nedelja, 10. maj 1997.

Ekskluzivno za NNB: Klaus Kinkel, ministar spoljnih poslova Nemacke, o Kosovu

Put u Evropu je dvosmeran

Nema podrske iz sveta za drzavni status Kosova, nego za siroku autonomiju. Ali napretka u resavanju krize nece biti bez ucesca trece strane

Specijalno za “Nasu Borbu" iz Strazbura
Dragan Bisenic

Nakon konferencije za stampu u Savetu Evrope nemacki ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel odgovorio je na nekoliko pitanja novinara “Nase Borbe".

- Svi ucesnici, s izuzetkom Beograda, saglasni su da nece biti nikakvog napretka na Kosovu ukoliko ne bude ucesca trece strane, rekao je Kinkel na pitanje da li je siguran da ce uz medjunarodno posredovanje biti postignuto pozitivno resenje, buduci da u slicnom slucaju koji je prethodio celoj jugoslovenskoj krizi, medjunarodna medijacija nije uspela, a nakon nje je poceo rat.

O kakvom se tipu medijacije razmislja?

O tome jos nista nije odluceno. U susretu s Milosevicem govorio sam o Svetom Eudjidiju koji je vec angazovan. Mogucno je da bi se radilo o takozvanoj “trojci", u njoj bi bili po jedan predstavnik Rusije, Evrope i SAD. Moze se pretpostaviti da bi to bila jedna osoba, na primer, gospodin Gonsales. O tome jos nista nije odluceno.

Bez NATO u Albaniji

- Paralelno sa sednicom Kontakt grupe odrzana je konferencija zemalja regiona koja je veoma dobro prosla. Ako se postavi pitanje angazovanja NATO, to se postavlja u kontekstu cuvanja granica i sprecavanja sverca oruzja. Govorio sam sa albanskim ministrom Nanom, koji je rekao da Albanija ne moze sama da cuva granice. Trebalo bi da uradimo nesto kako bismo u tome pomogli. U Makedoniji je stvar resena s jasnim mandatom snaga UN. S Albanijom bi trebalo uz dodatne komponente poboljsati bezbednost. Kod evropskih zemalja diskutovalo se o tome da li Zapadna unija nesto moze da ucini. To mora da bude dobro osmisljeno. Ponavljam - da bude dobro osmisljeno, te da se razmisli da li se moze nesto uciniti u okviru programa "Partnerstva za mir", a ne akcijom borbenih snaga NATO u Albaniji. Osim toga, posebno je tesko osigurati odobrenje za tu akciju u Ujedinjenim nacijama. Medjutim, ono o cemu sada razmisljamo jeste sta OEBS moze da ucini.

Vi govorite da ste za ocuvanje teritorijalnog integriteta Jugoslavije. Sta to znaci u kontekstu Srbije?

- Vi zelite od mene da cujete izjavu koju necete dobiti. Ponavljam jos jednom: nema nikakve podrske za drzavni status Kosova, nego za siroku autonomiju. Prema tome, necete dobiti nikakvu izazovnu izjavu o statusu Kosova slicnom Crnoj Gori.

Kako komentarisete poslednje zakljucke Kontakt grupe?

- Ja sam rekao Milosevicu - Srbi pripadaju Evropi. Oni moraju da budu u njoj, ali to je dvosmerni put. Razumem da je Kosovo srce Srbije, Milosevicu je stoga tesko. Ali, to je jedna strana. Druga strana je da stvari ne mogu da ostanu kao do sada. Bilo bi dobro da se Srbi vrate u Ujedinjene nacije, OEBS, Medjunarodni monetarni fond i Svetsku banku, da budu u svetu i da normalizuju odnose s Evropom, ali pre toga predsednik Milosevic mora da saradjuje.

Da li je tacno da su u nemackom Ministarstvu spoljnih poslova vec razradjene neke ideje o tome?

- Ja uvek ponovo cujem, cesto od Tanjuga, da sam specijalno usmeren da podelim Srbiju. To je apsolutna budalastina do budalastine. Na ovom mestu valja dodati da su novinar “Nase Borbe" i nemacki ministar mislili na razlicite stvari. Pitanje je bilo, naime, usmereno na potvrdjivanje informacija koje se mogu cuti u krugovima zapadnoevropskih diplomata da je Nemacka sa svoje strane, mozda ne kao zvanicni dokument, razradila ideju kako bi moglo da dodje do povratka Jugoslavije u medjunarodnu zajednicu u kontekstu napretka u pregovorima s kosovskim Albancima. Taj predlog se zasnivao na trostepenom ukljucivanju Jugoslavije u medjunarodnu zajednicu, pocev od OEBS pa do UN i medjunarodnih finansijskih institucija.

Nema podrske za nezavisno Kosovo

Najveci deo konferencije za stampu, na kojoj je sumirao svoj sestomesecni period predsedavajuceg Komiteta ministara Saveta Evrope, nemacki ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel posvetio je Kosovu. “Pozvao sam Rugovu u Bon da mu kazem da nece dobiti nikakvu podrsku za nezavisnost. Sto se vise to stanje bude produzavalo, nacionalna, odnosno nacionalisticka komponenta srpske politike bice sve jaca. To vodi u nekontrolisani razvoj. Rekao sam mu da je dijalog centralna tacka. U tome je vazno da se uspostavi dugorocna misija OEBS, kakva je vec postojala i obnovljena uloga OEBS prihvati od strane predsednika Milosevica. To nije samo zahtev OEBS nego i pedesetorice ministara spoljnih poslova. A kada je rec o zahtevu Jugoslavije da bude u clanstvu Saveta Evrope, to mora biti prihvaceno ali je to dvosmerni put. Savet Evrope je organizacija koja neguje politicke vrednosti i ljudska prava. Ko zeli u Savet Evrope, on mora da prihvati standarde Saveta Evrope."

Upitan da oceni mogucnosti da Kosovo postane treca federalna jedinica, ministar Kinkel je rekao: - Jasno smo istakli: Mi ne zelimo nezavisno Kosovo. Podrzavamo siru autonomiju. Pitanje statusa nije odluceno, jer je to pitanje pregovora koji konacno moraju da pocnu.

Na pitanje o dodatnim merama pritiska od strane Kontakt grupe, Klaus Kinkel je odgovorio da dijalog moraju da sprovedu obe strane:

- Bio sam kod predsednika Milosevica. Mi ne mozemo da ga prisilimo, ali je u njegovom najboljem interesu da dijalog pocne. U najboljem interesu albanske strane je da ne provocira i ne izaziva drugu stranu, nego da krene pravo u dijalog, uz ispunjavanje kljucnog zahteva albanske strane za medijatorskom ulogom i ucescem treceg. To nas vraca na problematiku OEBS-a. Na Kosovu moraju da se ostvare tri stvari. Prva, da konflikt oslabi, da Beograd povuce specijalne policijske snage, a da kosovski Albanci prestanu da jednostrano provociraju i izazivaju. Neophodna je, zatim, deeskalacija sukoba, a treca je promovisanje regionalnog resenja.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /