ponedeljak, 27. april 1998.

DA LI STEDISE U SRBIJI MOGU DA BUDU ISPLACENE PO RECEPTU IZ CRNE GORE

Sva vrata zatvorena

Ne postoji prakticno nijedna banka u Srbiji koja ce pristati da pre usvajanja zakonskih resenja isplacuje devizne stedise, jer za to nemaju devize

Vlasti u Crnoj Gori omogucile su deviznim stedise da vec danas podizu svoj novac, a stedisama u Srbiji ostala je samo mogucnost da se dopisuju sa onima koji su dobili narodno poverenje.

“Obracali smo vam se do sada nebrojeno puta samo sa jednim pitanjem: Kako i kada ce biti reseno pitanje povracaja stare devizne stednje. Zakon koji regulise ovu materiju nalazi se u skupstinskoj proceduri vec vise meseci, a mi na pitanje kad ce biti usvojen svake nedelje dobijamo isti odgovor da ce biti na iducoj sednici, ali bez nagovestaja kad ce se ta sednica zaista i odrzati", navodi se u pismu koje je u petak, 24. aprila prosledjeno na adrese predsednika Jugoslavije Slobodana Milosevica, predsednika Srbije Milana Milutinovica, predsednika Savezne vlade Radoja Kontica, guvernera NBJ Dusana Vlatkovica. Isto pismo, koje je u ime Odbora poverilaca Dafiment banke potpisala Milka Orlic, upuceno je i predsednicima Skupstine Srbije i republicke vlade, kao i predsednicima veca u Skupstini Jugoslavije.

“Najava isplate stare devizne stednje u Crnoj Gori je u stilu izvlacenja dzokera iz rukava, sto jasno ukazuje da novca ima, ali samo onda kad se donese politicka odluka, odnosno kad je to u interesu partije na vlasti. Verujemo da, i pored teskog polozaja u kome se nasa zemlja nalazi, mozete da ovo pitanje pokrenete sa mrtve tacke, sto ogroman broj stedisa iz dana u dan sa sve vecim trpljenjem iscekuje, jer nam je svaki dan tezi od prethodnog, dok do nas dopiru glasovi o sve bogatijim pojedincima iz vladajuce strukture. Molimo postovana gospodo da obavestite gradjane Srbije kad ce im se gvozdena vrata institucija sistema otvoriti i ko ce i na koji nacin voditi racuna o njihovim interesima. Ili se mozda nadate da ce zemlja pokriti one koji od vas ocekuju resenje ovog problema, sto se iz dana u dan dogadja s obzirom na starosnu strukturu stedisa", istice se u dopisu stedisa.

Ovaj ocajnicki pokusaj stedisa da dopru bar do uva onih koji odlucuju o mogucnostima da im se napokon pocne isplacivati njihov novac po svemu sudeci nece dobiti odgovor koji bi nagovestio da se recept iz Crne Gore moze primeniti u Srbiji. Strucnjaci procenjuju da su devizne rezerve Crne Gore znatno vece od duga od oko 240 miliona maraka koji ona treba da vrati svojim stedisama. Kad se ova cifra oduzme od priblizno osam milijardi maraka, koliki je ukupni dug prema jugoslovenskim deviznim stedisama, jasno je da je Srbiji ostao zalogaj u kojem njene devizne rezerve nisu ni mrvica.

Predstavnici banaka u Srbiji, posle objave Djukanovicevog programa o isplati crnogorskih stedisa, nisu se ustezali da potvrde da se ovakvom neocekivanom poklonu ne mogu nadati stedise u Srbiji. Nema banke u ovoj federalnoj jedinici koja ce pristati da pre usvajanja zakonskih resenja pocne isplatu svojih stedisa sa deviznim knjizicama iz jednostavnog razloga sto za to nemaju devize. To je potvrdjeno i na sednici Upravnog odbora Udruzenja banaka Jugoslavije na kojoj je zatrazeno da se sto pre razjasne razlozi zasto je stopirana skupstinska rasprava o Predlogu zakona o isplati devizne stednje.

U javnosti se mogu cuti razlicita misljenja o tim razlozima. Tako ekonomista Mladjan Dinkic, clan Grupe 17, smatra da dok Djukanovic sa svojim programom vracanja stare stednje racuna na vracanje poverenja gradjana i na nova ulaganja, vlasti u Srbiji nemaju interes da se time bave jer ni na ovaj nacin ne bi vratili izgubljeno poverenje. Vid Ristanovic, direktor deviznog sektora u Jugobanci, izjavio da su nase devizne rezerve, koje on procenjuje na 200 do 300 miliona maraka, razlog sto se odlaze usvajanje zakona, a Crna Gora ima i druge adute pored svojih deviznih rezervi.

Cak i da su devizne rezerve nekoliko puta vece, kako tvrdi guvererner NBJ, od usvajanja zakona ne bi bila velika korist. Predlozi zakonskih resenja racunaju i na sredstva od privatizacije, a brzina kojom se ona odvija ne garantuje ni da ce stedise dobiti prvu isplatnu ratu. U trenutnoj situaciji nema nijednog argumenta niti javne potvrde da bilo ko u Srbiji pokusava da smisli realan nacin kako da se bar delimicno obestete stedise koje su strpljivo cekale skoro sedam godina.

M.Vukovic

Zakon tek na jesen?

Poslednji odgovor koji su stedise dobile u Skupstini Jugoslavije je da se ne moze ocekivati da ce u maju Predlog zakona o isplati stare devizne stednje biti na dnevnom redu. Naime, do okoncanja vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori skupstinska veca nece ni zasedati. Potom, posle konstituisanja novog saziva Savezne skupstine, slede godisnji odmori tako da se tek na jesen, u najboljem slucaju, moze ocekivati rasprava o ovom zakonu.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /