subota, 4. jul 1998.

SUKOBI RAZVEDENIH RODITELJA KOJI ZIVE U RAZLICITIM ZEMLJAMA - OKO DECE

Izmedju straha i ljubavi

Kad se roditelji posle razvoda ponasaju kao odrasle, zrele i civilizovane osobe - dete je srecnije. Strah od oduzimanja ili “vrbovanja" truje i koci normalne odnose

Ma koliko se govorilo o tome da, kada supruznicku ljubav zameni mrznja i netrpeljivost, najvise ispastaju deca, tesko da ce se na ovim prostorima nesto bitnije promeniti na tom polju u skorije vreme. Zaslepljeni novim tegobama kojima su “bombardovani" nakon razvoda i raspada porodice, roditelji zaboravljaju na sicusne, nezne dusice svoje dece, koje su tada najpodloznije uticajima. Cesto koriste sopstvenu decu kao instrument u borbi za ostvarenje novih ciljeva, uglavnom sebicnih i nesvesnih. Kasnije se, po pravilu, kaju zbog toga, ali je tada, uglavnom, prekasno.

Posebnu kategoriju u masi razvedenih brakova i raspadnutih porodica, predstavljaju bivsi parovi koji zive u razlicitim zemljama. U sadasnjoj situaciji, kada je mnogo ljudi iz ovog podneblja iz razlicitih razloga napustilo zemlju, ovakve situacije su vrlo ceste. Ono sto ih, pak, cini slicnim sa ostalim slucajevima razvoda i kraha porodice, je cinjenica da se i ovde na slican nacin problem supruznika prelama preko dece. Kada otac ili majka zive u nekoj drugoj zemlji, mogucnost da se vidjaju sa svojim detetom je objektivno otezana zbog raznih administrativnih problema, ali se ovde pojavljuje jos jedan novi momenat: strah od oduzimanja deteta. Nikakve pravne garancije ovde ne mogu da savladaju strah roditelja koji treba da dopusti svom detetu da neko vreme provede sa drugim roditeljem, daleko, u nekoj drugoj zemlji.

Nedavno je na adresu redakcije “Nase Borbe" stiglo pismo gospodina Dragomira Petrova iz Backe Palanke koji je ustvrdio da je njegov jedanaestogodisnji sin, Zarko, sakriven na nepoznatom mestu i optuzio bivsu suprugu i njenu majku da su izvrsili krivicno delo oduzimanja deteta. On je nudio i deviznu nagradu ljudima koji imaju neku informaciju o tome gde se njegov sin nalazi. U policijskoj stanici u ovom mestu su nam rekli da su upoznati sa ovim slucajem i da nije u pitanju otmica deteta. Gospodin Petrov nam se kasnije javio telefonom iz Kanade i objasnio da je on dobio saglasnsot Centra za socijalni rad da svog sina povede na odmor u inostranstvo, da je polozio garancije pred kanadskom i jugoslovenskom vladom da ce dete, svakako, vratiti majci koja je dobila pravo da se stara o njemu. Nije, medjutim, mogao leto da provede sa sinom jer ga je majka, kaze on, “sakrila". Govoreci o svom slucaju, Dragomir Petrov je pomenuo da je problem razvedenih roditelja koji zive u razlicitim zemljama veoma rasprostranjen i da mnogi ljudi koji zive ovako, nisu u mogucnosti da vidjaju svoju decu i odrzavaju normalan kontakt sa njima.

Slucaj Petrovih je pomalo ekstreman, jer je, zbog upornosti oca, dospeo u javnost na prilicno neuobicajen nacin. Ipak, ovaj slucaj je i vrlo indikativan jer ukazuje na to kroz kakvu golgotu prolaze ovakve porodice. Niko u ovom slucaju - ni majka, ni otac, ni dete - nije na dobitku. Svi su gubitnici jer su izmoreni sopstvenim strahovima i nepoverenjem.

- Ovakve situacije nisu nenormalne. One su, cak bih rekla, psiholoski opravdane jer je panika koja zavlada majkom koja se plasi da ce joj neko oduzeti dete - normalna. Ako je jedan roditelj ispunjen strahom da ce drugi roditelj pokusati da vrbuje dete i ubedi ga da ostane sa njim, iako je sud doneo drugaciju presudu, on je spreman i na takve stvari kao sto je skrivanje sa detetom - kaze psiholog Dijana Plut, iz Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ona smatra da je u ovakvim slucajevima bolje suociti se sa problemom, prihvatiti izazov i dopustiti da dete vidja i drugog roditelja, jer je za samo dete mnogo bolje kada ga dvoje vole.

Cesti su slucajevi, kaze Dijana Plut, da jedan roditelj, a to je uglavnom majka, ostecuje svoje dete tako sto ga puni losim, negativnim emocijama, usmerenim protiv drugog roditelja. To je, svakako, najlosije za samo dete.

- Situacije koje stvori raspad porodice i razvod braka su toliko razlicite i privatne da je vrlo tesko naci neku zajednicku crtu koja bi ih povezala i koja bi bila pravi odgovor za sva pitanja. Kako ce se neko ponasati nakon braka, zavisi od toga kakva iskustva nosi iz braka sa bivsim partnerom. Ako je, recimo, majka puna strahovanja da otac nece postovati dogovor i da, na primer, nece vratiti dete, onda je ona spremna da rizikuje - kaze Plut. Postoji mogucnost da se roditelj sa kojim dete zivi uplasi da ce drugi roditelj sa kojim ono treba da, recimo, ode na letovanje, vise zainteresovati dete, da ce ga “kupiti", sto je posebno izrazeno kada je drugi roditelj u boljoj materijalnoj situaciji. Zbirka bojazni koja obuzme zenu koja treba da svoje dete pusti na letovanje sa bivsim muzem je ogromna i sarolika. I obrnuto: slicne strahove, sigurno, ima i muskarac koji se odvaja od deteta o kom se stara. Samo od zrelosti i samosvesti samih roditelja zavisi koliko ce uspeti u uspostavljanju kvalitetnog odnosa sa detetom.

S. Milicic

Profitiranje

Kada dete raste u okruzenju zdravih, zrelih i odgovornih roditelja, svesnih da je za njega bolje kada je okruzen ljubavlju oba roditelja koji mu mogu pruziti vise, ono profitira. Ima dovoljno ljubavi i dovoljno razlicitih zivotnih mogucnosti koje mu razdvojeni roditelji mogu pruziti. Posebno oni roditelji koji zive u razlicitim zemljama. Ako nista drugo, kaze nas sagovornik, treba biti svestan toga da svom detetu uskracujete mogucnost da upozna neku drugu zemlju, drugu kulturu, sto je, za vreme u kome mi zivimo, i te kako mnogo.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /