Slovenci i balkanski kulturni prostor

secer@followme.com
Fri, 17 Apr 1998 11:12:20 -0500


Procitah u NB ili na B92 o slovenackoj grupi kulturnih djelatnika i
njihova
misljenja o klimi i polozaju slovenacke kulture nakon raspada
Jugoslavije.
Nije cudo ako kazem da su najvece zrtve raspada upravo neke "najmanje
vazne stvari" kao sto su kultura i sport.
Manje vise svi su bili spremni da jedu travu da bi istjerali svoj inat a
malo
je obicnih ljudi malo ucinilo da se izbjegnu tragicne ekonomske
posljedice,
tako da njih i ne racunam.

Jedan clan grupe kaze da "Evropa" jos nije prihvatila Sloveniju kao
kulturni subjekt a ona je izgubila i izolovala se od Balkana, na samo
kao
trzista nego i polja ispoljavanja.

Ja licno i bez imalo pakosti smatram da "Evropa" nikad nece
kulturno prihvatiti Sloveniju. Ekonomski da, u odredjenoj ulozi i
funkciji, ali to su dva razlicita pojma, koje treba u vlastitom interesu
radi samopostovanja dobro razlikovati.

Kultura je kompleksna po strukturi i kompleksna po osjecajima, sto
ukljucuje i jezik. Ne mislim da da ce "Evropa" ikada prihvatiti
slovenacki
jezik, jer pogledajmo jedan od najvecih zagovornika i protagonista
"Evrope", njemacki bundeskanzler Helmut Kohl ne zna nijedan strani
jezik. Dakle, on ne moze biti ni uzor ni pokretac. A jeste.

Osim toga, kulturno prihvatanje ide na nivo obicnih ljudi gdje i izjave
znacajnih javnih licnosti imaju malu tezinu, narocito ako imamo ovakvu
i fizicku i politicku/prakticnu kontratezu.

Stvarno je sramno da su narodi bivse Jugoslavije pokazivali malo
istinsko zanimanje da nauce koliko toliko slovenski i da pokazu tim
ljudima ljubav i privrzenost, koja prevazilazi nivo politike a ide u
srce.
Koncerti nisu dovoljni, oni su povrsni i vise zabava nego sustina.
Dernek je dernek a ne kultura.

Zivim u jednoj velikoj i pravno sredjenoj zemlji/ za sve je predvidjena
kazna, sto je za mene sasvim nova spoznaja demokratije/ i odjednom
spoznajem znacaj kulture u obicnom zivotu. I vidim sta je formalno
priznanje i zanimanje a sta stvarno prihvatanje u ogranicenom prostoru
/circulus vitiosus dok se ne zamoris, zamanta ti se i utopis u masi/.
I koliko to dira u srce, ako nije istinito vec na nivou derneka.

Sto se tice buducnosti prostora bivse Jugoslavije, smatram da bi trebalo
maksimalno ohrabrivati kulturnu i sportsku razmjenu a maksimalno
obeshrabrivati robnu i slicnu razmjenu. Ekonomske stvari treba istjerati
na
cistac; ko koga eksploatise, otvoreni i prikriveni ekspanzionizam,
sistem poreza i sl.

Kulturnu razmjenu/ na nivou luconosa kulture od prije 40-50 godina, ne
na
komercijalnoj osnovi/ treba podsticati jer za nju nemamo alternativu,
nemojmo se zanositi da ce neko uciti neke male/ i sada jos manje i
politikanstvom i antinaucnim pristupom obojene/ jezike i njihovu
kulturu.

Slicno vazi u znacajnoj mjeri i za sport jer je ocigledno da imamo
sportski
zdravu naciju koja rasparcanoscu/ velike razlike u kvalitetu/ pocinje
polako
da tone, jer se kvalitet ne moze odrzati sa 4-5 jakih medjunarodnih
meceva
u toku godine.