a mnoga su dogovorena i vremenom su postala neotudjiva. Cjelovito poznavanje svih tih prava postize se ucenjem. Ne svakakvim ucenjem, vec onakvim koje omogucava sistematsko sticanje znanja o ljudskim pravima, pracenje njihovog razvoja i povremenu rekapitulaciju te oblasti medjunarodnog prava. Udzbenik Ljudska prava je po svojoj definiciji takav izvor saznanja ljudskih prava i pouzdan savjetnik o tome kako ih treba stititi. Napisan je sa temeljitoscu i jasnocom koje mu daju osobinu knjige trajnije vrijednosti, a ne samo aktuelne publikacije.

Ovo je knjiga iz oblasti pravne nauke, ali je namjenjena kako pravnicima i studentima prava, tako i drugima koji zele da upoznaju ljudska prava. Od pojma ljudskih prava do njihove sadrzine i implementacije; od ekonomskih, socijalnih, politickih, gradjanskih i kulturnih prava do prava individualnih i kolektivnih, prava na licnu sigurnost, prava koja jamce gradjanima stvarni uticaj na vodjenje javnih poslova, prava privatnosti, prava u vezi sa slobodom duha tj. slobodom misli i savjesti, slobodom izrazavanja i granicama slobode ispoljavanja ubjedjenja i misljenja i dr. Nivo udzbenika podignut je multidisciplinarnim razmatranjem normi o ljudskim pravima i one su na taj nacin predstavljene jasnije i potpunije. Zatim, razmatranjem normi o ljudskim pravima koje odredjuju duznosti drzave prema gradjaninu, a ne samo njegov odnos prema drzavi, koji se cesto sofisticki interpretira na stetu ljudskih prava i sloboda. Osobito znacenje ima i analiticki prikaz normi o ljudskim pravima koje su postale neotudjiva prava covjeka, zahvaljujuci medjunarodnim ugovorima o posebnim ljudskim pravima, donijetim poslije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948). Mnoge od tih ugovora drzave su prihvatile i oni su njihova ne samo medjunarodna, vec i unutrasnjepravna obaveza. Bibliografija radova o ljudskim pravima, podaci o zbornicima dokumenata o ljudskim pravima i registar pojmova upotpunjuju vrijednost udzbenika Ljudska prava.

Ima ljudi koji ce, kao onaj Mrgud iz Bukvara decjih prava, od Ljubivoja Rsumovica, reci: »Kakva bre ljudska bica

Kakva bre decja prava
Od tih cvecki ljutica
Samo nas boli glava«.
Ali, zahvaljujuci i ovakvim udzbenicima, stvar se ipak krece.

Milivoj Despot

*) Vojin Dimitrijevic i Milan Paunovic u saradnji sa Vladimirom Djericem: Ljudska prava, udzbenik, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 1997, 468 strana.