Broj 242-243

Susedi
Vracena konstitutivnost narodima BiH

Nedavna odluka Ustavnog suda BiH o vracanju konstitutivnosti Bosnjacima, Srbima i Hrvatima na cijeloj teritoriji BiH, u demokratskoj i probosanski orijentisanoj politickoj javnosti, ocijenjuje se kao najvazniji politicki dogadjaj poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ustavni sud je donio samo djelimicnu, ali kljucnu odluku, kojom je vracena konstitutivnost sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH, posto je ocijenio neustavnim clan 1 Ustava RS da je ta Republika drzava srpskog naroda i clan 1 Ustava FBiH da su Bosnjaci i Hrvati konstitutivni narodi (izostavljeni Srbi). Takvim odredbama ustava entiteta sva tri naroda koji su ranije bili konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH, svaki od njih postao je konstitutivan samo na polovini njene teritorije (Srbi u RS, a Bosnjaci i Hrvati u FBiH), a u drugoj polovini svoje drzave pretvoreni su u manjinski narod sto je svojevrsni apsurd.
Racunajuci one koji sada zive ili su pak najavili povratak u podrucja koja su pod kontrolom vlasti drugog naroda, takvih danas ima 1 200 0001 300 000 stanovnika iz redova sva tri naroda. Ovom odlukom Ustavnog suda njihov status se mijenja i oni ponovo postaju konstituenti neovisno od toga na kojoj teritoriji imaju prebivaliste.
Ustavni sud, prema izjavi njegovog predsjednika, temelji svoju odluku na cinjenici da »Ustav BiH ne ostavlja prostora za bilo kakav suverenitet entiteta, ni za pravo samoorganizovanja zasnovano na ideji teritorijalne odvojenosti«.

Ovom odlukom konacno je, sa ustavno-pravnog stanovista, osujecena namjera vladajucih etnostranackih oligarhija da legalizuju i trajno sacuvaju ratom i etnickim ciscenjem stvorene jednonacionalne tvorevine. Vracanjem konstitutivnosti Bosnjacima, Srbima i Hrvatima na cijeloj teritoriji BiH obezbjedjene su, pravno, maksimalne pretpostavke za masovniji povratak izbjeglih i prognanih u svoja izvorna mjesta prebivalista, cime treba da se znatnije obnovi multietnicnost oba entiteta.
Odluka Ustavnog suda nalaze usaglasavanja i izmjene u institucionalno-pravnoj regulativi oba entiteta, kao i usaglasavanja i donosenje odgovarajucih zakona na nivou drzave (izborni zakon, zakon o manjinama i dr.). Iz ove odluke proizlazi da Srbima treba omoguciti ucesce u Domu naroda Parlamenta FBiH, a Bosnjacima u Skupstini RS, tako sto bi u njoj bio ustanovljen Dom naroda, zatim otvara se pitanje simbola entiteta, upotrebe pisma, jezika, uvodjenja jedinstvenog obrazovnog sistema i dr.
Ne ulazeci ovom prilikom temeljitije u ustavno-pravnu analizu ove odluke, komparirajuci je sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, ocigledno je da sa aspekta ravnopravnosti naroda i gradjana i ljudskih prava koja se garantuju Ustavom BiH, odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na prostoru cijele BiH ima potpuno opravdanje.
Odluka Ustavnog suda doneta je vecinom glasova, i to: dvojice clanova bosnjackih i trojice clanova iz evropskog suda za ljudska prava, a po dva srpska i hrvatska clana bila su protiv.
U svakom slucaju, treba ocekivati da ce, manje-vise, biti otpora i odugovlacenja u njenom sprovodjenju, posebno od ekstremista etnostranackih oligarhija.
Izvjesno je da ova odluka najvise odgovara demokratskim i probosanski orijentisanim strankama i asocijacijama jer je saobrazna njihovim programskim nacelima i ciljevima.
Sead Hadzovic  

© 1996 - 2000 Republika & Yurope - Sva prava zadrzana 
Posaljite nam vas komentar