Dogadjanja

Odlazak Ratka Mladica

Uprkos protivljenju smenjenih generala i tvrdnjama da imaju »podrsku naroda i vojske«, moc i uticaj Mladica i grupe oko njega sada su ozbiljno nagrizeni i ne bi trebalo ocekivati vece probleme u daljem ciscenju redova VRS

Vojni komandant vojske bosanskih Srba general Ratko Mladic i njegovi najblizi saradnici smenjeni su 8. novembra, ukazom predsednice RS Biljane Plavsic. Zapadni diplomati u Beogradu kazu da je do ove ocekivane smene doslo uz saglasnost Beograda i pod nesmanjenim medjunarodnim pritiskom. Pale su se tako oslobodile generala koji je zbog svoje nesumnjive harizme i popularnosti u RS ugrozio autoritet predsednicke i uopste civilne vlasti.

Predsednica RS Biljana Plavsic obrazlozila je odluku o smeni Mladica eufemistickim saopstenjem da »dosadasnji komandant Glavnog staba VRS general Ratko Mladic ne moze biti imenovan za nacelnika Generalstaba zbog poznatog stava dela medjunarodne zajednice«.

General-major Pero Colic postavljen je za nacelnika Generalstaba, a za njegovog zamenika takodje general-major, Dragan Josipovic. Izvori bliski vlastima RS kazu da su ti generali »iz sestog eselona, ali su clanovi SDS« i da u pocetku »uopste nisu bili u kombinaciji«.

Penzionisan je i Mladicev pomocnik general Milan Gvero, zatim nacelnik Visokih vojnih skola u Banjaluci general Grujo Boric i bivsi portparol Glavnog staba glavni i odgovorni urednik Radio Krajine iz Banjaluke pukovnik Milovan Milutinovic.

Clan Glavnog staba, koji je sada preimenovan u Generalstab, general Radovan Grubac, »stavljen je na raspolaganje Generalstabu VRS«. Za nacelnika obavestajne sluzbe generala Zdravka Tolimira receno je da mu posle penzionisanja »moze biti ponudjena kod predsednika RS savetodavna uloga za poslove primene vojnog aspekta Dejtonskog sporazuma«. General-major Novica Simic ostao je komandant 3. korpusa, a za komandanta 7. korpusa postavljen je general-major Dragomir Milosevic.

General-potpukovnik Momir Talic, koji je zadrzao mesto komandanta Prvog korpusa, prvi je iz najblizeg Mladicevog okruzenja javno iskazao lojalnost Generalstabu i predsednici RS Biljani Plavsic.

»Politika« najavila smene

Pouzdana najava obracuna civilnog vrha sa generalima dosla je sa stranica beogradske Politike, 8. novembra, istog dana kada je predsednica RS Biljana Plavsic potpisala ukaze o penzionisanju. U uvodniku tog lista kaze se da je vreme da vojnici prepuste vlast civilima. »Ako je rat kao specifican ambijent davao podlogu armiji da prekoraci liniju i cesto uplovi u politicke vode, mir i pocetak razvoja demokratskih institucija namecu joj obavezu da zakopa ratne sekire i iz verbalnih rovova povuce se u kasarne«, kaze uvodnicar Politike.

Banjalucki nedeljnik Knina, inace blizak tvrdoj struji u Srpskoj demokratskoj stranci, veoma ostro je napao »glavnokomandujuce generale« VRS. Autor clanka, general-potpukovnik u penziji Ilija Raskovic optuzio je ne samo vojni vrh RS, vec i predsednika Srbije Slobodana Milosevica.

»Gospodo generali i ostali, nemojte dozvoliti da otvorimo dosije o vasem neprofesionalnom komandovanju. Casno bi bilo od strane glavnokomandujucih generala Glavnog staba, ako se niste slagali sa odlukama Vrhovne komande, da podnesete ostavke, a ne da prebacujete svoju odgovornost na druge. Sada se sprovodi nova doktrina asimilacije srpskog naroda od trojice glavnih kreatora - Milosevica, Tudjmana i Izetbegovica.«

Rukovodstva politickih stranaka SPS i JUL, nastavlja Raskovic, »vode pogubnu politiku nasilja protiv srpskih nacionalnih interesa u RS. Ona snose veliku odgovornost sto tu politiku hoce da nametnu silom, tako da preko svojih agentura kroz nas demokratski sistem, a posebno u Vojsci i MUP namecu svoju hegemoniju«.

Smenjeni oficiri, medjutim, odlucno su odbili da se povinuju odluci predsednice RS i porucili da ostaju na svojim funkcijama. Mladic i njegovi najblizi saradnici isto su postupili i u leto 1995. godine, kada je ukaz o penzionisanju i smenjivanju potpisao tadasnji predsednik RS Radovan Karadzic, i u tome su delimicno uspeli.

Uprkos protivljenju smenjenih generala i tvrdnjama da imaju »podrsku naroda i vojske«, moc i uticaj Mladica i grupe oko njega sada su ozbiljno nagrizeni i ne bi trebalo ocekivati vece probleme u daljem ciscenju redova VRS. Neka vrsta pat pozicije ce, svakako, trajati izvesno vreme, ali su male sanse da se Mladiceva struja odrzi, primecuje jedan izvor blizak vlastima u RS.

Pritisak na Milosevica

Medjunarodna zajednica pozitivno je reagovala na uklanjanje Ratka Mladica. Pomocnik sefa americke diplomatije Dzon Kornblum, koji je 11. novembra boravio u Beogradu, kazao je da je to pozitivan razvoj i da »SAD ocekuju od predsednika Milosevica da podrzi taj potez. Rekao sam da ocekujem njegovu podrsku da smena stvarno bude obavljena«, napomenuo je Kornblum posle razgovora sa predsednikom Srbije. Komanda IFOR-a u BiH odlucila je u sredu 13. novembra da prizna novo vojno rukovodstvo RS.

Potpredsednik savezne vlade Nikola Sainovic boravio je u utorak na Palama da bi, kako je zvanicno saopsteno, polozio kamen temeljac za jedan privredni objekat u Lukavici. Sainovic, koji vazi za osobu od poverenja predsednika Slobodana Milosevica, razgovarao je sa gotovo kompletnim drzavnim vrhom RS, a primio ga je i nacelnik Generalstaba VRS general Pero Colic. U krugovima Vojske Jugoslavije veruje se da se posetom htelo javno staviti do znanja koga podrzava Beograd.

U krugovima NATO u Briselu ocenjeno je, medjutim, da smena generala Ratka Mladica nije »dovoljna«. »Pozdravljamo njegovo smenjivanje, ali to nije dovoljno. Ocekujemo da on bude predat Haskom tribunalu«, izjavio je jedan predstavnik NATO.

Glavno pitanje - da li ce Mladic i Radovan Karadzic biti predati Hagu - za sada nema definitivan odgovor. Pojedini analiticari ukazuju da bi to bio rizican potez, jer su njih dvojica medju glavnim akterima bosanskog rata i u Hagu bi bili veoma neugodni svedoci. S druge strane, postojeca situacija je na duzi rok neodrziva. Jedna od kljucnih odredbi Dejtonskog sporazuma je saradnja sa haskim Tribunalom i medjunarodna zajednica insistira na postovanju preuzetih obaveza. Zapadni diplomatski izvori u Beogradu kazu da za konacan rasplet ipak treba sacekati jos koji mesec.

Slobodan Andjelkovic


Republika br.152 15-30. novembar 1996.
Posaljite nam vas komentar

[Arhiva]

© Copyright Republika & Yurope 1996 - Sva prava zadrzana