MIODRAG VUKOVIC, POTPREDSEDNIK VLADE CRNE GORE

Na jednoj strani su politicke snage jasno profilisane kao nacionalne ili gradjanske, ali spremne na dijaloge. Na drugoj strani je politicka grupa, sa vise podgrupa, ideoloski i interesno vrlo razlicita

Strucni tim za izradu izbornih zakona kojim ste koordinirali uspjesno je zavrsio posao. Bez vece rasprave Skupstina je usvojila sva predlozena akta.

- Cinjenica da je Skupstina Republike Crne Gore usvojila cetiri zakona iz tzv. sfere izbornog zakonodavstva, i to visokim stepenom saglasnosti svih poslanickih klubova, a u slucaju mozda i najvaznijeg od njih, u slucaju Zakona o izboru odbornika i poslanika, jednoglasno, govori mnogo. Na zakonima se dugo, organizovano, strpljivo i strucno radilo.

Rad u Strucnom timu bio je naporan, ali inspirativan, zahtjevan ali je sobom nosio i mogucnost pune emancipacije cinjenice da je Crna Gora politicki sazrela kao drzava. Poceli smo promocijom svojevrsnog katastra parskih interesa, a zavrsili usvajanjem zakona u kojima je pobjedu odnio politicki interes Crne Gore kao cjeline. Rad u Strucnom timu licno sam dozivio kao svojevrstan okrugli sto vlasti i opozicije, kao alternativu politickim iskljucivostima.

Pored zakona treba mijenjati svijest i ponasanje politickih faktora koji i dalje zaostaju u odnosu na medjunarodne demokratske standarde. Kako to postici?

- Zakoni su novi. Naslonjeni su na svjetsko demokratsko iskustvo, nasu politicku tradiciju, ali prilagodjeni nasim dnevnim i tekucim politickim potrebama i interesima. Znacajni su jer sankcionisu najvaznija pitanja organizacije drustva za izbore i to drustva kakvo je crnogorsko, nacionalno, vjerski, kulturno, politicki, interesno, socijalno, pa i ideoloski i svekoliko razlicito, pa time potencijalno i konfliktno. Znacajni su jer su donijeti u uzavreloj politickoj atmosferi, neposredno poslije izliva politickog radikalizma, politicke destrukcije, pokusaja alternativnog ulicnog manifestovanja demokratije, dakle, u uslovima kada je dosta niska tacka kljucanja i izazivanja nesporazuma u Republici. Zakoni su donijeti i time stvorene pocetne pretpostavke za demokratski ambijent potreban za parlamentarne izbore. Za pocetak dovoljno, a samo po sebi ako ne bude praceno sljedecim nuznim koracima slicnog demokratskog kvaliteta izgubice svoj stvarni znacaj.

Politicka grupacija Momira Bulatovica, nakon demonstracija 14. januara, vratila se u parlament, ali i dalje prijeti “narodnim nemirima". Kako takvo ponasanje, relativno jakih politickih grupacija, utice na politicke prilike pred izbore?

- Da je bilo politicke mudrosti, ona nije trebalo ni da napusta parlament, ali to su uradili. Posvadjali se sa citavim sistemom, sa kompletnom drzavom, sa odlukama drzavnih organa. I ne samo to. Logisticki pomagani sa strane, bez ikakvog razloga u crnogorske izborne sporove upletene su savezne ustavno-sudske, sudske, tuzilacke, politicke, drzavne strukture van Crne Gore. Zahvaljujuci takvom doziranju, politicke istine i politicke snage doslo je i do eskalacija sukoba, ugrozavanja ustavnog poretka.

Za sada stvari na povrsini izgledaju umirujuce, ali bojim se da ispod povrsine i dalje vri i prijeti novim slicnim nesporazumima. Radi se, to treba iskreno reci, o jednom politickom pokretu, jednoj politickoj ideji, jednom politickom interesu, koji je od pocetka izabrao pogresan put, pa je tesko, posto se na tom pogresnom putu otislo daleko, vratiti na pocetak i krenuti pravim putem. S tim treba racunati i biti politicki obazriv.

Hocu da vjerujem da je pokusaj da se srusi ustavni poredak Crne Gore da se oduzme drzavno ime Crne Gore, da se oduzme pravo Crnoj Gori da sama odlucuje o svojim nacionalnim i drzavnim interesima, da se unitarizuje i centralizuje Jugoslavija, da se ucini jeftinom drzavom, da se fakticka vlast, neustavno konstituisana na vrhu savezne drzave, neustavnim putem i neustavnom preraspodjelom ustavnih nadleznosti “naknadno legitimise", da se promovise nacionalna i nacionalisticka, umjesto gradjanske ideje u Crnoj Gori, da je sve to i mnogo toga slicnog dozivjelo svoj Vaterlo 14. januara i da se niko vise nece usuditi da to ponovo pokusa. Vjerujem, rekoh, ali nijesam prestao da sumnjam.

Sta bi, po Vasem misljenju, trebalo uraditi pa da najavljeni parlamentarni izbori budu posteni i demokratski?

- Situacija u Crnoj Gori u ovom trenutku nije onakva kakvom je zele i zasluzuju gradjani Crne Gore. Ona je daleko bolja od potencijalno moguce, a koju sanjaju i zele da stvore oni koji sa interesima tih gradjana nemaju nikakve veze. Crna Gora je u ovom trenutku politicki polarizovana. Na jednoj strani su politicke snage jasno profilisane kao nacionalne, ili gradjanske, ali u sustini vidljivo politicki tolerantno, spremne na dijalog. Istina, u susret parlamentarnim izborima pojacavace se jacina politicke rijeci, ostrica politickog prigovora, medjusobna politicka prebacivanja.

Sa druge strane je politicka grupa koja izgleda ima vise podgrupa, ideoloski i interesno vrlo razlicita. Te podgrupe dobijaju svoja politicka imena, pocinju da se registruju i treba ocekivati da ce i cijela politicka grupa, a to je i najavila, brzo dobiti svoje pravo ime. A njeno ime je ubijedjenost da je istina njeno ekskluzivno pravo, da je Crna Gora njeno vlasnistvo, da je Jugoslavija njena moneta za potkusurivanje. To je ona grupa kojoj ne smeta ustavni, pravni, institucionalni i funkcionalni nered u saveznoj drzavi, ali joj smeta slobodno izrazena volja gradjana Crne Gore.

Da bi izbori bili kakvi treba da budu, posteni i demokratski, onaj ko ide na izbore mora biti i posten i demokrata. Posten prema gradjaninu, prema drzavi, demokrata prema politickom suparniku, drugacijoj politickoj ideji. Sve ostalo je nesto drugo, vec vidjeno, nazalost, i u Crnoj Gori.

Bozidar I. Milicic