Nasa Borba, 13. avgust 1998 Sadrzaj: TESKA SAOBRACAJNA NESRECA U KANJONU MORACE, KOD PODGORICE TESKA SAOBRACAJNA NESRECA U KANJONU MORACE NASTAVLJAJU SE ZESTOKE BORBE OKO DECANA SASTANAK AMBASADORA ZAPADNOEVROPSKE ALIJANSE SAOPSTENJE KOMANDE TRECE ARMIJE LETOPIS PO STO PUTA |
TESKA SAOBRACAJNA NESRECA U KANJONU MORACE, KOD PODGORICE Poginulo 18, povredjeno 19 putnika Autobus sa 38 putnika, koji je polazio iz Beograda, udario u stene, a potom se survao u Moracu. Sedam putnika operisano, tri u kriticnom stanju. Poginuo i vlasnik autobusa Podgorica. Osamnaest putnika je poginulo, a devetnaest povrijedjeno, od kojih desetoro tesko, u saobracajnoj nesreci koja se dogodila juce ujutru oko sedam sati na magistralnom putu kroz kanjon Morace, osam kilometara sjeverno od Podgorice, u blizini sela Bioca. Iz jos nepoznatih razloga autobus sa 38 putnika koji su prethodne veceri u dvadeset sati iz Beograda krenuli na odmor u Budvu, u aranzmanu turisticke agencije "Notrhstar, survao se s puta u Moracu niz liticu visoku tridesetak metara. Autobus titogradkse registracije ("mercedes 303 TG- 101-389), vlasnistvo je beogradske privatne prevozne firme "Vest komp i bio je iznajmljen za ovu turisticku turu. NJegov vlasnik i vozac Dragan Gojkovic iz Podgorice izgubio je zivot. Prema rijecima dr Iva DJurisica, direktora Doma zdravlja u Podgorici za nesrecu se saznalo odmah i sve raspolozive ekipe hitne medicinske pomoci na licu mjesta bile su pola sata kasnije. U spasavanju putnika, pored medicinskog odoblja Klinicko-bolnickog centra u Podgorici, ucestvovale su i ekipe hitne pomoci iz Danilovgrada, interventna jedinica Ministarstva unutrasnjih poslova Crne Gore i jedinice Vojske Jugoslavije. Svih devetnaest povrijedjenih u najkracem mogucem roku prebaceno je u Urgentni centar u Podgorici i zatim, nakon neophodnih medicinskih intervencija, smjesteno po odjeljenjima klinicko-bolnickog centra. Dr Misko DJurovic, sef Hirurske klinike izjavio je novinarima da je najveci broj putnika zadobio teze povrede i da se njih troje nalazi u kriticnom stanju. Na sedam povrijedjenih izvrsene su neophodne hirurske intervencije, a u toku je rekapitulacija dijagnostickih postupaka prema tezini povredjivanja. Za povredjene putnike obezbijedjene su i dovoljne kolicine krvi. Od devetnaest povrijedjenih do juce do poslijepodne, njih troje je bilo jos needintifikovano, a oni su smjesteni na intenzivnoj njegi. Na ovom odjeljenju nalaze se jos Tomislav Vasic, Natasa Uskokovic i Vesna Vujicic, dok su na neurohirurgiju smjesteni Sasa Milovanovic, Dragoljub Maric, Milica Markovic, Nemanja Maric i Jelena Maric. Na ortopedskom odjeljenju se nalazi Ivana Demirovic, a na digestivnoj hirurgiji Goran Mladenovic, Marina Saulic i Natasa Petrica. Na ORL odjeljenje smesten je Dragan Milosavljevic, a na MFH Ivana Novic. Ivana i Nikolinna Petrica smjestene su na Djecjoj klinici. Identifikacija poginulih nije bila zavrsena do pisanja ovog teksta. U saopstenju ministarstva unutrasnjih poslova kaze se da je do nesrece doslo kad aje vozac autobusa, koji se kretao iz pravca Kolasina prema Podgorici, iz sada nepoznatih razlgoa, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u stijenu sa desne strane puta od koje se autobus odbio i survao u kanjon Morace. Specijalizovane ekipe MUP-a Crne Gore uspjele su da iz potpuno slupanog autobusa izvuku 19 povrijedjenih putnika, dok je preostalih osamnaest smrtno stradalo na licu mjesta. Novinarima je juce dozvoljeno da obidju lakse povrijedjene putnike. Marina Saulic, koja je u udesu zadobila povrede noge, izjavila je da je tog momenta vozac brzo vozio i da je prije sletanja s puta udario u stijenu. Istrazni sudija Zarko Savkovic, nakon izlaska na lice mjesta, konstatovao je da je do udesa doslo poslije vrlo duge krivine i da ce se na osnovu tahografa utvrditi brzina kretanja autobusa. Juce poslije podne povrijedjene putnike u podgorickom Klinicko-bolnickom centru posjetio je Filip Vujanovic, predsjednik Vlade Crne Gore, dr Leposava Milicevic, ministar zdravlja Srbije i dr Miomir Mugosa, ministar zdravlja Crne Gore. Vlada Crne Gore je dodijelila novcanu pomoc porodicama
nastradalih u iznosu od po 20 hiljada dinara. TESKA
SAOBRACAJNA NESRECA U KANJONU MORACE Na mestu nesrece odmah izasle cetiri specijalisticke ekipe hitne pomoci i vojne zdravstvene ekipe koje su bile na vezbi. Gradjani Podgorice odmah dali krv i medicinska pomoc stizala iz ostalih mesta Podgorica, FoNet. Direktor Doma zdravlja u Podgorici dr. Ivo DJuric saopstio je da je informaciju o nesreci dobio u 07.05 casova, od gradjana, posle cega je odmah obavestio MUP i na lice mesta uputio cetiri specijalisticke ekipe za pruzanje hitne pomoci. NJima su se pridruzile i vojne zdravstvene ekipe, koje su bile na vezbi u okolini, zatim specijalne ekipe MUP-a Crne Gore i dve ekipe hitne medicinske pomoci iz Danilovgrada. Ponudjena je pomoc i iz drugih crnogorskih gradova. Dr DJuric je rekao da je prizor bio stravican i da je pravo cudo da je iko preziveo tu saobracajnu nesrecu. Sef hirurske klinike dr. Misko DJurovic saopstio je da je svih osam hirurskih sala prekinulo danasnji operativni program i stavilo se na raspolaganje za zbrinjavanje povredjenih. Pomocnik ministra Crne Gore za zdravlje dr. Vlado Carapic sve vreme je, od kada se saznalo za nesrecu, sa lekarima u KBC-u, gde koordinira aktivnosti na zbrinjavanju povredjenih. Lekari KBC-a saopstili su da primaju stalne pozive gradjana, koji nude da dobrovoljno daju krv. Grupa Podgoricana koja se slucajno zatekla ispred KBC-a odmah je dala krv za povredjene u Sluzbi za transfuziju. Saopstenje MUP Crne Gore Podgorica, FoNet. Ministar unutrasnjih poslova Crne Gore Vukasin Maras saopstio je da je u jucerasnjoj teskoj saobracajnoj nesreci na putu Podgorica-Kolasin poginulo 18 putnika autobusa, koji se survao u kanjon Morace, dok je 19 povredjenih preneto u Klinicko-bolnicki centar (KBC) u Podgorici. U saopstenju se kaze da je juce oko sedam sati i 15 minuta, na desetom kilometru puta Podgorica-Kolasin, kod mesta Bioce, autobus marke "mercedes, TG 101-389, kojim je upravljao Dragan Gojkovic iz Beograda, iz za sada nepoznatih razloga, udario u stenu sa desne strane puta i potom se odbio i sunovratio u kanjon reke Morace. Specijalne ekipe MUP Crne Gore uspele su da iz potpuno slupanog autobusa izvuku 19 povredjenih putnika, dok je preostalih 18 putnika smrtno stradalo na licu mesta, istice se u saopstenju ministra Marasa. Povredjenima 20.000 dolara Podgorica, FoNet. Crnogorski premijer Filip Vujanovic juce je u Podgorici primio delegaciju kompanije "Eberhard iz Paname, koju su predvodili predsednik Martin Rodin i direktor Dragan Buric. Predstavnici "Eberharda su obavestili Vujanovica da je njihova kompanija dodelila pomoc od 20.000 dolara povredjenima u jucerasnjoj saobracajnoj nesreci u kanjonu Morace. Povredjeni Podgorica. FoNet. Povredjeno je 17 odraslih osoba i dvoje dece, saopsteno je na konferenciji za novinare u Klinicko-bolnickom centru u Podgorici. Povredjeni su Ivana Demirovic, Sasa Milovanovic, Dragoljub Maric, Milica Markovic, Nemanja Maric, Jelena Maric, Goran Mladenovic, Marina Saulic, Tomislav Vasic, Natasa Uskokovic, Vesna Vujicic, Dragan Milosavljevic, Ivana Novic, Natasa Petrica, Ivana Petrica i Nikolina Petrica, dok troje povredjenih jos nije identifikovano. Prilikom transporta do Podgorice, niti u samom KBC-u niko od njih nije podlegao povredama. Identifikovano dvanaest poginulih Dr Miodrag Soc, patolog u KPC-u, saopstio je da su metodom
opisivanja identifikovani: Demirovic Branko, Demirovic Vera, Gojkovic Radomir, Stankovic
Maja, DJurdjevic Ankica, DJurdjevic Milutin, Krajcar Olgica, Novic Dubravka, Novic Savo,
Novic Adam, Radojicic Zorica i Milojev Boban. NASTAVLJAJU
SE ZESTOKE BORBE OKO DECANA Poslednji izvestaji govore o pretpostavkama da ima dosta ubijenih ali i ranjenih. Oko sto hiljada raseljenih je prema informacijama KIC-a pod vedrim nebom Pristina. Informacije koje su u toku jucerasnjeg dana stizale iz podrucja opstine Decane na zalost su potvrdile nase pretpostavke da se radi o do sada najvecoj ofanzivi srpskih snaga prema ovom delu Kosova. Pretpostavlja se da ima dosta ubijenih. Do sada se znaju imena trojice, dok je u selu Saptel jedan neidentifikovani les, a veliki je broj ranjenih, znaju se imena njih 45, oko 100.000 raseljenih prema informacijama KIC je pod vedrim nebom i u velikom strahu od mogucih srpskih napada. Jucerasnji cetvrti dan po redu srpske snage neprekidno napadaju sela opstine Decane. U taj napad je ukljuceno, prema informacijama DSK Decane koje prenosi KIC, oko 250 vojnih vozila racunajuci tu i tenkove, borna kola, artiljeriju i pratecu tehniku. U ovoj ofanzivi su obuhvacena sela Glodjane, Glamacevo, Babaloc, Saptel, Dubrava, Gornja Luka, Irznic, Prilep, Donji Sarabreg, Beleg, Kodra i druga. U napadima pored pesadije angazovane su i tenkovske jedinice i teska artiljerija. Do sada se znaju imena samo trojice ubijenih. To su Neġad Humaj, Deljadin Muskoljaj, Naim N. Nimanaj. Pretpostavlja se da je broj ubijenih na albanskoj strani veci. S druge strane prema albanskim izvorima koje prenosi KIC govori se i o znacajnim gubicima u ljudstvu i tehnici i na srpskoj strani. Do sada nismo dobili potvrdu ovih pretpostavki. Sve je teza humanitarna situacija, pojavljuju se prvi predznaci epidemija, a sve je veci broj onih koji i dan i noc provode pod vedrim nebom. Nedovoljno obuceni, bez cebadi i drugih potrepstina, a noci postaju sve hladnije. Sve su cesci apeli medjunarodnim organizacijama da posreduju na zaustavljanju srpskih napada, kao i zahtevi upuceni medjunarodnim humanitarnim organizacijama da se raseljenima na ovom podrucju stopre pomogne u hrani, odeci, obuci, lekovima i sredstvima za higijenu. Iz Junika i danas stizu informacije o nastavljanju napada na ovo najvece selo na Kosovu. Prekjuce neka od zona borbenih dejstava u opstini Decane i mesta gde su raseljeni posetila jemedjunarodna posatracka misija koju su cinili predstavnici z Finske, Grcke i Nemacke. Oni su docekani od pripadnika OVK kojisu ih informisali o situaciji na terenu. Iz Suve Reke KIC prenosi informaciju da su juce popodne srpske snage granairale sela Butakovo i Macitevo, dok su se pucnji iz automatskog oruzja culi u pravu sela Pecane i Slapuzane. Pod prinudom policije juce su na groblju u DJakovici sahranjena tela sestorice ubijenih Albanaca koji su se nalazili u mrtvacnici DJakovicke bolnice. Petorica od sestorice sahranjenih nisu identifikovana, javlja KIC dok je identifkovano samo telo Aslana Osmanija (24) iz sela Nivokas, oipstina DJakovica. DJakovica se susrece s velikim nedostatkom najosnovnijih prehrambenih artikala. Kao posledice velikog broja raseljenih koji su dosli u ovaj grad, kao i blokada srpskih vlasti za dopremanje i prodaju prehrambenih artikala koja je na osnovu nama nepoznatih propisa uvedena prema najvecem brojupreduzeca na Kosovu na taj nacinsto savezna i republicka ministarstva na predlog opstina odredjuju po nekoliko preduzeca kao snabdevace gradova sto je i u normalnim uslovima nedovoljno. Iz DJakovice se upucuju apeli za solidarnost njenih gradjana ali istovremeno se od medjunarodnih humanitranih organizacija trazi da jos vise pomognu, jer je dosadasnja pomoc bila nedovoljna. KIC informise da se u mrtvacnici Pecke bolnice nalaze tela cetvoro Albanaca, jednog od oko 50 godina, jednog mladica i dveju mladih devojaka. Selo Glodjane pod kontrolom policije Medija centar iz Pristine je javio da je selo Glodjane jugositocno od Decana, juce od 14.30 casova pod potpunom kontrolom policijskih snaga. Ovo selo je u poslednjih nekoliko meseci bilo jedno od najjacih uporista "albanskih ekstremista. Policija je danas prema tvrdjenju opstinskih vlasti u Decanima razbila jake teroristicke baze u Glodjanima i okolini odakle su prethodnih dana neprestano napadani policija, vojska i civili duz puta DecaniDJakovica. U ovim napadima zivot je izgubilo pet policajaca i dva pripadnika VJ, dok je vise od deset policajaca lakse ili teze ranjeno. Ovom akcijom stvoreni su uslovi za normalizaciju saobracaja putnim pravcem DecaniDJakovica, saopstio je Medija centar u Pristini. Pad Glodjana u srpske ruke nezvanicno su nam potvrdioli i albanski izvori. SASTANAK
AMBASADORA ZAPADNOEVROPSKE ALIJANSE Razmatrana skala ukljucuje upotrebu kopnene i vazdusne moci, a posebno celu skalu opcija za angazovanje vazdusnih snaga, rekao je Havijer Solana Brisel, FoNet. NATO je saopstio juce da ce delovati "brzo i pouzdano ukoliko bude zatrazeno da pomogneobnovi mira na Kosovu, saopsteno je posle sastanka ambasadoraAlijanse u Briselu, na kom su vojni strucnjaci ovlasceni daodrede za kakvo bi ucesce clanice NATO trebalo da se pripremeu okviru eventualnih vazdusnih operacija na Kosovu. Portparol NATO saopstio je, posle sastanka ambasadora zapadnogvojnog saveza, da su "vojni autoriteti NATO ovlasceni daneformalno obaveste clanice koje bi snage trebalo da pripreme zaucesce u mogucim vojnim operacijam, prenosi Rojters. "Oni (ambasadori) osigurace da NATO delovanje bude brzo ipouzdano, u skladu sa onim sto proizadje iz okolnosti, rekao jeportaprol NATO. Generalni sekretar NATO Havijer Solana izjavio je u saopstenjuda su ambasadori 16-clanog Saveza razmotrili vojne planove zacelu skalu opcija o upotrebi sile u cilju okoncanja nasilja na Kosovu i stvaranja uslova za pregovore. "Te opcije ukljucuju upotrebu kopnene i vazdusne moci, aposebno - celu skalu opcija za angazovanje vazusnih snaga, rekao je on. Neimenovani izvor u NATO-u rekao je da je detaljan planvazdusnih opcija zavrsen, te da ce konkretne pripreme zanjihovu realizaciju biti zapocete u slucaju da to zatrazimedjunarodna zajednica. SAOPSTENJE
KOMANDE TRECE ARMIJE Nis, FoNet. Komanda Trece armije Vojske Jugoslavije (VJ) saopstila je juce da je u utorak izvrsen veci broj oruzanih napada albanskih terorista na pripadnike VJ koji izvrsavaju zadatke na pojacanom obezbedjenju drzavne granice i vojnih objekata na Kosovu. U saopstenju se navodi da su "tom prilikom, hrabro izvrsavajuci zadatke, poginuli kapetan Martinovic Petra Anton Zeljko, rodjen 24. maja 1967. godine u Vukovaru, i desetar po ugovoru Ilic Dusanke Bratislav, rodjen 3. oktobra 1972. godine u Nisu. Informativna sluzba Trece armije dodaje da su "svi napadi odbijeni, a teroristicke grupe razbijene. Kako je saopsteno, istraga o ovim dogadjajima i pretrazivanje terena je u toku. U saopstenju se ne precizira gde su vodjeni sukobi, odnosno na kojoj lokaciji su izgubili zivot Martinovic i Ilic. LETOPIS Slicnosti i razlike izmedju Francuza koji preplivava Atlantik i nas koji se davimo vec deset godina Francuz koji je nedavno krenuo iz Masacusetsa s namerom da prepliva Atlantski okean, zapao je u krizu samopouzdanja na polovini puta. Tako glasi Rojtersova vest. Benoa Lekomt krenuo je na put pre 27 dana s namerom da upliva u francusku luku Brest, a sada tvrdi, iz vode, da se njegov odnos prema podvigu promenio, te da vodu pocinje da dozivljava kao neprijatelja. NJemu nema ko da dovikne cuti i plivaj! I vecina Srba dozivela je "krizu samopouzdanja, ali plivaju i cute dok ih vodena struja nosi i davi, jednog po jednog. Nase plivanje slobodnim stilom traje vec deset godina, pa se nesrecni Lekomt moze smatrati tek obicnim amaterom. On je, istina, izabrao geografski precizan koridor pliva od Amerike do evropskog kontinenta, a nama je zapalo da preplivavamo od jedne maglovite do druge jos maglovitije obale. On pliva u stvarnom moru, a mi u ideoloskim vodama. On se bori s talasima i hladnocom, a mi sami sa sobom. On je sam skocio u vodu, a nas su gurnuli. Ja sumnjam da je Lekomt bas normalan, a za nas sam siguran da nismo. NJega jednog prati gomila camaca, nas sve prate Oni u
jednom camcu. Ako pocne da se davi, njega ce izvuci iz vode. Kad se mi davimo, gurnu nas
jos dublje. Lekomt je ceo prihod od spektakularnog preplivavanja Atlantika namenio u
dobrotvorne svrhe, ceo prihod od naseg preplivavanja ide u NJihove svrhe. On je samo
bizaran slucaj, a mi smo patoloski. Kada je Lekomt skocio u vodu, u americkom gradicu
Hianis, on je znao sta ga ceka. Vecina je ovde skakala, a da nije znala koliko je voda
duboka i hladna. PO STO PUTA Dragan Tomic tzv. "Jugopetrol ovog leta prosao je bolje i od Dejana Savicevica i od Svetozara Marovica. Nije ga ujela osa i koliko smo mogli zakljuciti po sirokom osmehu na famoznom predsednikovom prijemu kosarkasa, oseca se dobro. Pa ne bi da kvari. Na primer, sazivanjem republickog parlamenta. Broj potpisa poslanika Srpskog pokreta obnove nije bio dovoljan, a drugima se nece. A Tomic nije za silu. Posebno ne bespotrebno. O Kosovu ionako raspravlja ceo svet, a kod nas odlucuje jedan covek, pa sto da se foliramo raspravom u parlamentu. Izgleda da su to shvatili i Crnogorci pa se ni oni ne sazivaju. Rekli su sta su imali o ucescu crnogorskih regruta u operacijama Vojske Jugoslavije, odbili su da salju svoju policiju gde joj mesto nije, a prosirenje granicnog pojasa doziveli kao dodatnu sigurnost nudista na Adi Bojani. Kako se cini, problem im sad pravi samo manjak turista u Ulcinju i visak od trideset hiljada izbeglica sa Kosova. Razmisljajuci kako da se izvade iz te nevolje potpredsednik
crnogorske vlade Novak Kilibarda setio se da bi taj trosak zbrinjavanja izbeglica mogao
biti podeljen sa Srbijom. Sto nije van pameti ne samo zbog "dva oka u glavi
nego i zato sto se zbog Srbije i bezi u crnogorska brda. Ali sto opet otvara drugo
politicki bolno pitanje. Ko ce, naime, da donese takvu odluku kad parlamenti ne zasedaju i
kad je i Novaku, kao predstavniku crnogorskih vlasti, Savezna vlada takozvana. Jer je za
njih takav i premijer. Zbog cega su Crnogorci odlucili da sa njegovim ministrima obustave
svaku komunikaciju. I da ne postuju njihove odluke. Pa je za ocekivati da i u slucaju da
Savezna vlada odluci kako Crnoj Gori treba pomoci namenskim zajednickim izdvajanjem novca
za zbrinjavanje izbeglica. Novak to ne bi prihvatio. Jer, takozvana vlada takozvanih
ministara moze da donese samo takozvane odluke. Pa ce Novak reci "Neka, hvala!
|
||
|