sreda, 22. april 1998.

USTAVNI EKSPERTI O POLOZAJU IZVRSNE VLASTI I UZURPIRANJU NJENIH FUNKCIJA

“Golem turban, nigde hodze nema"

O totalnoj politicko-pravnoj papazjaniji govore podaci da je samo u Crnoj Gori, od 1993. do 1995. doneto cak 200 uredbi sa zakonskom snagom da je u Srbiji dozvoljeno da ministri budu i poslanici, iako je Ustavom druge republike to izricito zabranjeno, a da je spoljna politika, koja je u iskljucivoj nadleznosti Savezne vlade “abdicirala" u korist predsednika SRJ

Iako su vazecim ustavima drugacije podeljene uloge, praksa je pokazala da je i na republickom i na saveznom nivou izvrsna vlast u velikoj meri uzurpirala zakonodavnu. U toj politicko-pravnoj “papazjaniji" predsednik Savezne Republike Jugoslavije preuzeo je, takodje, neke vazne funkcije izvrsne vlasti na nivou federacije mada mu je najvisi pravni akt zemlje namenio poslove koji su, prakticno, ceremonijalni. Na pitanja kakav je polozaj vlada u sistemu, Savezne i republickih , koliko se njihova ustavna uloga ostvaruje i sta treba menjati, nedavno su pokusali da odgovore eksperti u Jugoslovenskom udruzenju za Ustavno pravo.

“Dvostruki kolosek"

Svojim uredbama savezna egzekutiva duboko ulazi u zakonodavnu delatnost, a to cine i republicke vlade kad je rec o federalnim zakonima, ukazao je Milovan Buzadzic, predsednik Pravnog saveta pri Saveznoj vladi. Na primer, kad je donet Zakon o trgovini radi sprecavanja monopolskog ponasanja Srbija je uvela posebnu uredbu u toj materiji koja se i dalje primenjuje bez obzira na , po rangu, visi pravni akt. Slicno se dogodilo i sa cuvenom Uredbom o finansijskoj disciplini.

U okviru Savezne vlade, takodje, nije jasno razgraniceno kome odgovaraju ministri za stanje u njihovim resorima, s obzirom da kod nas nije kancelarijski sistem i u tome su ustavne i poslovnicke norme viseznacne i rastegljive. Zato, sto - sta vise zavisi od politickih pogodbi, nego od samog mandatara. Dalje, pri ovakvom principu “dvostrukog koloseka" kada svaka federalna jedinica sama donosi i izvrsava zakone federalna egzekutiva nije dovoljno osposobljena te nije preuzela ni one funkcije koje joj pripadaju. Recimo, osim sto granice cuva vojska savezna drzava prakticno nema cak ni nadzor nad granicama, ukazao je Milovan Buzadzic.

Prema recima dr Marjane Pajvancic, uocljive su pravne praznine u regulativi Republike Srbije tako da, na primer,nije odredjen rok u kom se republicka Vlada mora sastaviti nakon konstituisanja Narodne skupstine. U propisima nema odgovora ni na pitanja sta se desava ukoliko se Vlada ne izabere? Dr Pajvancic zamera i sto ne postoje precizne odredbe o nespojivosti upravljackih funkcija u politici i privredi.

Pravne praznine

Velike razlike stvorene su i izmedju clanova vlade odnosno ministara koji su istovremeno i poslanici, jer su oni u znatno boljem polozaju u odnosu na “obicne" poslanike, narocito kad je rec o zakonodavnom postupku npr. kod usvajanja amandmana. I republicka egzekutiva umesto da donosi uredbe izvrsnog karaktera donosi i one sa - zakonskom snagom.

Dok je u Srbiji dozvoljeno da ministri budu i poslanici, Ustavom Crne Gore ovakva mogucnost je izricito zabranjena, ukazao je dr Djordjije Blazic, potpredsednik Ministarstva pravde ove republike. Medjutim, i u ovoj federalnoj jedinici bilo je zadiranja izvrsne u zakonodavnu vlast pa je, tako, od 1993 do 1995 doneto cak dvesta uredbi sa zakonskom snagom.

Neophodno je, veruje dr Radoslav Ratkovic, da se dosledno sprovedu sve norme o Saveznoj vladi kako bi se sprecilo “cerupanje" njenih ovlascenja s obzirom da “imamo predsednika koji voli vise vlasti, nego sto je to propisano." Rec je o klasicnoj diskrepanci izmedju norme i stvarnosti, tako da u Saveznoj vladi, prakticno nema vlasti koja joj pripada i ona se svodi na poslovicu “golem turban nigde hodze nema". Ilustracije radi, spoljna politika je u iskljucivoj nadleznosti Vlade, ali je ona abdicirala u korist predsednika SRJ sudeci recimo po tome sto je sam pregovarao na Kritu, a da prethodno Kontic i ministri nisu ni - zasedali...

B.O.Ilic

Nespojivost funkcija

Mada je i po Ustavu i po Zakonu o drzavnoj upravi nespojiva funkcija clana vlade sa bilo kojom drugom javnom funkcijom ukljucujuci i direktorske takva praksa postala je uobicajena, ukazao je Slobodan Vucetic, sudija Ustavnog suda Srbije. U proslom sazivu, podseca on, cak oko sedamdeset odsto ministara u toj Vladi istovremeno su bili i direktori visokoprofitnih, monopolskih firmi.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /