posta.gif (388 bytes) arhiva.gif (408 bytes) tragac.gif (436 bytes) english.gif (460 bytes) pretplata.gif (492 bytes)

Nasa Borba, 10. avgust 1998

Sadrzaj:

FINALE SVETSKOG PRVENSTVA U KOSARCI: JUGOSLAVIJA-RUSIJA 64:62 (30:35)
Jugoslavija - i po cetvrti put

NAPADI NA SELA OPSTINE DECANI
Najzesci napadi od pocetka sukoba

U SUKOBIMA NA JUGOSLOVENSKO-ALBANSKOJ GRANICI
Poginuo stariji vodnik prve klase Vitomir Kuzmanovic

UBIJEN SLOBODAN MILJKOVIC-LUGAR
Smrt "osmog putnika„ za Hag

LETOPIS
Vuk pod Palmom
Pise: Dragoljub Zarkovic

PO STO PUTA
Let iznad kukavicijeg gnezda
Pise: Bojana Lekic

RASTU SANSE ZA ZAHUKTAVANJE INFLACIJE OD SEPTEMBRA
Savezna i srpska vlada nesposobne, Milosevic prezauzet Kosovom

SVE VISE IZBEGLIH U CRNOJ GORI
Dvadeset hiljada izbeglica sa Kosova

Povratak na Home Page


FINALE SVETSKOG PRVENSTVA U KOSARCI: JUGOSLAVIJA-RUSIJA 64:62 (30:35)
Jugoslavija - i po cetvrti put

Atina.- Jugoslovenska kosarkaska reprezentacija i po cetvrti put je osvojila titulu svetskog prvaka i obezbedila direktno ucesce na olimpijskom turniru u Sidneju 2000.godine, posto je juce u finalu u olimpijskoj dvorani Marusi savladala reprezentaciju Rusije sa 64:62 (30:35).
Pehar je kapitenu nase reprezentacije, Aleksandru Djordjevicu urucio predsednik MOK-a Huan Antonio Samaran. Za MVP igraca turnira proglasen je centar jugoslovenske reprezentacije Zeljko Rebraca, koji je u jucerasnjoj utakmici bio najbolji strelac nase reprezentacije sa 16 poena, ali i strelac odlucujuceg, poslednjeg pobednickog kosa nase selekcije na 4 sekunde pre kraja utakmice.
"Plavi„ su prvi put postali svetski prvaci u LJubljani 1970. godine, drugi put u Manili 1978. godine, sledi Argentina 1990. i sada Atina 1998. godine. Atina nam je ocigledno talicno mesto, jer smo ovde pre tri godine osvojili i titulu evropskih prvaka, koju smo odbranili prosle godine u Barseloni. Sa cetiri titule svetskog prvaka Jugoslaveni su najuspesnija kosarkaska nacija u istoriji svetskih prvenstava. Kruna je ponovo na kraljevskoj glavi.

Povratak na sadrzaj

NAPADI NA SELA OPSTINE DECANI
Najzesci napadi od pocetka sukoba

U toku jucerasnjeg dana, na vise policijskih punktova koji obezbedjuju put Decani-Djakovica otvarana je vatra iz snajpera i automatskih oruzja

Pristina. - Informacije koje su u subotu stizale iz podrucja zahvacenih sukobima, govorile su da ce se intenzitet sukoba mozda smanjiti. Medjutim, jucerasnje informacije su opovrgle takva ocekivanja, posebno vesti koje su stizale iz oblasti Decana. Kosovski informativni centar je javio da su u petak poslepodne u sukobima izmedju srpskih snaga i branilaca sela Vranic, opstina Djakovica, poginuli Mark Tun Lesaj (73) i Kolj Djon Lesaj (30). NJihove leseve policija je prebacila u mrtvacnicu djakovicke bolnice. U toku jucerasnjeg dana doneta su tela jos sedam Albanaca, od kojih su cetvoro ubijeni u svojim stanovima u Decanima. Selo Vranic je juce bilo meta srpskih napada. U opstini Djakovica nastavljaju se napadi i na sela Dujaka, Plancor i Herec, koja se nalaze pored magistralnog puta Djakovica-Decane. Istovremeno, iz Djakovice se javlja i o borbama u reonu Zle Reke, od sela Kosare do Junika, u opstini Decane. Juce je KIC javljao i o napadima na sela Donji i Crni Breg, Drenovac, Rastavica, Vranova, Gornja Luka, Beleg, Prilep, Babaloc i Glavno Selo. Prema informacijama iz Decana, ovo je jedan od najzescih napada na ovaj deo od pocetka ratnih sukoba.
Medija centar iz Pristine javlja da su grupe "albanskih ekstremista pretprosle noci otvarale vatru automatskim oruzjem na srpske kuce u selu Leskovac, opstina Klina. Napadnute su tri kuce porodice Simic, koje se nalaze na kraju ovog sela. Povredjenih nije bilo. Medija centar takodje javlja da je tokom pretprosle noci u vise navrata otvarana vatra na policijske polozaje i kuce u selima Bica, Drenovcic i Siroko Polje u opstini Klina. Policija je odgovorila na vatru. Medju policajcima i civilima u ovim selima nema povredjenih. Isti izvor javlja da je u toku jucesnjeg dana na vise policijskih punktova koji obezbedjuju put Decani-Djakovica otvarana vatra iz snajpera i automatskih oruzja. Vatra je vise puta otvarana na policiju kod mesta Prilep, Erec i Babaloc. Policija je odgovorila na vatru.
Opstinske vlasti u Decanima su izjavile Medija centru da su napad izvrsile grupe albanskih terorista iz pravca sela Voksa.
Preksinoc oko 23 sata automatskim oruzjem i snajperima napadnut je policijski punkt u mestu Suva Erecka, nedaleko od Balaloca opstina Decane. Napad je izvrsen iz okolnih suma.
Povrdjenih nije bilo, policija je odogovila na vatru, a sat kasnije iz sela Beleg ispaljeno je nekoliko mina iz minobacaca, javlja MC iz Pristine.
Od granatiranja sela Likoce u drenickom kraju, nanete su velike materijalne stete, dok su prema izvorima KIC ubijeni Sokolj Oruci (61) i Hiljmi V. Kadriju (47). U opstini Malisevo situacija je i dalje teska. Prema informacijama KIC i glasila na albanskom jeziku, prekjuce je jedna lekarska ekipa pracena policijom otvorila grobove i ponovo sahranila cetvoricu boraca OVK sa motivacijom utvrdjivanja da mozda tu nisu sahranjeni srpski civili. Ima informacija da su na teritoriju ove opstine poceli stizati humanitarna pomoc i lekovi za raseljene koji se i dalje nalaze u planinama.
Iz opstine Klina stize informacija da je u borbama koje su se odvijale na teritoriji ove opstine od 25. jula do 7. avgusta ubijeno 12 Albanaca, prenosi KIC informaciju ogranka DSK ove opstine. Pozivi za vracanje civila u svoje kuce koji se upucuju lecima koji se bacaju iz aviona, prava su hipokrizija, ocenjuje ovaj izvor jer je vecina kuca u ovoj opstini unistena i ne moze se koristiti za stanovanje.
Glasila na albanskom prenose informaciju ogranka DSK Kline da se u napustene stanove Albanaca u ovom gradu nasilno useljavaju srpski civili i policajci. Do sada, prema ovom izvoru, nasilno useljenje je izvrseno u 15 albanskih stanova. Isti izvor javlja i da je u Klini izgorela kuca Destana Seljimija iz Ovcareva, opstina Srbica, i jedna trospratna kuca porodice Racin.
Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda javlja da se od 25. jula, kada je napadnuto selo Josanica (opstina Klina) nista ne zna za sudbinu Reġepa Gasija, njegove cerke Sevdije Gasi-Mulaj i njene tri male cerke. Srpske snage su juce napale tri sela koja se nalaze u blizini sela Zlokucane, opstina Klina. Od granatiranja su ubijeni: Daut Boljaj (55), Musas Boljaj (56) i Ram Sarka (65), prenosi KIC informaciju iz ovog podrucja.
Iz Obilica glasila na albanskom prenose vest da se sela Amidija, Sibolac, Leskovcic, Sipitule, Gornji i Donji Grabovac drze pod prismotrom snajperista i da je i u toku vikenda bilo automatske vatre u pravcu ovih sela. Selo Gornji Godanc, opstina Stimlje je i u toku ovog vikenda bio meta srpskih napada i granatiranja, javljaju glasila na albanskom.
U policijsku stanicu u Prizrenu u petak oko 17 casova priveden je Ruzdi Berisa, poslanik skupstine "republike Kosovo„ iz bivse opstine Dragas, saopstio je DSK a prenela glasila na albanskom. Nakon zadrzavanja od oko tri sata, isti je pusten s obavezom da se sutradan javi u stanicu milicije u Dragasu.
Iz Prizrena dopisnik "Koha ditore„ pise da je u petak oko 19 casova sa mesta Velika krivina na putu Prizren-Dragas snajperskim hicem ubijen 12-godisnji decak Idriz Ramadan Krasnici iz sela Biluse, opstina Prizren, dok se vracao sa poljskih radova, a da je tesko ranjen Veli Gasi iz istog sela dok je pokusavao da pomogne ubijenome.
G. B.

Povratak na sadrzaj

U SUKOBIMA NA JUGOSLOVENSKO-ALBANSKOJ GRANICI
Poginuo stariji vodnik prve klase Vitomir Kuzmanovic

Pristina.- Informativna sluzba komande Trece armije Vojske Jugoslavije juce je saopstila da su dana 7. avgusta oko 12 casova granicne jedinice u rejonu Djeravice sprecile pokusaj vece teroristicke grupe da se pod borbom probije na teritoriju Albanije. U energicnoj akciji jugoslovenskih granicara likvidiran je jedan broj terorista, a ostaci su se povukli prema selu Junik.
U ovom sukobu smrtno je stradao vodnik prve klase Vitomir Mirka Kuzmanovic iz Sremske Kamenice, rodjen 1969. godine. Nadlezni vojni organi su izasli na mesto dogadjaja i u toku je pretraga ovog, inace, tesko pristupacnog terena.
G. B.

Povredjena tri policajca
Preksinoc oko 22 sata, prema vestima Medija centra u Pristini, kod mesta Pobrdje opstina Decane u napadu na policijski punkt ranjeni su policajci Mirko Kojda, Nebojsa Arsic i Petar Kovacevic. Oni su prebaceni u bolnicu u Peci i prema izjavama lekara, van su zivotne opasnosti.

U Decanima ubijeno cetvoro Albanaca
Pristina, FoNet. - Kosovski informativni centar (KIC), blizak Demokratskom savezu Kosova (DSK), saopstio je juce da su "srpske snage„ prekjuce u Decanima ubile cetvoro Albanaca. U saopstenju KIC se navodi da su u jednom stanu u Decanima ubijeni Saban Osaj, Ajne Zmeraj i Caus Bajraktari, a u drugom stanu u istoj zgradi 70-godisnja Bajraktarijeva supruga, cije se ime ne navodi. KIC tvrdi da su ova ubistva pocinili pripadnici "srpskih snaga„. Tela ubijenih su, prema saopstenju KIC, prvo preneta u bolnicu u Djakovici, a potom u mrtvacnicu u Peci.

Povratak na sadrzaj

U NOCI IZMEDjU PETKA I SUBOTE U KRAGUJEVACKOJ KAFANI "KOD GILETA„ UBIJEN SLOBODAN MILJKOVIC-LUGAR
Smrt "osmog putnika„ za Hag

Pored Miljkovica, u noci izmedju petka i subote u kafani "Kod Gileta„ (kragujevacka Ulica zmaj Jovina) ubijeni su njegov prijatelj Miodrag Brankovic zvani "Misa Francuz„, takodje dobrovoljni ucesnik rata u Bosni i zaposlen u ovdasnjem "Elvodu„, kao i vlasnik recene kafane Dragisa Rakovic Gile
Kragujevac. - U Kragujevcu je u noci izmedju petka i subote ubijen Slobodan Miljkovic "Lugar„ (37), ovdasnji delikvent i jedan od najtrazenijih ucesnika rata u Bosni od strane Haskog tribunala. Miljkovic je na spisku osumnjicenih od tribunala u Hagu za ratne zlocine u BiH zauzimao "visoko„ osmo mesto, odnosno, nalazio se odmah iza dr Radovana Karaġica, generala Ratka Mladica, krajinskog lidera Milana Martica i jos nekolicine najistaknutijih glavesina i "vojskovodja„ prekodrinskih Srba.
Pored Miljkovica, u noci izmedju petka i subote u kafani "Kod Gileta„ (kragujevacka Ulica zmaj Jovina) ubijeni su njegov prijatelj Miodrag Brankovic zvani "Misa Francuz„, takodje dobrovoljni ucesnik rata u Bosni i zaposlen u ovdasnjem "Elvodu„, kao i vlasnik recene kafane Dragisa Rakovic Gile.
Svu trojicu pobio je pistoljem marke "CZ 99„ Branislav Lukovic, sluzbenik kragujevackog centra za veze Drzavne bezbednosti koji je prilikom ovog masakra lakse ranio i tri gosta u kafani "Kod Gileta„.
Ocevidac trostrukog ubistva Svetolik Djokovic prica da je ubica (Lukovic) negde oko ponoci dosao u bastu kafane sa jednom plavusom sa kojom je poceo da se svadja, ubrzo potom i da je samara. Tada je, kaze ovaj ocevidac, Miljkovic prisao Lukovicevom stolu, podigao ga i ugurao u automobil. Potonji trostruki ubica je iz kola porucio "da ce da se vrati„, nasta mu je Miljkovic uzvratio "da dovede i svoje policajce„.
Nakon nekoliko minuta Lukovic se zaista vratio i odmah poceo da puca. U Miljkovica je ispalio sest-sedam hitaca, Brankovica je pogodio u vrat, a "usput„ je ubio vlasnika kafane (Dragisu Rakovica) i ranio jos troje gostiju koji su se, kada je pocela pucnjava, iz kafane razbezali kud koji.
Pojedini ocevici smatraju da je ubijeni Miljkovic od ranije poznavao ubicu posto ga je u kafani zvao "Bane„. Oni isticu da je atmosfera u kafani "Kod Gileta„ pre masakra bila mirna, te da je Miljkovic bio njen redovni gost.
Miljkovic je, prema medicinskim izvestajima, pogodjen u stomak, grudi i ledja. Kazu da je davao znake zivota kada su kola hitne pomoci petnaestak minuta posle pucnjave stigla na lice mesta. Brankovic je ostao na mestu mrtav, dok je Rakovic preminuo u KBC-u.
Z. Radovanovic

Strah od atentata
Po povratku iz rata u Bosni tokom kojeg je i od strane tamosnjih srpskih vlasti optuzivan za ratne zlocine, Miljkovic je u Kragujevcu izbegavao javnost. U retkim intervjuima isticao je da se ne plasi izrucenja u Hag, vec atentata i onih koji su ga stavili na listu osumnjicenih za ratne zlocine.
Pre no sto se "proslavio„ u bosanskom ratu, Miljkovic je ovde slovio za lokalnog delikventa sklonog tucama. Bio je, kazu bolji poznavaoci prilika u kragujevackom podzemlju, divlje naravi i avanturistickog duha. Po povratku iz Bosne u Kragujevcuje bio osumnjicen za jedno ubistvo i reketiranje.

Nezgodan svedok
Advokat Slobodana Miljkovica Tatomir Lekovic istice da ovo ubistvo nije slucajno, te da ubica nije zaredjao po svima kao sto se prica, vec je neke svesno preskocio.
- Iza ovog stoji Sluzba drzavne bezbednosti i drzava. Pre ovoga vec cetiri ili pet puta na Miljkovica je pokusan atentat u lokalima "Venera„, "Srpska kapljica„ i na ulici. On je mnogo znao o ratu u Bosni i nekome nije odgovaralo da ode u Hag. Medjutim, dokazi su sacuvani i nije iskljuceno da ce sve to sto je on znao i sto mnoge kompromituje, uskoro da se nadju u Hagu - naglasava advokat Tatomir Lekovic.

Haska optuznica
Prema navodima optuznice Haskog tribunala koju je potpisao Ricard Goldston u julu 1995. godine, Slobodanu Miljkovicu se pripisuje 19 ubistava i sedam teskih prebijanja.
U optuznici tribunala iz Haga kaze se da je Miljkovic odgovoran za ubistvo 16 Hrvata i Muslimana zatocenih na imanju poljoprivredne zadruge u Crkvici posto je vojnicima svoje paravojne formacije naredio da postroje zarobljenike i u njih pucaju. Istovremeno, pripisuju mu se ubistva tri Hrvata u Samcu u aprilu i julu 1992. godine, kao i prebijanje zatvorenika medju kojima i katolickog svestenika Jozu Puskarica u junu iste godine.

Informacija MUP-a
Branislav Lukovic (45), radnik MUP Republike Srbije pritvoren je zbog osnovane sumnje da je 7. avgusta oko 23,45 ispred SUR "Kod Gileta„ hicima iz pistolja "CZ 99„ lisio zivota Slobodana Miljkovica (37), Dragisu Rakovica (56) i Branislava Brankovica (50) kaze se u inforaciji Sekretarijata MUP Srbije u Kragujevcu.
Policija zatim saopstava da je ispred pomenute kafane doslo do verbalnog sukoba, te da je Miljkovic dobcivao i vredjao Marinu Danilovic koja je bila u drustvu sa Lukovicem. Posto je Lukovic protestovao, Miljkovic mu je prisao i gurnuo ga je sa stolice... Posle ovoga, Lukovic i Marina Danilovic seli su u auto i otisli, ali se Lukovic predomislio, okrenuo vozilo, iz njega uzeo pistolj, krenuo prema Miljkovicu i pucao u njega. Lukovic je pucao u Rakovica, a zatim i u Brankovica kada su ovi poceli da ustaju.
U pucnjavi je, istice se u saopstenju MUP, lakse ranjen Milan Arsenijevic koji ima ranu u predelu slabine, Branislav Bjelopavlic ranjen je u stopalo, dok je LJubisa Petkovic od Vukovica dobio udarac u glavu pistoljem.

Povratak na sadrzaj

LETOPIS
Vuk pod Palmom

Posten covek u Beogradu ne moze vise da gleda postenu televiziju
Pise: Dragoljub Zarkovic

Eto, ne odem na VIN i odmah zabrljaju. U petak emisija nije emitovana, a urednistvo Video informativnog nedeljnika sluti da im je Dragan Kojadinovic, glavnourednicki izvrsilac na TV Studio B, skinuo emisiju zbog neke od tema ili zbog necega sto je neko od gostiju rekao. Ja, medjutim, slutim da je nesto neko lanuo o temi vanrednog stanja na Kosovu, sto je, inace, ovih dana glavna tema Vuka Draskovica, a ako je njegova, onda je i Studia B, a kako Vuk misli da bi bilo pametno uvesti vanredno stanje, kao da je sada normalno, onda i Kojadinovic misli da je to pametno, a ko misli drugacije neka sam sebi napravi televiziju.
Tako je, sto deca kazu, "otisla mast u propast", odnosno gosti emisije, sve moje kolege, snimatelji, tonci, urednici...svi oni badava su se znojili, Beograd to nece videti, a svi oni imaju familiju koja se u petak namestila kraj ekrana da ih gleda.
I ja sam ucestvovao u snimanju dva VIN-ova "Press pretresa" i svedocim vam da je postojao neki oblik autocenzure: urednici nisu pokretali teme koje bi se ticale Draskovica i politike njegove stranke, a i gosti u programu, sve novinari, cuvali su se da ga pomenu, sve i kad su mogli, iz razloga solidarnosti s "vinovcima", ciji rezultat rada, emitovanje, uvek zavisi od necije tudje volje, pa "ime Bozije" nije potrzano s obostrano dobrim razlogom. A onda se nesto nekom omaklo i pokazano je ponovo koliko je kratak put iz sveta slobode u svet nuznosti: dovoljno je bilo da vitez Koja ili neko drugo ovlasceno lice pogleda inkrimisani deo emisije i uzvikne antologijsku zapovest: "Zaustavite Rojter!"
I na TV BK nema vise postenog programa, ali dok se ne dokaze da Bogoljub Karic tu televiziju pravi s nasim, a ne sa svojim parama, smatram da je steta manja barem zarad okolnosti da mi za tu secernu vodicu ne uzimaju pare. Hocu reci da, u sustinskom smislu, razlika izmedju Studia B i RTS ne postoji:jedni harace preko budzeta, a drugi preko takse za strujno brojilo, dakle pare uzimaju "na slepo" i nije u redu da nas zbog toga prave "coravima".
Partijske televizije za nase pare, ostapbenderovska domisljotina - "ideje nase, benzin vas", dodatno otezavaju artikulaciju razumnog politickog govora.U perspektivi to ce se najvise obiti o Vukovu glavu. Gledajte zato "Palmu" kao prototip srpske televizije: tamo se voditelji i gosti stopostotno slazu oko svega, a ima i porno film. To, ovo poslednje, razlikuje "Palmu" od ostatka tv - produkcije.
(autor je direktor nedeljnika "Vreme")

Povratak na sadrzaj

PO STO PUTA
Let iznad kukavicijeg gnezda
Pise: Bojana Lekic

"Kao da nas udaraju maljem u glavu„ rekao mi je u proslonedeljnom intervjuu Vuk Draskovic i sam se, u plasticnom docaravanju stanja obamrlosti u kome se nalazi narod, udarajuci po temenu sakom skupljenom u pesnicu. Dan kasnije i nama se desio "Let iznad kukavicjeg gnezda„. U Institutu za neuropsihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarevic„, grupa pacijenata, koje u svakodnevnom govoru zovemo ludacima, obamrlosti je zamenila agresijom. Mario S. je napravio dzumbus, prebio medicinsko osoblje i pobegao. Na slobodu, valjda.
Predsednik Upravnog odbora ove psihijatrijske klinike, dr Mira Markovic ovim se povodom nije dala ni sociolosko ni neko drugo objasnjenje, ali je nacelnik odeljenja za akutne psihoze dr Jovan Bajovic, uz konstataciju da je ovo "prvi zabelezeni slucaj kolektivne agresije„, istakao kako smatra da problem bezbednosti zaposlenih u ovakvim ustanovama ne treba otvarati, jer je bezbednost ( a ne problem) "na visokom nivou„. Stoga je doktora vise zabrinulo pisanje o ovom slucaju, nego zakljucak njegovog direktora da je uzrok ove kolektivne agresije psihijatrijskih bolesnika "spoj preblage terapije i razdrazujucih klimatskih uslova„. Lekova ima dovoljno, tvrdi doktor, a na klimu se i onako ne moze uticati. Pa ispada da je problem jedino medijska halabuka koja, smatra on, moze demotivisati pacijente koji jos nisu hospitalizovani da se jave lekaru. Jer je, kako kaze, "nasa sredina primitivna, na ulicama ima vise bolesnika nego u psihijatrijskim ustanovama„. U sta verovatno ne treba sumnjati. Valjda doktor zna.
Jedino sto se u tom slucaju dovodi u pitanje je samo nastojanje da
Mario S. bide uhvacen i vracen na kliniku. Jer je medju mnogobrojnim pacijentima sa ulice o kojima doktor govori, Mario S. u prirodnoj sredini. Takoreci, medju svojima. Koji su uz to potpuno obamrli. Jer su umesto "preblagom terapijom„ dugotrajno tretirani "maljem u glavu„.
(Autor je urednik Informativnog programa Radija B92)

Povratak na sadrzaj

RASTU SANSE ZA ZAHUKTAVANJE INFLACIJE OD SEPTEMBRA
Savezna i srpska vlada nesposobne, Milosevic prezauzet Kosovom

Iako se ekonomska situacija u zemlji i dalje rapidno pogorsava, polozaj federalne i srpske vlade sigurniji je nego ikad, bez obzira na to kakve poteze vuku, jer bi otvaranje pitanja njihove izmene bio preveliki politicki izazov

Izjavu predsednika Beogradske banke Borke Vucic, datu "Borbi„ da se u konsolidaciju i sanaciju domaceg bankarstva mora uci sopstvenim snagama, treba uzeti sasvim uslovno, jer pocetak ove operacije, iako je mnogo puta najavljivana, nije ni na vidiku.
Izvori "Nase Borbe„ tvrde da se od vremena kada je bivsi potpredsednik savezne vlade Danko Djunic smenjen sa tog polozaja, na ovom planu nije ucinjen nijedan korak, niti je bilo koji od dva zvanicna predloga prestruktuiranja i sanacije banaka - koje su ponudili "CesMekon„ i dr Djordje Djukic, odabran kao konacna solucija.
Sve ekonomske teme, pa i ova, sklonjene su sa dnevnog reda s obzirom na politicke kombinatorike vezane za saveznu vladu, a proslogodisnje proglasenje "godine reformi„ sasvim je palo u zaborav i u ovom trenutku ni savezna ni srpska vlada ne razmatraju nikakve poteze u ovom smeru.
Iako je i u vladajucim krugovima ispoljeno nezadovoljstvo sadasnjim radom obe vlade, njihova pozicija ce u narednom periodu biti jos sigurnija, jer bi u ovom trenutku bilo politicki suvise riskantno otvarati pitanje njihove promene.
Na oba nivoa cine se uglavnom palijativne i izmene koje donose najcesce suprotne efekte od ocekivanih: NBJ je upravo donela odluku o cvrscoj kontroli iznosenja deviza sto strucnjaci ocenjuju kao jos jedan signal banakama i izvoznicima da pojacaju odliv cvrste valute "na sigurno„. Istovremeno, na drugoj strani preduzimaju se ponovo mere za suzbijanje sive ekonomije koje samo znace priznavanje da ce ovaj vid privredjivanja - kao znak krize u legalnoj privredi - nastaviti da buja i preuzima primat u stvaranju drustvenog proizvoda.
Zvanicna statistika objavila je da su u julu industrijske cene porasle za 2,5 procenta, a od pocetka godine 22,5 odsto. Istovremeno, mereno porastom cena na malo, godisnja inflacija je u ovom trenutku 31 procenat. Strucnjaci smatraju da se tako nizak nivo inflacije pre svega dâ objasniti efektom "zelene pijace„ koja preko leta uglavnom cuva standard gradjana u iskrivljenom nacinu obracuna porasta cena kod nas koji ne odrazava realnost.
Po svim ekspertskim procenama, od septembra nas ocekuje zahuktavanje inflacije sa mesecnim stopama od 9 do 12 procenata. Prema nekim ranijim procenama eksperata G -17, krajem ove i pocetkom iduce godine mogli bismo uci u novi krug hiperinflacije. Tim pre sto, kako tvrde strucnjaci, jos nismo osetili pravu cenu rata na Kosovu.
Ukoliko nas zaista pocetkom iduce godine saceka razorna inflacija ona ce, kao i u prethodnom navratu, sama pocistiti i "sanirati„ dinarska zaduzenja preduzeca kod banaka, pa ce tako ponovo biti "ispeglani„ svi dinarski bilansi, a dileme hoce li ili nece i kako ce biti saniran domaci bankarski sistem nece ni biti.
T. J.

Povratak na sadrzaj

SVE VISE IZBEGLIH U CRNOJ GORI
Dvadeset hiljada izbeglica sa Kosova

Pljevlja.- Prema podacima Crvenog krsta Crne Gore, u ovoj se republici trenutno nalazi preko 20.000 registrovanih raseljenih lica sa Kosova. Najvise ih je u Ulcinju - preko 6.000, Plavu oko 5.000, Podgorici i Rozajama oko 3.000. Pretpostavlja se da medju izbeglica ima i onih koji nisu prijavljeni,
Predsednik Crvenog krsta Jugoslavije dr Radovan Mijanovic istice da je rec o izuzetno velikom opterecenju za Crnu Goru, s obzirom da iz Bosne ima preko 30.000 izbeglih. Trenutno na ovom prostoru funkcionise sedam narodnih kuhinja. Medjunarodne humanitarne organizacije najavile su otkazivanje pomoci za kuhinje, pa u crnogorskom Crvenom krstu pretpostavljaju da ce taj posao morati da rade uz pomoc vlade i donatora.
Kad je u pitanju povratak raseljenih lica na svoja ognjista, Mijanovic istice da politicke okolnosti nisu takve da bi repatrijacija isla zeljenim tempom, a iskustva od ranije govore da su izbeglice najcesce ostajale tamo gde su dosle.
D. Bjelopoljac

Povratak na sadrzaj

 

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
İ 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /