cetvrtak, 11. jun 1998.

STA SE DOGADJA SA RADIO-JUGOSLAVIJOM

Karijeristima je vaznije da nas cuje Lebane nego London

Puna su nam usta price kako istina o nama mora da prodre u svet, a za rad ove stanice sa programom na 11 jezika, razumevanje su imali samo njen osnivac, Milan Stojadinovic i Josip Broz Tito. Pripajanjem RTJ, na cemu rade politicki dundjeri i novinari-podanici, nacinice se steta ovoj drzavi, kaze Nikola Ivanovic, direktor Radio-Jugoslavije, kojem preti smena

Povodom vesti da ce se Radio-Jugoslavija tokom leta pripojiti nedavno formiranoj Radio televiziji Jugoslavije, koja svoj televizijski program privremeno emituje na Drugom kanalu RTS, kao i da ce Ivan Markovic, sadasnji glavni i odgovorni urednik avanzovati na direktorsko mesto, razgovaramo sa Nikolom Ivanovicem, direktorom nacionalnog radija. Gospodin Ivanovic se na tom mestu nalazi vec cetiri godine i nije clan nijedne stranke, mada ga kvalifikuju kao “kadar Mila Djukanovica". Sta mislite o preuzimanju Radio-Jugoslavije od strane Radio televizije Jugoslavije?

- Ono sto ja mogu da kazem je da bi to bila velika steta za drzavu, jer Radio-Jugoslavija gradi svoj ugled citavih sezdeset godina. Rad nacionalne radio stanice pokrenuo je Milan Stojadinovic, njen rad unaprijedio Josip Broz i licno smatram da su njih dvojica jedini imali razumijevanja prema nasoj stanici. Ukoliko bi doslo do pripajanja RTJ, mada ja jos uvijek i ne znam sta je to - bila bi steta. To mogu da urade samo politicki dundjeri, intelektualni evnusi potpomognuti karijeristima i novinarima, kojima je bitno da budu - ne podanici drzave, nego pojedinaca.

Vijest o tom pripajanju objavio je “Dnevni telegraf", a ja samo mogu naslutiti da je to probni balon, na koji je vec reagovala Radio-Crne Gore i odmah otkazala emisije programa Radio-Jugoslavije. To je velika steta, jer smo putem Crne Gore bili slusani i u Bosni, Dalmaciji, Makedoniji.

Koliko je uticaja u dogadjanjima oko vaseg radija imalo ponasanje nekih partija u Crnoj Gori ?

- Ponasanje nekih partija u Crnoj Gori je simptomaticno, tu prije svega mislim na SDA i JUL. U forsiranju nacije Bosnjaka, Crnogorci su videli tvz. obnovu zelene transverzale i odmah regovali. U proces razbijanja takvih ideja ukljucili su se i ugledni Muslimani, tako da je to suzbijeno. Za JUL licno mislim da je mogao imati uspjeha u Crnoj Gori, jer su Crnogorci po mentalnom sklopu ljevicari.

U Crnoj Gori, JUL je potopljen onog trenutka, kada je jedan od njegovih celnika izjavio da su za Mila Djukanovica glasali muslimanski fundamentalisti, siptarski separatisti, ustase i cetnici. On je takodje rekao da je Djukanovic imao najvecu podrsku gdje je bio jak cetnicki pokret. Tog trenutka borci Lovcenskog odreda su se prevrtali u grobu. Julovci su imali sansu, ali novinarstvo nisu shvatili kao najfinije tkanje politike, nego su afirmisali novinarske kabadahije bez moralnog kredibilteta.

Kakav je trenutno odnos savezne drzave prema vasoj radio stanici?

- Drzava je ta koja definise program, uredjivacki koncept, to prihvata osnivac i to se sprovodi. Medjutim u praksi imamo nesto sasvim drugo - kod nas je vaznije da nas cuju Lebane, nego London, a puna su nam usta toga kako istina o nama mora da se plasira u svijet.

Dajte nam konkretan primer?

- Evo, recimo, prije tri godine nedostajalo nam je tri hiljade dolara da uvezemo smolu za dejonizaciju. Resorno Ministarstvo nije se ni udostojilo da nam odgovori na zahtjev, pa program nismo emitovali na jedanaest jezika puna tri mjeseca. U isto vrijeme potpisivani su nalozi za putovanja u inostranstvo, gde je mnogo vise potroseno.

Otkad smo krenuli na Internet, imamo povecane troskove, potom neredovno primamo plate, obavestili smo Vladu o tome, ali niko prstom nije mrdnuo.

Da li smatrate da ce se novi savezni premijer ipak odluciti za vasu smenu?

- Od tri savezna informativna glasila - Borba, Tanjug i Radio-Jugoslavija, samo jedno direktorsko mjesto pripada Crnoj Gori i to moje.

Ukoliko se i ovo mesto oduzme, bitno bi se narusila ravnopravnost republika. Takodje mislim da bi u drugoj rekonstrukciji Savezne vlade mjesto sekretara za informisanje trebalo da pripadne Crnoj Gori. Poslije Ignjatovica, Brcina i Matica mislim da je red na Crnogorce.

Kako vidite razvoj situacije u odnosu izmedju republika?

- Ravnopravnost Srbije i Crne Gore je drzavni interes. Djilas mi je svojevremeno rekao da nase dvije republike ne mogu biti ravnopravne u, recimo, ekonomskom smislu, ali “onog casa, kad neko darne u drzavni interes Crnogoraca, e tu puca federacija". To mi je rekao u aprilu 1992. godine. Situacija u zemlji nije dobra, u Hrvatsku nije dosao mir, ignorise se Dejton, a ukoliko dodje do sukoba na Kosmetu, bice to najkrvaviji moguci rat.

Precutkivanje pravog stanja u juznoj srpskoj pokrajini, verbalno zalaganje za saveznu drzavu ne vodi nicem dobrom.

N. Preradovic

Bliskost brace po partiji

Nikola Ivanovic, direktor Radio-Jugoslavije je jos prosle godine ili tacnije 16. juna 1997. godine. uputio pismo predsedniku Savezne vlade dr Radoju Konticu u kojem iznosi prituzbe na odnos koji Savezna vlada sprovodi prema nacionalnom radiju. Tada je trazio prijem kod premijera, a u vezi sa neodloznim poslovima oko nacionalne radio stanice, cija realizacija nije smela da se odlaze. Rec je naime o uspostavljanju moguce saradnje sa mnogim informativnim kucama u svetu. U pismu saveznom premijeru Ivanovic se zali na zanemarivanje uspostavljanja komunikacije sa svetom, kao i dobrovoljnu samoizoliciju drzave.

Direktor Ivanovic se takodje zali na neuobicajenu “prohodnost" koju je imao kod saveznih sekretara za informisanje (odgovarali su mu tek na 20-ti poziv). U pismu dr Konticu, Ivanovic iznosi prituzbu da takva nepovoljna iskustva ne prate glavne urednike.

Na kraju, postavlja pitanje da li je od prekog znacaja nahijsko republicka pripadnost ili bliskost brace po partiji, tek dvostruku stetu snosi drzava, zakljucuje svoje pismo direktor Radio-Jugoslavije.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /