ISTRAZIVACKI PROJEKTI I PODPROJEKTI

"Sombor '97" obuhvata vise projekata i podprojekata koji imaju zajednicki cilj da daju jasnu sliku o stanju opstine Sombor, kada je rec o mogucoj zastiti njegove okoline od strane drzave. Nase je misljenje da ce finalna studija imati velik odjek u javnosti, te ce opstina Sombor biti ponovo u zizi interesovanja javnosti, ne samo kao prestonica Backe, vec kao jedan od najvecih gradova u Jugoslaviji.

Ove godine poseban osvrt je bacen na biogeografska istrazivanja, izuzetno vazan pokazatelj stanja ispitivanih ekosistema, a sve to u sklopu globalnog evropskog proucavanja biodiverziteta vrsta pod pokroviteljstvom CEEWEB-a.

Recenzent naucno-istrazivackog projekta "Sombor '97." je dr Verka Jovanovic sa Geografskog instituta "Jovan Cvijic" u Beogradu.


FIZICKA GEOGRAFIJA

GEOMORFOLOSKA ISTRAZIVANjA SOMBORA I OKOLINE

UVOD

Dosadasnja istrazivanja koja su sprovedena u oblasti severnog Podunavlja a u vezi sa geomorfoloskim istrazivanjima uglavnom su se odnosila na proucavanja mikromorfoloskih oblika koji su prevenstveno bili od vaznosti za proucavanje stanista raznovrsnih ugrozenih biljnih i zivotinjsih vrsta (tresetista, razvijenost vodenih povrsina itd...). Kao takva ova istrazivanja su bila jednosmerna i nisu davala jasniju sliku o geomorfoloskim karakteristikama sire regije sevrnog Podunavlja.

Posto do sada nije objavljena detaljnija studija koja se bavi problemom geomorfoloske analize Severnog podunavlja ovaj rad bi trebalo da predstavlja osnovu u daljim istrazivanjima. On se bazira na analizi aerofotosnimaka i intepretacijom njihovog sadrzaja kroz izradu geomorfoloske karte.

DINAMIKA ISTRAZIVANjA

Ovo istrazivanje treba da se realizuje u tri etape:

UCESNICI I STRUCNA SARADNjA

U realizaciji ovog projekta ce ucestvovati 6 istrazivaca (studenata geografskog i geoloskog fakulteta) i dva strucna saradnika. Strucnu saradnju ce obezbediti Geografski institut "Jovan Cvijic" pri SANU. Do sada je dogovorena saradnja sa dr. Ljubomirom Menkovicem.

podnosilac projekta
Vlada Djurkovic


ISPITIVANjE KVALITETA VODE
BUNARA I CESMI BACKOG MONOSTORA

UVOD

Potreba za realizaciju ovog projekta javlja se zbog specificnih karakteristika pijace vode Backog Monostora i zbog velikih razlika u njenim karakteristikama izmedju vodoobjekata u istom naselju.

DINAMIKA ISTRAZIVANjA

Dinamika istrazivanja podrazumeva fazno realizovanje programa.

  1. Pripremna faza (rekognosciranje terena) obavljena je tokom prosle godine. Takodje, zavrseno je i sa pregledom literature i konsultovanjem dosadasnjih istrazivanja.
  2. Glavna orjentacija ovogodisnjih istrazivanja jesu terenski rad i poseta katastru opstine Sombor. U katastru treba uzeti formulare i podatke o evidentiranim vodnim objektima. Na terenu bi se merenja vrsila po obrascu datom u katastarskom listu. Terenski rad obuhvata:
    merenje fizickih karakteristika vode (temperature, elektroprovodljivost, izdasnosti, proticaja, organoleptickih karakteristika)
    merenje hemijskih karakteristika vode (hemijskog sastava, Ph reakcija vode)
    uzorkovanje vode (za detaljnu laboratorijsku analizu)
    skiciranje vodnih objekata
    utvrdjivanje potencijalnih izvora zagadjenjaa
  3. Kabinetska faza istrazivanja predstavlja sistematizaciju, klasifikaciju i analizu podataka dobijenih merenjem. To podrazumeva i primenu odgovarajucih matematicko-statistickih metoda, kao i graficku i kartografsku prezentaciju rezultata istrazivanja.

UCESNICI ISTRAZIVANjA
I grupa
Darija Pantic
Natasa Stevanovic
Goran Mihajlovic
Predrag Veselinovic
II grupa
Sekulic Natasa
Maksimovic Milena
Ristic Aleksandar
Sibalic Djordje

podnosilac projekta
geografska grupa
DI "Vladimir Mandic Manda"


KLIMA BACKO-MONOSTORSKOG RITA

U Backom Monostoru u periodu od 10. 07. do 25. 07. 1997. godine bice izvrsena istrazivanja iz oblasti klimatologije. Bice obradjeni odredjeni klimatski elementi: insolacija, padavine, temperatura vazduha, vetrovi...

Bice uzeta dva perioda od po dvadeset godina - period I (1956. do 1976.) i period II (1976. do 1996.), posmatranje promene metereoloskih parametara i uporedjivanje vrednosti za posmatrane periode kako bi bio uzet jedan za reprezentativni. Paznja bi bila obracena na insolaciju i padavine jer imaju visestruki znacaj kako za biljni svet i vegetaciju, tako i za turizam i zdravstvo. Bice izracunate srednje vrednosti, temperaturna kolebanja, srednji godisnji tok padavina, obradjeni pluviometrijski rezim, broj padavinskih dana u godini, redosled vetrova...

Bice proucen i uticaj klime na organizam coveka, kao i znacaj klime za razvoj turizma.

podnosilac projekta
Jelena Lukovic


DRUSTVENA GEOGRAFIJA


MIGRACIJE STANOVNISTVA OPSTINE SOMBOR
(BACKI MONOSTOR)

ZADACI ISTRAZIVANjA

Osnovni zadatak istrazivanja bio bi utvrdjivanje pravaca i razvoja migracionih struja. Istrazivanje ce obuhvatiti istorijski i savremeni period. Takodje ce biti prezentovane projekcije za naredni period.

OKVIRNE TEZE ISTRAZIVANjA

DINAMIKA RADA I METODE ISTRAZIVANjA

UCESNICI ISTRAZIVANJA I STRUCNA SARADNjA

Istrazivacki tim cine: Nikola Paunovic, Milica Karic, Maja Matic i Zorica Stankovic, a strucnu saradnju obezbedice mr Mira Devedzic, asistent na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

podnosilac projekta
Jelena Sreckovic


BIOLOGIJA


ISTRAZIVANjE ORNITOFAUNE BACKOG MONOSTORA

UVOD

Za razliku od 1995. i 1996. godine, ovog puta bi se tereni obilazili u grupama od tri clana sto bi doprinelo sakupljanju veceg broja podataka, a izbeglo bi se nepotrebno brbljanje clanova.

Ornitoloska grupa bi najcesce sama isla na teren zbog specificnih marsuta (prikljucivanje ostalim grupama bice samo u odredjenim slucajevima, kada se marsute poklapaju; ornitoloskoj grupi moci ce se pridruziti ko pozeli).

STRUCNA SARADNjA I UCESNICI

U planu je ukljucivanje u rad priznatih strucnjaka iz ove oblasti. Moguci strucni saradnici su:

Grupa bi brojala najmanje pet clanova.

DINAMIKA ISTRAZIVANjA

U planu istrazivanja su sledeci podprojekti:

  1. Kartiranje gnezda crnih roda
  2. Faunisticki deo istrazivanja:
    evidentiranje ptica na podrucju Backog Monostora
    evidentiranje ptica na podrucju kolutskog ribnjaka
  3. Prebrojavanje caplji u koloniji izmedju Backog Monostora i Bezdana (ukoliko ptici ranije izlete, ne racunamo na ovaj projekat).

REZULTATI

Podaci sa predstojeceg istrazivanja bice bogatiji od dosadasnjih. Posle akcije "Sombor '98" bice uradjen jedan kompletan rad koji se obuhvatiti rezultate istrazivanja iz '95., '96., '97. i '98. godine koji se dati veoma jasnu sliku o ornitofauni ovog podrucja u letnjem periodu.

podnosilac projekta
Nikola Stojnic


SISTEMATIZACIJA FLORE
VELIKOG BACKOG KANALA I KANALA DTD

Na terenu bi se radila sistematizacija biljaka i odredjivanje sumske zajednice (sastojine). Izvrsilo bi se povezivaje dva ili vise terenska istrazivanja, a rezultati bi se obradili u jednom izvestaju, npr: rasprostranjenost jedne ili vise biljnih vrsta ili rodova u odnosu na staniste (nadmorsku visinu, tip zemljista, klimu...). Konkretno, uzmese recimo biljka roda Salvia i jos jedna drvenasta, npr. roda Fraxinus i prati se njihova rasprostranjenost na razlicitim lokalitetima, pri cemu se stavlja akcenat na vrste koje se pojavljuju iz tog roda. jedan od podprojekata bio bi ISPITIVANJE ANTROPOGENOG FAKTORA, odnosno uticaj coveka na prirodu, konkretno na sumske ekosisteme. Sve ovo se odnosi kako na kopnene tako i na vodene sredine.

Za realizaciju navedenog projekta potrebne su dve osobe, mada postoji i mogucnost stvaranja vece istrazivacke grupe (u zavisnosti od interesovanja istrazivaca za navedeni projekat).

Sva potrebna sredstva za rad (ukljucujuci tu i knjige za determinaciju) kao i terensku opremu poseduje podnosilac projekta. podnosilac projekta

Zorana Bosnic


PRILOG POZNAVANjA DENDROFLORE BACKOG MONOSTORA

Okolina Sombora, kao i grad Sonbor, koji je u svetu cuven pod imenom "zeleni grad" veoma je bogata sumskom drvenastom vegetacijom u sta smo se mogli uveriti dosadasnjim obilaskom ovog terena.

Zato je ovo podrucje pogodno za istrazivanje dendroflore. Osim toga, istrazivanja u okviru ove oblasti nisu sprovodjena na prethodnim GID-ovim akcijama na ovom terenu.

Dendroflora bi bila posmatrana metodom slobodnog obilaska terena. Teren bi smo podelili na vise jedinica, u zavisnosti od pedoloskih i geografskih karakteristika. Ekipa od sedam clanova bi bila podeljena u dve do tri grupe, koje bi svakodnevno obilazile razlicite jedinice. Planiramo i uzorkovanje pojedinacnih delova biljaka radi eventualnog pravljenja herbarijuma.

Rezultati istrazivanja mogu se koristiti za dalja istrazivanja u ovoj ili nekoj srodnoj oblasti. Strucna saradnja bi nam bila od velike koristi. S' te strane racunamo na JP "Srbija Sume".

Cilj naseg istrazivanja je bolje upoznavanje dendroflore Backog Monostora i registrovanje nekih vrsta specificnih za ovu oblast.

podnosioci projekta
Dragana Cirovic
Mila Dimitrijevic


ANALIZA ZIVOG SVETA DNA MONOSTORSKOG RITA

Leta 1997. godine nastavlja se multidisciplinarno istrazivanje GID-a na teritoriji Backog Monostora.

U okviru ovog istrazivanja bi izvrsili kvalitativnu analizu zivog sveta dna na teritoriji sistema kanala DTD, Velikog Backog kanala kao i okolnih bara.

Istrazivanje bi se sastojalo u tome da se prikupe uzorci bentosa i izvrsi njihovo ispitivanje. Nadjeni materijal bi se determinisao pomocu kljuceva za determinaciju.

Materijal potreban za ovaj rad sastojao bi se od "bagera" za uzimanje uzoraka dna, lupe, pincete, alkohola, epruveta, foto-aparata, camca i kljuceva za determinaciju.

Od istrazivanja se ocekuje da se utvrdi prisustvo sledecih tipova: Platodes, Plathelminthes, Mollusca.

Istrazivaci koji bi ucestvovali na realizaciji ovog projekta bili bi: Paunovic Nikola, Todorovic Sladjana, Plac Mihael, Culic Davor, Perunicic Bojana, Curnovic Karlo i Mataric Marija.

podnosilac projekta
Mihael Plac


HEMOPARAZITI IHTIOFAUNE KANALA DTD I VELIKOG BACKOG KANALA

UVOD

U okviru projekta "Backi Monostor 97", bice realizovano istrazivanje hemoparazita riba Tripanoplazmoza (Trypanoplasmosis) i Tripanozomijaza (Trypanosomijasis) kanala DTD i Velikog backog kanala

U literaturi koja je bila dostupna autoru, nisu pronadjeni podaci o ranijim istrazivanjima hemoparazita ihtiofaune ovog podrucja. Na osnovu podataka koje ocekujemo da ce se dobiti ovim istrazivanjem, zajedno sa rezultatima hidrobioloskih istrazivanja, bice moguce utvrditi opste stanje ekosistema ovih kanala.

PODRUCJE ISTRAZIVANJA

Istrazivanja ce se vrsiti na lokalitetima u okolini samog naselja Backi Monostor na vodama kanala DTD i Velikog backog kanala. Lokaliteti ce biti naknadno utvrdjeni.

DOSADASNJA ISTRAZIVANJA CILJ I ZADACI

U radu smo koristili nama dostupnu domacu literaturu Tripanoplazmoza (Trypanoplasmosis) mladja amura (Ctenopharyngodon idella Val.) mr Maja Markovic, mr Marina Radojicic, M. Kostovic; Dijagnostika najcescih parazitskih obolenja riba na toplovodnim ribnjacima dr M. Kiskaroly, dr A. Tafro; Najcesci paraziti riba dr E. Teskerdzic kao i radove objavljene u stranim casopisima (Journal of Fish Diseases Volume 6, Number 6, Pages 481-554, November 1989.).U ovim radovima je detaljno obradjena problematika ovih hemoparazita na datim podrucjima tako da predstavljaju smernicu u kom pravcu treba sprovoditi daljnja istrazivanja.

Cilj naseg istrazivanja je mogucnost utvrdjivanja prisustva krvnih parazita Tripanoplazmoza (Trypanoplasmosis) i Tripanozomijaza (Trypanosomijasis) kod riba iz familija Cyprinidae i Percidae.

Poredjenjem rezultata bice utvrdjeno koje su vrste riba iz ovih familija najcesce infestirane ovim parazitima i u kojoj meri. Istrazivanja hemoparazita riba su vrsena kako na malom broju ribljih vrsta tako i na malom broju lokaliteta pa ne postoji potpun pregled zarazenosti parazitima ihtiofaune na podrucju Jugoslavije. U nasem radu prvenstveno dijagnostikujemo eventualno postojanje bolesti izazvanih Tripanoplazmama i Tripanozomama i predlazemo nove nacine suzbijanja prenosenja ovih parazita.

Dobijanjem pozitivnih rezultata naseg istrazivanja prosirice se broj lokaliteta na kojima do sada nisu bili identifikovani krvni paraziti riba.

Zadatci istrazivanja:

  1. Izlovljavanje i determinacija uzorakovanih riba
  2. Uzimanje krvi iz izlovljenih primeraka riba familija Cyprinidae i Percidae
  3. Priprema za pravljenje mikroskopskih preparata(krvnih razmaza)
  4. Bojenje mikroskopskih preparata standardnom metodom po Giemsa-i.
  5. Mikroskopski pregled preparata
  6. Statisticka obrada dobijenih podataka

METODE

Uzorci ce se prikupljati standardnom metodom: izlovom pomocu agregata za elektroribolov.

Prikupljeni materijal ce se detrminisati uz pomoc standardnih kljuceva (MAITLAND, 1977; VUKOVIC, 1977).

Iz zivih riba krv ce se uzimati uz pomoc injekcione igle ili Pasterove kapilare (nacin uzimanja krvi zavisi od velicine pojedinih primeraka riba). Uzimanje uzoraka krvi iz zivih riba uslovljena je velikom brzinom koagulacije krvi kod ovih zivotinja. Zivi primerci riba ce se u najkracem roku prebacivati do terenske laboratorije gde cemo i vrsiti uzimanje krvi. U toku laboratorijskog rada vrsice se pravljenje krvnih ramaza i bojenje standardnom metodm po Giems-i. Mikroskopski pregled napravljenih preparata vrsice se u laboratoriji katedre za Bolesti riba, rakova i skoljki na Veterinarskom fakultetu. Dobijeni rezultati ce se statisticki obraditi i prezentovati u obliku tabela i grafikona.

PERIOD I DINAMIKA ISTRAZIVANJA

Istrazivanje ce trajati 4 godine, sa po jednim petnaestodnevnim izlaskom na teren godisnje,

REALIZACIJA ISTRAZIVANJA

Rukovodilac projekta:
Vanja Ciric student II godine Veterinarskog fakulteta, Veterinarsko istrazivacko drustvo

Ucesnici istrazivanja:

  1. Milica Perisic, ucenica IV godine prirodnog smera gimnazije, clan ihtioloske sekcije BID-a "Josif Pancic"
  2. Marko Cvitkovac, student I godine Veterinarskog fakulteta, Geografsko istrazivacko drustvo
  3. Nikola Cvitkovac, ucenik I razreda srednje graficke skole, clan Geografskog istrazivackog drustva
  4. tehnicki saradnici (2)

Strucni saradnik:
mr Maja Markovic, Veterinarski fakultet Beograd, Katedra za mikrobiologiju -Bolesti riba, rakova i skoljki

REZULTATI

Rezultati istrazivanja ce biti predstavljeni u obliku naucnog rada, mesto prezentacije i objavljivanja rezultata ce biti naknadno utvrdjeni.

LITERATURA

podnosilac projekta
Vanja J. Ciric


FAUNISTICKA, TAKSONOMSKA I DEMOKOLOSKA
ISTRAZIVANjA FAUNE SISARA BACKOG MONOSTORA

Ciljevi ovog istrazivanja su:

  1. Sastavljanje faunistickog spiska vrsta sisara podrucja Backog Monostora
    Pod ovim se podrazumeva utvrdjivanje prisustva vrsta sisara koje zive na podrucju Backog Monostora, kao i njihove relativne brojnosti.
  2. Prikupljanje materijala za taksonomske analize nekih vrsta radova Insectivora, Chiroptera i Rodentia.
    Pod ovim se podrazumeva prikupljanje materijala, morfometrijske i karniometrijska merenja.
  3. Prikupljanje podataka o nekim demekoloskim parametrima za pojedine vrste sisara
    Od demokoloskih parametara nastojace se da se utvrde starosne i polne strukture i neki reproduktivni parametri (broj mladih po leglu, broj legla po zenki u toku jedne godine i u toku celog zivota) popilacija pojedinih vrsta sisara.

U istrazivanju ce biti korisceni metodi uobicajeni u mamalioloskim terenskim istrazivanjima: lov klopkama razlicitog tipa (Insectivora, Rodentia), lov mrezama (Chiroptera), terensko posmatranje, identifikacija eventualno pronadjenih ostataka uginulih jedinki, analiza sadrzaja materijala iz izbljuvaka ptica grabljivica, analiza tragova, ostataka hranjenja, izmeta, identifikacija jazbina, te metodi indirektnog utvrdjivanja prisustva (anketiranje lokalnog stanovnistva).

Rezultati ce biti predstavljeni u vidu spiska vrsta faune sisara Backog Monostora, sa taksonomskim i ekoloskim zabeleskama, kao i sa punim pregledom literarnih podataka. Detaljnije taksonomske analize bice date u predstojecim radovima koji ce se baviti taksonomskim razmatranjima pojedinih vrsta na podrucju Jugoslavije (Balkanskog poluostrva).

podnosilac projekta
Branko Karapandza
Aleksandra Golusin


BIOLOGIJA (NIDSB)

U periodu od 01. do 15. 07. 1996. godine, clanovi NIDSB "Josif Pancic" iz Novog Sada, zapoceli su istrazivanje okoline Backog Monostora, u okviru projekta "Sombor '96". Istracivanja su sprovedena iz oblasti: botanike, lihenologije, istrazivanja gastropoda, lumbricida i protozoa.

Preliminarni rezultati ukazuju na interesantnost ispitivanog podrucja, ali upucuju i na neophodnost daljih sistematicnijih istrazivanja iz pomenutih oblasti.


SEKCIJA ZA PROTOZOE

PROUCAVANjE RAZNOVRSNOSTI PROTOZOA
NA PODRUCJU BACKOG MONOSTORA

Na osnovu poznatih literarnih podataka vezanih za ovo podrucje, moze se reci daje fauna Protozoa veoma slabo proucena na ovom podrucju. Zbog toga je nas osnovni cilj da se upotpune rezultati iz ove oblasti vezani za podrucje Backog Monostora.

Metode rada ce se zasnivati na sakupljanju materijala na terenu, kao i fiksiranjeuzoraka. Takodje, bice uradjene i odredjene fizicko-hemijske osobine uzorkovane vode. Uzorci ce biti pregledani i determinacija izvrsena po povratku sa terena u laboratoriji Instituta za biologiju u Novom Sadu.

Na kraju istrazivanja, rezultati ce biti predstavljeni tabelarno, u obliku izvestaja.

podnosilac projekta
Natasa Pil


SEKCIJA ZA ARAHNOLOGIJU

UTVRDjIVANjE KVALITATIVNOG SASTAVA FAUNE ARACHNIDA
NA PODRUCJU BACKOG MONOSTORA

Na osnovu dostupne literature, podaci o dosadasnjim istrazivanjima pauka na podrucju Backog Monostora nisu pronadjeni. Stoga bi istrazivanja u okviru arahnoloske sekcije bila veoma zanimljiva. Potrebno je pokriti sto je moguce veci broj lokaliteta kako bi rezultati bili sto potpuniji.

Cilj istrazivanja je utvrdjivanje taksonomske raznovrsnosti reda Aranea, s' osvrtom na endemicne vrste pomenutog reda. U realizaciji istrazivanja bile bi koristene standardne arahnoloske metode. Sakupljen materijal bio bi delom determinisan na terenu, a delom u laboratorijama Instituta za biologiju u Novom Sadu.

Da bi projekat bio uspesno realizovan, potrebno je sprovesti istrazivanja u vremenskom intervalu od 10 do 20 dana u toku leta.

Na kraju istrazivanja dobijeni rezultati bili bi izlozeni u vidu izvestaja.

podnosilac projekta
Borka Stojic


SEKCIJA ZA ORNITOLOGIJU

UTVRDjIVANjE KVALITATIVNOG SASTAVA ORNITOFAUNE
NA PODRUCJU BACKOG MONOSTORA

Na podrucju Backog Monostora, s' obzirom na geografski polozaj i orografske karakteristike (blizina Dunava, postojanje velikog broja manjih vodotokova - kanala, mrtvaja, postojanje sumskih ekosistema) postoji veliko bogatstvo ornitofaune. Zbog ugrozenosti velikog broja pticjih vrsta neophodno je sprovoditi istrazivanja sa ciljem utvrdjivanja postojanja odredjenih vrsta, utvrdjivanje brojnosti jedinki u okviru populacije i kao najvaznije, utvrdjivanje stepena ugrozenosti pojedinih vrsta i mogucnosti njihove zastite.

Osnovni cilj istrazivanja je odredjivanje brojnosti vrsta, utvrdjivanje brojnosti pojedinih populacija kao i utvrdjivanje stepena ugrozenosti ornitofaune na ovom podrucju.

Koristile bi se standardne ornitoloske metode.

Na kraju istrazivanja dobijeni i obradjeni rezultati bice prezentovani u vidu izvestaja.

podnosioci projekta
Mladen Horvatovic
Davor Babic


SEKCIJA ZA HERPETOLOGIJU

FAUNA REPTILIA I AMPHIBIA OKOLINE
BACKOG MONOSTORA

U toku ovogodisnje istrazivacke akcije "Sombor '97" herpetoloska sekcija ucestvovace sa ciljem da determinise vrste na razlicitim lokalitetima i utvrdi brojnost populacija i njihovu starosnu strukturu. Zadatak ove sekcije bice konstatovanje mogucih klimatskih promena u podrucju severozapadne Vojvodine i uticaja antropogenog faktora.

Kao metode determinacije koristice se standardni kljucevi za determinaciju vrsta kao i morfometrijski karakteri koji se mere i koji su po podacima ranijih istrazivanja veoma varijabilni. Zbog variranja u zavisnosti od lokaliteta, sezone i uzrasta, trebalo bi napraviti statisticke tabele radi sistematizacije rezultata u vidu grafikona.

Posto se vreme realizacije ove istrazivacke akcije podudara sa periodom najvece aktivnosti jedinki ovih klasa, potrebno je izvrsiti pomenuta istrazivanja radi dokazivanja gore navedenih pretpostavki i uporedjivanja sa podacima iz ranijih istrazivanja bitnih za projekat.

podnosioci projekta
Tamara Popovic
Aleksandra Petrovic
Mihajlo Pastor


MIKOLOSKA SEKCIJA

EVIDENCIJA MIKOPOPULACIJE I ISPITIVANjE UTICAJA
POJEDINIH FAKTORA NA KVALITATIVAN I KVANTITATIVAN
SASTAV GLjIVA NA PODRUCJU BACKOG MONOSTORA

Carstvo gljiva koje se ne moze svrstati ni u biljke ni u zivotinje, predstavljaju organizmi bez hlorofila, koji poseduju spore i imaju mogucnost polnog razmnozavanja, sa vlaknastom, razgranatom strukturom i sadrzajem celuloze (karakteristicne za biljke) i hitina (karakteristicne za zivotinje). Danas one nisu samo beznacajne nize biljke, kako se nekad smatralo, vec imaju visestruk znacaj i mesto u prirodi:

Zbog svega sto smo naveli bilo bi izuzetno znacajno vrsiti istrazivanja mikopopulacije na gore navedenom terenu, a konkretni CILjEVI ISTRAZIVANjA sveli bi se na sledece:

Determinacija bi se vrsila kako na terenu tako i u mikrobioloskoj laboratoriji Instituta za biologiju u Novom Sadu po dostupnim i najsavremenijim kljucevima koje ta laboratorija poseduje.

podnosioci projekta
Ana Sopka
Davorka Vranjes


MALAKOLOSKA SEKCIJA

PRILOG POZNAVANjA
POTKLASE PULMONATA OPSTINE SOMBOR

Prva istrazivanja iz ove oblasti izvrsena su na terenu Backog Monostora u periodu od 01. do 15. 07. 1996. godine. Na osnovu prikupljenih podataka stice se utisak da je pomenuti teren veoma zanimljiv za istrazivanje puzeva iz potklase Pulmonata.

Ove godine u periodu od 10. do 25. 07. 1997. godine bice nastavljena proslogodisnja istrazivanja sa istom temom, sa ciljem detaljnog utvrdjivanja rasprostranjenosti jedinki iz potklase Pulmonata.

podnosioci projekta
Aleksandra Markovic
Natasa Cincarevic


HELMINTOLOSKA SEKCIJA
PRILOG POZNAVANjA FAMILIJE LUMBRICIDAE
OPSTINE SOMBOR

U okviri istrazivanja koje ce se obaviti u okolini Backog Monostora, planira se sakupljanje zooloskog materijala (Oligochaeta - lumbricidae - kisnih glista) i njegove determinacije.

Na osnovu sakupljenog materijala sacinice se spisak prisutnih vrsta Lumbricidae i dati pregled raznovrsnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta.

podnosilac projekta
Igor Grkovski


LIHENOLOSKA SEKCIJA

LIHENOFLORA OPSTINE SOMBOR

U okviru istrazivackog projekta "Sombor '97" predlazemo da se uradi i lihenoflora tog podrucja.

Lisajevi predstavljaju pionirske organizme koji naseljavaju veoma razlicite tipove podloga i svojom aktivnoscu doprinose i menjanju istih. Iako imaju veoma siroku amplitudu naseljenosti, njihov broj i pojedine vrste karakteristicne su samo za odredjene tipove stanista. Abioticki faktori koji bitno uticu na to su: temperatura (mikroklima), pH supstrata, vlaznost,... Uzimajuci u obzir sve ove cinjenice trebalo bi izvrsiti kartiranje lisajeva na celom podrucju Backog Monostora i dati pregled vrsta po tipu podloge koje naseljavaju.

Determinacija materijala ce se izvrsiti nakon povratka sa terena, najkasnije do kraja 1997. godine.

podnosioci projekta
Kristina Kujundzic
Jelena Stamenkovic


FLORISTICKA SEKCIJA

PRILOG POZNAVANjA FLORE OPSTINE SOMBOR

U okviru floristickih terenskih istrazivanja koja ce se obaviti u okolini Backog Monostora planira se sakupljanje biljnog materijala, njegovo herbarizovanje i determinacija.

Na osnovu sakupljenog materijala sacinice se spisak biljaka. Posebna paznja ce se posvetiti retkim, reliktnim i ugrozenim biljnim vrstama kao i iznalazenje mogucnosti njihove zastite, pre svega radi ocuvanja bioloske raznovrsnosti ovog podrucja.

podnosilac projekta
Bosko Ilijev


GASTRONOMIJA

GURMANSKI SPECIJALITETI
ATARA BACKOG MONOSTORA

Sam projekt GID-a "Sombor '97" ima za zadatak detljnu analizu pomenute oblasti sa okolinom ne bi li je bolje upoznali, a samim tim unapredili i uveli je u novi vek. Jedan delic monografije o Backom Monostoru, koja se planira po okoncanju istrazivackog rada, bi mogao da sadrzi u okviru kurioziteta i osobene gurmanske specijalitete ovog podrucja kao potencijalnog turistickog centra.

Povod za ovo istrazivanje, je zanimljiv iz vise razloga:

  1. prirodne karakteristike terena - uticaj okoline, odnosno neposredne blizine stanista divljih zivotinja (lovacki specijaliteti) i reke Dunava sa izgradjenim irigacionim sistemima (riblji specijaliteti) na ishranu stanovnika
  2. struktura stanovnistva - nacionalna raznolikost uslovljava mogucnosti razlicitih mesanja nacionalnih kuhinja
  3. karakteristicna jela za odredjene verske i obicajne praznike i proslave uslovljena verskom pripadnoscu stanovnika
  4. upotreba specificnih pribora za jelo, kao i posebni, starinski nacini spremanja jela, koji su uslovljeni razlikama u informisanosti, obrazovanosti, starosti kuvara - kuvarica. Ovakve informacije imaju etnoloski znacaj, sto predstavlja jedan od ciljeva ovog projekta.

Istrazivanje ce se obaviti sistemom usmenog anketiranja uz pomoc diktafona (jedini efikasni nacin da se verno prenesu podaci, pri cemu se nece izgubiti na vremenu, tacnosti i preciznosti). Anketari ce obici: seoske gostionice, pekare, skolsku, tj. istrazivacku kuhinju i ostala mesta na kojima se plasiraju gotova jela, u cilju popisivanja karakteristicnih jela i poslastica profesionalnih kuvara - mestana. Odredjen broj ispitanika slucajno ce se birati radi prikupljanja recepata domacih jela. Broj ispitanika ce se utvrditi na licu mesta.

Prikupljanje recepata u backo-monostorskom ataru imace vecu vrednost samim tim sto ovakava ili slicna istrazivanja, koliko je autoru poznato, do sada nisu zabelezena. U postojecim edicijama Srpske ili Balkanske nacionalne kuhinje gurmanski specijaliteti su bili spomenuti u svega par navrata i to u okviru cele Backe.

Potrebe i znacaj za ovakvim projektom su velike jer ce rezultati ovog istrazivanja omoguciti brzi i bolji razvoj u slucaju da se u buducnosti od Backog Monostora napravi turisticko mesto dajuci mu karakteristicnu notu, njegov licni KUVAR. U suprotnom ovi recepti ce biti sacuvani od zaborava za neka buduca pokoljenja.

Istrazivanja ce biti realizovana u trajanju od 15 dana godisnje u toku 3 godine.

podnosioci projekta
Igor Pucarevic
Jelena Jovanovic

Kamp