Kosovo: Fw: Magazin REVIJA92 -

Dunya Grant (dunya.grant@gte.net)
Tue, 6 Apr 1999 04:00:27 -0700


---------------------------------------------------------------------
K O S O V O mejling lista
Kosovo@yurope.com je privatan forum za razgovor u vezi sa udarom
NATO pakta na SRJ. Lista sluzi kao dopuna vestima, sa temama
vazanim za zivot i prezivljavanje civilnog stanovnistva SRJ.
---------------------------------------------------------------------

-----Original Message-----
From: The Net <at_planet@earthlink.net>
To: Dimitrije <dimstan@webtv.com>
Cc: Dunya Grant <dunya.grant@gte.net>
Date: Monday, April 05, 1999 11:53 PM
Subject: Magazin REVIJA92 - 246, MAR 20. 1999 =
(http://www.suc.org/news/revija92/3.html)

(Tekst je prenet iz casopisa "Vojno delo" 1/1999, uz redakcijsku opremu)

246, MAR 20. 1999

Prikrivene akcije u prljavoj strategiji SAD
TAJNA DIPLOMATIJA I ZAKULISNE IGRE NAJUBOJITIJE ORUZJE VODECE ZEMLJE =
SVETA

Kako su u SAD ozakonjena i najteza krivicna dela kakva se primenjuju u =
famoznim "prikrivenim akcijama" pomocu kojih se razbijaju i potcinjavaju =
pojedine drzave, kakav je slucaj i sa Jugoslavijom
Sve je vise vrhunskih americkih intelektualaca koji su zabrinuti za =
buducnost svoje zemlje jer joj je "sila udarila u glavu, pomracila =
horizont razuma i ugrozila reputaciju moralnog lidera"=20

Sasvim je prirodno da svaka drzava nastoji da ostvari sto veci uticaj na =
svetsko javno mnenje, i to ulazi u domen diplomatije. Medjutim, =
"prikrivene akcije" kojima se godinama sluze SAD, iskorak su iz =
regularnih kanala i duboko ulaze u unutrasnji zivot drzava, krseci =
beskrupulozno elementarna nacela prava i morala. Uspesno su primenjene u =
procesu rusenja Istocnog bloka i u procesu razaranja Jugoslavije, a i =
sada su na delu na citavom prostoru prethodne Jugoslavije.=20

Inicijativa za konstruisanje "Prikrivenih akcija" ("Covert action") kao =
instrumenta spoljne politike, potekla je od predsednika SAD Ajzenhauera =
1954. godine. On je posao od teze da u borbi sa SSSR, koji tezi svetskoj =
dominaciji posredstvom komunistickih partija i revolucionarnih pokreta u =
pojedinim zemljama, sluzeci se svim sredstvima, bez obzira na cenu, =
treba preispitati koncept fer-pleja u politici. Zbog toga je imenovao =
komisiju, na celu sa generalom Dulajtlom, sa zadatkom da razmotri =
probleme i predlozi resenje.=20

U izvestaju koji je sacinio nakon savetovanja sa ekspertima iz =
razlicitih oblasti, general Dulajtl je izrazio misljenje da SSSR ne =
postuje nikakve norme, niti "pravila igre", pa otuda, da bi "SAD =
prezivele moraju preispitati dugorocnu politiku fer pleja. Mi moramo =
razviti efektivnu spijunazu i kontraspijunazu... i razoriti naseg =
neprijatelja mudrijim i vise sofisticiranim sredstvima, nego onima sto =
su dosada koriscena".=20

Predlozio je seriju mera koje treba da se izvode "prikrivenim kanalima", =
pored ostalog i sledece: sirenje dezinformacija radi slabljenja =
neprijatelja, izvodjenje sabotaza radi razaranja ekonomije, planiranje =
drzavnih udara, ubistva vodecih politicara i istaknutih javnih radnika =
itd. Ideja je naisla na pozitivni odjek, sto se moze razumeti na osnovu =
okolnosti pod kojima je nastala ta zamisao.=20

LAVIRINT NASILJA

Jos od prvih posleratnih nesporazuma dvaju pobednickih sila: SSSR i SAD, =
na Jalti i u Potsdamu, Amerika je postepeno tonula u psihozu straha od =
svog ratnog saveznika, koja je zamenila kratkotrajnu pobednicku =
euforiju. Prednosti svog sistema dokazivali su u pocetku kroz Trumanov i =
Marsalov plan, uz odgovarajucu propagandu i pojacanu informativnu =
delatnost u oblasti prosvete i kulture. Medjutim, rezultati su izostali. =
U Italiji i Francuskoj komunisti, koje je finansijski i moralno =
potpomagala Moskva, imali su sve veci uticaj. Problem boljsevizacije =
Evrope nasao se na prvim stranicama americke stampe i panika je osvajala =
prostor.=20

Dva dogadjaja bila su presudna za zaokret u americkoj politici: prevrat =
u Cehoslovackoj 1948, koji SAD nisu mogle da osujete, i stav vojnog vrha =
da je rat sa SSSR moguc, pa cak, prema misljenju generala Kleja, da moze =
izbiti svakog casa. U takvoj situaciji, koncept "Covert action" =
adiministracija predsednika Ajzenhauera ne samo da je prihvatila nego ga =
je sagledala kao spasonosno resenje. "Prikrivene mere" zamisljene su kao =
centralna poluga u borbi protiv komunizma na svim kontinentima. Dve =
znacajne licnosti politickog zivota zemlje: ministar spoljnih poslova =
Dzon Foster Dals i njegov brat Alen, direktor CIA, svesrdno su =
prihvatili inovacije u strategiji borbe protiv "mrskog komunizma".=20

"Prikrivanje akcije" definisane su u americkoj literaturi kao proces =
navodjenja jedne vlade na odredjeni kurs putem tajnih operacija na =
vojnom, politickom, ekonomskom, propagandnom i naucno-umetnickom =
podrucju, uz totalno ignorisanje pravnih i etickih standarda.=20

Osnovna karakteristika "prikrivenih akcija" kao institucije jeste da se =
plan i konkretne akcije sprovode tako da uloga vlade ostane nevidljiva i =
da se iskljuci svaka njena odgovornost. To se postize na taj nacin sto =
se akcije sprovode preko nevladinih organizacija, "privatnih" fondacija =
koje potajno finansira vlada. U proces realizacije sredinom pedesetih =
godina ukljucena je Fordova i Fulbrajtova fondacija, pa cak i =
najelitnija naucna institucija Masacusets institut za tehnologiju (MIT). =
Kasnije se preslo na manje poznata imena: odabir je zavisio od znacaja =
plana i zemlje na koju se odnosi. U akciju su potom ukljucivane slicne =
organizacije u odredjenim zemljama, ili su se sklapali pritajeni savezi =
s pojedinim grupama ili pojedincima. Nije bio redak slucaj da ljudi =
angazovani u pojedinim akcijama nisu bili svesni da sluze samo kao =
manipulativni objekat.=20

Posebnu ulogu u izvodjenju "prikrivenih akcija" imao je, i jos uvek ima, =
Medjunarodni komitet za spasavanje izbeglica (The International Rescue =
Committee - IRC), koji je organizovao bekstvo i prihvat izbeglica, ali =
sve je to izvodjeno u okviru plana za destabilizaciju SSSR i Istocnog =
bloka.=20

Mnoge izbeglice su ukljucivane i u izvodjenje teroristickih akata. Tako =
je, na primer, prilikom pokusaja invazije na Kubu, 1961. godine, =
angazovano 1.400 kubanskih izbeglica. Od izbijanja jugoslovenske krize =
taj komitet aktivno je ukljucen u mnogobrojne akcije, narocito u Bosni, =
i bio je glavni protagonista za primenu sankcija protiv Srba. =
Infrastruktura za izvodjenje "prikrivenih akcija", dakle, pravi je =
lavirint.=20

Osnovna karakteristika "prikrivenih mera" jeste da se sprovode tajnim =
kanalima. Tajnost u radu moze da bude apsolutna, na primer, naoruzavanje =
i finansiranje grupe radi izvodjenja drzavnog udara, uz kategoricko =
negiranje vlade da ucestvuje u tom poslu, ali moze da bude i relativna, =
kada se akcija izvodi javno, na primer opremanje bolnica, pomoc =
izdavackoj delatnosti ili pomoc vladi da se odrzi na vlasti. Ali, i tu =
se ne pojavljuje direktno vlada, nego fondacija. "Prikrivene mere", u =
tom slucaju mogu da obuhvate celu vladu ili samo pojedine ministre, mogu =
se odnositi na ceo sistem ili samo na jedan njegov segment. Do koje mere =
ce akcija biti javna zavisi od postojecih okolnosti i tipova =
"prikrivenih akcija". Na primer, tokom pomoci "mudzahedinima" u =
Avganistanu i pomoci opozicionim grupama i partijama neophodna je, =
logicno, najstroza konspiracija, ali je obrnut slucaj kada je rec o tzv. =
humanitarnim akcijama, kada je neophodna javnost da bi se uticalo na =
javno mnenje.=20

Bivsi ministar spoljnih poslova SAD Kisindzer, za vreme cijeg mandata su =
"prikrivene akcije" siroko primenjivane, ukljucio ih je u sire shvaceno =
obavestajno podrucje. Prema njegovom misljenju, "prikrivene akcije" su =
nuzne radi odbrane nacionalnih interesa u "sivim zonama", sto ce reci =
tamo gde vojne operacije nisu podobne zbog eventualnog reagovanja drugih =
zemalja i, s druge strane, gde diplomatija ne moze da ostvari svoje =
ciljeve. U praksi su tako nazvane "trecom opcijom".=20

PRLJAVA POLITIKA

Kongres SAD nije znao za "prikrivene akcije" u prvoj fazi, jer su ostale =
neprimecene sve dok su bile uspesne, pa su uspesi zasenili prljave =
metode politike. Prvi veliki uspeh pomocu tehnike "prikrivenih akcija" =
ostvaren je u Iranu, obarajem vlade Mohameda Mosadika, koji je =
nacionalizovao petrolejske izvore. Po povratku u zemlju, sah Pahlavi =
izrazio je javnu zahvalnost Sjedinjenim Drzavama. Sledio je nista manji =
uspeh u Gvatemali 1954. godine i serija manje spektakularnih uspeha u =
Jugoslaviji, nakon raskida sa Moskvom, ranih pedesetih godina. Medjutim, =
pokusaj intervencije na Kubu 1961. godine, koji je okoncan totalnim =
fijaskom, i nekoliko neuspelih atentata na Kastra, izostanak rezultata =
prilikom pomoci tibetanskim pobunjenicima i neuspesi u Latinskoj =
Americi, podstakli su clanove Kongresa da stave to pitanje na dnevni red =
Predstavnickog doma.=20

Niko tada u Kongresu nije osporavao potrebu za "prikrivenim akcijama", =
niti se postavilo pitanje spojivosti te delatnosti s principima americke =
demokratije ili prava. Cutke se preslo i preko moralne dimenzije u tom =
poduhvatu, koja je smatrana znacajnim elementom spoljne politike te =
zemlje. Strah od komunizma zasenio je horizont Amerike. Diskusija je =
koncentrisana na procesnopravna pitanja, tj. na kontrolu i proces =
odlucivanja o tipovima i otpocinjanju "prikrivenih akcija". Slucaj je =
okoncan usvajanjem Hjuz-Rajanovog amandmana, 1974. za "specijalne =
operacije". Naknadnim naredjenjem predsednika Kartera iz 1978. godine, =
zatim Aktom iz 1980. i, konacno, Statutom od 14. avgusta 1991. =
upotpunjena je unutrasnjepravna regulativa koja se odnosi na tu =
materiju.=20

Na osnovu Hjuz-Rajanovog amandmana, predsednik SAD, pre otpocinjanja =
operacije, mora da oceni da li konkretna akcija ima znacaj za bezbednost =
SAD, i o tome mora da obavesti Kongres. Prema tome, Kongres nema =
direktnu vlast nad operacijama "prikrivenih akcija". Medjutim, kroz =
obavezu obavestavanja Kongresa, posebno kroz odobravanje budzeta, =
Kongres se pojavljuje kao neka vrsta kocnicara izvrsnih organa u sferi =
obavestajne delatnosti, pa neodobravanjem budzeta moze da spreci primenu =
"prikrivenih akcija".=20

Ono sto zaprepascuje u svemu tome jeste cinjenica da se Kongres nije =
usprotivio ubistvima ljudi, dakle najtezim krivicnim delima, koja su =
takodje u domenu aktivnosti "prikrivenih akcija". Likvidacija stranih =
drzavnika, najmracnija strana tih operacija u nadleznosti je predsednika =
Sjedinjenih Drzava. Rajanovim amandmanom i svim potonjim aktima vezane =
su "prikrivene akcije" za CIA, ali se razdvaja i nadalje pojmovno ta =
vrsta mera od spijunaze. "Prikrivene akcije" izdvojene su pojmovno i od =
rata, iako paravojne operacije objektivno znace rat.=20

Potpuna kontrola Kongresa nad "prikrivenim akcijama" nije ostvarena i =
pored svih nastojanja Kongresa. Predsednik Karter i, narocito, =
predsednik Regan, posli su korak dalje i privatizovali su "prikrivene =
akcije". U svom govoru u Londonu, 8. juna 1982, predsednik Regan je =
najavio "jacanje demokratske infrastrukture na globalnoj osnovi". =
Usledilo je, potom, formiranje Nacionalne zaduzbine za demokratiju (The =
National Endowment for Democracy - NET), kao "privatne organizacije", =
koja po svetu velikodusno deli plakete i nagrade "za demokratiju", a u =
stvari na taj nacin placa svoje odane saradnike. Regan je otisao cak =
tako daleko da je finansijska sredstva obezbedjivao izvan drzavnog =
budzeta, "privatnim" kanalima. U tom segmentu "prikrivene akcije" =
podudaraju se sa aktima medjunarodnog terorizma.=20

SRBI NA UDARU

Buduci da su proizvod "hladnog rata", logicna pretpostavka je bila da ce =
"prikrivene akcije" nestati u periodu posle njegovog okoncanja, posto je =
postignut cilj i sa scene je sisao glavni neprijatelj. Dogodilo se, =
medjutim, obrnuto: "prikrivene mere" su se mnozile po geometrijskoj =
progresiji, ali kao "prikriveno-otvorene", a u svemu tome istinski =
paradoks jeste cinjenica da su izvodjene u ime "medjunarodne zajednice". =
Rat koji je poveden protiv suverene drzave Jugoslavije, uz oslonac na =
secesionisticke snage, moze za to da posluzi kao skolski primer. U vezi =
s tim, ima jedan problem koji zahteva dublja istrazivanja i mere su =
imale i izrazito antisrpski karakter i prelivale su se sa podzemnom =
aktivnoscu ustasa i ostataka nacizma. Dostigle su tacku na kojoj se mogu =
porediti samo sa pokretom antisemitizma u Nemackoj u godinama pred Drugi =
svetski rat.=20

Kolektivno kaznjavanje srpskog naroda u vidu tzv. sankcija, degradacija =
i dehumanizacija, koje su ih pratile, po ucinku, ravne su genocidu. =
Formiranje tzv. Tribunala za ratne zlocine na tlu Jugoslavije, koji je s =
pravnog gledista farsa, trebalo je da pokrije prljave metode primenjene =
u procesu razaraja jedne suverene zemlje. Za odgovor na pitanje zasto je =
bas srpski narod izabran za zrtvu neophodno je dublje istrazivanje =
pozadine politike Sjedinjenih Drzava.=20

Najnovije saopstenje EU kojim se obraca "srpskom narodu" samo je =
produzetak hipokritske politike i mozda ponovo samo etikete za neku =
"prikrivenu akciju". Srpski narod ne sme da se pomiri sa prosjackim =
stapom koji mu je stavio u ruke "civilizovani Zapad". On mora da se =
izbori za svoja legitimna i istorijska prava, a to znaci da srpsko =
pitanje, koje je na povrsinu izbacio rat protiv Jugoslavije, mora da se =
resava na osnovu medjunarodnih ugovora zakljucenih posle Prvog i Drugog =
svetskog rata, kao saveznickog i pobednickog naroda nad nacizmom.=20

SISTEM MANIPULACIJE

"Prikrivene akcije" moguce je svrstati u cetiri glavna tipa: 1) =
propagandne, 2) ekonomske, 3) politicke i 4) paravojne akcije.=20

Propagandne akcije su pocetni korak u sva cetiri navedena tipa akcija, =
ali mogu da imaju i samostalan karakter. Njihovo podrucje je veoma =
siroko i prakticno ulaze u sve pore drustvenog zivota. Pre svega pod =
njima se podrazumeva stampanje clanaka i knjiga, sirenje dezinformacija, =
falsifikovanje dokumenata, manipulacija politickim zbivanjima i =
degradacija odredjenih ljudi putem masovnih medija, pri cemu se koriste =
najmodernije psiholoske metode. Poznat je slucaj, cesto navodjen u =
literaturi, kada su SAD 1983. godine dostavile Homeiniju "specijalne =
informacije" o sovjetskim agentima u Iranu, sto je imalo za posledicu =
masovni progon clanova partije "Tudeh" i streljanje oko 200 njenih =
najistaknutijih clanova. Posle tih dogadjaja naglo je opao ugled SSSR, =
ne samo u Iranu, nego i sirom Azije.=20

Psiholoski rat spada takodje u tu kategoriju. Kongres SAD osnovao je =
Odbor za radio i televizijske programe (The Board for International =
Broadcasting) kao "nezavisnu" federalnu agenciju koja rukovodi brojnim =
televizijskim i radio-stanicama u svetu, a koje deluju u okviru =
"prikrivenih akcija", na primer: "Glas Amerike", "Slobodna Evropa" itd. =
Abraham Sulski, medjutim, navodi da CIA direktno rukovodi tim stanicama. =

Ekonomske akcije se krecu u rasponu od ekonomske i tehnicke pomoci =
"prijateljskim" vladama do mera destabilizacije privrednog zivota =
najrazlicitijim metodama, kao sto je manipulacija cenama na svetskom =
trzistu artikala koji imaju zivotnu vaznost za odredjenu zemlju, pa do =
manipulacija u sferi monetarne i kreditne politike. Padu Aljendea =
prethodilo je stvaranje haoticnog staja u cileanskoj privredi i =
individualni pritisak na pojedine licnosti. Tako je, na primer, nakon =
bezuspesnog pokusaja da se pridobije glavnokomandujuci cileanske armije =
general Snajder, zatrazeno od njega da podnese ostavku. Nakon sto je to =
odbio, odluceno je da se kindapuje. Prilikom izvodjenja operacije tesko =
je ranjen, jer je pruzao otpor, i podlegao je ranama. U Cileu je ostao =
zabelezen kao heroj. Stampanje knjiga i pomoc izdavackoj delatnosti =
pripada tom, ali i prethodnom tipu. "Prikrivene akcije" u sferi =
ekonomije, uz sirenje dezinformacija, siroko su primenjene u Jugoslavije =
pre izbijanja neprijateljstava i nesumnjivo da su doprinele pretvaranju =
krize u oruzani sukob.=20

Politicke mere u sirem smislu ukljucuju i ekonomske mere, a u uzem =
smislu svode se na pomoc opozicionim pokretima i grupama. Tako je, na =
primer, data finansijska pomoc Hriscansko-demokratskoj partiji u Italiji =
i proamerickim partijama u Grckoj, Nemackoj, Sudanu, Kambodzi, Etiopiji =
i brojnim drugim zemljama. Pomoc se daje i pojedincima pod razlicitim =
etiketama za "sirenje demokratije".=20

Paravojne akcije su najosetljivije podrucje. Najcesce se svode na pomoc =
gerilskim pokretima i pobunjenickim grupama, ali obuhvataju i vodjenje =
tajnih ratova, koji, prirodno, ne mogu ostati tajni. Pored finansijske =
pomoci, te akcije ukljucuju i vojnu obuku, naoruzanje i davanje vojne =
opreme. Konacno, ubistva pojedinaca, istaknutih politicara i javnih =
radnika, takodje pripadaju toj kategoriji. Predsednik Ford je posebnim =
aktom odobrio politicka ubistva. Veoma je duga lista uspesno izvedenih =
"prikrivenih" paravojnih akcija. Najcesce se u literaturi pominje pomoc =
mudzahedinima u Avganistanu koji su se borili protiv sovjetske armije. =
Ali, nisu manje znacajnu ulogu imali ti isti mudzahedini ni u Bosni.=20

Manje je poznat slucaj napada na brod (Rainbow Warrior), 1985. godine, =
koji je pripadao Medjunarodnoj organizaciji Zelenih (Greenpeace). Tom =
prilikom ubijena je celokupna posada, od kojih su vecinu cinili =
Portugalci. Tu treba dodati naoruzavanje paravojnih snaga u Hrvatskoj =
pre secesije "prikrivenim" putem, a posle sasvim otvoreno. =
Prikriveno-otvorenu ulogu imale su SAD u pripremama za agresiju na =
Republiku Srpsku Krajinu, a zatim su, tokom operacija, pruzili otvorenu =
vazdusnu podrsku hrvatskim snagama. Slicno je bilo i prilikom napada =
muslimansko-hrvatske armije na Republiku Srpsku.=20

NEKAZNJENO NASILJE

Sa stanovista medjunarodnog prava, "prikrivene akcije" predstavljaju =
flagrantno krsenje medjunarodnog prava, pre svega Povelje Ujedinjenih =
nacija. Naime, cl. 2 zabranjuje se upotreba sile u medjudrzavnim =
odnosima i intervencije u unutrasnje poslove drzave. Jedno od =
fundamentalnih nacela klasicnog i savremenog medjunarodnog prava jeste =
to da drzave kao suverene jedinke imaju potpunu jurisdikciju unutar =
svoje teritorije. Ogromna vecina teoreticara medjunarodnog prava smatra =
da je intervencija trece drzave u gradjanskom ratu na strani jedne od =
zaracenih strana protupravni akt. Medjutim, za savremenu Ameriku =
medjunarodno pravo je irelevantno: skola Realpolitik, koja sada dominira =
u politici te zemlje, bas kao i nekad u nacistickoj Nemackoj, polazi od =
teze da politika mora da se definise i sprovodi zavisno od interesa i =
sile kojom zemlja raspolaze, a ne na osnovu nekih apstraktnih vrednosnih =
kategorija.=20

Predsednik Komiteta za obavestajnu delatnost Senata SAD Frenk Cerc =
postavio je umesno pitanje sta je Amerika postigla primenom "prikrivenih =
mera", a sta je izgubila i dao odmah odgovor: "postigli smo malo... =
izgubili smo dobro ime i reputaciju iz koje su SAD crple jedinstven =
kapacitet da budu nesporni moralni lideri... Nekada su nam pozeleli =
dobrodoslicu, danas nas u najboljem slucaju tolerisu, a u ocima miliona =
nekada prijateljskih naroda, SAD danas se posmatraju sa zaprepascenjem, =
sumnjom i nepoverenjem". Prema misljenju Cerca, "prikrivene akcije su =
rezultat fantazije i iluzije o svemoci Amerike. Taj maligni tumor ponet =
je iz hladnog rata".=20

Ricard Barnet postavlja pitanje da li Amerikanci mogu pretendovati na =
demokratiju u sopstvenoj zemlji i istovremeno ubijati, paliti, varati i =
obmanjivati po svetu. "Sistematsko laganje, jedna institucionalizovana =
navika birokratije, dovela je do erozije poverenja u vladu, i to =
ogromnih razmera... Ono sto vlada cini napolju ima uticaja na domace =
drustvo... Nijedan sistem prava i poretka ne moze preziveti u =
sizofrenicnom okruzenju".=20

DOMET

Najveci domet "prikrivene akcije" dostigle su za vreme predsednika =
Regana, pa su smatrane osnovnim elementom Reganove doktrine, koja je =
trijumfovala nesto kasnije propascu SSSR i Istocnog bloka. U americkoj =
literaturi sada dominira stav da rusenje Istocnog bloka treba pripasti =
Reganu, a ne Busu.=20

IZMEDJU DIPLOMATIJE I SPIJUNAZE

Prema izvornoj zamisli podrucje "prikrivenih akcija" locirano je u =
medjuprostoru izmedju diplomatije i spijunaze, i zamisljeno je kao =
odvojena organizacija; razlika je jasno podvucena. Dok spijunaza ima za =
cilj prikupljanje podataka i saznanje o stanju i delatnosti drzave, =
"prikrivenim akcijama" suprotna strana treba da se navede na odredjeni =
kolosek radi zadovoljenja interesa Sjedinjenih Americkih Drzava. =
Medjutim, u procesu izvodjenja akcija funkcije im se dodiruju, pa je cak =
i u organizacionom smislu doslo do podudaranja tih dveju aktivnosti =
(agenti CIA oslanjaju se u "trecim zemljama" na ljude koji sprovode =
"prikrivene akcije"). Ne moze se, dakle, negirati da spijunaza i =
"prikrivene akcije" imaju razlicitu prirodu, ali se one sjedinjuju u =
krajnjem cilju. Jos se teze mogu izdvojiti od diplomatije. Lok K. =
Dzonson je, na primer, navodio da je 95 odsto "prikrivenih akcija" =
kojima su pribegle SAD sprovela CIA, ali je u njih bila ukljucena i =
diplomatija. Sve to ukazuje da je izuzetno tesko izdvojiti "prikrivene =
akcije" kao samostalnu kategoriju i povuci preciznu granicnu liniju u =
odnosu na spijunazu i diplomatiju. Poseban problem su "prikrivene =
akcije" koje su ukljucene u sukobe niskog intenziteta. U medjuresorskom =
saobracaju Vlade SAD, umesto "prikrivene akcije", koristi se eufemizam =
"specijalne aktivnosti".=20

TRECI SVETSKI RAT

Profesor na Kolumbija univerzitetu u Njujorku Lori Fiser Demros smatra =
da "prikrivene akcije" vojne i paravojne prirode "nisu nista drugo nego =
potajno ratovanje". Ako bi se "prikrivene akcije" te vrste postavile u =
hronoloskom redu unazad pet decenija, mogle bi biti kvalifikovane kao =
treci svetski rat. Vodjene su od Dalekog istoka, preko Centralne Azije i =
Bliskog istoka, zahvatile su Afriku i Latinsku Ameriku, pa konacno i =
Evropu razaranjem SSSR i ratom protiv Jugoslavije.=20

Napoleon je jednom prilikom rekao: "Posle pobede nema vise neprijatelja =
- svi su ljudi". Amerika je postupila suprotno i konstantno proizvodila =
nove neprijatelje. Svoju velicanstvenu pobedu nad fasizmom preobratila =
je u zlokobnu rusilacku silu. To je bila odlika samo totalitarnih =
sistema u proslosti, nacizma i staljinizma, koje je ta kobna greska =
odvela u katastrofu i poraz.=20

(Tekst je prenet iz casopisa "Vojno delo" 1/1999, uz redakcijsku opremu) =

PISE DR SMILJA AVRAMOV

PROSIRITE LISTU U JUGOSLAVIJI I SVETU.
-----------------------------------------------------------------
Kosovo@yurope.com mejling lista
WWW: http://www.yurope.com/kosovo/
-----------------------------------------------------------------