Slovenija i Balkan

smn (tor@followme.com)
Fri, 30 Jan 1998 02:37:24 -0500


Spremaju li se to Slovenci za povratak na Balkan ? Onako turisticki kao na
safari, jer im to nije prirodni ambi
jent ili stvarno, da se ukopaju kao u trupama Isfora, jer im je to prirodni
ambijent. Ali, sada bez Isfor-a
Koliko je odlazak iz Jugoslavije i sa Balkana bio kratko
rocna, iznudjena avantura, a koliko jak dugorocni potez u viziji i
projekciji egzistencije jednog dobrog ali malog naroda medju evropskim
"krokodilima". Koliko je Balkan "Balkan" i kakav mora i moze da bude nakon
nemino
vnog sveukupnog odlaska Slobodana Milosevica i svega sto on simbolise? Da
li je njihov povratak u bilo kojem svojstvu najava necega? I cega, na
radost ili mrstenje.

Slovenija je iz Jugoslavije otisla svojom voljom, sto
iznudjeno sto dogovoreno, ogorcena, razocarana na radost
Slobodana Milosevica i njemu slicnih koji su to tumacili kao svoju
principijelnu pobedu. Ali Pirovu, sve sto su Slovenci, u vidu Vinka Hafnera
i njegovog famoznog i pro
rocanskog prsta, prorokovali Slobodanu Milosevicu i Srbiji desilo se. Sve
sto je Slobodan Milosevic snivao, javno obecavao i obecao nista se nije
ostvarilo, iako je palata Albanija jos u centru Beograda, o cemu je u Sara
jevu bila jedna simpaticna i pjevna pjesmica.

Dok su druge zemlje ex Jugoslavije -priuceni padobranci-dozivjele slobodni
pad zbog raznih egzogenih i endogenih razloga i uzroka, Slovenija nije. Cak
je izabrana i za nestalnog jednogodisnjeg clana Savjeta sigurnosti OUN sa
pretpostavljenim mandatom da ureduje na Balkanu a ne negdje drugdje, gdje
moze biti samo ceremonijalmajstor i "zivi dokaz kako jedna (mala i
siromasna) zemlja kada se oslobodi komunistickog totalitarizma moze brzo da
napre
duje i prosperira". Za onog ko ne zna. Ne mogu da zami
slim situaciju npr. da se Slovenija zalozi za prava Tura
ka i Kurda u Njemackoj jer bi usljedio ostar pogled, "zavezi evo ti shup
karta, mars nazad na Balkan".

Kakav je bio doprinos Slovenije Jugoslaviji, politicki, ekonomski i
kulturni? Sveukupno pozitivan.

Politicki, nije se svrstavala ni uz "Zg" ni"Bg" sto iz ponosa sto iz
saznanja da jednoj ideji i praksi moze bolje doprineti samostalno, a i
iskoristiti je, nego ta dva kompleksima opterecena i imperijalistickim ambici
jama (ne)opterecena centra. A nije pokusavala ni da igra na njihovim
razlikama. Pokusavala je da poveze manje federalne jedinice na jedan
konstruktivan nacin, blok ravnoteze, razuma i kulture.

Ekonomski, Slovenija je nastupala, kao u svim ozbiljnim
stvarima, pragmaticno sto nije uvijek pozitivno gledano
u slozenim sredinama, jer je lakse djeliti nego stvara
ti. Ali zbog toga ne treba unistavati zajednice.

Kulturno, Slovenija je zivjela po strani zbog razlika u
jeziku, narodnoj muzici pa i u mentalitetu. Drugi naza
lost nisu pokazali puno zanimanja da joj se kulturno
priblize i bolje upoznaju svoju bracu i izraze postova
nje za njihovu kulturnu samobitnost i opstojnost.

Na svom putu ili epizodnom povratku na Balkan i "Balkan"
prema scenariju,a da bi opravdala svoj mandat kod gazde,
Slovenija ima nekoliko alternativa i prepreka.
Prvo, ici samo politicki, samo ekonomski, samo kulturo-
loski ili kombinovano, zavisno od izgleda na uspjeh - da
se pokaze dovoljna upletenost, ako bude dobro, ili ovlas zanimanje da se
moze povuci bez gubitaka.

Zatim redosljed zemalja i tretman.
Slovenija ce (ne)ocekivano) na jak otpor naici u Hrvat
skoj koja joj nece dopustiti da se prva pokaze kao europ
skija i katolickija zemlja a sa takvim dodjeljenim namje
rama i ulogom. Drugo, ako bi Slovenija uspjela u svojim naporima, a kako je
ekonomski pragmaticna kad osjeti miris novca a ima nezaposlene, Balkan i
"Balkan" bi se prosirio do Nove Gorice i Kranja, Hrvatska se opet nasla
izmedju kovnja i nakovnja "u svom prirodnom ali nezelj
nom ambijentu". Plus meki trbuh
U BiH, sa njenim "prepoznatljivima zvanicnim i nezvani
cnim entitetima", za pretpostaviti je da bi entiteti
sljedili liniju centrala bez nekog veceg (i same sposo
bnosti) projiciranja svojih mikropozicija i interesa te bi Slovenija imala
stvarne razgovore samo sa musliman
skom frakcijom i nesto osvjestenih i emancipiranih "ostalih". Ti razgovori
bi bili prozeti starim sjecanji
ma, te slovenackog bjega iz Jugoslavije uz ostavljanje ostalih "kako im bog
da" (susret najvecih profitera i najvecih gubitnika) i svjesti da sada nema
novih koalici
ja, jer za gradnju neceg, uz jasnu odgovornost, treba nesto vise.
Sa Makedonijom, otvorenost i najvece razumjevanje i podu
darnost ali ona je i najdalja, a ostali su Makedoniji, cak i u doba
Interneta, fizicki mnogo blizi.
Da li ce Slovenija ici i preko ostalih zemalja brdovitog
i sumovitog Balkana da se vrati u Bgd ili ce direkt, to je vec pitanje ali
ce se u tome vremenski zavrsiti i njen mandat.
Beograd u liku Slobodana Milosevica nije Srbija ali Srbi (i Crnogorci) jesu
Slobodan Milosevic jer ga uprkos (mit?) zaverenickoj tradiciji i cojstvu
toliko dugo trpe a on pravi toliki hrsuma. Svagdje. Cak i dva oka u glavi
moze da zavadi.
A kod Milosevica ce za Slovence biti guravo kako, zbog blago receno,
njegovih gresaka i saznanja sta ce biti sa njim kada se i jedna domina
pomjeri, tako i prikrivenog slovenackog misljenja o Balkanu.
Ali uzgred, nisu propustili da ajvar, koji nema nista sa slovenackom
kulturom i kuhinjom,nego sa balkanskom,
patentiraju kao svoj proizvod. Dokaz cega - balkanske
podsvesti ili bezobzirnosti u interesima ? Naravno da se nesto sto je tudje
- balkansko - ne moze patentirati. To bi bio zanimljiv sudski spor.
Ali ovo je najmanji problem, bar zasada