nedelja, 26. april 1997.

Gde ce pasti Zvezda

U godini Svetskog prvenstva, gde posle duze pauze igra i jugoslovenska reprezentacija, perspektive bivseg evropskog prvaka daleko su od evropskih. Klub od gledalaca nema ni za osnovne potrebe i mora da prodaje najbolje igrace. “Zamor materijala" i u rukovodstvu, direktori Cvetkovic i Dzajic najavili odlazak

Ratko Popovic

Kad su se u aprilu '91. fudbaleri Crvene zvezde vracali iz Minhena, u avionu je bilo kao da putuju americki milioneri s manirima novokomponovanih jugovica. Pobeda protiv Bajerna (2:1) samo je nagovestila finale Kupa sampiona, ali je pokazala da mi nismo sila samo u fudbalu: clan Uprave crveno-belih rekao nam je da su premije nasih igraca bile daleko vece od rivalovih. Dinar je pobedio marku, a 2.000 DEM koje je jedan beogradski biznismen preko stjuardese prosledio Zvezdinim strelcima na Olimpijskom stadionu Savicevicu u Pancevu, trebalo je da pokazu da covek drzi rec (“Svaki gol hiljadarka"), a i da za njega ta “sumica" nije nista. Uostalom, ulog za jednu turu “slage" koju je, uz obilje viskija, s drustvom igrao do Beograda iznosio je - sto maraka.

Fudbaleri se nisu kockali, ukoliko ne racunamo revans kad su se Nemci “samoubili" u poslednjem minutu utakmice u Beogradu. Zahvaljujuci losoj proceni Klusa Augentalera i nespretnoj intervenciji golmana Rajmonda Aumana vec vidjene produzetke sprecio je autogol i nas prvak je obezbedio finale u najcenjenijem evropskom klupskom takmicenju. Posle u Bariju i bez gola protiv Olimpika (0:0 u regularnom delu), titula evropskog prvaka stigla je u Beograd. Na penale (5:3).

Sta je bilo posle? Svasta i nista! Zvezda je krajem '91. osvojila i titulu klupskog sampiona sveta (Tokio), pa pocela trgovinu. Prvo unosnu (Prosinecki), pa posle “daj sta das". Najveca seoba bila je u junu 1992. Tada su otisli Dejan Savicevic, Darko Pancev, Miodrag Belodedic, Sinisa Mihajlovic, Vladimir Jugovic, Ilija Najdoski...

Problemi su poceli kad su uvedene sankcije. Zbog obustavljanja platnog prometa s Jugoslavijom obestecenja su mogla da se naplate tek posle skidanja embarga. Na papiru niko nije mogao da uzme ni “zutu banku", a da je uzimano - uzimano je. Ko je “knjizio" sam Bog zna, a da zainteresovani nisu prosli kako je dogovoreno najbolje pokazuje slucaj Sinise Mihajlovica. On je u junu '92. otisao u Romu, obecano mu je obestecenje od 1,9 miliona dolara, pa je “nalozeno" da ceka svoje pare uz garanciju da ce sve biti placeno “48 sati po skidanju sankcija".

Sankcije su nekako prebrodjene uz jad i bedu i za fudbal. Treninzi su odrzavani bez tople vode, igraci su “plate" dobijali i u naturi (svinjske polutke, krompir, secer, zejtin...), ali i uz poneki transfer “na crno" (Ivic, Stefanovic, Kovacevic...), da ne istrazujemo i Zvezdin udeo u “ispracaju" 4.000 fudbalera koji su otisli u inostranstvo u vreme embarga. Je li novac otisao na Kipar ili je u tasnama, tajnim kanalima stizao ovde - znaju samo dobro upuceni, ali da uvek nije stizao na pravu adresu najbolje svedoci Sinisa Mihajlovic. Nekadasnji Zvezdin “bombarder", danas clan Sampdorije i italijanski drzavljanin (dvojno drzavljanstvo), potegao je tuzbu kad je umesto obecanih 1,9 miliona dobio svega 600.000 dolara.

Cvetkovic tvrdi da je to samo prva rata, jer je i klub dobio samo prvi deo, igrac - hoce sve. I to bez “odbitka" koji su u medjuvremenu izracunali u Crvenoj zvezdi. Sud ce prosuditi (ili FSJ, ili UEFA, posto Zvezdin direktor priznaje samo “sportske presude"), ali je ovo prepucavanje samo kap u moru koje preti da potopi nas najtrofejniji klub. Crvenu zvezdu (20 titula prvaka drzave, 16 pehara u Kupu Jugoslavije, sest “duplih kruna", prvak Evrope '91, pobednik Interkontinentalnog kupa iste godine...) poslednjih meseci prati “prazan hod" i nedostatak “pogonskog goriva". Ekipa je “otkacena" vec u prvom kolu Kupa kupova (Ekeren), ispala je i u domacem Kupu (Obilic), u Sampionatu Jugoslavije ima bod manje od Obiica i sto razloga za verovanje da ce klub, ciji je vlasnik Zeljko Raznatovic Arkan, u preostalih pet kola osvojiti sve bodove i naravno - titulu. Obilic nije Mancester, pa da izgubi i od autsajdera, okolnost da se sve zna daleko pre kraja prvenstva nije i glavni razlog za najavljene ostavke Vladimira Cvetkovica i Dragana Dzajica. Generalni direktor (15 godina) Cvetkovic i tehnicki direktor Dzajic (20) najavili su da nece konkurisati u novom mandatu (od juna). Ostali iz “vrhuske" po pitanju izbora nisu se izjasnili. A tu su: Dragan Tomic, predsednik Skupstine Srbije, Tomica Raicevic, potpredsednik Savezne vlade, Slobodan Radulovic, direktor “C marketa", Cedomir Petrovic, direktor odrazavanja javnih objekata u Vladi Srbije, Radmilo Bogdanovic, poslanik SPS u Saveznoj skupstini, Svetozar Mijailovic, direktor Instituta za transport tehnologije, Dusan Maravic, biznismen i potpredsednik FSJ, Miroslav Pavlovic, direktor “Tim trejda".

Hoce li Mihajlovic pojesti i Zvezdu:
Sinisa Mihajlovic dok je igrao u
Crvenoj zvezdi

U Zvezdi se uvek znalo: pravi izazov je biti “neko" u ovom klubu, u sportskom i na funkcionerskom planu. Nekad su “drmali" Slobodan Penezic Krcun, Nikola Bugarcic, Draza Markovic... Sad su “kalibri" manji, ali je vreme “drmatora iz senke". Da li oni podmecu nogu Cvetkovicu i Dzajicu? Kruze price o “politickom maslu" i tvrdnje da je sve pocelo od diktata Tomice Raicevica, koji je smenio Ljupka Petrovica i doveo Vladimira Petrovica Pizona, pa mu “posle sastavljao tim" i naredio da forsira Dejana Stankovica. Isti izvor tvrdi “da je Cvetkovic pune torbe dolara od transfera donosio za ovu drzavu", pa posle popustio pred insistiranjem da se proda Dejan Stankovic. Razlozi za najavljeni sumrak Crvene zvezde ipak nisu samo Cvetkovic, Raicevic i njima slicni. Najvece nevolje su pare. Nekad je od ulaznica pokrivano 70 odsto troskova, danas samo sedam procenata. Nekad je tim bar nekoliko sezona igrao zajedno, danas i poslednji anonimus koji kao “pojacanje" dodje iz Badnjevca, Lucana ili Vrbasa, vrlo brzo trazi svoje “iz ugovora", i gleda da sto pre ode u inostranstvo. A u ugovoru obicno pise bar nekoliko desetina hiljada maraka, koje Zvezda nema. Odnosno ima (i jos nesto pride) kad “udomi" takve u nekom inostranom klubu. Zato i vic s regresom od pre neki dan (700 dinara) kad su svi prvotimci cekali da ga uzmu i nije vic, nego - realnost. Plate jos nekako stizu (do 30.000 najboljima), rate za “parafe" sve redje, a glavna zarada od nagrade za osvojeni trofej - izostace. Otud i zelja da svi koji to mogu pokusaju da nadju - bolje. A Zvezdini igraci mogu. Lacio pristaje da za Dejana Stankovica plati 24 miliona maraka, Sampdorija je kaparisala Zorana Jovicica, Juventus hoce Njegusa, Nemci su spremni da odrese kesu za Bratislava Zivkovica, Perica Ognjenovic bira - Italija, Spanija ili Nemacka. Pecelj je vec bio na “kaljenju" u Barseloni, Drulic takodje. Opet ce u Spaniju.

Znak STOP zaklanjaju zelje da se zarade pare bez kojih se ne moze. U Zvezdi vise nema coveka koji bi rekao (a ne porekao) - ne moze tako. Izgledalo je da je to Cvetkovic, ali kad je usred sezone prodao Darka Kovacevica i Dejana Stefanovica, prokockao je poverenje. Dragana Dzajica, kad su pare u pitanju, ne pitaju. NJegovo je da “bira najbolje igrace". Ne moze se reci da Dzajic nije obavljao posao iz “opisa radnog mesta", ali ni da je ucestvovao u najnovijim aranzmanima o odlascima. Bio je protiv.

Ipak, nije islo. Lane u evropskoj konkurenciji, posle pobeda protiv Hartsa i Kajzerslauterna, Zvezdu je eliminisala Barselona, ove godine Ekeren je vec na pocetku prekinuo put u Kupu kupova. U domacoj konkurenciji takodje nije ispunjen plan. Po svemu sudeci, Zvezda ce ostati bez trofeja. Uzalud su angazovani stranci (Krsteski, Georgioski, Acimovic), uzalud su najavljivani Brazilci (Giba), uzalud novi trener (Kosanovic) i zaklinjanje da ce ovaj sastav igrati zajedno najmanje tri sezone. Dzajic je dobro snimio gde je i ne verujemo da ce promeniti odluku o odlasku. Cvetkovic je druga prica, ali kad je o odlasku rec, ni on nece ostati na nasoj “Marakani".

Ko ce doci? Klub nije za prodaju, kazu - “pripada navijacima" i tako ce i ostati. Od cega ce ziveti? Od navijaca ne moze, osim s Partizanom, za ostale utakmice od ulaznica nema ni za redarsku sluzbu. Od sponzora? Tanko! Ovde pet pisu, jedan daju, za inostranstvo cak ni “Stela rosa", “Etoal ruz", “Rote stern" nisu “marke" za prodaju. Gde ce onda pasti Zvezda?

Ima li leka i kako ga pronaci? Evo i “recepta" trojice ljudi koji se razumeju u fudbal, dobro znaju sta se oko fudbala desava, kako se zaradjuje novac i osvajaju bodovi, gde su “majdani" para i igraca. Prvi (dr Aleksandar Obradovic) je u Zvezdi bio sve (maser, lekar, sef strucnog staba, generalni sekretar...). Drugi (advokat i trener Velibor Vasovic) igrao je u Zvezdi i Partizanu, bio je trener u oba kluba, ziveo je i radio u Holandiji, Francuskoj, Svajcarskoj, Egiptu... Treci (Zeljko Raznatovic Arkan) je od “obicnog navijaca" postao vodja “Delija", kazu da ih je ujedinio kad su pocetkom visestranacja Vojislav Seselj i Mirko Jovic pokusali da i na tribine “uvedu" politiku. Danas ima svoj klub (Obilic), diplomu fudbalskog trenera, kazu i mnogo uticaja i nesto manje ljubavi prema klubu za koji je navijao 40 godina.

- Problem profesionalizma nije resen ni do danasnjeg dana. Jos nije razjasnjeno pitanje vlasnistva klubova, koji bi morali da predju na sistem akcionarstva. Samo tako moci ce da ostvaruju normalni profit iz medjunarodnih i domacih takmicenja. Sve ostalo su besmislice. (Dr Aleksandar Obradovic).

- Nisu za stanje u fudbalu krivi politicari koji su u upravama klubova. Krivi su strucnjaci, jer je pitanje fudbala pre svega strucno pitanje. Ti strucnjaci sede u FSJ i nista ne rade. Fudbalski savez Jugoslavije treba da okupi svu nasu strucnu pamet, da napravi program rada, odgovarajuci sistem takmicenja i da postavi ozbiljne ljude na rukovodeca mesta. Jer kad malog coveka stavite na polozaj, upropastite i coveka i polozaj. U ovakvoj situaciji logicno je da je prvo bankrotirala Crvena zvezda. Kao najveci klub ima najvece troskove, najvise igraca, najbrojniju administraciju. Skandal je da nas najveci klub ne moze da se izdrzava bez prodaje igraca. Kasa je prazna i igraci su nedavno pretili strajkom zbog neisplacenih prinadleznosti. Dosta stvari treba menjati - pre svega broj igraca u klubovima treba svesti na 16, smanjiti Ligu na 14 klubova, sa sesnaestogodisnjacima treba potpisivati desetogodisnje ugovore. (Velibor Vasovic).

- Svi politicari moraju da odu iz Crvene zvezde i da ostave klub ljudima iz fudbala. Dzajic mora da ostane da radi, cela uprava treba da bude sportska. Cvetkovic nije smeo da dozvoli da igraci pricaju kako nisu isplaceni, kao ih lazu i varaju. Nije trebalo ni da prihvati duznost ministra sporta, dva posla odjednom nije mogao da radi, i to je njegova greska. Voleo bih da Crvena zvezda stane na noge i da iduce godine Obilic ima adekvatnog protivnika. (Zeljko Raznatovic Arkan).

Stadion - jama bez dna

Stadion Crvene zvezde je najveci sprotski objekat u Jugoslaviji, u ovoj novoj (SRJ) i u onoj staroj (SFRJ). Sagradjen je 1965. i “registrovan" za 97.422 navijaca. Posle je raznim prepravkama (diktat UEFA) broj mesta znatno smanjen. Najposecenija utakmica bila je protiv Ferencvarosa (23. aprila 1974), tada je prodato 96.070 ulaznica (za poslednju “veliku" utakmicu protiv Ekerena dozvoljeni maksimum bio je 48.365).

Evropska fudbalska federacija je jos 1988. nalozila nacionalnim savezima da na svim stadionima postave stolice za sedenje. Stajanje nije ukinuto dekretom, dat je rok deset godina i klubovima ostavljena mogucnost da u tom vremenu svake sezone postave po deset odsto sedista. Nemci, Francuzi, Italijani... zavrsili su to odavno, kod nas “jos rade". Dokle?

- Do jeseni. To je poslednji rok i mi se trudimo da ga ispostujemo. Sklopili smo ugovor s americkom firmom “Dzeneral elektrik", po njihovoj licenci pravimo stolice “Red star" i 55.000 sedista kostace nas 2,5 miliona maraka - kaze direktor Zvezdinog stadiona Milorad Corovic.

Izdatak koji pominje direktor samo je mali deo koji odnese ovaj gigant. Samo za vodu, struju, odrzavanje trave ode novac dovoljan za poslovanje “uspesne YU firme". Crvena zvezda je, prema recima gospodina Corovica, namerna da se uklopi u Detaljni urbanisticki plan i napravi sve sto je ovde planirano. Po DUP-u “ucrtani" su pomocni tereni, hale, hotel iz kategorije Hilton, Seraton ili Hajat...

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /