sreda, 20. maj 1998.

STA NAKON KONTICEVOG SMENJIVANJA

Podgorica nece priznati novu vladu

Novog premijera po meri Milosevica, Mire Markovic, Seselja i Bulatovica, crnogorska skupstina i vlada nece priznati, ali nece ni povuci svoje poslanike iz saveznog parlamenta kako ne bi dali povoda srpskom rezimu da ih optuzi za secesiju. Kako bi na uvodjenje vanrednog stanja u Crnoj Gori gledala EU i Sesta flota u Mediteranu?

Vojislava Vignjevic

Uoci zasedanja jugoslovenske skupstine na kojem su pre dva dana brzopotezno smenjeni savezni premijer i njegov kabinet dvojica visokih funkcionera Socijalisticke partije Crne Gore (Predrag Bulatovic, potpredsednik SNP i Srdja Bozovic, predsednik Veca republika saveznog parlamenta) su u predizbornoj kampanji obelodanili kako je obaranje Radoja Kontica dogovoreno izmedju njihove stranke (SNPCG) i Socijalisticke partije Srbije. Dogovor se doduse nije krio ni u saveznom parlamentu sudeci barem po tome sto je sa skupstinske govornice “kicen" epitetima o “secesionistickoj i izdajnickoj" politici Mila Djukanovica i “lopovsko-policijske" grupe ljudi koja je trenutno na vlasti u manjoj federalnoj jedinici.

U dokazivanju krivice za “razbijanje SRJ" od strane podgorickog rukovodstva i glavnog greha prvog ministra sto se tome nije usprotivio, prednjacili su pored poslanika pomenutih partija julovci i radikali, a sve price i upozorenja da je smenjivanje premijera i njegovog kabineta smisljeno uprkos protivljenju crnogorske skupstine i vlade, potisnute su u drugi plan. Po starom boljsevicko-staljinistickom metodu da se ne biraju sredstva u borbi protiv “domacih neprijatelja i izdajnika". Poslanicima vladajuce Demokratske partije socijalista Crne Gore nije pomoglo ni pozivanje na clan 86. jugoslovenskog Ustava kojim se odredjuje da izbor i prestanak mandata saveznih poslanika u Vece republika Savezne skupstine uredjuje zakon republike clanice, sto je crnogorski parlament i prethodno iskoristio smenjujuci sestoricu poslanika (medju kojima i pomenutog Bozovica iz SNPCG, koji je uprkos tome cak i predsedavao Vecem republika).

Brisel i Sesta flota

Na proteklom zasedanju Savezne skupstine jos jednom je demonstrirana politicka volja i sila diktirana iz centra autoritarnog vodje, cime su, i prema misljenju poslanika DPSCG i prema misljenju nekih opozicionih poslanika iz redova Demokratske stranke, koalicije “Vojvodina" i Demokratske zajednice vojvodjanskih Madjara odnosi unutar federacije ozbiljno naruseni. Medjutim, kako je podvukao Milan Gajovic, sef poslanicke grupe DPS CG u Vecu republika, crnogorska delegacija napustanjem Savezne skupstine “nece dati povoda srpskom rezimu da nas optuzi za secesiju".

Formiranje nove Savezne vlade koja se moze ocekivati ovih dana, buduci da je predsednik SRJ odmah nakon sednice parlamenta zakazao konsultacije sa sefovima poslanickih klubova te imenovanje mandatara iz redova “zasluzne" partije za Konticevu smenu, SNP CG samo ce biti nacin da Milosevic poruci crnogorskim biracima kako, eto, bivsi premijer nije mogao nista da uradi, a novi (Bulatovic ili neko od istog poverenja koje uziva kod sefa drzave) ce uraditi mnogo vise.

Koliko ce to fascinirati manju republiku uoci izbora, te da li je upravo ovakvim potezom Milosevic pogresno procenio, pa i podigao rejting Djukanovicevom reformskom bloku, videce se vec 1. juna. Do tada ce, kako se ocekuje, predsednik Crne Gore primiti u Briselu pomoc od tri miliona ekija koliko je toj republici dodelila Evropska unija. S druge strane, blizina Seste americke flote u Sredozemlju mora da, ipak, brine Milosevica, ukoliko on i dalje igra na kartu uvodjenja vanrednog stanja u Crnoj Gori, buduci da ono nece proci bez adekvatnog odgovora iz sveta na otvaranje jos jedne, pored kosovske, potencijalne ratne krize.

Uloga Vojske Jugoslavije

Na opasnost od uvodjenja vanrednog stanja s kojim se zapravo najdirektnije povezuje Konticevo smenjivanje, upozorili su i poslanici DPSCG, porucujuci sa skupstinske govornice da takav scenario u Crnoj Gori nece proci. Zanimljivo je pomenuti i jedan detalj sa konferencije za stampu koju je u pauzi skupstinskog zasedanja odrzao Safet Susic, samostalni poslanik iz Crne Gore, iznevsi podatak da je aktuelni savezni ministar odbrane Pavle Bulatovic (ciju je smenu, pored saveznog ministra pravde Zorana Knezevica Podgorica u vise navrata bezuspesno trazila) promenio sve nacelnike teritorijalne odbrane u Crnoj Gori u protekla tri meseca. Indikativno je i da se upravo ovih dana u javnosti spekulise sa mogucom smenom nacelnika Generalstaba Vojske Jugoslavije, Momcilom Perisicem. Iako ova politicka kombinatorika u vojnom vrhu nije potvrdjena, iz Podgorice je poruceno da se o tome ne moze ni govoriti dok se za eventualnu smenu ne budu pitali svi clanovi Vrhovnog saveta odbrane. To znaci i predsednik Crne Gore, zbog koga Milosevic i ne saziva ovo telo, ne priznajuci jos uvek Djukanovicevu predsednicku funkciju.

Koji ce biti naredni potezi Podgorice nakon smenjivanja saveznog premijera i postavljanja novog po meri Milosevica, Bulatovica, Seselja i Mire Markovic? Sudeci po nekim reagovanjima tamosnjih zvanicnika, Skupstina i Vlada Crne Gore nece priznati novu Saveznu vladu, a nastavice da odrzava kontakte s Konticem i njegovim ministrima. Ovakav stav je logicna posledica sledece situacije: posle izbora nove vlade, ma ko na njenom celu bio, DPSCG nece vise biti u stanju da kontrolise njen rad. Jer, ukoliko ta partija i njen reformski blok pobede na crnogorskim izborima nedostajace im oko 40 glasova u Vecu gradjana da bi smenili novog i postavili svog mandatara.

Sto se tice gornjeg doma parlamenta, Veca republika, stav ove partije je da odluka doneta u njemu o smenjivanju Radoja Kontica nije legitimna jer ju je donelo samo 15 poslanika i sest gradjana iz Crne Gore (poslanici Bulatoviceve partije kojima je republicki parlament oduzeo mandate). A citavu operaciju koja je izvedena u saveznom parlamentu oni ocenjuju na sledeci nacin: smenjivanje nema nikakve veze sa onim pitanjem koje je bilo postavljeno, a to je pitanje rada vlade. Uopste se nije raspravljalo o njenom radu i to je defakto bila politicka podrska grupaciji Momira Bulatovica uoci crnogorskih izbora. Medjutim, uprkos svim nastojanjima beogradskog rezima da se i na taj nacin “disciplinuje" manja federalna jedinica, DPS-ovci tvrde da ce “za Crnu Goru vaziti ono sto odluci Skupstina Crne Gore a ne neko drugi, u njeno ime".

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /